VRBAS Media

Oznaka: Miroslav Lajčak

  • Vučić se sastao s Lajčakom

    Vučić se sastao s Lajčakom

    Aleksandar Vučić ponudio je Albancima rešenje za krizu koja je nastala na Kosovu i Metohiji, javljaju beogradski mediji.Sastanak Predsednika Srbije Aleksandra Vučić i Specijalnog predstavnika Evropske unije za dijalog Beograda i Prištne Miroslava Lajčaka upravo je završen.

    Razgovor održan na Andrićevom vencu trajao je jedan sat, a uskoro se očekuje saopštenje za medije. Lajčak boravi u dvodnevnoj zvaničnoj poseti Beogradu.

    Kako je ranije najavljeno tema tog sastanka trebalo je da bude trenutna situacija u vezi sa primenom sporazuma postignuthih u procesu dijaloga Beograda i Prištine i o napretku u pregovorima o sporazumu o sveobuhvatnoj normalizaciji odnosa, ali je jasno da su dogadjaji na severu KiM odredili tok razgovora Vučića i Lajčaka.

  • Lajčak: Proces koji vodim trebalo bi da donese Kosovu puno međunarodno priznanje

    Lajčak: Proces koji vodim trebalo bi da donese Kosovu puno međunarodno priznanje

    Mandat u procesu koji vodim trebalo bi da donese Kosovu puno međunarodno priznanje, rekao je na onlajn panelu o dijalogu Beograda i Prištine predstavnik Evropske unije Miroslav Lajčak.
    Dodaje i da rješenje postignuto na silu nije održivo. Izaslanik Sjedinjenh Američkih Država Gabriel Eskobar poručuje da podržava dijalog koji vodi Evropa i objašnjava da svoju vrijednost ima i Vašingtonski sporazum.

    Miroslav Lajčak ponavlja da je njegov mandat da olakša postizanje sporazuma o sveobuhvatnoj normalizaciji odnosa između Kosova i Srbije. Proces je, kaže, u rukama dvije strane – objašnjava kako razumije svoj mandat.

    „Mandat u procesu koji vodim trebalo bi Kosovu da donese puno međunarodno priznanje, konsolidaciju i kontrolu na cijeloj svojoj teritoriji i značajan napredak u evropskim integracijama. Uporedo sa tim proces bi trebao da kreira radna mjesta, da razvija ekonomiju kao i da pomogne rješavanje pitanja vladavine prava“, rekao je predstavnik Evropske unije za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak.

    Kaže da Evropska unija nikoga ni na šta ne primorava i da rješenje postignuto na silu nije održivo.

    „To nije sporazum Evropske unije ili Vašingtonski sporazum. To je sporazum između Kosova i Srbije o normalizaciji njihovih odnosa. Oni moraju da stanu iza sporazuma, da objasne svojim građanima, da ga brane i sprovedu. Mi ćemo uraditi naš dio posla ali moramo biti precizni o kakvom procesu govorimo“, dodao je Lajčak, navodi “N1“.

    Izvestiteljka Evropskog parlamenta za Kosovo ukazala je na predstojeće lokalne izbore na Kosovu, ali i najavljene izbore u Srbiji za sljedeću godinu, kao prepreke za napredak u dijalogu. Kaže dosta toga zavisi od političke volje.

    „Imajući u vidu da imamo velike investicione programe zajedno sa IPA fondovima, bilo bi prikladno postaviti stroge uslove kada je u pitanju novac. Na jednoj strani, naravno mi volimo da vidimo demokratizaciju u obje države, ali na drugoj strani bi trebalo da vidimo kako možemo koristiti taj novac i investicije za malo političkog pritiska na aktere koji su na terenu“, rekla je izvestiteljka za Kosovo Viola fon Kramon.

    Zamjenik pomoćnika sekretara u Birou za evropska i evroazijska pitanja Stejt departmenta Gabriel Eskobar poručuje da Amerika podržava dijalog koji vodi Evropska unija. Ali, čini se da promjena američke administracije nije po strani stavila Vašingtonski dogovor postignut za vrijeme Donalda Trampa.

    „Da, dogovori su validni i mi u to vjerujemo. Jedna stvar je veoma zanimljiva o Vašingonskim dogovorima. Ne bih rekao da su bez vrijednosti. Svjesni smo da se teška politička pitanja rješavaju u okviru dijaloga, ali ono što smo pokušali da postignemo Vašingtonskim dogovorom jeste da se stvore neke okolnosti za izgradnju povjerenja u oblasti ekonomije“, rekao je Eskobar.

    Upravo je ekonomija važna tema za Gabriela Eskobara.

    „Možemo da pokažemo da je moguće uspostaviti neku saradnju bez rješavanja pitanja statusa. I bili smo uspješni u tome da damo stranama priliku da to prepoznaju. Zato je ekonomski mir važan za mene kao mjera izgradnje povjerenja, kao i međuetničko pomirenje. Ali fokus će biti na dijalogu i mi to podržavamo“, dodao je Eskobar.

    Posljednjih mjeseci u tom dijalogu nema značajnog napretka. Tokom ove nedjelje predstavnik Evropske unije za dijalog Miroslav Lajčak posjetiće Prištinu i Beograd.

  • Inicijativa “Otvoreni Balkan” na meti neočekivanih kritika: Šta je Lajčak htio da kaže

    Inicijativa “Otvoreni Balkan” na meti neočekivanih kritika: Šta je Lajčak htio da kaže

    Lideri Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije potpisali su 29. jula u Skoplju inicijativu “Otvoreni Balkan” koja podrazumijeva stvaranje zajedničke ekonomske zone, piše “Euronews Srbija”.

    U prištinskim medijima, međutim, provlači se teza da specijalni izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak kritikuje ovu inicijativu koja povezuje Zapadni Balkan, dok je agencija Tanjug prenijela da je on rekao da projekti regionalne saradnje moraju imati za cilj poboljšanje evropskih standarda.

    Potpisivanju inicijative u Skoplju prisustvovali su predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev i premijer Albanije Edi Rama. Inicijativa se zasniva na istim slobodama kao i zajedničko tržište Evropske unije: kretanje robe, usluga, ljudi i kapitala.

    Iz Prištine, u vezi sa ovim projektom, stižu od početka brojne kritike, a prištinski dnevnik “Koha ditore” i njegov glavni urednik Agron Bajrami objavili su tvrdnju da je Lajčak na forumu Alpbah napao inicijativu “Otvoreni Balkan”.

    Šta je rekao Lajčak?
    U objavi na Twitteru, Bajrami citira Lajčaka koji navodno kaže da je “Otvoreni Balkan nezdrava konkurencija za proces evropskih integracija u regionu”.

    Bajrami takođe dodaje i da je Lajčak rekao da postoje dvije glavne ambicije kada je riječ o dijalogu Beograda i Prištine: da se postigne puna međunarodna integracija Kosova, te da se postigne unutrašnja konsolidacija i unutašnji suverenitet za Kosovo”.

    Sam Miroslav Lajčak se na svom Twitteru nije ni potvrdio, ni demantovao ove riječi.

    On je na toj društvenoj platformi naveo da je na forumu razgovarao sa kosovskim premijerom Aljbinom Kurtijem i premijerom Sjeverne Makedonije o odnosima EU i Zapadnog Balkana.

    • Usaglasili smo se da ne postoji alternativa iskrenom i autentičnom pristupu procesu proširenja – napisao je Lajčak.

    Tanjug je, međutim, prenio nešto blažu verziju Lajčakovih riječi. Kako navodi ta agencija, izaslanik EU istakao je da projekti regionalne saradnje, kao što je “Otvoreni Balkan”, moraju imati jasan cilj da se poboljšaju evropski standardi u regionu.

    Lajčak je, na Evropskom forumu “Alpbah”, s tim u vezi rekao da se mora spriječiti “konkurencija”.

    Ko je za, a ko protiv
    Krajem jula kada je ova inicijativa potpisivana u Skoplju, kosovski premijer Aljbin Kurti oštro je kritikovao projekat rekavši da on ima za cilj da otvori region za uticaj Rusije i Kine. Svoj stav ponovio je više puta.

    • Projekat Otvoreni Balkan više liči na Balkan otvoren za uticaje sa istoka, posebno iz Ruske Federacije i Kine, kao i otvoren za autokratiju, korupciju, ratne zločince, suprotno evropskim vrednostima demokratije i vladavine prava – rekao je Kurti početkom avgusta.

    Prema njegovim riječima, zajedničko tržište nije moguće sve dok Srbija ne prihvati da se suoči sa prošlošću. Kurti je naveo da su odnosi između Kosova i Albanije “bratski, bez obzira na trenutne okolnosti.

    Edi Rama, albanski premijer, koji je u sporu sa Kurtijem, u međuvremenu je na svom Twitter nalogu rekao da njemačka vlada podržava “Otvoreni Balkan” suprotno onome što ljudi u Prištini i Tirani govore.

    Negdje u to vrijeme, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić se u Beogradu susreo sa kongresmenima SAD. On je sa kongresmenima SAD Erikom Svolvelom i Šonom Malonijem razgovarao o razvoju bilateralnih odnosa, kao i o stabilnosti u regionu Zapadnog Balkana, piše “Euronews Srbija”.

    • Srbija želi da uspostavi bolje odnose sa SAD – rekao je Vučić, a saopćila pres služba predsjednika.

    Vučić je rekao da su oni podržali regionalnu inicijativu “Otvoreni Balkan” koji vide kao veliku mogućnost za napredak Zapadnog Balkana.

    I portparolka Evropske komisije Ana Pisonero Hernandez je tada za list “Danas” rekla da podržava posvećenost lidera regionalnoj saradnji koja je “suštinski element evropske perspektive Zapadnog Balkana”.

    • U tom kontekstu, značajno je da cijeli region napreduje u pravcu uspostavljanja zajedničkog regionalnog tržišta, što je politička obaveza koju je preuzelo šestoro lidera regiona na samitu u Sofiji – navela je ona.

    Inače, “Euronews Srbija” uputio je upit Evropskoj komisiji sa pitanjem da li su Lajčakove riječi i zvaničan stav Evropske unije, međutim, iz Brisela zasad nije stigao odgovor, piše ovaj portal.

  • Sastanak bio težak, potpuno različiti pristupi

    Sastanak bio težak, potpuno različiti pristupi

    Sastanak delegacija Beograda i Prištine na viskom nivou bio je težak i pokazao je potpuno različit pristup dvije strane, izjavo je danas visoki predstavnik Evropske unije za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak.

    Posljedica toga je da smo danas postigli veoma malo – rekao je on.

    Lajčak je rekao da je razgovarano je o nekoliko različitih prijedloga, a da je jedini ishod o kojem danas može da izvesti da će se dijalog nastaviti.

    – Strane su se saglasile da će glavni pregovarači održavati sastanke na mjesečnom novou pod posredstvom Evropske unije, da će se rješavati aktuelna pitanja i pripremiti sastanci na visokom nivou u odgovarajućem trenutku – kazao je Lajčak.

    Prema njegovim riječima, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i premejer privremenih prištinskih institucija Aljbin Kurti su se dogovorili da se sastanu u septembru.

    – Za nas, Evropsku uniju, važno je da naglasimo da evropska budućnost Srbije i Kosova zavisi od normalizacije njihovih odnosa – naglasio je Lajčak.

    – Zato očekujemo od obje strane da rade zajedno, da prevaziđu nasleđe prošlosti i riješe sva nerješena pitanja – naveo je on.

    Današnjem sastanku na viskom nivou prisustvovao je i visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj.

  • Lajčak objasnio međusobnu povezanost “Zapadni Balkan i EU su jedna porodica”

    Lajčak objasnio međusobnu povezanost “Zapadni Balkan i EU su jedna porodica”

    Specijalni izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak poručio je danas da su Zapadni Balkan i EU jedna porodica koja se suočava sa istim izazovima.

    Zbog toga je, kako je istakao na forumu u Dubrovniku, važno da dijele iste norme i vrijednosti.

    – Zapadni Balkan i EU su jedna porodica. Duboko smo povezani i ova integracija će se još više povećavati. S obzirom da smo međusobno povezani, suočavamo se sa istim izazovima. Zato je toliko važno da dijelimo iste norme i vrijednosti – naveo je Lajčak u objavi na Tviteru.

  • Kurc i Lajčak se nadaju deblokiranja pristupnog procesa

    Kurc i Lajčak se nadaju deblokiranja pristupnog procesa

    Austrijski kancelar Sebastijan Kurc istakao je danas da je veoma bitno da se Zapadni Balkan vrati na „radar EU”, jer je približavanje tog regiona važno, kako za Zapadni Balkan, tako i za samu EU.

    Kurc je, na konferenciji za novinare posle Samita o Zapadnom Balkanu, na kojem je učestvovala premijerka Ana Brnabić, rekao da je pozvao svoje kolege iz regiona jer je Zapadni Balkan veoma bitan za Austriju.

    S tim u vezi je podsjetio na tjesne ekonomske, istorijske, ljudske i kulturne veze.

    „Imamo i puno ljudi u Austriji porijeklom sa Balkana, a imamo istovremeno situaciju da je Austrija najvažniji investitor na Balkanu. Te države su važan ekonomski partner, mnoga radna mjesta na Balkanu, ali i u Austriji zavise od te snažne saradnje”, istakao je on.

    Kurc je kazao da se Austrija već dugo zalaže za evropsku integraciju Zapadnog Balkana, da podržava reforme.

    „Pandemija je ne samo EU, već i države Zapadnog Balkana snažno potresla, i dovela do toga da su mnoge teme potisnute. Sada je vreme da se ponovo bavimo Zapadnim Balkanom”, objasnio je on.

    Prenio je da je sa premijerima regiona razgovarao na tri teme, pri čemu je prva bila zajednička borba protiv pandemije.

    „Znate da smo pandemiju pobijedili tek kada sve države budu pobedile ovu pošast. Sami ne možete pobijediti pandemiju. Snažnom saradnjom koju sada imamo uvjeren sam da ćemo postići važan uspijeh”, rekao je on.

    Podsjetio je da je Austrija koordinisala donaciju vakcina EU, te prenio da je austrijska vlada donijela odluku da donira milion doza vakcina regionu.

    „Od avgusta do kraja godine isporučićemo milion doza vakcina””, najavio je Kurc.

    Pored toga, ističe, da se Austrija na evropskom nivou zalaže da se sva pravila za putovanja koja se sada usaglašavaju budu dogovorena i sa trećim državama, a tako sa zemljama Zapadnog Balkana.

    Druga tema, dodao je, bila je pristupna perspektiva regiona.

    Ukazao je da postoje i dalje izazovi, kao što su dijalog Beograda i Prištine, ali i mnogo posla na reformama u svim državama.

    Međutim, dodaje da je ostvaren i napredak, koji mora biti priznat od strane EU.

    S tim u vezi Kurc je posebno apostrofirao Srbiju, rekavši da se ta zemlja pozitivno razvija, i da to mora biti priznato od EU, odnosno nagrađeno.

    Istakao je da postoji različiti napredak zemalja Balkana na putu ka EU, ali i da je primjetan svuda zastoj u tom procesu.

    „To povezujem sa pandemijom, jer je Brisel bio fokusiran na borbu protiv Kovida 19. Sada mora biti cilj da druge teme stavimo na agendu”, poručio je on.

    Kurc je rekao da se Austrija usaglasila sa Slovenijom, koja tokom predsjedavanja EU Zapadni Balkan stavlja visok na agendu prioriteta.

    „Nadam se da ćemo tako dati svoj doprinos da posle Kovida pokrenemo novu dinamiku u procesu evropskog približavanja Balkana”, objasnio je on.

    Treća tema Samita, rekao je, bila je borba protiv ilegalne migracije.

    Kazao je da borba protiv ilegalne migracije može biti uspješna samo djelovanjem sa partnerima, a države regiona su značajni partneri za Austriju.

    „Dogovorili smo da saradnju dalje proširimo, da pomognemo državama Zapadnog Balkana u toj borbi. To neće biti pomoć tim državama, već nešto od čega mi profitiramo. Što se prije stane na put ilegalnoj migraciji to je veća šansa da migranti ne dođu do EU”, objasnio je on.

    Rekao je da je cilj da se balkanska ruta učini što neatraktivnijom, čime bi se sprečilo da migranti krenu na put ka EU.

    Izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak je kazao da je Samit u Beču važan događaj u vrijeme refleksije i obnovljenog fokusa na Zapadni Balkan.

    Podsjetio je na povezanost EU i Zapadnog Balkana, ukazujući da je Unija najveći donator, investitor i trgovinski partner regiona.

    Istovremeno, konstatovao je, da poslije 18 godina od Soluna, nije došlo do većeg pomaka u pristupanju regiona Uniji.

    Ukazao je da je samo jedna država postala članica, dve pregovaraju, a ostale još nisu otvorile pristupne pregovore.

    „To pokazuje da ne radimo dobro. Zato je potreban dijalog, tako i o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine, ali i o pristupanju regiona EU, te i dijalog između EU i zemalja regiona”, dodao je Lajčak.

    Najavio je da će ove godine biti puno događaja vezanih za Zapadni Balkan i izrazio nadu da će biti moguće deblokirazti proces proširenja.

    „To je u interesu regiona, ali i same EU”, zaključio je Lajčak.