Oznaka: MMF

Inflacija u Bosni i Hercegovini će trajati godinama, a realne plate uprkos nominalnim povećanjima su u padu zbog efekta inflacije, jedan je od zaključaka prezentacije o regionalnom rastu, koji su predstavnici Međunarodnog monetarnog fonda juče održali u Sarajevu.

Prema podacima za BiH, u narednom periodu se očekuje pad ekonomskih aktivnosti, a inflaciju i dalje podstiču visoke cijene energenata i hrane. Dobra vijest je što je, prema procjenama MMF-a, BiH manje ranjiva na energetske šokove od većine zemalja u zapadnoj Evropi.

Republiku Srpsku, kako su ocijenili, čeka izazovna fiskalna godina jer će zbog finansijske situacije morati dosta pozajmljivati, iako kamatne stope u BiH nisu rasle kao što je to slučaj u evrozoni.

Naime, kako su objasnili, RS se 2018. godine u obveznicama zadužila za oko 550 miliona maraka na godišnjem nivou, 2021. za oko 850 miliona, dok su zaduženja u narednoj godini planirana u visini od milijardu maraka.

Što se tiče realnog rasta, ocijenjeno je da će on biti na visini od oko dva odsto na godišnjem nivou, u odnosu na četiri odsto koliko je to bilo prije dvije godine. Visoka stopa inflacije mogla bi pasti na oko 3,5 odsto u 2024. godini, a dobra vijest je što u BiH nema većih povećanja cijena električne energije, što je važan faktor u ukupnoj inflaciji.

Jedno od najznačajnijih zapažanja izvještaja je proračun da su plate, uprkos nominalnom rastu od 14 odsto na godišnjem nivou, realno pale za dva odsto u odnosu na isti period.

Generalno gledano, kako su naglasili, na negativne trendove globalno najviše je uticao rat u Ukrajini, posebno u EU koja je zbog manjka ruskog gasa suočena s velikim energetskim izazovima u narednom periodu.

Što se tiče EU, najmanje izazova u energetskom sektoru u pogledu uticaja na domaćinstva ima Mađarska, koja je izuzeta od dijela evropskih energetskih sankcija prema Rusiji, iza nje su Francuska, Švedska i Španija, dok su najugroženije zemlje Estonija, Nizozemska, Italija i Danska.

“Neizvjesnost je na visokom nivou s realnim očekivanjima za pogoršanje kako se geopolitičke tenzije i inflacija dalje budu odražavale na ekonomiju”, jedan je od zaključaka. Na rizike će i u narednom periodu najviše uticati rat u Ukrajini, energetska neizvjesnost, poremećaji lanaca snabdijevanja, kriza rasta troškova života, monetarne restrikcije od strane centralnih banaka, kovid zaraze, kao i moguća recesija u Kini i Americi.

Dobra vijest na globalnom nivou je, kako ističu stručnjaci MMF-a, što su domaćinstva bolje pripremljena na finansijske izazove, ali upozoravaju da se mogući trendovi moraju pažljivo posmatrati.

Senad Softić, guverner Centralne banke, kaže da je ova banka spremna da učestvuje u zajedničkim nastojanjima da se pronađu bolji izgledi za budućnost bh. ekonomije.

“Svjesni smo da živimo u vrijeme velike neizvjesnosti i da se cijela Evropa suočava s istim izazovima od rata u Ukrajini, energetske krize do visoke inflacije. Svi imamo iste ili slične probleme, te je stoga neophodna snažna koordinirana akcija”, istakao je Softić, kako prenosi Fena.

Gabriel di Bela iz Evropskog odjela MMF-a je rekao da rat u Ukrajini kreira više izazova za region, a među njima je povećana inflacija koja je rezultirala koordiniranim odgovorom centralnih banaka širom svijeta.

“Posljedica sve viših cijena hrane i energije jeste da je došlo do povećane inflacije u regionu bez obzira da li je riječ o ekonomijama u razvoju ili naprednim ekonomijama. Šezdeset do sedamdeset odsto procenata povećanja inflacije koje smo vidjeli u avgustu ove godine jeste zbog zajedničke kombinacije viših cijena hrane i energije”, naveo je Di Bela.

Predstavnici BiH ni ne razmišljaju o potpisivanju novog aranžmana s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) iako se zemlja nalazi u najtežoj ekonomskoj i finansijskoj situaciji s rekordnom inflacijom.

Endrju Džuel, rezidentni predstavnik MMF-a u BiH, za “Nezavisne novine” je samo kratko potvrdio da se na planu novog aranžmana trenutno ne dešava ništa.

“Mi ne računamo na početak novih pregovora prije održavanja narednih opštih izbora”, rekao nam je Džuel.

U Savjetu ministara BiH su nas uputili na Ministarstvo finansija i trezora BiH, naglasivši da su oni zaduženi za ovo pitanje. U tom ministarstvu takođe ističu da se ništa ne dešava.

Naglasili su za “Nezavisne novine” da se u izbornoj godini do sada obično nisu ni vodili razgovori, te da je na posljednjem sastanaku s misijom bilo riječi samo o pregledu u vezi s pomoći oko kovida.

Ni u Ministarstvu finansija RS nam u petak nisu mogli dati bilo kakvu informaciju o eventualnim novim pregovorima.

Podsjećanja radi, MMF je prošle godine u ovo vrijeme odobrio pomoć svim zemljama članicama na način da mogu povući sredstva od više od 300 miliona evra po veoma povoljnim uslovima, a tada je analitičarima bilo jasno da dobijanje pomoći bez ikakvog uslovljavanja u sprovođenju reformi neće motivisati političke predstavnike da se angažuju oko novog aranžmana.

Tokom prošle i pretprošle godine pregovori su zapeli na prevelikim izdavanjima za boračke kategorije u FBiH, neprihvatanju stvaranja zajedničkog registra transakcija fizičkih lica u Centralnoj banci BiH i još nekoliko manjih uslova.

Inače, što se tiče dosadašnjih aranžmana, u Centralnoj banci ističu da je do sada BiH imala šest zaključenih aranžmana s ovom međunarodnom finansijskom institucijom, od kojih su četiri stendbaj, jedan produženi aranžman, i jedan aranžman brze finansijske pomoći usljed kovida.

Stendbaj aranžmani su zaključivani u periodu između 2008. i 2014. godine i u potpunosti su otplaćeni. Produženi aranžman zaključen je 2016. godine u visini od 443 miliona SDR, što iznosi otprilike 560 miliona evra, a povučeno je 127 miliona SDR-a. Za otplatu iz ovog aranžmana ostalo je oko 140 miliona evra.

Aranžman brze pomoći zaključen je u aprilu 2020. godine u visini od 265 miliona SDR-a, odnosno 335 miliona evra.

Otplata za ovaj dug još nije otpočela, tako da, prema podacima Centralne banke BiH, BiH duguje MMF-u 405 miliona evra, ne računajući povučena sredstva prošle godine.

Međunarodni monetarni fond je smanjio prognozu globalnog rasta na 3,6 posto za 2022. i 2023. godinu, što je za 0,8 procentnih poena, odnosno za 0,2 procentna poena manje, respektivno, nego što je predviđao u januaru.

Glavni ekonomista MMF-a Pjer-Olivije Gurinša, rekao je na današnjem predstavljanju novog, aprilskog izvještaja o globalim ekonomskim izgledima, da je glavni uzrok smanjenja projekcije rasta globalne ekonomije ruska invazija na Ukrajinu.

Prema njegovim riječima, rat u Ukrajini je dodatno pogoršao probleme u globalnim lancima snabdijevanja koji su poremećeni još od izbijanja pandemije virusa korona, doprinio je skoku cijena robe na svjetskim tržištima, prije svega cijena hrane i energije, uzrokujući oštar rast inflacije, koja će u dogledno vrijeme nastaviti uspon.

Gurinša je takođe upozorio da bi sankcije prema ruskom energetskom sektoru i širenje rata, usporavanje kineske privrede i ponovno širenje pandemije mogli dodatno da uspore globalni rast i doprinesu još većem razbuktavanju inflacije, što bi moglo da izazove socijalne nemire.

MMF procjenjuje da će globalni rast u srednjem roku usporiti na oko 3,3 posto u odnosu na prosjek od 4,1 odsto u periodu od 2004. do 2013. i naspram prošlogodišnjeg rasta od 6,1 procenat.

Fond predviđa da će ruska ekonomija u ovoj godini zabilježiti pad od 8,5 posto, a smanjio je i prognoze rasta Evropske unije za 1,1 procentni poen na 2,8 posto, i SAD na 3,7 odsto.

Što se inflacije tiče, očekuje da će rast potrošačkih cijena u razvijenim ekonomijama iznositi ove godine u prosjeku 5,7 procenata, a u zemljama u razvoju i privredama u usponu 8,7 posto, što je za 1,8 i za 2,8 procentnih poena više, respektivno, u odnosu na januarsku prognozu.

Globalni ekonomski rast ove godine će imati pozitivnu vrijednost uprkos ratu u Ukrajini, ali će brojne zemlje sa već slabim ekonomijama možda zapasti u recesiju, izjavila je direktor Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Kristalina Georgijeva.

Ona je rekla magazinu “Forin polisi” da će MMF umanjiti prognozirani globalni privredni rast u novom izvještaju u aprilu. U januaru je prognoziran rast od 4,4 odsto.

Poskupljenje energenata usljed rata i sankcije koje su uvedene Rusiji pogodiće mnoge zemlje u razvoju, rekla je Georgijeva i ukazala na pooštravanje finansijskih uslova dok bogate zemlje podižu kamatne stope.

Ona je rekla da se MMF ranije zalagao za privredni rast i imao problem sa niskom inflacijom, a da je situacija sada potpuno obrnuta – rast opada, a inflacija raste.

Georgijeva i njen prvi zamjenik Gita Gopinat rekle su da ograničenje izvoza žitarica iz Ukrajine i Rusije znači da će doći do poskupljenja hrane i gladi, naročito u Africi.

Gopinatova je upozorila da bi ovo moglo da rezultuje novim socijalnim tenzijama u Africi, na Bliskom istoku i u dijelovima Azije.

Međunarodni monetarni fond (MMF) ne očekuje početak pregovora s BiH o novom aranžmanu prije održavanja narednih izbora, što znači da bi novi aranžman eventualno mogao biti zaključen možda tek sljedeće godine.

Endrju Džuel, stalni predstavnik MMF-a u BiH, za “Nezavisne novine” je rekao da narednog mjeseca u posjetu BiH dolazi nova šefica Misije MMF-a za BiH Alina Ianku u sklopu priprema za pisanje izvještaja o stanju ekonomije u BiH u skladu sa članom IV Sporazuma o MMF-u, gdje će u sklopu temeljnih razgovora o bh. ekonomiji riječi biti i o trenutnoj krizi u BiH, kao i o drugim temama.

Džuel je rekao da će nakon tih razgovora s vlastima MMF razmišljati o daljim koracima, ali da je njegova procjena da zbog vremenskih okvira nije realno očekivati početak pregovora o novom aranžmanu prije izbora.

“Razgovori koje ćemo voditi sa vlastima su konsultacije, a ne pregovori o novom aranžmanu, mada smo mi uvijek otvoreni za razgovore, tako da ne mogu isključiti da će do pregovora doći nekad u budućnosti. Moje mišljenje je da je veoma teško da pregovori počnu prije izbora jer mnogo stvari se dešava u ovom trenutku. Mi imamo konsultacije u skladu sa članom IV, a onda imamo sastanak našeg odbora u junu. Nakon toga dolazi ljetna pauza”, istakao je Džuel za “Nezavisne novine”.

Što se tiče konsultacija u skladu sa članom IV, Džuel je rekao da se radi o rutinskim koje se obavljaju u svakoj članici jednom godišnje ili jednom u dvije godine.

“Zadnje konsultacije smo imali u februaru 2021. godine, tako da je prošlo otprilike godinu dana. Razgovaraćemo s predstavnicima vlasti, članovima građanskog društva i drugim segmentima u BiH. Onda ćemo ići u Vašington, gdje ćemo analizirati sve što smo čuli i onda objaviti naš izvještaj”, rekao je on.

Naglasio je da je sasvim sigurno da se neće sada razgovarati o novom aranžmanu.

“Dakle, to nisu programski pregovori – neće, takoreći, biti novac na stolu, već bi se to prije moglo shvatiti kao pregled stanja ekonomije. U tom kontekstu mi ćemo iznijeti neke preporuke”, rekao je Džuel.

Na naše pitanje da li američke sankcije na bilo koji način utiču na rad MMF-a, Džuel je odgovorio odrično te naglasio da je MMF spreman da sa vlastima vodi dijalog o temama koje se tiču odnosa BiH s tom institucijom.

Džuel je rekao da je Zoran Tegeltija, predsjedavajući Savjeta ministara BiH, nedavno javno pozvao šeficu Misije Alinu Ianku da počne nove pregovore.

“Nezavisne novine” su se obratile i Savjetu ministara i Ministarstvu finansija i trezora BiH. Iz Savjeta ministara nam niko nije odgovorio, a u Ministarstvu finansija ističu da o novom aranžmanu zvanično još nije bilo govora unutar institucija BiH, jer odluku o tome donosi Fiskalni savjet nakon konsultacija s MMF-om da BiH aplicira za određeni program.

Bh. ekonomija je žilava
Na naše pitanje kako MMF ocjenjuje stanje bh. ekonomije, Džuel je rekao da se ona mnogo snažnije oporavila u prošloj godini nego što su oni to očekivali.

“U procesu smo da korigujemo naša predviđanja za 2021. godinu. Pokazalo se da ekonomija BiH ima određenu žilavost koja nas je značajno iznenadila. Ove godine očekujemo određeno usporavanje, ali iznenadilo nas je kako se ekonomija oporavila, posebno imajući na umu teškoće zbog pandemije virusa korona”, rekao je Džuel.

Međunarodni monetarni fond (MMF) snizio je prognoze rasta SAD, Kine i svjetske ekonomije u cjelini, upozorivši i na rizike koje donose neizvjestan tok pandemije, inflacija, poremećaji u snabdijevanju i zaoštravanje monetarne politike u SAD.

“Globalni rast ove godine prognoziramo u visini 4,4 odsto, 0,5 procentnih bodova slabiji nego što se prognoziralo u prethodnim projekcijama, uglavnom zbog snižavanja procjena rasta za američku i kinesku ekonomiju”, napisala je na blogu Gita Gopinat, zamjenica izvršne direktorice MMF-a.

Zbog brzog širenja varijante omikron mnoge su zemlje ponovo ograničile kretanje i zaoštren je problem nestašice radne snage, a poremećaji u snabijevanju podstakli su inflaciju, utvrdio je MMF u ažuriranim prognozama za svjetsku ekonomiju.

U MMF-u očekuju da će omikron uticati na ekonomsku aktivnost u prvom tromjesečju, ali da će nakon toga njegov uticaj popustiti budući da je povezan s manje teškim oblicima bolesti, navodi se u izvještaju.

U 2023. globalni rast trebalo bi da uspori na 3,8 odsto i da bude nešto snažniji nego što se dosad očekivalo, ističu u MMFu, napominjući ipak da je podignuta prognoza uglavnom mehaničke naravi i da će pritisak na rast popustiti u drugoj polovini godine.

Ukupno gledano, predviđa se da će pandemija rezultirati kumulativnom ekonomskom štetom od 13.800 milijardi dolara do 2024. godine, nasuprot prethodno projektovanih 12.500 milijardi dolara, napisala je Gopinatova.

MMF je smanjio prognozu ovogodišnjeg rasta američke ekonomije za 1,2 procentna boda, ističući neuspjelo usvajanje izdašnog paketa socijalne i klimatske potrošnje koji je zagovarao američki predsjednik Džo Bajden. Ukazuju i na ranije zaoštravanje američke monetarne politike nego što se očekivalo i na kontinuiran nedostatak snabdijevanja. Američka ekonomija, kako sada predviđaju u MMF-u, porašće za četiri odsto u 2022. godini, nakon 5,6% rasta u 2021. godini. U 2022. aktivnosti će usporiti na 2,6%, pokazuju najnovije prognoze.

Osjetno je snižena i oktobarska prognoza rasta kineske ekonomije za 2022. godinu, za 0,8 procentnih bodova, na 4,8%, nakon procijenjenog 8,1procentnog rasta u 2021. godini. Rast bi trebalo ponovo da se ubrza u 2023. godine, na 5,2%.

Prognoze su snižene zbog poremećaja koje je izazvala kineska politika nulte tolerancije na kovid19 i zbog dugotrajnih finansijskih pritisaka u sektoru razvoja nekretnina, tumače u MMF-u.

MMF je takođe smanjio prognozu rasta za evrozonu u ovoj godini za 0,4%, na 3,9%, uz procjenu da će u 2023. usporiti na 2,5%.

Njemačka i italijanska ekonomija porašće po njihovim procjenama 3,8 odsto u ovoj godini, što je za 0,8 odnosno za 0,4% slabije nego što su prognozirali u oktobru prošle godine.

U 2023. njemačka ekonomija trebalo bi po njihovim najnovijim prognozama da poraste 2,5, a italijanska 2,2 odsto.

Najsnažnije bi među vodećim ekonomijama evrozone trebalo da raste Španija, za 5,8 odsto u ovoj te za 3,8% u idućoj godini.

MMF je upozorio da bi pojava novih varijanti korona virusa mogla prolongirati pandemiju i izazvati nove ekonomske poremećaje, a dodatni su rizik problemi u lancima snabdijevanja, nestabilnost cijena energije i lokalni pritisci na plate.

Prognoze inflacije u ovoj godini podignute su i za razvijene i za ekonomije u razvoju, uz upozorenje da će pojačani cjenovni pritisci vjerovatno potrajati duže nego što se očekivalo s obzirom na aktuelne poremećaje u lancu snabdijevanja i visoke cijene energije.

Inflacija bi ove godine u prosjeku trebalo da iznosi 3,9% u razvijenim ekonomijama i 5,9% u ekonomijama u nastajanju i u razvoju i oslabiti u 2023. godine, zakočena blažim rastom cijena goriva i hrane.

U fokusu pažnje biće američka centralna banka koja je najavila podizanje ključnih kamatnih stopa već u ovoj godini, ranije nego što se očekivalo, što će rezultirati višim troškovima zaduživanja u cijelom svijetu i pojačati pritisak na državne finansije, ističu u MMF-u.

Iako se ekonomije i dalje oporavljaju od pandemijskog šoka, tempo oporavka uveliko se razlikuje između bogatih i siromašnijih zemalja, ističu u MMF-u.

Razvijene ekonomije trebala bi se ove godine vratiti pretpandemijskom trendu dok se nekoliko ekonomija u nastajanju i onih u razvoju suočava s velikim gubicima BDPa. Nakon pandemije je dodatnih sedamdeset miliona ljudi zapalo u ekstremno siromaštvo.