Oznaka: nafta

Cijene nafte na svjetskom tržištu nastavile su opadati i kretati se prema sedmičnom padu od 4 posto i pored mogućeg povećanja kamatnih stopa, slabijeg globalnog rasta i sankcija koje su uvedene Rusiji zbog invazije na Ukrajinu.

Fjučersi, koji su standardizirani ugovor kojim se trguje na berzi za kupovinu i prodaju osnovnog sredstva, oslabili su naftu za 1,1 posto, odnosno na 107,16 dolara po barelu, prenosi Reuters.

Ovo je inače sedmica koja je bila najmanje nestabilna po pitanju kretanja cijene nafte od početka ruske invazije na Ukrajinu 24. februara.

Zabrinutost zbog rata u Ukrajini koji potiče inflaciju i usporava ekonomski rast dominirala je trgovanjem u drugoj polovini sedmice, dok je Međunarodni monetarni fond smanjio svoju prognozu globalnog rasta za skoro puni procentni poen.

Analitičarka Tina Teng tvrdi da je moguće da cijena nafte ostane jaka i u budućem periodu.

“Mogući embargo, tekuće sankcije Rusiji i manjak snabdijevanja uzrokovan ratom u Ukrajini pomoći će cijenama nafte da ostanu jake na duge staze”, poručila je Teng.

Cijene nafte danas su u padu za više od dva dolara po barelu, nakon što su svjetski potrošači najavili planove da će na tržište iz strateških rezervi pustiti rekordnu količinu sirove nafte i derivata dok se u Kini nastavljaju blokade za suzbijanje širenja kovida 19.

U Londonu je cijena sirove nafte “brent” iz Sjevernog mora manja za 2,32 dolara i sad je 100,46 dolara po barelu.

U Njujorku je cijena svijetle sirove nafte pala za 2,37 dolara i iznosi 95,89 dolara po barelu.

Tržište sa pažnjom prati razvoj situacije u Kini gdje su vlasti blokirale Šangaj, grad sa 26 miliona stanovnika. Kina je najveći svjetski uvoznik nafte.

Srbija i zapadni Balkan su skinuti sa liste sankcija oko uvoza nafte, javio je “Blic”.

“To znači da ćemo nastaviti da uvozimo preko jadranskog koridora, što znači da smo obezbijedili naftu i poslije 15. maja preko JANAF-a”, rekao je neimenovani izvor “Blica”.

Sve je rađeno na zahtjev predsjednika Srbije Aleksandra Vučića čiji je tim bio u stalnoj koordinaciji sa predstavnicima EU.

Srbiji su najviše pomogli predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen, predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel i Francuska kao predsjedavajuća Evropskoj uniji.

Cijene nafte su danas ponovo skočile iznad 100 dolara po barelu usljed zabrinutosti zbog rata u Ukrajini, odnosno činjenice da bi kriza mogla potrajati.

Zbog ruske invazije na Ukrajinu poremećena je opskrba energijom u svijetu, a to se najviše osjetilo na cijeni nafte.

“Raspoloženje se malo smračilo”, rekao je Robert Yawger, potpredsjednik za energetsku budućnost u Mizuho Securities dodavši: “Zvuči kao da će ovo biti razvučena situacija”.

Nakon što je ranije ove sedmice cijena pala ispod 94 dolara po barelu, američka nafta je u nedavnom trgovanju skočila za 8 posto na 102,65 dolara po barelu. Nafta Brent porasla je 9% na 107 dolara po barelu.

Nedavni pad cijena nafte dijelom je potaknut nadom u potencijalno primirje, ali što rat duže traje, to je veća prijetnja ruskim naftnim tokovima.

Međunarodna energetska agencija upozorila je u srijedu da bi nevjerojatnih 30 posto ruske proizvodnje nafte moglo biti prekinuto u roku od nekoliko sedmica, što bi svjetsku privredu izložilo potencijalnoj krizi opskrbe.

Cijene nafte skočile su na najviši nivo od 2008. nakon što su Sjedinjene Države rekle da sa svojim saveznicima razgovaraju o potencijalnom embargu na ruske isporuke.

Nafta Brent – svjetska referentna vrijednost za naftu – porasla je iznad 139 dolara po barelu u azijskoj trgovini, prije nego što je pala na ispod 130 dolara.

Energetska tržišta posljednjih su dana potresena zbog straha od poremećaja snabdijevanja izazvanih ruskom invazijom na Ukrajinu.

Potrošači već osjećaju utjecaj viših troškova energije jer cijene goriva i računi domaćinstava skaču.

Ruski napad na Ukrajinu doveo je do panike na svjetskim tržištima, tako su cijene nafte jutros na londonskom tržištu preskočile psihološki nivo od 100 dolara. To će se naravno odraziti i na cijene energenata kod nas.

Cijene nafte na londonskom tržištu probila se, prvi put od 2014. godine, iznad nivoa od 100 dolara po barelu, jer se trgovci plaše da će ruski napad na Ukrajinu poremetiti snabdijevanje naftom i plinom na tržištima.

Kako se trgovci plaše poremećaja u snabdijevanju naftom, cijena barela na londonskom tržištu skočila je jutros 5,4 posto, na 102,48 dolara, najviši nivo od septembra 2014. godine, što je i tada bilo povezano s krizom u Ukrajini.

Cijena barela na američkom tržištu porasla je za 53 posto, na 96,95 dolara.

Cijene nafte porasle su od početka ove godine za više od 20 dolara po barelu, između ostalog zbog straha da će SAD i Evropa uvesti sankcije ruskom energetskom sektoru i tako poremetiti opskrbu.

Nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin odobrio vojnu operaciju, ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba poručio je da je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu punog razmjera i da je oružjem napala gradove.

Cijene nafte rastu zbog straha da će ukrajinsko-ruska kriza poremetiti lance snabdijevanja širom svijeta.

Fjučersi nafte tipa Brent, međunarodnog mjerila, dostigli su u utorak najvišu vrijednost u sedam godina od skoro 98 dolara (72 funte), nakon što je Rusija priznala otcjepljene pobunjeničke regije na istoku Ukrajine kao nezavisne države, piše BBC.

Rusija je drugi najveći izvoznik sirove nafte nakon Saudijske Arabije. Također je najveći svjetski proizvođač prirodnog plina.

Napetosti na granici mogu imati “značajne implikacije”, rekla je Sue Trinh iz Manulife Investment Managementa.

Sankcije koje primoravaju Rusiju da isporučuje manje sirove nafte ili prirodnog gasa imale bi “važan utjecaj na globalnu ekonomiju”, dodala je ona.

Zapadne sile strahuju da Putinovo priznanje područja pod kontrolom pobunjenika otvara put ruskim trupama da službeno uđu na istok Ukrajine. Ovaj potez Rusije efektivno okončava mirovne pregovore u regionu, koji je godinama bio pod slabim prekidom vatre.

Investitori u dionički kapital bili su jednako nervozni zbog razvoja događaja koji dolaze jer se globalna ekonomija još uvijek oporavlja od utjecaja pandemije koronavirusa.

Japanski Nikkei 225 indeks skliznuo je za 2 posto. Shanghai Composite je do sredine dana bio niži za 1,4 posto. Fjučers za S&P 500 povukao se za 1,6 posto. Indeks Dow Jones pao je za 1,4 posto, dok je fjučers Nasdaq 100 pao za 2,2 posto.

“Postoje strahovi da će troškovi transporta i otpreme, koji su već na povišenim nivoima, porasti više zbog poremećaja ponude i potražnje”, rekao je Song Seng Wun, ekonomista u CIMB Private Banking za BBC.

Vishnu Varathan, šef ekonomije i strategije u Mizuho banci, rekao je da je nejasno hoće li potezi Rusije izazvati potpuni sukob.

“Za sada se čini da su sankcije prva luka za pristajanje”, rekao je on.

S obzirom na informacije koje stižu s robnih berzi, a prema kojima bi nafta trebala preskočiti simboličnu granicu od 100 dolara za barel.

Pri tome i investitori izgleda smatraju kako je skupa nafta realni scenario skorije budućnosti pa kupuju dionice naftnih kompanija računajući na rekordne profite. Od početka februara cijena nafte porasla je oko 11 dolara za barel, čime je prošlu sedmicu tzv. Brent crude premašio 95 dolara za barel, što je 63 odsto više u odnosu na ljeto 2014.

Problem je sljedeći: sad čak i neki od najiskusnijih eksperata predviđaju kako bi cijena nafte u ovoj godini mogla imati rast do čak 150 dolara za barel, a to ne objašnjavaju geostrateškim napetostima između Rusije i široke fronte zapadnih zemalja koje podržavaju Ukrajinu.

“Ako uzmete kako imamo podinvesticiju u kapitalna istraživanja, nama počinje nedostajati fizičke nafte, počinju nestajati zalihe”, upozorio je Džon Driskol, direktor JTD Energyja u intervjuu za CNBC. On rast cijene nafte iznad 120 dolara smatra izvjesnim, a ne isključuje doseg spomenute cijene od 150 dolara. Već sad, u ovom trenutku, trgovci plaćaju posebnu cijenu na naftu koja je fizički dostupna jer očekuju daljnje ubrzanje potražnje.

Dio poskupljenja može se objasniti time što su članice OPEC+ grupe, kao i Rusija, tokom januara pumpale nešto manje nafte u odnosu na predviđene kvote.

Ne treba misliti kako će veliki naftni igrači biti spremni na bilo koji način žuriti sa spuštanjem cijena jer su lani napokon imali sjajne profite uslijed rasta cijena nafte. Dobri profiti BP-a, Shella, Totala…, privukli su investitore. S&P 500 Energy Sector Indeks trenutno je na godišnjem nivou 50 odsto veći, prenosi Jutarnji.

Cijene nafte su dostigle jutros na azijskom trgovanju sedmogodišnji maksimum.

To se desilo usled zaoštravanja geopolitičkih tenzija oko Ukrajine, rastuće globalne potražnje i manjka ponude.Evropska nafta Brent je porasla za dodatnih 1,02 dolara u odnosu na petak, na 95,46 dolara po barelu, dok je američka WTI nafta skočila za 1,27 dolara na 94,37 dolara za barel, prenosi Rojters.Usponu cijena nafte doprinela je zabrinutost da bi eventualna ruska invazija na Ukrajinu izazvala sankcije SAD i Evrope i poremetila izvoz ovog velikog proizvođača “crnog zlata” što bi pogrošalo ionako nedovoljnu ponudu na tržištu. Kremlj demantuje da planira napad na ovu bivšu sovjetsku republiku.