Oznaka: Milorad kojić

Poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Milorad Kojić smatra da sudije u Sudu BiH učestvuju u onome što neki zapadnjaci pokušavaju da zakuvaju, pa su odbili zahtjev advokata predsjednika Republike Srpske za izuzeće sudije Јasmine Ćosić Dedović.

Kojić je pozvao sudije pravnike da se javno izjasne i usprotive tome da budu podanici jer će tako sačuvati svoju struku i kredibilitet.

• Nemojte biti poslušnici jer kada vas potroše i odbace neće vas ovaj srpski herojski narod više prihvatiti. Ne zaboravite, izdajnike niko ne prihvata – rekao je Kojić Srni.

On je dodao da je očigledno da sudije bježe od predmeta jer nema elemenata krivičnog djela za potvrđivanje optužnice protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i vršioca dužnosti direktora “Službenog glasnika” Miloša Lukića koji su samo sprovodili svoju ustavnu, odnosno zakonsku obavezu.

Kojić smatra da zbog toga sudije bježe od predmeta koji nema pravnog osnova i glasaju da Dedovićeva bude sudija za prethodno saslušanje i na taj način indirektno odlučuju o predmetu sa kojim nisu saglasni.

• Ali, na taj način učestvuju u čorbi koju kuvaju neki zapadnjaci sa isto tako nekim turistima i pretvaraju sebe i svoju obavezu da provode pravdu i pravičnost u nepravnike i poslušnike – rekao je Kojić.

On je istakao da je pravosuđe na nivou BiH, kao i Ustavni sud, sredstvo za provođenje plana razvlašćivanja Republike Srpske, a to ne mogu da sprovedu bez uklanjanja Dodika sa mjesta predsjednika.

• To moramo da shvatimo – rekao je Kojić.

Opšte vijeće Suda BiH juče je odbilo zahtjev predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika za izuzeće sudije Јasmine Ćosić Dedović u odlučivanju o tužbi koju je Tužilaštvo BiH podiglo protiv njega i vršioca dužnosti direktora “Službenog glasnika” Miloša Lukića, potvrđeno je Srni u Sudu BiH.

Advokat Goran Bubić, branilac predsjednika Srpske, uputio je 23. avgusta prijedlog za izuzeće sudije Јasmine Ćosić Dedović u predmetu protiv Dodika jer postoje okolnosti koje izazivaju razumnu sumnju u njenu nepristrasnost.

Poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Milorad Kojić ocijenio je da opozicija u Republici Srpskoj širi neistine i pokušava spinovanjem da javnosti predstavi stvari drugačije nego što jesu.

Kojić je podsjetio da su ministar pravde Republike Srpske Miloš Bukejlović i ministri u Savjetu ministara saopštili da radne grupe aktivno rade na zakonu o Ustavnom sudu BiH i načinu izbora stranih sudija.

Prema njegovim riječima, indikativno je bilo to što je opozicija rekla da su se usvajanjem Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu, Zakona o slobodi pristupu informacijama i Zakona o ombudsmanu prenijele neke nadležnosti sa Srpske na nivo BiH.

On je podsjetio da je dva ili tri dana nakon sjednice Predstavničkog doma opozicija iznosila neke opšte stvari o prenosu nadležnosti.

• A ja ih pitam zašto se nisu, kada su imali priliku na sjednici Predstavničkog doma, tačno referisali koji je to član od ova tri zakona kojim je prenesena nadležnost sa Srpske na nivo BiH? Zašto se niste tada usprotivili i zašto nismo tada kroz normalnu parlamentarnu raspravu, potencijalno, uvidjeli da postoji određeni prenos nadležnosti? To naravno nije tačno, jer smo mi te propise sve veoma dobro izučili – rekao je Kojić večeras za ATV.

Kojić kaže da opozicija pokušava da napravi atmosferu u javnosti u Srpskoj da vlast radi suprotno zaključcima Narodne skupštine Srpske i opštim stavovima i politikama koje sprovodi SNSD, a što opet nije tačno, jer to su pokušaji, kako kaže, jeftinog politikantstva i prikupljanja političkih poena.

On je poručio da je važno da je Srđan Amidžić imenovan za ministra finansija u Savjetu ministara, da su u skladu sa dogovorom oko 14 prioriteta, odnosno onom što nije sporno, usvojena tri zakona, te da ni na jedan način u odnosu na te zakone nije izvršen prenos nadležnosti i da se radi na evropskom putu.

Komentarišući optužnicu koju je Tužilaštvo BiH podiglo protiv predsjednika Srpske Milorada Dodika, Kojić je naglasio da je nametanjem zakona Kristijana Šmita, koji nije legalno izabran, izvršen napad na ustavni poredak Republike Srpske.

• To treba da se posmatra na taj način, jer uspostavljanjem ovakve prakse za 20, 30, 40 godina bilo koje ime i prezime da bude predsjednik Republike neće moći da izvršava svoje ustavne obaveze – naveo je Kojić, te dodao da je Dodik kao predsjednik Srpske optužen za nešto što je bila njegova ustavna obaveza.

On je naglasio da je napadnuta osnovna nadležnost predsjednika Republike, a da opozicija ne želi ili ne smije da se bave tom temom, već pokušava da kroz izmišljene, sporedne teme skreće pažnju sa osnovne teme, a to je napad na ustavni poredak Srpske.

Kada je riječ o izuzeću sudije Јasmine Ćosić Dedović, on je rekao da ovakva situacija pokazuje da centri moći iz određenih ambasada upravljaju pravosuđem na nivou BiH, te da se pokušavaju postaviti sudije koje treba da sprovedu politike tih centara moći.

Poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Milorad Kojić rekao je da je Bošnjacima očito bitniji “Sarajevo film festival” nego žrtve stravičnih ubistava u Gradačcu i pokušavaju da optuže srpske ministre i Republiku Srpsku jer nisu dopustili da se proglašenjem dana žalosti prenese nadležnost sa Srpske na nivo BiH.

Svu odgovornost žele da prebace na srpske ministre u Savjetu ministara i Republiku Srpsku, koji su izrazili veliku empatiju prema žrtvama – naglasio je Kojić.

On je istakao da je Republika Srpska, odnosno Vlada Republike Srpske, u skladu sa svojim ustavnim nadležnostima donijela odluku i proglasila Danom žalosti srijedu, 16. avgust.

• Indikativno je i bezobrazno prema žrtvama da, pored toga što im je bitniji “Sarajevo film festival”, oni i u ovom tragičnom događaju žele da zloupotrijebe institucije kako bi uspostavili vanustavnu praksu, da ono što ne može da donese Savjet ministara jer nema ustavne nadležnosti ipak vanustavno donese – napomenuo je Kojić za Srnu.

On je upozorio da su i u ovom slučaju Bošnjaci pokušali da izvrše prenos nadležnosti na ovoj tragičnoj sudbini ljudi koji su stradali.

• To je jedan morbidan i vrlo nekorektan pokušaj da se nadležnost prenese i pokušaj zloupotrebe tragedije kako bi pokušali da oduzmu nadležnosti i uspostave novu praksu na nivou BiH – zaključio je Kojić.

Vlada Republike Srpske ranije je danas, na telefonskoj sjednici, proglasila srijedu, 16. avgust, Danom žalosti u Republici Srpskoj zbog tragičnih događaja u Gradačcu.

Savjet ministara na današnjoj vanrednoj telefonskoj sjednici, na kojoj je trebao biti razmatran prijedlog odluke o proglašenju srijede, 16. avgusta, danom žalosti u BiH zbog tragedije u Gradačcu, nije imao kvorum za odlučivanje.

Dan žalosti proglasila je i Vlada Federacije BiH.

Poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Milorad Kojić rekao je da je podrška i slikanje bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića sa Atifom Dudakovićem, koji je optužen za zločine nad srpskim civilima i vojnicima na području Krajine, predstavlja provokaciju i pokušaj prijetnje srpskom narodu.

Bećirović kao član Predsjedništva BiH pokušava stalno da provocira srpske žrtve i porodice žrtava i na taj način proizvodi dodatnu traumu svima u Republici Srpskoj, jer su zločini koje su Dudaković i njegova horda počinili monstruozni i ostavljaju duboke rane u srpskom narodu – rekao je Kojić Srni.

On je istakao da je ovo provokacija koja je na najnižem nivou, jer slikanje sa čovjekom optuženim za zločine nad Srbima, ne predstavlja zastrašivanje, već pokušaj prijetnje srpskom narodu.

• Sram te bilo Bećiroviću što podržavaš zlikovce i ubice, a sa druge strane sebe predstavljaš kao demokratu. Sve si pokazao sa ovim činom – rekao je Kojić.

On je upitao da li će američke i britanske demokrate osuditi ovo s obzirom da je Dudaković pod optužnicom.

• Sram vas bilo /američki ambasador u BiH/ Majkl Marfi ako ne reagujete na ovo. Da li vi provodite demokratiju po volji jednog naroda? Da li ste spremni da uvažite srpske žrtve? Niste, kao ni do sada – rekao je Kojić.

Bošnjački član Predsjedništva BiH Denis Bećirović sastao se danas u Bihaću sa ratnim komandantom Petog korpusa takozvane Armije BiH Atifom Dudakovićem, kome se pred Sudom BiH sudi za ratne zločine počinjene nad srpskim civilima i vojnicima na području Krajine, te mu je “odao priznanje za doprinos u borbi za odbranu BiH”.

Presuđeni ratni zločinac Sakib Mahmuljin nalazi se u Izmiru u Turskoj u vili lidera SDA Bakira Izetbegovića, rekao je predsjednik Skupštine Republičke organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Branimir Kojić, uz napomenu da je to objavio Ibran Mustafić na svom “Fejsbuku”.
Kojić je zatražio hitnu istragu i da se ispitaju Mustafić i Izetbegović, jer zločinac kao što je Mahmuljin ne smije biti na slobodi, podsjetivši da je nedavno Sud BiH iznio da nemaju informaciju o tome gdje se nalazi odbjegli general takozvane Armije BiH.

“Uzmemo li u obzir način na koji je Mahmuljin pobjegao za Tursku, a znamo da je Sud BiH pod kontrolom SDA, ovo bi mogla biti dobra informacija o tome gdje je i pod čijom zaštitom je Mahmuljin”, rekao je Kojić Srni.

Ostane li i ovo bez konkretne istrage, Kojić kaže da se može očekivati da svi oni koji su ubijali srpsku nejač pohrle u Tursku, tačnije kod Izetbegovića da bi bili amnestirani za zločine nad Srbima.

“Već znamo da se jedan od najvećih zločinaca, Kemal Mehmedović, nalazi u inostranstvu i da Sud i Tužilaštvo BiH ne radi ništa da ga pronađu i procesuiraju za odsjecanje srpskih glava u Podrinju, jer je u ovoj nakaradnoj zajednici normalno da koljači srpske djece i žena budu na slobodi po inostranstvu, a mnogi i na javnim funkcijama”, kaže Kojić.

On je dodao da Mustafić govori i o Fikretu Prevljaku za koga takođe tvrdi da se nalazi u Izmiru i da je komšija sa Mahmiljinom koji, kako je naveo, živi u jednoj od tri Izetbegovićeve vile u tom turskom gradu.

Apelaciono odjeljenje Suda BiH osudilo je krajem aprila 2022. godine Mahmuljina na jedinstvenu kaznu zatvora od osam godina za zločine počinjene nad ratnim zarobljenicima i srpskim stanovništvom u Vozući i Zavidovićima 1995. godine.

Sud je 28. novembra prošle godine izdao naredbu za raspisivanje međunarodne potjernice za Mahmuljinom nakon što se nije javio na izdržavanje kazne.

Nakon raspisivanja međunarodne potjernice, Sud BiH je poslao i zamolnicu Turskoj za izručenje osuđenog Mahmuljina.

Raznim odlukama i djelovanjem Ustavnog suda, oni pokušavaju da naprave novi Ustav BiH, rekao je poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Milorad Kojić, gostujući u našem Јutarnjem programu.

Ustavni sud BiH bi trebao da štiti Ustav, a ne da ga krši – istakao je Kojić.

Kako Kojić ističe, po Članu 39. sud se sastaje i može odlučivati, ako prisustvuju svi.

• Ako ne prisustvuju svi, zakazuje se sljedeća sjednica. Oni nisu čekali da se odgodi ova sjednica, jer su znali da je opravdan izostanak sudije i potpredsjednika Ustavnog suda BiH Zlatka Kneževića. Njihov strah je od odluke Narodne Skupštine Republike Srpske, koja je dala preporuku sudiji da se povuče. Bez njega rad suda postaje nemoguć, po okolnostima kakve su bile prema članu 39. – navodi Kojić.

Dodaje, da je ovakvkom odlukom Ustavnog suda, prekršen i sam Ustav.

• Problem je što u Ustavnom sudu postoji entitetska zastupljenost. Oni brisanjem ovog člana daju sebi legitimitet da donose odluke kakve hoće. Međunarodna zajednica bježi od suštine, a reaguje na reakciju – dodaje Kojić.

Kojić je istakao, da ovakvim postupcima želi da se dovede u pitanje legitimitet Srpske.

• Mi imamo pravo da kroz ovakve odluke štitimo Republiku Srpsku – zaključuje Kojić.

Poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Milorad Kojić izjavio je Srni da je očigledno da se ambasador SAD u BiH Majkl Marfi ponaša kao portparol bošnjačkih političara i da vrlo svjesno, izvrćući teze pokušava da od onih koji štite Dejtonski mirovni sporazum i Ustav BiH napravi rušitelje, a one koji ga ruše – zaštitnike.

Marfi se nijednom riječju niti saopštenjem nije oglasio kada je taj isti Ustavni sud BiH i neko ko se pokušava predstaviti kao visoki predstavnik donosio i nametao odluke koje su u suprotnosti sa Ustavom BiH, ali kada se iz Republike Srpske krene sa zakonskim i ustavnim reagovanjem od najvišeg zakonodavnog tijela i predsjednika Srpske Milorada Dodika, onda se Dodik i skupštinsko rukovodstvo targetiraju kao rušioci Dejtonskog sporazuma i Ustava, što nije tačno – naglasio je Kojić.

Kojić je napomenuo da je Narodna skupština donijela zakon u kome je jasno rekla da taj akt ima svoje vremensko trajanje do trenutka dok se u skladu sa Ustavom BiH usvoji zakon u Parlamentarnoj skupštini BiH kojim će se definisati način izbora stranih sudija i rad Ustavnog suda.

• Vrlo je značajno istaći šta je donijela Narodna skupština u smislu zaštite Dejtonskog mirovnog sporazuma i njegovog osnovnog principa, a jedan od osnovnih principa je konstitutivnost naroda – istakao je Kojić.

Kojić pita zašto Marfi nije rekao da je taj isti Ustavni sud BiH, mijenjajući pravilo prekršio pravila koja je sam donio i ukinuo konstitutivnost naroda.

• U članu 39 tog pravila se kaže da se odgađa sjednica Ustavnog suda na kojoj nema nekog od predstavnika iz Republike Srpske ili iz Federacije BiH, a ako su opravdani razlozi sjednica se može održati kasnije. Oni su vrlo svjesni kada postoje opravdani razlozi da ne mogu održati sjednice bez prisustva sudija Ustavnog suda BiH koje je birala Narodna skupština i sami su prekršili svoje pravilo bez prisustva sudije kojeg je birala Narodna skupština i izmijenili ga – naglasio je Kojić.

Kojić je ocjenio da takvi potezi Ustavnog suda BiH nisu za Marfija kršenje ustavnih principa, nije nešto čime se pokušava razgraditi Dejtonski mirovni sporazum.

• Nažalost, Ustavni sud BiH je svojim odlukama koje je donosio i koje želi da donese, nastoji u potpunosti da izmijeni ustavnu, dejtonsku strukturu BiH. To je za osudu – istakao je Kojić.

Kojić je naveo da Dodik, kojeg Marfi pokušava da predstavi kao rušioca BiH, ustavri želi da sačuva Dejtonski mirovni sporazum i Republiku Srpsku što je, kako kaže, prevashodni cilj kako se ne bi prekršilo pravilo i princip nacionalne zastupljenosti, odnosno konstitutivnosti naroda kao osnovnog ustavnog principa BiH što je ovim izmjenama pravila i ukidanjem člana 39 Ustavni sud BiH učinio.

• Oni očigledno žele to da čine i ubuduće kako bi razvlastili Republiku Srpsku, ukidajući joj nadležnosti koje su garantovane Ustavom BiH, odnosno Dejtonskim mirovnim sporazumom, Aneksom četiri i Ustavom Republike Srpske – ocijenio je Kojić.

Donošenje zakona u Narodnoj skupštini Republike Srpske, kaže Kojić, jedina je prihvatljiva reakcija na odluku Ustavnog suda BiH, budući da je jasno navedeno da taj akt važi do trenutka primjene člana Ustava BiH kada je u pitanju izbor stranih sudija, odnosno sudija koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava i donošenja zakona o ovom sudu.

• Mi ćemo predložiti novi zakon i da li će se i to smatrati kao rušenje Ustava BiH i da li će i tada reći da Dodik i Narodna skupština krše Ustav i Dejtonski mirovni sporazum? – pita Kojić.

Kojić je istakao da je sramno to što Marfi radi.

• Očigledno da je po srijedi njegov dil i dogovor, a šta iza toga stoji je vrlo upitno i nekada će se saznati da Marfi zastupa isključivo bošnjačke političke ciljeve – rekao je Kojić.

Poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Milorad Kojić ocijenio je da je Ustavni sud BiH odluku da briše svoje pravilo donio da bi dao određenu vrstu legitimiteta u donošenju budućih neustavnih odluka, te da se potvrdila ispravnost odluka koje donose najviši zakonodavni organi Republike Srpske.

Ustavni sud BiH saopštio je danas da je izbrisao odredbu u Pravilu o odgađanju sjednice ako ne prisustvuju najmanje trojica sudija koje je izabrao Predstavnički dom Parlamenta FBiH i najmanje jedan sudija kojeg je izabrala Narodna skupština Republike Srpske.

Kojić smatra da je Ustavni sud BiH odavno zreo za reformu i za sprovođenje odrebe Ustava o načinu izbora stranih sudija.

“Upravo u tom pravcu bi trebalo da se ponašamo i da Ustavni sud ustvari bude neko ko tumači ustavnost zakona i podzakonskih akta, a ne da bude neko ko će u potpunosti izmijeniti strukturu Ustava od one koja je utvrđena Dejtonskim mirovnim sporazumom, odnosnom njegovim Aneksom četiri”, rekao je Kojić Srni.

Prema njegovim riječima, Ustavni sud BiH ne želi biti samokritičan, već motivisan različitim centrima moći u donošenju odluka, kako je to činio i ranije.

“Mislim da bi oni trebalo da kao tumači Ustava kažu zašto se nije krenulo u proceduru donošenja zakona o izboru stranih sudija. Ali, to im ne pada na pamet jer upravo te strane sudije iz tih centara moći zajedno sa bošnjačkim sudijama Ustavnog suda sprovode antiustavne i antidejtonske politike i proizvode najveću krizu”, rekao je Kojić.

On je napomenuo da je Narodna skupština Republike Srpske dala preporuku, odnosno usvojila 26. aprila zaključak kojim poziva sudije Ustavnog suda BiH iz reda srpskog naroda da podnesu ostavkem, te da je u skladu s tim sudija Zlatko Knežević donio odluku, što nije uopšte u suprotnosti sa Ustavom.

“Oni kažu da je to najveća kriza u posljednjih 28 godina, ali očigledno zaboravljaju i treba ih podsjetiti da su njihove potpuno neustavne odluke koje donose u kojima su se stavili u ulogu ustavotvorca, proizvodile u kontinuitetu najveću krizu od završetka tragičnog sukoba u regionu BiH”, rekao je Kojić.

Poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Milorad Kojić izjavio je danas na sjednici ovog doma da će pokrenuti inicijativu za rješavanje problema neravnopravne i neustavne zastupljenosti Srba u pravosudnim institucijama BiH.

Kojić je ponovio da je evidentan i nedopustiv disbalans u nacionalnoj zastupljenosti Srba u institucijama pravosuđa na nivou BiH što, poručio je, mora biti popravljeno u skladu sa Ustavom i pozitivnim zakonima.

On je podsjetio da je uputio u kompletiranim odgovorima iz ključnih pravosudnih institucija na nivou BiH jasno vidljiv disbalans u smislu nacionalne zastupljenosti Srba u tim institucijama.

• U Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH na tri pozicije rukovodećih državnih službenika imamo situaciju da su sva trojica Bošnjaci, na pojedinim pozicijama imamo čak 77 odsto Bošnjaka, dok je procenat zastupljenosti Srba zanemariv – naglašava Kojić.

On ističe da, kada se uzme u obzir popis stanovništva u BiH iz 1991. godine kao jedino relevantan, vidi se da je popunjavanje radnih mjesta u pravosuđu na nivou BiH vršeno na štetu srpskog naroida, posebno imajući u vidu činjenicu da jedan broj Srba koji se tako izjašnjava živi na području Federacije BiH, a ne na teritoriji Republike Srpske.

U Sudu BiH trenutno je sistematizovano 56 sudijskih pozicija od kojih je popunjeno 47, i to 21 sudija bošnjačke nacionalnosti, sedam hrvatske nacionalnosti i 14 sudija srpske nacionalnosti, kao i troje sudija koji se izjašnjavaju kao ostali.

• Trenutno je u Sudu BiH upražnjeno 11 sudijskih pozicija – navedeno je u odgovoru ove pravosudne institucije na pitanje Kojića koji se zainteresovao za broj, procentualnu zastupljenost i entitetsko prebivalište Srba, Hrvata, Bošnjaka i ostalih sudija u okviru svakog odjeljenja.

U odgovoru je, između ostalog navedeno, da 36 sudija u Sudu BiH ima prebivalište u FBiH /80 odsto/, devet je sudija iz Republike Srpske /20 odsto/.