VRBAS Media

Oznaka: MMF

  • Tegeltija: Džuel da počne da se bavi temama za koje je plaćen, a ne politikom

    Tegeltija: Džuel da počne da se bavi temama za koje je plaćen, a ne politikom

    Predsjedavajući Savjeta ministara BiH Zoran Tegeltija izjavio je Srni da je krajnje vrijeme da šef kancelarije Međunarodnog monetarnog Fonda Edru Džuel prestane da se bavi političkim temama u BiH i da počne da radi posao za koji je plaćen, a to je saradnja BiH i MMF-a.

    Reagujući na izjavu Džuela da bi se rasformiranjem Uprave za indirektno oporezivanje “dokazano dobar okvir za prikupljanje poreza u BiH raspao” i “ugrozilo blagovremeno servisiranje spoljnog duga BiH”, Tegeltija je rekao da je od dolaska na funkciju šefa kancelarije MMF-a, od kojeg je prošlo dvije godine, Džuel poznat samo po velikom broju intervjua koje je dao medijima u BiH u kojima se bavio političkim, a ne temama koje su u nadležnosti MMF-a.

    • Njegov mandat u BiH ostaće upamćen i po tome što je u tom periodu BiH prekinula aranžman sa MMF-om, a nije uspostvaila novi, sve zbog činjenice da su prijedlozi MMF-a upravo bili političkog karaktera umjesto ekonomskih tema važnih za građane BiH i njihov ekonomski napredak, što je uobičajeno da se nalazi u aranžmanu sa MMF-om – rekao je Tegeltija.

    On je upozorio da je krajnje vrijeme da se sa tom praksom prestane i naglasio da “Džuel ne brine o tome kako će se prikupljati prihodi u BiH i kako će BiH servisirati svoj spoljni dug”.

    • Nema potrebe da o tome brine Džuel. Građani BiH i nadležne institucije će odlučiti kako će BiH prikupljati poreske prihode u svojoj zemlji i kako će servisirati spoljni dug – rekao je Tegeltija.

    Predsjedavajući Savjeta ministara je upozorio da su odnosi BiH i MMF-a trenutno na najnižem nivou od kada je uspostavljena saradnja sa ovom međunarodnom finasijskom organizacijom, te istakao da je to je tema kojom bi trebalo da se bave prestavnici MMF-a u Sarajevu, a ne političkom situacijom u BiH.

    • Pozivam šeficu Misije MMF-a Alinu Ijancu i šefa kancelarije MMF-a u BiH Edru Džuela da sa svim nivoima vlasti u BiH rade na vraćanju međusobnog povjerenja i usvajanju novog aramnžmana – naglasio je Tegeltija.
  • Brčko od MMF-a neće dobiti ni marke od 600 miliona

    Brčko od MMF-a neće dobiti ni marke od 600 miliona

    Iako je Brčko distrikt zatražio od entitetskih vlada u BiH da iz svoje kvote novca koji su dobile od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) odvoje dio i za institucije distrikta, male su šanse da će se to dogoditi.

    Potvrdio je to izvor “Nezavisnih novina” iz brčanskih institucija, koji ističe da se u međuvremenu nije ništa dogodilo na tom planu.

    “Kada je u pitanju konkretno ova tranša, ne vjerujem da će biti nešto od toga. Od neke iduće, vjerovatno će biti sredstava i za Brčko”, rekao je sagovornik “Nezavisnih novina”.

    Skupština Brčko distrikta razmotrila je ranije informaciju o podjeli finansijske pomoći BiH od MMF-a teške 300 miliona evra, iz koje je isključen distrikt, i donijela zaključak da se, u skladu sa konačnom arbitražnom odlukom, pozove supervizor za Brčko da prema svojim nadležnostima pomogne u rješavanju ove situacije, dok je gradonačelnik zadužen da pripremi neophodnu dokumentaciju u slučaju pokretanja spora.

    Siniša Milić, predsjednik Skupštine Brčko distrikta, potvrdio je za “Nezavisne novine” da sudski spor ne podržava.

    “Ja i dalje smatram da, bez obzira na sve, pokretanje bilo kakvog spora ne dolazi u obzir. Mi treba da gradimo odnose s entitetima ne samo na osnovu učešća u međunarodnim pomoćima. Entiteti nama pomažu po pitanju električne energije i nizu drugih osnova”, rekao je Milić.

    Esed Kadrić, gradonačelnik Brčkog, čiju izjavu juče nismo uspjeli dobiti, rekao je ranije da distrikt traži dva odsto od tih sredstava shodno ranijoj podjeli medicinske pomoći, što je oko 13 miliona KM, ali da bi bilo sasvim dovoljno da je dobijen jedan odsto od toga, odnosno 6,5 miliona KM.

    “Sredstva MMF-a namijenjena su stabilizaciji budžeta u entitetima i distriktu. Izostalo je zasjedanje Fiskalnog savjeta BiH, u kojem je Brčko član i gdje se moglo uticati na raspodjelu tih sredstava”, rekao je ranije Kadrić.

    Inače i Vlada Republike Srpske prilikom pregovora o raspodjeli sredstava od MMF-a tražila je 38 odsto tih sredstava s obzirom na to da se ona doznačavaju za pomoć u prevazilaženju posljedica virusa korona te da je ranije dogovoreno da se ta vrsta pomoći dijeli na taj način. Međutim, na kraju je pristala i na 33 odsto, onako kako je definisano Memorandumom o razumijevanju BiH sa MMF-om iz 2016. godine. Upravo u tom memorandumu i jeste problem s obzirom na to da je njime definisano da se sredstva MMF-a dijele na način da dvije trećine pripadaju FBiH, a trećina Republici Srpskoj, dok se Brčko distrikt uopšte ne spominje.

    Dosadašnja praksa, kada je riječ o sredstvima MMF-a, bila je da Fiskalni savjet BiH donosi odluku o raspodjeli, a s obzirom na to da i Brčko distrikt tu ima svog predstavnika, uvijek su dobijali dio tih sredstava.

    Ovoga puta, s obzirom na to da se radi o sredstvima po osnovu alokacije specijalnih prava vučenja, nije zasjedao Fiskalni savjet BiH jer se ne radi o klasičnom aranžmanu.

    Kada je riječ o uplati ovih sredstava Brčko distriktu, tokom pregovora o raspodjeli sredstava iz SDA su ranije saopštili da neće pristati ni na šta osim na dvije trećine sredstava jer to FBiH pripada na osnovu memoranduma, istovremeno predlažući da entiteti po 0,5 odsto sredstava koja su dobili doznače distriktu Brčko.

    To je upravo oko 6,5 miliona KM, jer je RS pripalo malo više od 200 miliona KM, a FBiH malo više od 402 miliona KM.

  • Vučić sa predstavnicima MMF “Očekivani rast BDP u Srbiji oko sedam odsto”

    Vučić sa predstavnicima MMF “Očekivani rast BDP u Srbiji oko sedam odsto”

    Povoljni ekonomski trendovi u julu i avgustu ukazuju na to da će Srbija tokom trećeg kvartala ostvariti rast BDP od oko sedam odsto, rekao je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić na današnjem sastanku u Beogradu sa predstavnicima Misije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).

    Ocijenivši da je ta stopa rasta iznad očekivanja, Vučić je naveo da će polovina privrednog rasta u 2021. godini biti rezultat povećanja fiksnih investicija i lične potrošnje, saopšteno je iz pres-službe predsjednika Srbije.

    – Pozitivan doprinos očekujemo od započetog investicionog ciklusa i od novih izvoznih proizvodnih kapaciteta, podstaknutih visokim prilivom stranih direktnih investicija – rekao je Vučić.

    Na sastanku je konstatovano da je u prvoj polovini ove godine zabilježen rast BDP od 7,6 odsto, zahvaljujući rezultatima ostvarenim u svim sektorima, posebno u industrijskoj proizvodnji, građevinarstvu i uslužnom sektoru.

    Vučić i predstavnici Misije MMF saglasili su se da su povoljni uslovi na tržištu rada i rast realnih zarada od 6,2 odsto uticali na povećanje privatne potrošnje, što se odrazilo na privredni rast.

    – Projekcija za 2021. godinu revidirana je sa šest na sedam odsto zbog povoljnih kretanja u pomenutim oblastima. Ovakav rast BDP omogućiće povećanje plata i penzija i u sljedećoj godini, u skladu sa zadatim fiskalnim okvirima – zaključeno je na sastanku.

    Predstavnici Misije MMF pozitivno su ocijenili privredni rast i brz ekonomski oporavak Srbije, ali su izrazili zabvrinutost zbog cijene energenata na svjetskom tržištu i posljedica krize izazvane pandemijom korona virusa.

  • MMF smanjio prognoze ekonomskog rasta BiH na 2,8 posto

    MMF smanjio prognoze ekonomskog rasta BiH na 2,8 posto

    Međunarodni monetarni fond smanjio je procjene ekonomskog rasta Bosne i Hercegovine u ovoj godini na 2,8 posto.

    Ovaj podatak naveden je u polugodišnjem izvještaju MMF-a Svjetski ekonomski izgledi.

    Prethodna procjena iz izvještaja objavljenog u aprilu bila je da će ekonomija BiH ove godine rasti za 3,5 posto.

    Inače, u novom izvještaju MMF predviđa rast bh. ekonomije naredne godine od 3,2 posto, a 2026. za 3 posto.

    Podsjetimo da je moguću reviziju ekonomskog rasta BiH ranije ove godine najavio Andrew Jewell, rezidentni predstavnik MMF-a u BiH, kada je kazao da je aprilska projekcija rasta od 3,5 posto uvjetovana široko dostupnim vakcinama u drugoj polovini godine. Međutim, vakcinacija u našoj zemlji nije išla kako je planirano, zbog čega su i procjene rasta smanjene.

  • MMF se oglasio posle skandala

    MMF se oglasio posle skandala

    Međunarodni monetarni fond je saopštio da ima “puno poverenje” u vođstvo svoje izvršne direktorke Kristaline Georgijeve.

    Oni su odbacili optužbe da je ona, u vreme dok je bila na čelu Svetske banke, uticala na izmenu podataka za “Duing biznis” listu u korist Kine.

    “Nakon što je sagledao sve predočene dokaze, Izvršni odbor potvrđuje svoje puno poverenje u vođstvo generalne direktorke i njenu spremnost da nastavi da efikasno obavlja svoje dužnosti”, navodi se u saopštenju MMF-a, objavljenom sinoć, prenosi CNBC.

    Fond je ocenio da argumenti izneti u okviru istrage o nameštanju podataka za publikaciju “Duing biznis” Svetske banke, “nisu ubedljivo dokazali da je generalna direktorka imala neprimerenu ulogu“ u toj aferi.

    Gergijeva je na čelu MMF-a od oktobra 2019. godine, a pre toga je od 2017. bila na funkciji šefa Svetske banke.

    Ministarka finansija SAD-a Dženet Jelen je, u odvojenom saopštenju, navela da bez “daljih direktnih dokaza u vezi sa ulogom Georgijeve nema osnova za promenu rukovodstva MMF-a”.

    Rojters, međutim, izveštava da je Jelenova, upozorila da će pomno pratiti dalje aktivnosti Georgijeve u MMF-u i procenjivati sve nove činjenice ili nalaze, te pozvala na proaktivne korake za jačanje integriteta i verodostojnosti podataka te međunarodne finansijske institucije.

    Georgijeva, koja je kategorično negirala bilo kakvu ličnu ulogu u nameštanju podataka za “Duing biznis” izveštaj, pozdravila je odluku Izvršnog odbora MMF-a i izrazila zadovoljstvo što su se članovi tog tela složili da su optužbe protiv nje neosnovane.

    “Ovo je očigledno bila teška epizoda za mene lično. Želim da izrazim svoju nepokolebljivu podršku nezavisnosti i integritetu institucija kao što su Svetska banka i MMF, i poštovanje prema svima onima koji su posvećeni zaštiti vrednosti na kojima su ove organizacije utemeljene”, poručila je ona u saopštenju.

    Etički komitet Svetske banke angažovao je advokatsku firmu VilmerHale da istraži nepravilnosti vezane za pripremu podataka za pubikaciju “Duing biznis” i da ispita potencijalnu ulogu svoje tadašnje direktorke Kristaline Georgijeve u nameštanje pokazatelja kojima je favorizovana Kina.

    VilmerHale je u izveštaju o istrazi naveo da se tokom svog mandata u Svetskoj banci “Georgijeva direktno uključila u poboljšavanje kinesko rangiranja” na listi “Duing biznis” o poslovnoj klimi u pojedinačnim zemljama sveta.

    Svetska banka je otkazala dalje izdavanje “Duing biznis” izveštaja.

  • MMF upozorava: Kompanijama u FBiH smjesta je potrebna operativna Komisija za vrijednosne papire

    MMF upozorava: Kompanijama u FBiH smjesta je potrebna operativna Komisija za vrijednosne papire

    Rezidentni predstavnik MMF-a u BiH Andrew Jewell upozorava kako je mnogim kompanijama i bankama smjesta potrebna operativna Komisija za vrijednosne papire kako bi promijenili članove svojih upravnih i nadzornih odbora.

    Pored toga, spajanja i akvizicije također se moraju registrovati kod Komisije, a podsjeća i kako je stotine predmeta na čekanju.

    “Mi i dalje podstičemo vlasti u Federaciji BiH da imenuju kvalifikovane članove Komisije za vrijednosne papire kako bi ova Komisija ponovo počela sa radom i kako bi riješila zaostale odluke od ključnog značaja za funkcionisanje tržišta kapitala”, kazao je Jewell.

    Nefunkcionisanje Komisije dovodi i do odgađanja planiranih transakcija za čije je obavljanje potrebno odobrenje iz nadležnosti Komisije.

    “Ova odgađanja imaju ekonomske posljedice, prije svega kod banaka koje su ranije pokrenule postupak dokapitalizacije ili postupak statusne promjene, što može usporiti ili ograničiti provedbu planiranih ili drugih aktivnosti na tržištu. Svaka administrativna ili druga poteškoća koja može uticati na tržište kapitala ima i stvarne efekte na ekonomiju. Štetu nije moguće procijeniti ili izraziti samo u ekonomskim vrijednostima, nego ona može biti i dugoročna kada se naruši reputacija poslovnog ambijenta”, kazali su za Klix.ba iz Agencije za bankarstvo Federacije BiH.

    Iz Agencije su poručili kako očekuju da će se postojeće poteškoće brzo otkloniti, a kažu i da njihov osnovni cilj ostaje održavanje stabilnosti i povjerenja u bankarski sistem u svim okolnostima, pa i u trenutnim.

    “Podržavamo i spremni smo u budućnosti podržati sve inicijative usmjerene prema jačanju ekonomije i održavanja stabilnosti bankarskog sistema u FBiH”, poručuju iz Agencije. Ekonomska analitičarka Svetlana Cenić smatra kako finansijske institucije, uključujući MMF, ne mogu Bosnu i Hercegovinu gledati kao pouzdanog partnera zbog neimenovanja članova Komisije, ali kaže i kako je u samom Zakonu o Komisiji mnoštvo kontradiktornosti i nedorečenosti.

    “U Zakonu stoji šta sve moraju da ispunjavaju članovi Komisije, o mogućnosti njihove smjene. S druge strane imate i član gdje piše da oni mogu krivično odgovarati za ono što učine tokom svoje dužnosti, a postoje i kazne. Druga je stvar ko ih kažnjava i ko određuje jesu li krivi i treba li ih smijeniti. Zbog toga postoji otpor kod nekih ljudi da li uopšte da glasaju za novi sastav Komisije, s obzirom na to da nisu dobili njihove biografije, ni uvjerenja o nekažnjavanju. Ja to potpuno razumijem, ali ovako se pravi ogromna šteta privredi, a može doći i do tužbi”, kaže Cenić.

    Cenić smatra i kako je sve ovo uigrana politička igra, gdje se dopušta da prođe imenovanje na Parlamentu jer se zna da neće proći Dom naroda, ‘da nema 30 ruku koje će izglasati nove članove Komisije’, ali kaže i kako sve to vidi MMF, ali i strani investitori.

    “Ni zakonom nije predviđeno šta da se radi u ovakvoj situaciji kad je sve blokirano. Federacija se ovim ostavlja bez velike sume novca. Riječ je o stotinama miliona, pa čak i milijardu maraka. Narušen je ugled države, nanesena je ogromna šteta firmama, a tu su i troškovi propuštenih mogućnosti. Kad se sve izračuna, to je strašan podatak. Sigurno je da se privrednicima koji već posluju u Federaciji poručuje da ih niti cijene niti žele ovdje. Mi stalno tražimo neke donacije, na sve strane smo pružili ruke da prosimo, dižu se krediti, povećava se javni dug i trezorski zapisi, obveznice, strani krediti, a ovo što stoji i čeka da uđe u zemlju kao da neko nogom šutira i tjera. Ali šta ćete kad su nama bitnije političke i partijske igre i da se udomi neko svoj, nego ta vrijednost”, oštra je Cenić.

    Pojedini investitori bi iz Federacije BiH, tvrdi Cenić, mogli preći u Republiku Srpsku, a može se desiti i da potpuno odu iz države.

    “Mi ionako bilježimo pad stranih investicija već godinama. Vlada nepovjerenje, niko ne ulaže u nešto trajno i sretni smo kada se pojavi neki investitor. Sada svi govore o Lidlu, ali možda će i Lidl sutra doći u situaciju da im treba Komisija za vrijednosne papire, šta će onda biti? O tome očito niko neće da razmišlja, mi smo sami sebi dovoljni i očito smo zadovoljni imidžom prosjaka i skloni da od gotovine pravimo veresiju”, poručuje.

    Prema njenom mišljenju jedno od rješenja moglo bi biti i imenovanje privremenih članova Komisije do okončanja procedure. Prognoze o direktnim štetama, kaže ekonomski analitičar Faruk Hadžić, teško je dati, ali kaže i kako je činjenica da će određeni broj investitora tražiti drugi način za ulaganje, poput preusmjeravanja svojih investicija na područje Republike Srpske.

    “Ključni je problem, ustvari, što politika gleda na Komisiju, kao i na sve druge državne ili entitetske institucije: kao na priliku za dodatnim političkim uticajem i kontrolom, bez da se gleda ekonomski, društveni, pa i finansijski aspekt i značaj imenovanja ovog vrlo bitnog tijela za Federaciju BiH. Vlasti gledaju više na svoje interese, a nemjerljivo manje na interese investitora i građana, i probleme koje imaju privrednici u svom poslovanju. Poznato je da su najveću pomoć tokom pandemije privrednici imali sami od sebe kroz svoje interne rezerve, pa je tako u konačnici smanjen pritisak na vlast čija je reakcija bila zakašnjela i nedovoljna. Jedno od rješenja za ovu problematiku su izmjene propisa gdje bi se donijela privremena odluka, odnosno imenovala Komisija na određeno vrijeme od nekoliko mjeseci, čime bi se dala prilika dodatnim konsultacijama i pokušaju pronalaska kompromisa oko članova Komisije koji bi bili iz reda struke i bez političkog uticaja”, smatra Hadžić.

  • MMF na račun BiH uplatio 602,5 miliona KM, nije u pitanju klasični kredit

    MMF na račun BiH uplatio 602,5 miliona KM, nije u pitanju klasični kredit

    Međunarodni monetarni fond doznačio je u ponedjeljak, u večernjim satima, sredstva na račun Centralne banke BiH, po osnovu alokacije specijalnih prava vučenja (SDR) u iznosu od 602 miliona i 540 hiljade KM.

    Kako je saopšteno iz Centralne banke BiH, u skladu sa važećim zakonskim i podzakonskim aktima, CBBiH će, kao fiskalni agent Bosne i Hercegovine, za doznačena sredstva, odobriti protuvrijednost u iznosu od 602 miliona i 540 hiljada KM na depozitni račun po MMF transakcijama – glavni račun Ministarstva finansija i trezora BiH.

    Centralna banka Bosne i Hercegovine će vršiti raspodjelu sredstava na bazi odgovarajuće instrukcije Ministarstva finansija i trezora BiH, kao vlasnika računa.

    “MMF ima ovlaštenje da stvara bezuslovnu likvidnost kroz opštu raspodjelu (alokaciju) SDR-a zemljama članicama u proporciji sa njihovim učešćem u kapitalu MMF tj. kvotama. Kvota Bosne i Hercegovine u MMF-u je 0,06 posto. Prethodna raspodjela SDR-a za BiH izvršena je 2009. godine, a proistekla je kao mjera za ublažavanje posljedica globalne finansijske i ekonomske krize. Kao odgovor na najnoviju krizu uzrokovanu pandemijom COVID-19, Odbor guvernera MMF-a je 2. augusta 2021. godine donio odluku o novoj alokaciji SDR-a u vrijednosti od oko 456 milijardi SDR ekvivalent oko 650 milijardi USD, koja je doznačena zemljama članicama MMF-a, u SDR valuti, na njihove račune držanja SDR-a kod MMF-a, po određenim kvotama za svaku zemlju”, pojasnili su iz Centralne banke BiH.

    Alokacija ovog novca ne predstavlja klasični kreditni aranžman jedne zemlje sa MMF-om. Obaveza po osnovu ove alokacije sastoji se od mjesečno obračunatih troškova na kumulativni iznos alokacije SDR-a, koji se plaćaju kvartalno MMF-u (februar, maj, august i novembar). Naknada se sastoji od kamatne stope za SDR, uvećane za jedan bazni poen (0,01) naknade za usluge MMF-a. Obavezu plaćanja naknade snose nivoi u BiH kojima se po raspodjeli dodjeljuje odgovarajući iznos sredstava.

  • Stiže više od 300 miliona evra, a nema dogovora o raspodjeli

    Stiže više od 300 miliona evra, a nema dogovora o raspodjeli

    Međunarodni monetarni fond (MMF) će u ponedjeljak BiH doznačiti više od 300 miliona evra pomoći u SDR valuti namijenjenih suzbijanju posljedica virusa korona, kao što su “Nezavisne novine” ekskluzivno objavile sredinom maja.

    Međutim, kako nam je potvrdio Endrju Džuel, rezidentni predstavnik MMF-a u BiH, i dalje ne postoji dogovor u BiH kako će novac biti raspoređen. Ako se ovo zaista i ostvari, BiH bi se mogao ponoviti scenario iz sredine prošle godine, kada je MMF BiH poslao 330 miliona evra iz instrumenata za brzo finansiranje, a novac je stajao neiskorišten jer nije postignut dogovor u FBiH kako podijeliti novac.

    “Ono što mi možemo reći jeste da će suma biti veća od 300 miliona evra, a vlasti treba da donesu odluku kako će podijeliti taj novac”, rekao je juče Džuel za “Nezavisne novine”.

    Ovog puta bi krivac za neisporučivanje novca mogao biti u činjenici da predstavnici RS bojkotuju rad institucija BiH, izrevoltirani odlukom Valentina Incka, bivšeg visokog predstavnika, da nametne odredbe o negiranju genocida u Krivični zakon BiH. Nezvanično saznajemo da u RS smatraju da nije potreban nikakav poseban dogovor, već da se novac treba po automatizmu proslijediti entitetima u skladu s formulom koja je već korištena ranije, odnosno dvije trećine za FBiH, a jedna trećina za RS. Međutim, po svemu sudeći, u FBiH će tražiti da se o tome mora postići dogovor, što bi značilo da bi institucije trebalo da profunkcionišu, a što onda nagovještava još jednu krizu.

    Hoće li se naći model kao kod izbora rukovodstva Centralne banke BiH početkom mjeseca na način da je odlazećoj upravi naprečec dat status vršioca dužnosti, kako bi se izbjegla blokada, ili će se insistirati da se institucije moraju sazvati kako bi se novac podijelio, ostaje da se vidi.

    U potrazi za odgovorima kontaktirali smo juče entitetska ministarstva finansija, Ministarstvo finansija BiH i Savjet ministara BiH, međutim do zaključenja ovog broja nisu stigli odgovori ni sa jedne strane, osim iz Ministarstva finansija RS.

    “Nakon što je Međunarodni monetarni fond obavijestio Savjet ministara BiH da su odobrena Specijalna prava vučenja, Savjet ministara je informisao ministarstva finansija RS i FBiH. Specijalna prava vučenja je MMF odobrio za sve svoje članice, u ukupnom iznosu 650 milijardi dolara. Ona se odnose na korištenje rezervi koje postoje kod MMF-a”, pojasnili su za “Nezavisne novine” iz Ministarstva finansija RS.

    S obzirom na to da je BiH, kako su naglasili, od bivše Jugoslavije naslijedila članstvo u MMF-u, kvota Specijalnih prava vučenja bi iznosila 305 miliona evra, u skladu sa rezervama kojima raspolaže BiH.

    “Prema informacijama koje smo dobili, ta sredstva bi trebalo da budu u Centralnoj banci BiH 23. avgusta. Odluku o raspodjeli sredstava, koja nisu kreditna, nego se odnose na korištenje rezervi svih država koje su članice MMF-a, trebalo bi da donese Fiskalno vijeće BiH”, pojasnili su oni.

    Kada je u pitanju namjena u Republici Srpskoj, kako su istakli, navedena sredstva će se koristiti za nabavku vakcina i druge medicinske opreme neophodne za borbu protiv kovida, te za pomoć privredi i otplatu dugova.

    Pojašnjenja radi, BiH neće dobiti “keš”, već će od MMF-a dobiti kvotu u SDR-u, koji predstavlja košaricu najvažnijih valuta, odnosno dolara, evra, funte, juana i jena. BiH će onda, po kamatnoj stopi od 0,5 odsto, moći da se obrati bilo kojoj voljnoj članici MMF-a da SDR pretvori u neku od valuta.

    Dodjeljivanje ovih sredstava otežaće postizanje dogovora o novom aranžmanu bh. vlasti s MMF-om, jer će vlasti od MMF-a dobiti novac a da nisu morale ispuniti nijedan od uslova koji su MMF, EU i drugi međunarodni faktori postavili pred domaće političare. Podsjećanja radi, najvažniji uslov odnosi se na potrebu formiranja centralnog registra računa fizičkih lica, kako bi se spriječila opasnost od pranja novca.

  • Stiže 300 miliona evra pomoći MMF-a za BiH

    Stiže 300 miliona evra pomoći MMF-a za BiH

    Bosna i Hercegovina je i dalje daleko od zaključivanja novog aranžmana s Međunarodnim monetarnim fondom, a, kako nam je potvrđeno iz MMF-a, prije kraja mjeseca očekuje se isplata 300 miliona evra pomoći za BiH.

    Podsjećanja radi, upravo su “Nezavisne novine” još prije pola godine predvidjele takav ishod nakon što je postalo jasno da MMF neće odstupiti od zahtjeva za reformama, a posebno nakon što je MMF obećao pomoć BiH.

    Iako je ideja MMF-a dobronamjerna, da pomogne BiH da se lakše izbori s posljedicama korona virusa, domaći političari su protumačili da je novac moguće dobiti i bez sprovođenja reformi.

    Naime, MMF je uoči početka nove runde pregovora o aranžmanu prošle godine pred BiH postavio razumne, ali teške uslove za zaključivanje novog aranžmana, koji su imali za cilj da se bolje prate tokovi novca, spriječi pranje novca, učvrsti fiskalni sistem i sprovedu strukturne reforme. Primjera radi, kada bi BiH usvojila uslov da se registar računa privatnih lica nalazi u Centralnoj banci BiH, bilo bi znatno teže manipulisati pranjem novca, jer bi u centralnoj evidenciji bilo moguće lako provjeriti tokove novca. Od jednog izvora koji je bio uključen u razgovore s MMF-om dok su oni trajali saznali smo da su domaće vlasti predložile da entiteti imaju centralne registre kojima bi Centralna banka mogla pristupiti nakon što pošalje službeni zahtjev da želi ostvariti uvid. Naš izvor nam je ispričao da je MMF ovaj uslov odbio jer bi bilo moguće novac skloniti s računa za nekoliko sekundi, čime bi se izgubio smisao kontrole ovih sredstava.

    Međutim, onda je vrh MMF-a u Vašingtonu odlučio da svim zemljama omogući praktično beskamatni kredit kako bi se pomoglo izlasku ekonomije iz krize izazvane kovidom.

    U Ministarstvu finansija i trezora BiH su nam potvrdili da nema naznaka o novim pregovorima s MMF-om.

    “Ovim putem vas obavještavam da je zadnja sjednica Fiskalnog savjeta održana 22. aprila 2021. godine, kada je raspravljano o potencijalnom novom aranžmanu s MMF-om, ali da nije postignuta saglasnost o potrebi, te kako dalji razgovori nisu bili inicirani ni sa jedne strane”, rekli su oni za “Nezavisne”.

    I u Ministarstvu finansija RS nam je potvrđeno da nema naznaka da će doći do novih razgovora.

    Endrju Džuel, rezidentni predstavnik MMF-a u BiH, takođe nam je rekao da se trenutno ne dešava ništa relevantno kada su u pitanju pregovori s domaćim vlastima.

    “Planirana je posjeta osoblja MMF-a za oktobar, tako da će to biti prilika da nova šefica Misije održi sastanak s predstavnicima vlasti i razmotri situaciju”, rekao je Džuel za “Nezavisne” i precizirao da SDR alokacija može da se očekuje prije kraja mjeseca.

    Pojašnjenja radi, BiH neće dobiti gotovinu, nego će se morati obratiti nekoj od članica MMF-a koja će u odnosu na kvotu koju BiH ima u MMF-u iznos pretvoriti u SDR, odnosno “valutu” MMF-a koju čini prosjek vrijednosti svih glavnih svjetskih valuta koje su članice ove asocijacije. Dodjeljivanje SDR-ova funkcioniše na način da svaka zemlja članica MMF-a dobije iznos u odnosu na kvotu koju uplaćuje. Zemlja koja dobije SDR-ove onda može da se obrati bilo kojoj voljnoj članici MMF-a i da SDR-ove zamijeni za neku od valuta koje stoje ispod SDR-a, odnosno dolara, evra, funte, juana i jena.

  • Tegeltija: Potreban aranžman sa MMF-om, ali sa jasnim ciljevima i politikama

    Tegeltija: Potreban aranžman sa MMF-om, ali sa jasnim ciljevima i politikama

    Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija izjavio je danas u Laktašima da postoji potpuna saglasnost svih u BiH da sa predstavnicima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) razgovaraju o aranžmanu, ali sa jasnim ciljevima i politikama za njihovo ostvarenje.

    -Entiteti i zajedničke institucije su spremni da razgovaraju sa predstavnicima MMF-a. Potrebno je da imamo aranažman sa ovom institucijom, ali za njegovo uspostavljanje potrebno je više spremnosti za razgovore nego što ih je bilo u prethodnom periodu, a sigurno je da se na starim osnovama ne može postići dogovor – rekao je Tegeltija novinarima u Laktašima.

    On je naveo da Misija MMF-a u BiH ima novog šefa sa kojim je razgovarao, te da očekuje dolazak Misije u BiH kada budu dozvoljena putovanja iz SAD.

    -Sve je pitanje politika i nadam se da će Misija MMF-a biti sprema da razgovara o ciljevima aranžmana. Nemamo probema da kažemo koji su ciljevi, ali se moramo dogovoriti koje su mjere potrebne da bi ciljevi bili realizovani, jer do sada o tome nije bilo saglasnosti – pojasnio je Tegeltija.