Oznaka: Milorad kojić

  • Kojić: Tri decenije nakon “Oluje” pravosudne institucije ćute

    Kojić: Tri decenije nakon “Oluje” pravosudne institucije ćute

    Gotovo tri decenije od hrvatske akcije “Oluja” najvećeg etničkog čišćenja u Evropi od Drugog svjetskog rata, nadležne pravosudne institucije, kako Haški tribunal, tako ni domaće pravosuđe, nisu učinili ništa da, barem djelimično, ublaže nepravdu i pruže satisfakciju krajiškim Srbima za pretrpljene strahote, ističe za Srnu direktor Republičkog centra ta istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Milorad Kojić.

    “Hrvatska se nikada nije suočila sa prošlošću, naprotiv! I danas smo, kao i svih proteklih godina, svjedoci da se Oluja slavi kao velika pobjeda i oslobođenje okupiranih dijelova Hrvatske, a poruke koje dolaze sa ovih skupova još jedna su potvrda da se oni, koji ih šalju, nikada nisu odrekli ideologije iz Drugog svjetskog rata”, rekao je Kojić.

    On je dodao i da se to može vidjeti i nakon posljednjih istupa grupe tamošnjih biskupa o sistemu logora smrti Jasenovac i njihovih sramotnih kvalifikacija, te podsjetio da je Hrvatska jedina država na svijetu koja je imala logor za djecu.

    “Na to treba stalno podsjećati. Bez obzira na svjedočenja, zapise, genocid nad Srbima u zločinačkoj NDH pokušava se relativizovati što se, nažalost, čini i sa zločinima počinjenim tokom devedesetih godina prošlog vijeka”, naveo je Kojić.

    Kojić je rekao i da su sramne odluke Haškog tribunala kojima su oslobođeni hrvatski generali za zločine počinjene u “Oluji” i odnos hrvatskog pravosuđa, te gotovo cjelokupne javnosti prema pogromu dojučerašnjih komšija, dale potpuno iskrivljenu sliku o brutalnim zločinima nad srpskim civilima.

    “A ti zločini su se dešavali na njihovim kućnim pragovima i u nepreglednoj izbjegličkoj koloni”, naveo je Kojić.

    Prema njegovim riječima, u potpunosti su se obistinile zloslutne riječi nekadašnjeg hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana o “udarcima koje treba zadati da Srbi potpuno nestanu!”.

    On je podsjetio i da je “Oluja” bila samo uvod u, za Srbe, stradalničku 1995. godinu, jer su potom uslijedile zajedničke akcije Hrvatske vojske, HVO i takozvane Armije BiH, u kojima su počinjeni brojni, do danas nekažnjeni zločini, a iz 13 zapadnokrajiških opština protjerano 120.000 ljudi.

  • Kojić otvoreno: Dudaković ne može na suđenje, a učestvovao u saobraćajnoj nesreći

    Kojić otvoreno: Dudaković ne može na suđenje, a učestvovao u saobraćajnoj nesreći

    Bivši komandant Petog korpusa takozvane Armije BiH Atif Dudaković, prema mišljenju ljekara, zbog zdravstvenog stanja ne može da dolazi i prati suđenje po optužnici koja ga tereti za ubistva Srba u Krajini, ali ga to nije spriječilo da vozi, pa čak i da učestvuje u saobraćajnoj nesreći, piše “Glas Srpske”.
    Dudakovićev advokat Asim Crnalić rekao je da je njegov klijent doživio saobraćajnu nesreću i da se čekaju određeni nalazi vještaka.

    “Upravo zbog toga što je u lošem zdravstvenom stanju imao je saobraćajnu nesreću. Ne znam kada je to tačno bilo, niti gdje, a nedavno sam i ja saznao. Upozorio sam ga da ne smije voziti, zaista nije čovjek koji smije da vozi jer ima tri vrste terapija. On je bolesnik i to ozbiljan bolesnik”, naveo je Crnalić.

    Govoreći o sposobnosti Dudakovića da prati sudski proces, Crnalić je naveo da su nalazi i mišljenja predavani Sudu, te je ocijenjeno da postoje razlozi zbog kojih u iduća četiri mjeseca ne može da prisustvuje glavnoj raspravi.

    Direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih Milorad Kojić rekao je da je potpuno nevjerovatno da je, prema informacijama koje su dobili, Dudaković vozio automobil i imao saobraćajnu nesreću.

    “Može da vozi, ali ne može da učestvuje u sudskom procesu. Istina je da može”, rekao je Kojić.

    On je dodao da se ne može oteti mišljenju da Sud BiH ima prste u svemu.

    “Postoji očigledna bojazan za Dudakovića i odbranu, imajući u vidu sve dokaze i izjave svjedoka, da je osuđujuća presuda jedina realna. Jasno nam je da koriste sve da bi produžili proces, da ne dođe do osuđujuće presude”, istakao je Kojić.

    On je podsjetio da je, kada su počela ročišta poslije prvog talasa virusa korona, jedino bilo stopirano u predmetu “Dudaković”.

    “Uputili smo pismo predsjedniku Suda BiH, nudili čak i da snosimo troškove testiranja za lica koja će toga dana biti prisutna na ročištu u Sudu BiH”, naveo je Kojić i dodao da je sada, kada se došlo u situaciju da se sa grupom postupajućih tužilaca dolazi do optužnica, na scenu stupio Sud BiH.

    Kojić je podsjetio i da je Republički centar, u skladu sa svojim nadležnostima, aktivno učestvovao u istrazi i dostavljanju brojnih dokaza o zločinima pod Dudakovićevom komandom u zapadnokrajiškim opštinama.

    “Insistiramo na tome da se brže radi. Neke nalaze vještaka, doktora čekamo po tri, četiri mjeseca, što je apsurdno i nevjerovatno. Ako nije sposoban, sve to je mogao pribaviti dok nisu održavana ročišta, ali se čekalo prvo da Sud maksimalno oduži proces zbog pandemije, da bi sada ušli u fazu da se ponovo svjesno odugovlači”, istakao je Kojić.

    Posljednje ročište održano je u ponedjeljak, 18. jula, ali se ni Dudaković, ni vještak nisu pojavili. Rečeno je da bi nalazi vještaka mogli biti za četiri mjeseca, tako da novo ročište očekuju u decembru.

    Sudija Željka Marenić navela je da je Dudaković dostavljao dokumentaciju prema kojoj mu zdravlje nije bolje, te da mu je zbog onkološke i kardiološke bolesti preporučeno strogo mirovanje.

    Dudaković i petnaestorica pripadnika i komandanata Petog korpusa optuženi su za zločine počinjene nad srpskim civilima i vojnicima na području Krajine.

    Osim Atifa Dudakovića, za zločine u Bosanskom Petrovcu, Bosanskoj Krupi, Ključu, Sanskom Mostu optuženi su i Ekrem Dedić, Sanel Šabić, Ibrahim Šiljdedić, Safet Salihagić, Adis Zjakić, Hasan Ružnić, Redžep Zlojić, Samir Solaković, Fatmir Muratović, Muharem Alešević, Husein Balagić, Edin Domazet, Ejub Konježić, Ibrahim Nadarević i Said Mujić.

    Optužnica ih tereti za ubistvo više od 300 Srba, među kojima najviše civila, uglavnom starije dobi, kao i vojnika koji su se predali ili bili zarobljeni.

    Protiv Aleta Hodžića predmet je razdvojen zbog nalaza vještačenja.

  • Kojić: Za stravične zločine nad Srbima niko nije odgovarao

    Kojić: Za stravične zločine nad Srbima niko nije odgovarao

    Muslimanske snage predvođene Naserom Orićem počinile su stravične zločine nad Srbima u srebreničkim selima Sase i Zalazje i bratunačkim Biljača i Zagoni, ali za to, nažalost, još niko nije odgovarao, izjavio je danas Srni direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Milorad Kojić.

    Kojić je rekao da je činjenica da je od aprila 1992. do januara 1993. godine ubijeno 80 odsto lica od ukupnog broja stradalih.

    “Očigledno je da Haški tribunal i pravosuđe BiH nisu htjeli da procesuiraju lica koja su počinila stravične zločine ili što je još gore oslobađali su pojedince, među kojim je Orić”, rekao je Kojić.

    On je istakao da u svemu ovome značajnu ulogu ima i međunarodna zajednica, jer događaje iz jula 1995. godine žele da predstave pogrešno.

    “Ignorisanje zločina počinjenih nad Srbima ne doprinosi procesu pomirenja među narodima u BiH i takvo ponašanje je nedopustvio”, dodao je Kojić.

    U selu Zalazje danas će biti obilježeno 30 godina od stradanja 69 srpskih civila i vojnika u srebreničkim selima Sase i Zalazje i bratunačkim Biljača i Zagoni koje su na Petrovdan 1992. godine ubile muslimanske snage.

  • Kojić: Bošnjački i međunarodni predstavnici ne prestaju da omalovažavaju srpske žrtve

    Kojić: Bošnjački i međunarodni predstavnici ne prestaju da omalovažavaju srpske žrtve

    Bošnjački i međunarodni predstavnici ne prestaju da omalovažavaju srpske žrtve i porodice koje još tragaju za svojim najmilijima, rekao je direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih Milorad Kojić.

    Iskustva pokazuju da strance, kada nameću ideje i pravila, ne zanimaju ni Ustav ni zakoni, ali bez obzira na te opstrukcije, mora im biti jasno da nestali, kao ni ratni zločini nad Srbima, neće biti zaboravljeni – poručio je Kojić u intervjuu za Glas Srpske.

    Podsjeća da priča o uspostavljanju zavoda za sudsku medicinu na nivou BiH nije od juče jer je takvih pokušaja bilo i ranije.

  • Ganićeve krivične prijave protiv tužilaca – pritisak na svjedoke

    Ganićeve krivične prijave protiv tužilaca – pritisak na svjedoke

    1. Juna 2022. 14:24 BLportal_IV
      Krivična prijava koju je pravni tim Ejupa Ganića, jednog od optuženih za ratni zločin u Dobrovoljačkoj, podnio protiv tri tužioca Tužilaštva BiH angažovana u ovom predmetu, predstavlja pravni nonsens, nedopustiv pritisak na svjedoke i njihovo zastrašivanje, smatra direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Milorad Kojić.
      “Ovdje se radi o pravnom nonsensu da optuženi za ratne zločine nad pripadnicima JNA u Dobrovoljačkoj ulici podnose krivičnu prijavu zbog, kako se navodi, nekih pogrešaka u toku istrage i zlopupotrebe položaja”, rekao je Kojić Srni.

    Kojić ističe da to u stvari može biti predmet njihovog dokazivanja na samom Sudu, a ne podnošenje krivične prijave.

    On smatra da je ovo nastavak ogromnog pritiska optuženih na Tužilaštvo i Sud BiH, čime svjedoke žele obeshrabriti i zastrašiti da ne bi svjedočili o onome što su vidjeli i doživjeli u Doborovoljačkoj maja 1992. godine u Sarajevu.

    Kojić je poručio da niko od svjedoka ne treba da strahuje jer su ovo samo neke od metoda kojim optuženi pokušavaju da prikažu kako su dominantni i mogu uticati na postupak, što se neće desiti.

    “Ohrabrujem sve svjedoke i sve ljude koji su uključeni u sam postupak da ovo u stvari bude podsticaj da se predmet što prije okonča i da se zadovolji pravda osuđujućom presudom”, naglasio je Kojić.

    Pravni tim optuženog Ganića podnio je krivičnu prijavu protiv vršioca dužnosti glavnog tužioca Tužilaštva BiH Milanka Kajganića i tužilaca Gordane Tadić i Gorana Salihovića, jer su, kako je navedeno, počinili krivična djela u istrazi predmeta “Dobrovoljačka”.

    Sud BiH podigao je u maju optužnicu protiv 10 lica u predmetu “Dobrovoljačka”, osumnjičenih da su 3. maja 1992. godine u Sarajevu izvršila napad na nebranjenu mješovitu kolonu vojnika i civila zaposlenih u bivšoj JNA, koja je bila pod pratnjom mirovnih snaga UN.

    Osim Ganića, optuženi su i Zaim Backović, Hamid Bahto, Hasan Efendić, Fikret Muslimović, Jusuf Pušina, Bakir Alispahić, Enes Bezdrob, Ismet Dahić i Mahir Žiško.

    Uz optužnicu predloženo je saslušanje 277 svjedoka, kao i više vještaka, a priloženo je više od 500 materijalnih dokaza kojima se potkrepljuju navodi optužnice.

  • U pripremi Atlas zločina nad srpskim stanovništvom u BiH

    U pripremi Atlas zločina nad srpskim stanovništvom u BiH

    Republički centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica aktivno radi na izradi Atlasa masovnih zločina, knjige svih zločina počinjenih nad srpskim narodom u BiH, čiji će prvi tom koji se odnosi na 1992. godinu izaći ove godine, rekao je direktor Centra Milorad Kojić.

    Prvi tom će obuhvatiti 80 masovnih stratišta srpskog naroda u kojima će biti definisano sve – od geografskog položaja, broja stanovnika na tom području, ko je izvršio napad, počinjenih zločina, broja ubijenih, ranjenih i svega onoga što verifikuje i pokazuje da se tu dogodio ratni zločin – rekao je Kojić Srni.

    Kojić je napomenuo da se Republički centar odlučio za ovaj posao imajući u vidu potpunu inertnost pravosuđa na nivou BiH koje ne želi ili se potpuno malo bavi procesuiranjem ratnih zločina počinjenih nad Srbima.

    Zločine nad srpskim narodom mi ne možemo i ne smijemo ostaviti nezapisane i nezabilježene zbog budućih generacija – istakao je Kojić.


    Kojić je naveo da će Atlas masovnih zločina počinjenih nad Srbima u BiH biti trajni dokument koji će pokazati ko je činio zločine, da su Srbi bili stradalnici i da pravosuđe na nivou BiH koje je trebalo da procesuira ratne zločine nad svim narodima, a ne selektivno zaobilazeći zločine nad Srbima, nije radilo na tome da se zadovolji pravda.

    – Atlas zločina je dokaz da su masovni zločini nad Srbima počinjeni u Odbrambeno-otadžbinskom ratu Republike Srpske – zaključio je Kojić

  • Kojić: Pravosuđe u BiH se ne bavi dovoljno zločinima nad Srbima

    Kojić: Pravosuđe u BiH se ne bavi dovoljno zločinima nad Srbima

    Pravosuđe BiH godinama se u dovoljnoj mjeri ne bavi procesuiranjem zločina nad Srbima, ocijenio je direktor Republičkog centra za istraživanje rata Milorad Kojić u Bijeljini, gdje je obilježeno 30 godina od stradanja vojnika JNA u “Tuzlanskoj koloni”.

    Kojić je pojasnio da je evidentna politika neprocesuiranja zločina nad Srbima, u ovom slučaju i “Tuzlanske kolone”, koju su sprovodila i tužilaštva za ratne zločine Srbije.

    “Prisjetićemo se i oslobađajuće presude Iliji Jurišiću. To su isti oni ljudi koji sa Natašom Kandić likuju protiv Srba. Imamo i situaciju u kojoj je Kantonalni sud u Tuzli oslobodio Izeta Smajića, koji je pucao na ranjenog pripadnika JNA i koji je samo Božijom voljom preživio. Kakvi to ljudi sjede u tim pravosadnim institucijama, koji donose takve presude uprkos svjedoku koji je preživio pucanj u glavu?”, upitao je Kojić.

    On je istakao da, nažalost, na nivou BiH postoji takvo pravosuđe, koje se godinama ne bavi u dovoljnoj mjeri procesuiranjem zločina nad Srbima, osim nekoliko postupajućih tužilaca.

    Kada je riječ o Dobrovoljačkoj ulici, Kojić je ukazao da se upravo u toj situaciji, zahvaljujući volji postupajućeg tužioca i profesionalnom radu, uspjelo doći do optužnice, koja je potvrđena.

    “U slučaju Tuzlanske kolone predmet je rasparčan i nemamo procjene oko toga”, izjavio je Kojić novinarima u Bijeljini.

    On je podsjetio da je Republički centar, sa Udruženjem Tuzlaka, prije četiri godine napravio film koji govori o stradanju Srba tuzlanske regije.

    “Iz štampe je izašla i knjiga, koja će ove godine biti promovisana. I to je način kako da ne dozvolimo da pravosuđe učini zaboravljenim ovaj stravični zločin”, poručio je Kojić.

    Povodom 30 godina od stradanja vojnika JNA u “Tuzlanskoj koloni” na gradskom groblju u Pučilama kod Bijeljine danas je služen parastos kod spomen-kosturnice za stradale u “Tuzlanskoj koloni”, a potom su položeni vijenci i cvijeće, te poslata jasna poruka – to je bio zločin nad vojnicima koji nisu mogli da se brane i to nikada ne smije da se zaboravi.

    Učesnici su prethodno posjetili mjesto stradanja vojnika na Brčanskoj malti u Tuzli, odakle su se vratili na groblje u Pučile.

    Počast stradalima danas su u Tuzli i Bijeljini odale porodice poginulih, preživjeli iz kolone, predstavnici organizacija proisteklih iz Odbrambeno-otadžbinskog rata.

    Prisutni su bili i ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Duško Milunović, ministar saobraćaja i veza Nedeljko Ćorić, izaslanik srpskog člana Predsjedništva BiH Boško Tomić, delegacija Narodne skupštine Republike Srpske i direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Milorad Kojić, poslanik u Predstavičkom domu parlamenta BiH Sanja Vulić, predstavnik Ambasade Srbije u BiH, kao i pripadnici Trećeg pješadijskog Republika Srpska puka Oružanih snaga BiH.

    Muslimanske snage 15. maja 1992. godine napale su kolonu JNA u Tuzli koja je, na osnovu prethodno postignutog dogovora, trebala da napusti tuzlansku kasarnu prilikom čega su ubijena 54 pripadnika JNA, 78 ranjeno, dok su 44 pripadnika JNA zarobljena od kojih su petorica kasnije ubijena, a ostali zlostavljani i mučeni.

    Napad na 92. motorizovanu brigadu JNA, koja se u dogovoru sa vlastima Tuzle mirno povlačila iz kasarne “Husinska buna”, izvršen je iz zasjede.

    Tuzlansku kolonu, u kojoj je bilo 600 vojnika i njihovih starješina, te 200 motornih vozila napali su pripadnici muslimanskog MUP-a, Teritorijalne odbrane i “Zelenih beretki”.

  • Kojić o zločinu u Dobrovoljačkoj

    Kojić o zločinu u Dobrovoljačkoj

    Odluka Suda BiH da u cjelosti potvrdi optužnicu u predmetu “Dobrovoljačka” potvrđuje činjenicu da ima dovoljno dokaza da se odgovorni za ovaj stravični zločin konačno nađu pred licem pravde i adekvatno kazne, izjavio je direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih osoba Republike Srpske Milorad Kojić.

    On kaže da je Republički centar godinama učestvovao u prikupljanju ovih dokaza i sve to vrijeme aktivno sarađivao sa predstavnicima nadležnog tužilaštva.

    – Da budem iskren, bilo je bojazni da li će ovaj predmet stići do nadležnih sudova, da li će opet biti raznih opstrukcija od pojedinaca iz bošnjačke političke elite, koji to godinama rade. Ono što ohrabruje jeste činjenica da je postupajući sudija Suda BiH u ovom predmetu, ipak, kako stvari stoje, odlučio da se rukovodi pravom i utvrđenim činjenicama, a ne politikom – rekao je Kojić za Glas Srpske.

    Iz Tužilaštva BiH juče je saopšteno da je Sud BiH u cjelosti potvrdio optužnicu u predmetu “Dobrovoljačka” i da nisu tačni navodi pojedinih federalnih medija da je optužnica vraćena “na doradu”.

    Tužilaštvo BiH je 27. aprila podiglo optužnicu protiv 10 lica u predmetu “Dobrovoljačka”, osumnjičenih da su 3. maja 1992. godine u Sarajevu izvršila napad na nebranjenu mješovitu kolonu vojnika i civila zaposlenih u bivšoj JNA, koja je bila pod pratnjom mirovnih snaga UN.

    Tužilac Posebnog odjeljenja za ratne zločine podigao je optužnicu protiv Ejupa Ganića, Zaima Backovića, Hamida Bahta, Hasana Efendića, Fikreta Muslimovića, Jusufa Pušine, Bakira Alispahića, Enesa Bezdroba, Ismeta Dahića i Mahira Žiška, saopšteno je iz ove pravosudne institucije.

    Njih optužnica tereti da su u okviru svojih funkcija i ovlašćenja u vojnim, policijskim i civilnim strukturama, zajedno sa svojim podređenima, planirali, podstrekavali i izvršili napad na nebranjenu mješovitu kolonu vojnika i civila zaposlenih u JNA, pod pratnjom mirovnih snaga UN.

    Oni su optuženi i da nisu spriječili ubistva i ranjavanja vojnika i civila, da su propustili da kazne izvršioce ubistava i ranjavanja, da su mučili i nečovječno postupali prema zarobljenim vojnicima, da nisu spriječili ni kaznili izvršioce, te da su pomagali počiniocima nakon izvršenog zločina.

    Optužnica Tužilaštva BiH odnosi se na događaje od 3. maja 1992. godine.

    Prikupljeni su dokazi koji se odnose na stradanje osam ubijenih žrtava sa utvrđenim identitetom, među kojima ima i civila i sanitetskog osoblja, ranjavanje 24 osobe, zarobljavanje više desetina vojnika i civila koji su mučeni i zlostavljani.

    Uz optužnicu je predloženo saslušanje 277 svjedoka, kao i više vještaka, a priloženo je više od 500 materijalnih dokaza kojima se potkrepljuju navodi optužnice.

  • Kojić: Optužnica je podignuta, ali ne vjerujemo pravosuđu BiH

    Kojić: Optužnica je podignuta, ali ne vjerujemo pravosuđu BiH

    Direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Milorad Kojić rekao je danas da podignuta optužnica o zločinima u “Dobrovoljačkoj ulici” ali i da postoji ogromno nepovjerenje u pravosudne institucije BiH.

    Direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Milorad Kojić rekao je danas da podignuta optužnica o zločinima u “Dobrovoljačkoj ulici” ali i da postoji ogromno nepovjerenje u pravosudne institucije BiH.

    “Podignuta je optužnica, ali je još nije potvrdio Sud BiH, jer taj sud očigledno služi da pere ratne krvave biografije Bošnjaka i to je dokazao na bezbroj primjera ranije”, istakao je Kojić.

    On je ocijenio da to nije samo priča, nego da to dokazuju fakti i činjenice.

    “Sud je u sprezi sa postupajućim tužiocim oslobodio /Dragana/ Vikića i druge u predmetu ‘Veliki park’, tako da ne gajimo veliku nadu kada je u pitanju Sud BiH”, rekao je Kojić novinarima u Istočnom Sarajevu, prije odlaska u Dobrovoljačku ulicu, gdje je danas položeno cvijeće i zapaljene svijeće, 30 godina nakon zvjerskog ubistva pripadnika JNA, koji su se mirno povlačili uz garancije UNPROFOR-a iz kasarne Druge armijske oblasti na Bistriku.

    On je istakao da je važno da se uspjelo zajedno sa postupajućim tužiocem doći do optužnice i da se utvrdi na taj način osnovana sumnja da je počinjeno krivično djelo ratnog zločina nad civilnim stanovnicima, ratnim zarobljenicima, napad na sanitet…

    “To je bio zločin koji je dobro isplaniran i koordinisan politički, a sprovela ga je vojska i policija i po komandnoj odgovornosti nisu preduzete nikakve mjere da se spriječe oni koji su izvršili zločin, a kasnije kada su ga izvršili niko nije kažnjen”, pojasnio je Kojić.

    On je istakao da postoji i komandna i individualna odgovornost, te da postoje činjenice.

    “Jedina sudska pravedna presuda i ispravna jeste osuđujuća, ali ne vjerujemo Sudu jer nažalost odlučuju oni kojima ne vjerujemo”, zaključio je Kojić.

    U Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu pripadnici “Zelenih beretki” i Teritorijalne odbrane BiH su, prema naredbama člana Predsjedništva BiH Ejupa Ganića, na današnji dan 1992. godine napale kolonu vozila JNA koja je, prema dogovoru Alije Izetbegovića i Unprofora, napuštala tadašnju Drugu vojnu oblast.

    Za samo nekoliko dana mučki su ubijena 42 pripadnika JNA, 71 je ranjen, dok ih je 207 zarobljeno.

    Tužilaštvo BiH je tek nedavno podiglo optužnicu za zločine nad pripadnicima JNA počinjene u Dobrovoljačkoj ulici.

  • Kojić nezadovoljan presudom Mahmuljinu

    Kojić nezadovoljan presudom Mahmuljinu

    Direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Milorad Kojić izrazio je nezadovoljstvo današnjom presudom nekadašnjem komandantu Trećeg korpusa takozvane Armije BiH Sakibu Mahmuljinu za ratne zločine nad Srbima na području Vozuće i Zavidovića, ističući da kazna nije adekvatna počinjenom krivičnom djelu.

    “Ne možemo biti zadovoljni kaznom za Mahmuljina od osam godina zatvora, imajući u vidu obim i razmjer zločina koji su tamo počinjeni”, izjavio je Kojić Srni i napomenuo da je čak i Haški tribunal u ranijim presudama Rasimu Deliću konstatovao da su tamo počinjeni rasprostranjeni sadistički zločini.

    Kojić ističe da ovako blaga kazna Mahmuljinu ne može biti vid satisfakcije za žrtve i porodice srpskih žrtava.

    “U slučaju Mahmuljina, imamo direktnu komandnu odgovornost, gdje se dosudi kazna zatvora do osam godina i ona ne može biti vid satisfakcije za žrtve i porodice srpskih žrtava, imajući u vidu činjenicu da visina kazne nije adekvatna obimu i karakteru počinjeniog krivičnog djela”, istakao je Kojić i napomenuo da o bestijalnosti zločina svjedoči i dobro poznata činjenica da su na ovom podrčju odsijecane srpske glave.

    Kojić je rekao da ima direktnih izvršilaca ovih zločina i drugih lica koja nisu iskoristila mehanizme sprečavanja krivičnog djela, ali nisu bili obuhvaćeni optužnicom.

    “Bojim se da ne postoji praksa da i ta lica budu optužena”, kaže Kojić.

    Apelaciono vijeće Suda BiH osudilo je danas Mahmuljina na osam godina zatvora za ratne zločine počinjene nad Srbima na području Vozuće i Zavidovića 1995. godine.

    Mahmuljin je osuđen jer, kao komandat, nije spriječio zločine pripadnika odreda “El mudžahedin” nad zarobljenim vojnicima Vojske Republike Srpske, civilima kao i pripadnicima sanitetskog osoblja.