Oznaka: nafta

  • Nove promjene na tržištu: Pale cijene nafte

    Nove promjene na tržištu: Pale cijene nafte

    Cijene nafte na svjetskom tržištu pale se zbog zabrinutosti da će slabi ekonomski podaci objavljeni u Sjedinjenim Američkim Državama i Evropi negativno uticati na šanse o potražnji.
    Međunarodna referentna cijena nafte tipa brent iznosila je danas poslijepodne 93,72 dolara po barelu poslije pada cijene za 3,16 odsto.

    Negativni ekonomski podaci

    Američka referentna vrijednost West Texas Intermediate (WTI) trgovala se po cijeni od 88,20 dolara po barelu nakon pada cijene nafte.

    Negativni ekonomski podaci objavljeni u mnogim zemaljama u svijetu i očekivanja recesije najviše su utjecali na pad cijena nafte.

    Američka uprava za energetske informacije objavila je juče da su komercijalne zalihe sirove nafte u državi prošle sedmice porasle za oko 4,5 miliona barela na 426,6 miliona barela.

    Odluka Banke Engleske (BoE) da poveća referentnu stopu za 50 baznih poena na 1,75 odsto, što predstavlja najveći porast kamatne stope u posljednjih 27 godina, bio je još jedan faktor koji je izazvao zabrinutost u pogledu potražnje nafte.

  • Cijena nafte pada dva mjeseca zaredom, prvi put od 2020. godine

    Cijena nafte pada dva mjeseca zaredom, prvi put od 2020. godine

    U ponedjeljak su cijene nafte na svjetskim berzama doživjele novi pad nakon što su podaci o industrijskoj proizvodnji u Kini i Japanu pokazali da nisu na zadovoljavajućem nivou. Investitori se spremaju i za odluke ovosedmičnog sastanka OPEC-a.

    Cijena barela Brent nafte koja se crpi iz Sjevernog mora je u ranim jutarnjim satima u ponedjeljak doživjela pad od 1,1 posto i trgovalo se cijenom od 102,78 dolara za barel. Cijena američke WTI nafte je pala za 1,5 posto i trgovalo se za 97,19 dolara po barelu.

    Nove restrikcije zbog covida-19 poništile su oporavak industrijske proizvodnje koji je Kina ostvarila u junu, dok je japanska industrija ostvarila najmanji rast u proteklih deset mjeseci.

    Po prvi put od 2020. godine, cijena nafte Brent i WTI je u dva mjeseca zaredom padala. Inflacija i visoke kamatne stope probudili su strahove kod investitora da bi recesija mogla umanjiti potražnju sa naftom.

    U srijedu će se održati sastanak OPEC-a i Rusije na kojem će se odlučiti o proizvodnji nafte u septembru.

  • U porastu cijena nafte na svjetskom tržištu

    U porastu cijena nafte na svjetskom tržištu

    Cijene nafte na svjetskom tržištu danas su porasle za dva dolara usljed bojazni od prekida isporuka i pada dolara.
    U Londonu je cijena sirove nafte “brent” iz Sjevernog mora veća za 1,95 dolara i sada je 105,15 dolara po barelu.

    U NJujorku je cijena svijetle sirove nafte porasla za dva dolara i iznosi 96,70 dolara po barelu.

    “Blagi pad dolara i poboljšanje situacije na tržištu kapitala utiču na rast cijene nafte”, rekao je analitičar tržišta iz kompanije “UBS” Đovani Staunovo.

  • Bez ruske nafte ako se ograniče cijene

    Bez ruske nafte ako se ograniče cijene

    Rusija neće isporučivati naftu na svjetsko tržište ako se uvede ograničenje cijena, rekao je danas zamjenik premijera Aleksandar Novak.

    “Ako su ove cijene o kojima pričaju niže od cijene proizvodnje nafte, onda naravno Rusija neće obezbijediti snabdijevanje svjetska tržišta”, rekao je Novak za rusku televiziju.

    Novak je istakao da to jednostavno znači da Rusija neće poslovati sa gubitkom.

  • Jeftino kupuju rusku naftu koju skupo preprodaju Zapadu

    Jeftino kupuju rusku naftu koju skupo preprodaju Zapadu

    Saudijska Arabija je među državama koje su dobro unovčile agresiju Rusije na Ukrajinu. Jeftino kupuje rusku naftu, a zatim je skupo preprodaje Zapadu.

    Zapadne sankcije Rusiji, zbog napada na Ukrajinu, uzrokovale su poskupljenje skoro svih energenata, pa i nafte. Agencija Reuters je objavila da je Saudijska Arabija, koja je najveći svjetski proizvođač nafte poslije Rusije i Sjedinjenih Američkih Država, u drugom kvatralu ove godine udvostručila uvoz ruske nafte.
    Osim što je preprodaje, koristi je i za hlađenje prostora te je time uspjela da i svoju naftu prodaje po višim cijenama. Pojedini smatraju da ova zemlja time ostvaruje ekstraprofit.

    Rusija nije jedina od koje Saudijska Arabija kupuje naftu. Bloomberg je objavio da ovaj energent kupuje i od Egipta i od Estonije. Ovo se objašnjava indirektnim izvozom ruske nafte u državu kojoj ruska nafta ne treba.

    Predsjednik Sjedinjenih Američki Država Joe Biden je prilikom prošlosedmične posjete Saudijskoj Arabiji tražio da poveća isporuku nafte Zapadu. Saudijci nisu pristali na to, poručivši da će to ovisi o tržišnim pravilima, tj. od potražnje. Razlog za to jeste što ne žele uzrokovati pad cijene nafte koja im je glavni izvor prihoda.

    Bloomberg je krajem aprila pisao o Kataru kao državi koja je također imala mnogo koristi od agresije Rusije na Ukrajinu. Procjena je da bi isporuka plina iz Katara ove godine trebala iznositi više od 100 milijardi dolara, što je prvi put od 2014. Procjena je napravljena na osnovu trendova iz prvog kvartala ove godine. To će ovoj zemlji omogućiti još višu potrošnju te učiniti da njen državni fond iznosi 450 milijardi dolara.
    S obzirom na potrebe Evrope za ukapljenim plinom, u Kataru je počela realizacija projekta vrijednog 30 milijardi dolara kako bi do 2027. povećao izvoz ovog energenta za 60 posto.

  • Rusija traži plaćanje nafte u novoj valuti

    Rusija traži plaćanje nafte u novoj valuti

    Rusija traži nekim indijskim kupcima da joj plate naftu u dirhamima, valuti Ujedinjenih Arapskih Emirata, rekla su tri izvora za Rojters i pokazala dokument.

    Moskva se udaljava od američkog dolara kako bi se izolovala od učinaka zapadnih sankcija, prenosi portal bizinfo.ba.

    Rusija je pogođena nizom sankcija Sjedinjenih Država i njihovih saveznika zbog sukoba sa Ukrajinom krajem februara.

    Faktura u koju je Rojters imao uvid pokazuje da je račun za isporuku nafte jednoj rafineriji obračunat u dolarima, dok se plaćanje traži u dirhamima.

    Ruska naftna kompanija Rosnjeft gura sirovu naftu preko trgovačkih firmi, uključujući Everest Enerdži i Koral Enerdži, u Indiju, sada drugog najvećeg kupca ruske nafte nakon Kine.

    Ruska nafta po niskim cenama
    Zapadne sankcije podstakle su mnoge uvoznike nafte da izbegavaju Moskvu, gurajući cene ruske sirove nafte na rekordne popuste u odnosu na druge vrste.

    To je indijskim rafinerijama, koje su retko kupovale rusku naftu zbog visokih troškova prevoza, pružilo priliku da ugrabe izvoz uz velike popuste.

    Moskva je drugi mesec za redom u junu zamenila Saudijsku Arabiju kao drugi najveći dobavljač nafte Indiji nakon Iraka.

    Najmanje dve indijske rafinerije već su podmirile neka plaćanja u dirhamima, rekli su izvori, dodajući da će sve više tako izvršavati plaćanja u narednim danima.

    Faktura je pokazala da plaćanja mora izvršiti Gazprombank preko Mashreq Banke, njene korespondentne banke u Dubaiju.

    Ujedinjeni Arapski Emirati, nastojeći da zadrže neutralnu poziciju, nisu uveli sankcije Moskvi, a isplate bi mogle da dodatno isfrustriraju neke na Zapadu, koji kažu da je pozicija UAE neodrživa.

    Trgovačke firme koje koristi Rosnjeft od ovog meseca su počele da traže plaćanje u dolarskoj protuvrednosti u dirhamima, rekli su izvori.

    Rosnjeft, Koral Enerdži i Everest Enerdži nisu odgovorili na Rojtersove e-mailove tražeći komentar.

    Moskva pronašla saveznike
    Rusija želi da poveća korišćenje nezapadnih valuta za trgovinu sa zemljama poput Indije, rekao je u aprilu njen ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

    Ministar finansija zemlje prošlog meseca je takođe rekao da bi Moskva mogla da počne da kupuje valute “prijateljskih” zemalja, koristeći takva sredstva da utiču na kurs dolara i evra kao sredstvo suprotstavljanja oštrom rastu rublje.

    Moskovska menjačnica priprema se za pokretanje trgovanja uzbekistanskim sumama i dirhamima.

    Dubai, finansijsko i poslovno središte Zaliva, pojavio se kao utočište ruskog bogatstva.

    Indija, takođe zadržavajući neutralnu poziciju, priznaje osiguranje ruskih kompanija i ponudila je klasifikaciju brodovima kojima upravlja podružnica najveće moskovske brodarske grupe sa sedištem u Dubaiju kako bi se omogućila trgovina.

    Indijska centralna banka prošle nedelje je uvela novi mehanizam za međunarodne trgovinske obračune u rupijama, što mnogi stručnjaci vide kao način promicanja trgovine sa zemljama koje su pod zapadnim sankcijama, poput Rusije i Irana.

  • Njemačka prelomila: Ruski ugalj prestajemo kupovati 1. augusta, a naftu 31. decembra

    Njemačka prelomila: Ruski ugalj prestajemo kupovati 1. augusta, a naftu 31. decembra

    Njemačka će u potpunosti prestati kupovati ruski ugalj 1. augusta i rusku naftu 31. decembra, što će označiti veliku promjenu u izvoru snabdijevanja zemlje energijom, rekao je zamjenik ministra finansija Joerg Kukies na konferenciji u Sidneju.

    Ključni izazov koji je pred nama biće popunjavanje ogromne praznine koja će ostati kada se Evropska unija odvikne od 158 milijardi kubnih metara (bcm) gasa koje Rusija isporučuje godišnje, rekao je Kukies.

    “Bit ćemo bez ruskog uglja za nekoliko sedmica,” rekao je on za Sidnejski energetski forum, čiji su zajednički domaćini australska vlada i Međunarodna agencija za energiju.

    Rusija je ranije isporučivala 40 posto njemačkog uglja i 40 posto nafte, rekao je on.

    “Svako ko poznaje historiju naftovoda Druzhba, koji je već bio oruđe sovjetske imperije nad istočnom Evropom, osloboditi se te zavisnosti nije trivijalna stvar, ali to je stvar koju ćemo postići za nekoliko meseci”, rekao je Kukies.

    Njemačka ubrzano razvija terminale za uvoz ukapljenog prirodnog gasa (LNG) kako bi pomogla popuniti jaz u opskrbi gasom, ali je naglasio da, iako bi Sjedinjene Države i Katar mogli zajedno isporučiti oko 30 milijardi kubnih metara gasa u LNG obliku u Evropu, to je i dalje ostavilo ogroman jaz .

    “Ne možemo samo zamisliti da ovaj problem nestane”, rekao je Kukies.

    Rekao je da će, dok je Njemačka bila fokusirana na prelazak na neto nulte emisije i nedavno uvela zakone za ubrzanje razvoja projekata obnovljive energije, gas bio od suštinskog značaja za promjenu.

  • Pojeftinila nafta za 2,2 odsto

    Pojeftinila nafta za 2,2 odsto

    Cijene nafte opale su danas pod uticajem jačanja dolara, očekivanog pada potražnje zbog epidemioloških restrikcija u Kini povodom kovida 19 i straha od globalnog ekonomskog usporenja.
    Barel “brent” nafte pojeftinio je za 2,2 odsto i danas košta 104,78 dolara, a barel sirove nafte u SAD se prodaje za 101,46 dolara nakon pojeftinjenja za 2,5 odsto.
    Obje cijene umanjene su ranije za oko tri procenta.
    Evro je danas dodatno oslabio i skoro se izjednačio sa dolarom, a opala je i vrijednost akcija na berzama zbog mogućnosti da centralne banke dodatno pooštre monetarnu politiku
    Stanje svjetske ekonomije konstanto brine ulagače širom svijeta.
    Pošto se cijena nafte izražava u dolarima, ona postaje skuplja za strane kupce kada američka valuta jača.

  • Cijena nafte mogla bi skočiti i na 140 dolara po barelu

    Cijena nafte mogla bi skočiti i na 140 dolara po barelu

    Svjetska bi cijena nafte mogla porasti za 40 posto odnosno na oko 140 dolara po barelu ako se ne prihvati predložena gornja granica cijene ruske nafte, zajedno s izuzećima od sankcija koje bi dopustile isporuke ispod te cijene, izjavio je visoki američki dužnosnik Ministarstva financija.

    Američka ministrica financija Janet Yellen razgovarat će o provedbi predložene gornje granice cijene nafte s japanskim ministrom financija Shunichijem Suzukijem kada se sastanu u utorak, rekao je dužnosnik.

    Cilj je bio postaviti cijenu na razinu koja pokriva ruske marginalne troškove proizvodnje kako bi Moskva bila potaknuta da nastavi izvoziti naftu, ali ne dovoljno visoka da bi joj omogućila financiranje rata protiv Ukrajine, rekao je dužnosnik.

    Japanski dužnosnici izrazili su zabrinutost zbog preniske gornje granice cijene, ali nisu odmah odbacili potencijalni raspon cijena od 40 do 60 dolara po barelu, rekao je dužnosnik.

  • Kako bi spriječili globalno poskupljenje nafte SAD poduzima nikad prije isproban plan

    Kako bi spriječili globalno poskupljenje nafte SAD poduzima nikad prije isproban plan

    Glavni saradnici predsjednika SAD-a Joe Bidena zabrinuti su da bi ekonomiju pri kraju godine mogao zadesiti ozbiljan šok, koji bi zemlju mogao odvesti u iscrpljujuću recesiju. Iz tog razloga SAD planiraju umjesto zabrane, uvesti ograničenje maksimalnih cijena ruske nafte.

    Zvaničnici Bijele kuće strahuju da bi nova runda evropskih kazni usmjerenih na obuzdavanje protoka ruske nafte do kraja godine mogla dovesti do ponovnog skoka cijena energenata, što bi udarilo već opterećene potrošače i gurnulo Sjedinjene Države i druge ekonomije u ozbiljnu kontrakciju, piše The New York Times.

    Taj lanac događaja mogao bi pogoršati ono što je već ozbiljna kriza hrane koja muči zemlje širom svijeta.

    Kako bi spriječili taj ishod, američki zvaničnici su se uhvatili za nikad prije isproban plan usmjeren na snižavanje globalnih cijena nafte — plan koji bi dopunio evropske sankcije i omogućio nastavak kritičnih tokova ruske sirove nafte na globalna tržišta, ali po znatno sniženoj cijeni.

    Dok je Biden pritiskao Evropu da prekine rusku naftu kao kaznu za invaziju na Ukrajinu, neki prognostičari, zajedno sa glavnim ekonomskim saradnicima predsjednika, sada strahuju da bi takva politika mogla rezultirati da ogromne količine ruske nafte, nešto manje od desetina svjetske ponude, iznenada budu skinute sa globalnog tržišta.

    Analitičari su izračunali da bi takvo smanjenje zaliha moglo dovesti do porasta cijena nafte na 200 dolara po barelu ili više, što znači da Amerikanci plaćaju 7 dolara po galonu benzina.

    Potencijal za još jedan naftni šok koji bi pogodio globalnu ekonomiju, a možda i ugrozio šansu za reizbor Bidena, doveli su do pokušaja administracije da uvjeri vlade i poslovne lidere širom svijeta da potpišu globalno ograničenje cijena ruske nafte.

    To je nov i netestiran pokušaj da se primora Rusija da proda svoju naftu svijetu uz velike popuste. Zvaničnici administracije i Biden tvrde da je cilj dvostruk, umanjiti mogućnost finansiranja ruske ratne mašinerije i ublažiti pritisak na potrošače energije širom svijeta koji se suočavaju s rastućim cijenama goriva.

    Neki ekonomisti i stručnjaci za naftnu industriju skeptični su da će plan funkcionirati, bilo kao način da se smanji prihod Kremlja ili da se smanje cijene na pumpi. Upozoravaju da bi plan uglavnom mogao obogatiti rafinerije nafte i mogao bi biti zreo za izbjegavanje Rusije i njenih saveznika. Moskva bi mogla odbiti prodaju po ograničenoj cijeni.

    Ali čak i neki skeptici kažu da bi ograničenje cijene moglo, ako ništa drugo, zadržati dovoljno ruske nafte na tržištu kako bi se izbjegao skok cijena koji bi pokrenuo recesiju.