Kancelarija za kontrolu strane imovine Ministarstva finansija SAD (OFAC) uklonila je Momčila Krajišnika, Jovana Đogu i Dragana Nikolića sa Specijalne liste sankcija SAD.
Krajišnik je bivši predsjednik Narodne skupštine RS te visoki funkcioner i jedan od osnivača SDS-a, a na listi se našao zbog presude Haškog tribunala za ratne zločine. Krajišnik je odležao svoju kaznu i vratio se u RS, gdje je živio u porodičnoj kući do smrti prošle godine usljed zaraze korona virusom. Đogo se na listi našao kao bivši tjelohranitelj generala VRS Ratka Mladića i optužen je za pomaganje u Mladićevom skrivanju, dok je Nikolić osuđen u Haškom tribunalu kao komandant kampa za ratne zarobljenike tokom rata.
Miloš Krajišnik, sin Momčila Krajišnika, za “Nezavisne novine” je rekao da ih niko nije kontaktirao iz Amerike u vezi sa skidanjem s liste te da je od nas saznao da je njegov otac skinut sa nje.
Tvrdi da njegov otac nije počinio zločine za koje su ga teretili u Hagu.
“Mi kao porodica smo uvijek smatrali, i smatramo i danas, da naš otac nije kriv ni za jednu od tačaka optužnice koje su mu stavili na teret. Po našem mišljenju, ta anatema s njegovog i našeg porodičnog imena trebalo je davno da bude skinuta. Niko se u Americi nije oglašavao po tom pitanju ni kad smo ih kontaktirali i tražili da se te sankcije skinu. Ali u svakom slučaju drago mi je da je ta mrlja konačno skinuta i nadam se da je to trajna kategorija. To je za nas moralna satisfakcija”, rekao je Krajišnik. Naglasio je da ni on ni porodica zbog sankcija nisu imali većih problema i da im je najteže palo što su bili označeni.
Zbog vremenske razlike u petak nismo dobili odgovore iz OFAC-a, ali su nam u jednom od ranijih mejlova detaljno objasnili proceduru i stavljanja i skidanja osoba s ove liste. Kako su nam rekli, smrt neke osobe nije povezana s odlukom skidanje s liste jer, kako su pojasnili, osoba koja je na listi može, na primjer, imati imovinu koja je blokirana i koju nije moguće koristiti sve dok je osoba na tom spisku. Dodali su da se procedura skidanja s liste sankcija odvija na dva načina… Jedan način je da neko pravno ili fizičko lice treba da se obrati OFAC-u i pruži dokaze da osoba više ne treba da bude na listi. Drugi način je saradnja sa federalnim vlastima Amerike u nekom kriminalnom slučaju ili ponuda druge vrste pomoći američkim istražnim organima.
“Krajnji cilj sankcija nije kažnjavanje, nego pozitivna promjena ponašanja. Svake godine OFAC ukloni stotine pojedinaca i pravnih lica s liste. Svako uklanjanje bazirano je na opsežnom procesu zato što je očuvanje integriteta američkih sankcija prioritet OFAC-a i osnovna ideja vodilja iza temeljnog procesa evaluacije svakog pojedinačnog zahtjeva za uklanjanje zasnovanog na objektivnim dokazima i činjenicama”, objasnili su nam.
Krajišnik nam je rekao i da nije detaljno upoznat s procedurom, ali da se sjeća da je njegov otac preko jedne američke advokatske kuće pokrenuo zahtjev za uklanjanje s liste.
Na Balkanskoj listi OFAC-a, koju je 2004. godine pokrenuo američki predsjednik Džordž Buš, a produžavali ostali predsjednici poslije njega, nalazi se oko 200 imena s područja bivše Jugoslavije. Među sankcionisanima je i SDS kao stranka, pa ovo uklanjanje s liste pokreće zanimljivo pitanje da li to znači da su prestali razlozi za sankcionisanje ove stranke. Na listi su, među ostalima, i Slobodan Milošević, Ljubo Ćesić Rojs, Četnički ravnogorski pokret, Front Albanskog nacionalnog jedinstva, Milovan Bjelica, Radovan Karadžić, Sanja Karadžić Jovičević, Oslobodilačka vojska Preševa, Bujanovca i Medveđe, Milorad Ulemek Legija, Milan Milutinović, Nacionalni pokret za oslobođenje Kosova, Biljana Plavšić, Slavko Roguljić, Senad Šahinpašić, Vojislav Šešelj, Milorad Dodik i drugi.