Oznaka: Milorad Dodik

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da Bošnjaci u kontinuitetu zloupotrebljavaju spoljnu politiku BiH i diplomatsko-konzularnu mrežu, ali da je odlučeno, imajući u vidu da je imenovanje ambasadora iz srpskog naroda uslovljeno imenovanjem ostalih, da bude data saglasnost na imenovanja svih.

“I dalje ne postoji povjerenje u Zlatka Lagumdžiju, Damira Arnauta, Svena Alkalaja i Erola Avdovića, ali se nadam da će svojim radom doprinijeti bržem raspadu BiH te im zato nećemo stajati na putu”, naveo je Dodik na Twitteru.

On je istakao da im ponekad bošnjački član Predsjedništva BiH Denis Bećirović svojim glupostima skreće pažnju na sebe, ali da mu se čini da i on uspješno radi na ostvarenju političkih ciljeva Republike Srpske.

Da li zbog (ne)očekivano žestokog otpora novinarske zajednice njegovoj namjeri da kriminalizuje klevetu ili je u pitanju nešto drugo, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik ponudio je novinarima da oni predlože novi zakon o medijima.

Međutim, Dodikova ponuda koja liči na “ruku pomirenja”, a koju je lider SNSD nedavno “pružio” preko Tvitera, među novinarima i dobrim poznavaocima domaćih političkih prilika primljena je s priličnom dozom rezerve. Predstavnici medija smatraju da bi, prije svega, kao polazna tačka bilo kakvog približavanja stavova vlast trebalo da povuče sporni Nacrt zakona o kleveti, dok pojedini analitičari tvrde da je nezavisnim novinarima i medijima već napravljena ogromna šteta koju, kako tvrde, vlast nema namjeru da popravi.

– Prihvatam da se napravi zakon o medijima, ali da ga predloži novinarska zajednica. Jer ako to pokrene vlast, opet će biti da hoćemo da gušimo medije. Neka taj zakon bude usklađen s ustavno-pravnim sistemom Republike Srpske, ja se slažem i neću to osporavati – napisao je Dodik na Tviteru.

Predsjednik Kluba novinara Banjaluka, Siniša Vukelić, za Srpskainfo kaže da se predstavnici medijske zajednice nadaju da je predsjednik Republike zaista spreman na razgovor, ali da bi, prije svega, iz procedure trebalo da se povuče nacrt spornog zakona koji je, kako podsjeća, napravljen bez konsultacija s novinarima.

Siniša Vukelić o kriminalizaciji kleveteFOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ/RINGIER
– Nadamo se da Dodik zaista želi da razgovara s predstavnicima medijske zajednice, ali kao znak dobre volje mislim da bi prvo trebalo da povuče izmjene Krivičnog zakona iz skupštinske procedure i onda možemo razgovarati o svim ostalim potrebnim propisima i zakonima koji su neophodni da se uredi medijska scena – kaže Vukelić.

On, između ostalog, ističe da su novinari “izuzetno zainteresovani za saradnju na izradi novog zakona o medijima, kao i zakonu o transparentnosti i vlasništvu u medijima, depolitizaciji javnih servisa i brojnih drugih zakona”.

– Tu se podrazumijeva i povećanje kazni za napadače na novinare i sve ono što medijska zajednica traži već duže od deset godina – ističe Vukelić.

Politički analitičar Tanja Topić ocjenjuje da u Dodikovoj “ponudi” novinarskoj zajednici, zapravo, ne postoji prava ponuda, jer se, kako navodi, dobro “zna ko je zakonodavac”.

– To, prije svega, vidim kao pokušaj bacanja dimne zavjese kako bi se neutralisao pritisak i novinarskoj zajednici, eto, dala jedna takva “velikodušna” ponuda. Ono što u cijeloj priči bode oči jeste to što Dodik, kao predsjednik Republike Srpske, nudi u javnoj raspravi razgovore s novinarima i medijskom zajednicom, pa tako ispada kao veliki dobrotvor koji će učiniti uslugu medijima. To je klasična zamjena teza i pokušaj da se problem smjesti u medijsku zajednicu – tvrdi Topićeva.

Ako bi hipotetički, dodaje ona, novinari odbacili Dodikovu ponudu onda bi to, prema njenim riječima, lideru SNSD predstavljao alibi u smislu: “Eto, vidite da smo demokrate i da smo sve radili po demokratskoj proceduri”.

– Posebno je licemjerno pozivanje na “najviše evropske standarde”, kad se govori o ovom restriktivnom nacrtu zakona, pri čemu se pravi mapa država u kojima je kleveta kriminalizovana. Međutim, nigdje se ne radi analiza sudskih slučajeva i ko je to tamo bio u zatvoru? Ne vrši se ni analiza integriteta u pravosuđu, pa je zbog toga besmisleno praviti poređenja s evropskim državama s obzirom na sudsku praksu i integritet pravosudnog sistema u BiH. Već u startu cijela ta priča je postala krajnje licemjerna – smatra Topićeva.

Vladajuća koalicija u Republici Srpskoj ostaje pri Nacrtu izmjena i dopuna Krivičnog zakona, a predložićemo i zakon o neprofitnim organizacijama, rekao je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, na konferenciji za novinare.

Nećemo biti rigorozni kao Amerikanci, nećemo uvesti zakonsku kaznu. Vjerujemo da će nacrt biti usvojen sljedeće sedmice, a mi ćemo obezbijediti da najviši saradnici koalicije razgovaraju sa svim predstavnicima neprofitnih organizacija. I ovom zakonu vodiće se javna rasprava – rekao je Dodik, nakon sastanka vladajuće koalicije.

Dodao je da se svake sedmice održavaju sastanci vladajuće koalicije.

• Razgovaramo o važnim pitanjima u Srpskoj. Danas je to bilo o finansijskom stanju u Republici, koje je dobro. Podaci o izvozu i uvozu su dobri. Prosječne plate će biti povećane, ka tome težimo. Penzije su povećane za 14 odsto, plate 5 odsto, to je nešto zbog čega smo zadovoljni – dodao je Dodik.

Dodik kaže da će Srpska definisati odgovor na ponašanje SAD koje sankiconišu ljude iz Republike Srpske što je nedopustivo.

Dodik je izjavio je da je Srpska za Ameriku lovište i da će biti definisan odgovor na takvo ponašanje.

Dodik je naglasio da će vladajuća koalicija preispitati odnos prema SAD za koju je rekao da je bezočna i bezobrazna zemlja, navodeći da su OHR i SAD nanijeli mnogo štete Republici Srpskoj.

Dodik je istakao da je neprihvatljivo da se jedna zemlja, koliko god da je moćna, tako ponaša prema našim ljudima, podsjetivši na uvedene sanckije ministru Alenu Šeraniću, za koga je rekao da je privržen procedurama vladavine prava ili direktoru RUGIP-a Draganu Stankoviću.

Dodik je komentarisao i pitanje Trgovske gore.

Istakao je da će pitanje odlaganja nuklearnog otpada na Trgovskoj gori biti problematizovano putem međunarodnih institucija.

Dodik je napomenuo da je su organi BiH, Republike Srpske i opštine Novi Grad preduzeli sve neophodne mjere, kako bi se to pitanje nametnulo da bude razmatrano.

• Hrvatska ne uvažava u cijelosti primjedbe koje dolaze iz BiH, ali ćemo mi nastaviti, kao što je odlučeno na nivou BiH, konsenzusom svih, da se putem međunarodnih institucija to pitanje problematizuje – rekao je Dodik.

Dodik je poručio da Republika Srpska nije za bilo kakav konflikt niti oružje, ali da njeni politički predstavnici nisu ni glupi da ne vide šta se dešava u BiH.

Dodik je istakao da lider SDA Bakir Izetbegović podržava izjavu poglavara Islamske zajednice u BiH Huseina Kavazovića da se institucije na nivou BiH ako bude potrebno moraju braniti oružjem, ali da Republika Srpska neće “uzeti oružje”.

• Veoma je moćno to što je Kavazović rekao i to ga izvlači iz pozicije vjerskog vođe u militantnu ličnost. Čim poziva na oružje, on je militantan, a znamo šta znači kod muslimana militantnost. Spoj islama i oružja smo gledali u Siriji. On to zastupa, ja ne – rekao je Dodik.

On je naveo da je Dejtonskim sporazumom o vojnim pitanjima rečeno da je zabranjen ulazak oružanih formacija jednog entiteta u drugi ako nema dozvole entiteta u koji se dolazi.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik istakao je da su sarajevski Srbi najveći stradalnici proteklog Odbrambeno-otadžbinskog rata i, uz borce Sarajevsko-romanijske regije, najzaslužniji za stvaranje Srpskog, danas Istočnog Sarajeva i Republike Srpske.

Povodom obilježavanja 27 godina od egzodusa sarajevskih Srba, Dodik je u izjavi za Srnu naglasio da se nikada ne smije zaboraviti da je duga kolona od 150.000 sarajevskih Srba krenula još početkom marta 1992. godine nakon što je ispred Stare crkve na Baščaršiji ubijen srpski svat Nikola Gardović i nelegalnog referenduma o nezavisnosti BiH kojim su ignorisani Srbi kao konstitutivni narod u tadašnjoj BiH.

– Ti tragični pucnji bili su okidač za sarajevske Srbe da u gradu u kojem su rođeni, stasavali, radili, ženili se, udavali, rađali djecu, stvarali porodice i svoje domove nema više mjesta za njih. Tada su prvi Srbi krenuli iz Sarajeva na put bez povratka. Nekoliko godina kasnije, u zimu 1996. godine otpočeo je masovni egzodus naših sunarodnika. Tragične i potresne slike sarajevskih Srba koji su u rukama nosili zavežljaje, ikone i drvene kovčege sa tek iskopanim kostima svojih najmilijih obišle su svijet, koji je kao po matrici bio i slijep i gluv i nijem na izbjegličku muku našeg naroda – rekao je Dodik.

Danas, 27 godina poslije, rekao je Dodik, i dalje su svježe scene u kojima kolone kamiona, automobila, konjskih zaprega napuštaju sarajevsku kotlinu, a Srbi po ko zna koji put u svojoj istoriji kreću u izgnanstvo i to iz Sarajeva, do tada trećeg grada u svijetu po njihovoj brojnosti, nakon Beograda i Čikaga.

On je naglasio da je egzodus sarajevskih Srba jedan od najpotresnijih događaja u istoriji Republike Srpske, jer je taj hrabri narod sve vrijeme Odbrambeno-otadžbinskog rata čuvao, branio i odbranio svoja vjekovna ognjišta, da bi na kraju, nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, bio prinuđen da sve napusti, jer nisu željeli da nastave život sa onima koji ih nisu prihvatali ni tada, kao što ih ne prihvataju ni danas.

– To više nije ono Sarajevo, to nije Sarajevo uglednih srpskih intelektulaca, grad Emira Kusturice, već grad bez Srba, iz kojeg je protjerano njih 150.000. Zato je naša dužnost i obaveza da nikada ne zaboravimo sarajevske Srbe i njihovu patnju kroz koju su prošli. Taj narod moramo da poštujemo, kao i njihovu hrabrost, ponos i odlučnost da krenu ispočetka, cijeneće slobodu i mir u svojoj Republici Srpskoj – rekao je Dodik.

On je naglasio da su sarajevski Srbi prošli golgotu, svjesni da su sigurno utočište našli u svojoj Republici Srpskoj, koje im Sarajevo više nikada nije moglo pružiti.

-Ti ljudi su podnijeli neizmjernu žrtvu za stvaranje Srpske, zajedno sa 4.210 poginulih boraca, dok je njih 3.500 dalo dijelove tijela. Nijemi svjedok ovog tužnog i tragičnog događaja su bijeli krstovi na Vojničkom groblju ‘Mali Zejtinlik’ na Sokocu. S toga ne samo da ne možemo da zaboravimo, već teško možemo i da oprostimo nepreglednu kolonu i tragediju koju su prošli sarajevski Srbi, zajedno sa svojim preminulim srodnicima, žene, djeca i starci – rekao je Dodik.

On je poručio da je Republika Srpska bila i ostala njihov dom i ognjište, mirno utočište u kojem su nastavili da žive, grade i rade svoji na svome.

– Institucije Srpske će nastaviti da njeguju kulturu sjećanja, čuvaju naš nacionalni identitet, našu vjeru, jezik i pismo i ponosno ih ostaviti u nasljeđe novim generacijama i svojim potomcima da pamte i nikad ne zaborave – naveo je predsjednik Republike Srpske.

Na Sokocu i Palama danas će biti obilježeno 27 godina istorijskog događaja od republičkog značaja – egzodusa sarajevskih Srba.

Sarajevski Srbi prije 27 godina morali su da napuste svoja ognjišta u sarajevskim naseljima Ilidža, Ilijaš, Hadžići, Grbavica, Vraca, Rajlovac i Vogošća.

U martu 1996. godine ispisane su brojne pojedinačne tragedije lokalnog stanovništva, zbog čega je Dejtonski mirovni sporazum za sarajevske Srbe asocijacija na najveće poslijeratno protjerivanje naroda sa svojih ognjišta.

Srpski borci Sarajevsko-romanijske regije tokom Odbrambeno-otadžbinskog rata zaustavili su 35 ofanziva muslimansko-hrvatske vojske i odbranili svoje domove.

Za odbranu ovih prostora, život je dalo više od 4.000 boraca, oko 3.500 ih je ranjeno, oko 1.000 sahranjeno na Vojničkom groblju “Mali Zejtinlik” na Sokocu.

Prema relevantnim istorijskim i zvaničnim podacima, egzodus je počeo 17. februara 1996. godine na pravoslavni praznik Zadušnice.

Egzodus Srba iz Sarajeva treći je po brojnosti, nakon egzodusa Srba iz Hrvatske i sa Kosova i Metohije.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da je pozicija novinara u redakcijama značajnog broja medija ponižavajuća, da je medijska sloboda u Srpskoj apsolutna i da prihvata da novinarska zajednica napravi prijedlog zakona o medijima.

“Pozicija novinara u redakcijama na značajnom broju medija je ponižavajuća. Mediji na taj način ne doprinose afirmaciji novinara, nego se tu najčešće traže podanici koji su daleko više izloženi pritisku od samih redakcija i pojedinaca u njima nego u državi”, rekao je Dodik za “UNA portal”.

On smatra da je u BiH, pa i u Republici Srpskoj medijska sloboda apsolutna, ali istče da je sloboda uvijek ograničena slobodom drugih.

Za zahtjeve međunarodne zajednice da se povuku izmjene i dopune Krivičnog zakonika Republike Srpske, odnosno odredbe koje se tiču klevete, kao i na to da je sinoć reagovao i Johan Satler, Dodik je pojasnio da su razlozi njihova struktura koja se pobunila.

“Ti novinari tamo koji sada slave taj navodni sukob s nama, kvazi novinari koji će sada dobiti više novca od tih svojih šefova, kao što se to i očekuje, oni su postali jedni od bogatijih ljudi u Banjaluci. Kad bi ušli u neko njihovo realno stanje, vidjeli biste šta je pravi razlog”, kaže Dodik.

Ovaj zakon, ističe, nije usmjeren protiv nijednog novinara, to je zakon za istinu, ne promoviše laž i netačnosti, podsjetivši da takve zakone imaju i u Evropi i Americi.

“Mislim da bi nepostojanje takvog jednog zakona uništilo novinarstvo i da danas nemamo kvalitetnih novinara u smislu javno-društvene afirmacije koja je potrebna za svako zanimanje, pa i novinarsko”, smatra Dodik.

On prihvata da se napravi jedan zakon o medijima, ali da ga naprave novinarske zajednice, odnosno da napravi prijedlog i uskladi ga sa ustavno-pravnim sistemom.

Na pitanje da li to znači da će izmjene i dopune Krivičnog zakonika obuhvatiti i društvene mreže, Dodik je odgovorio da hoće.

“Kako ćete dozvoliti da se čovjek krije anonimno i govori protiv drugog čovjeka? Date mu javni prostor, pa imate situaciju u Laktašima gdje se jedan dečko ubio zato što nije mogao da istrpi sramotu. Najnoviji slučaj je i djevojčica koja se htjela ubiti zbog toga što su informacije o njenom slučaju objavljene u medijima”, objasnio je Dodik.

On je dodao da je stvar u tome da se društvo uredi i da svi imaju slobodu, ali da nije izvršna vlast ta koja će dijeliti pravdu, nego Sud.

“Čuo sam da u Evropi postoje posebne sudije koje rade na tome. Nije tajna da u Americi imate drakonske kazne za izrečene neistine. Završio sam političke nauke, znam kako to ide, razumijem i solidarnost, ali moramo biti objektivni”, istakao je Dodik.

Prema njegovim riječima, pravosuđe treba da bude treći stub vlasti i treba da bude nezavisno od izvršne i zakonodavne vlasti, ali ovdje je problem što su oni zavisni od stranaca.

Kada je riječ o Zakonu o nepokretnoj imovini Republike Srpske, koji je posljednjom odlukom Ustavni sud BiH stavio van snage, Dodik je rekao da taj sud nigdje u svijetu nema ovakav opseg rada koji ima u BiH.

“To nije imao ni u Dejtonu nego su oni to pribavili umeđuvremenu, nigdje Ustavni sud ne donosi privremenu mjeru. Te privremene mjere ne treba ni prihvatiti. Onda su napisali da je neprovođenje odluka Ustavnog suda krivično djelo. Pa dobro, podižite krivične prijave, ali imovinu Republike Srpske nećete dobiti. Imovina je pitanje koje je riješeno”, naglasio je Dodik.

Govoreći o vlasti na nivou BiH i u Federaciji BiH, Dodik smatra da je na nivou BiH formirana vlast koja je ušla u mandat i da neće biti mijenjana.

“To je teško promijeniti zbog samog načina izglasavanja nepovjerenja, treba da se dese teške promjene da bi se do toga došlo. Mi smo u Vladi Republike Srpske obezbijedili taj kontinuitet, u Federaciji, to znaju svi, toga nema”, rekao je Dodik.

On je naveo da je neprihvatljivo da se dešavaju drugi put izbori a da ne može da se formira vlast na bazi tih izbora, što govori o kapacitetu samog društva.

“I besmisleno je imati izbore ako ne možete to da završite. Kako će se dogovoriti ne znam, ali mi ćemo prihvatiti realnost izbora. Od kantona, nas interesuje Livanjski kanton, gdje ima nekoliko opština, ali je i tamo nesređena situacija”, rekao je Dodik.

Dodik je rekao da nekada razgovara sa gradonačelnikom Banjaluke Draškom Stanivukovićem, za koga kaže da funkcioniše u dosta složenim okolnostima, da skupštinska većina nije njegova, a javno su data velika obećanja.

“Grad mora da živi, a sad da bi živio morate se dogovarati sa tom skupštinskom većinom. I mislim da on to razumije za razliku od njegovih koji ga sad napadaju”, rekao je Dodik.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je danas da bi otimanje imovine od Srpske značilo njen i kraj srpskog naroda na ovim prostorima, ali da se to neće dopustiti jer su odluke Ustavnog suda BiH antiustavne i nemaju nikakvog smisla.

Neka pričaju o secesiji koliko god hoće Republika Srpska neće biti u BiH ako se otima njena imovina rekao je Dodik novinarima u Istočnom Sarajevu.

Dodik smatra da Bošnjaci imaju pravo da ne vole Republiku Srpsku, što i otvoreno govore kada kažu da je riječ o “manjem entitetu”, ali da je Srpska dovoljno velika, nadrasla je i njih i BiH.

– Zašto misle da mi treba da volimo BiH? Isto toliko ja ne uvažavam BiH koliko oni ne uvažavaju Republiku Srpsku i to je neustavno ponašanje. Vratimo se na Ustav ako hoćete – ako nećete ovo neće ići nikuda – ukazao je Dodik.

On je naveo da se pojavila i priča o nekoj novoj vlasti na nivou BiH i da će se promijeniti sve politike.

– Možda njihova, ali naša neće. Možemo se dogovarati. Kada dođete do ključnih pitanja kažu – šta će nam reći oni drugi u Sarajevu. Tako se ponašao i Sulejman Tihić, Zlatko Lagumdžija, Haris Siljadžić i oni prethodni i ovi sada – rekao je Dodik i naglasio da se svi, bez obzira na politički spektar u Sarajevu, isto ponašaju kada dođe do ključnih pitanja.

Dodik je naveo da ga ne interesuje šta će reći u Sarajevu, ali da je spreman na dogovor.

– Vi ste samo spremni na BiH sa jednim predsjednikom i reformom policije za koju do danas nisu odustali. Koliko god njih to ljutilo – mi živimo u Republici Srpskoj kao državi i to ćemo da nastavimo. Tiho, polako ćemo dovesti to gdje treba – istakao je Dodik.

On se osvrnuo i na nedavne izjave člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića o “Bosni na istorijskim mapama”.

– Tada nije bilo nijednog Bošnjaka na tom području. Sada nešto privatizuju, nikad nije bila država onako kako se to danas poima. Onda kaže, osnovni problem svake države je imovina. To je tačno. Onda Bosna nije država jer nema svoju imovinu – ukazao je Dodik.

Dodik je podsjetio ja Bećirović pominje “Republika BiH od Dejtona nastavlja da funkcioniše kao BiH bez ijednog prefiksa sa međunarodnim suverenitetom”, što smatra da nije sporno.

– Ali, oni nakon te rečenice stavljaju tačku. Ne pominju pregradu i navod – sa unutrašnjim uređenjem predviđeno novim Ustavom – to ne pominje – pojasnio je predsjednik Republike Srpske.

On je naglasio da se unutrašnje uređenje reguliše članom Ustava koji kaže “samo ono što je izričito dato u nadležnost BiH”, te da sve drugo pripada entitetima, ali nigdje nijedne riječi nema o imovini.

Predsjednik Republike Srpske smatra da su odluke koje donosi Ustavni sud antiustvne i nemaju nikakvog smisla, te da ne mogu da se baziraju na Sporazumu o sukcesiji.

– Nijedan međunarodni sporazum ne poništava unutrašnji poredak. Oni hoće da taj Sporazum o sukcesiji poništava unutrašnji poredak – dodao je Dodik.