Oznaka: Milorad Dodik

  • Dodik: Nikada nećemo prestati da pamtimo, a stalno ćemo da podsjećamo

    Dodik: Nikada nećemo prestati da pamtimo, a stalno ćemo da podsjećamo

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik istakao je da agresija NATO snaga i njihov suludi pohod na Republiku Srpsku u srcima svih njenih građana, kao i svakog normalnog čovjeka budi samo gorčinu i neoprostivo i tužno sjećanje na dane kad su Srpskoj i njenim građanima naneseni ogromni i teški gubici.


    “Za tih 15-ak dana, od 30. avgusta do 14. septembra 1995. godine, NATO silnici i zločinci bacili su na teritoriji Republike Srpske 1.026 bombi, među kojima je i 13 ‘tomahavki’, a ukupna težina bačenog eksploziva iznosila je oko 10.000 tona. U toj operaciji, licemjernog naziva ‘Namjerna sila’, ubijeno je 46 srpskih vojnika i najmanje sedam civila. Nemilosrdno su bacali osiromašeni uranijum po jednoj maloj zemlji i brojčano malom a ustvari velikom, prkosnom i ponosnom narodu kojeg ni ‘Namjerna sila’ nije istrijebila, iako im je to bila očigledna namjera”, naglasio je Dodik.

    U prilog ovoj tvrdnji o njihovoj “namjernoj namjeri”, rekao je Dodik za Srnu, govori i zvanični “razlog” za bombardovanje Republike Srpske – granatiranje sarajevske pijace Markale 28. avgusta 1995. godine, kada je UNPROFOR bez ijednog validnog dokaza optužio Vojsku Republike Srpske.


    Predsjednik Srpske je naglasio da je svaka ta bačena bomba na teritoriji Republike Srpske razdirala i srce i dušu svakog Srbina, ali još više su boljeli jauci srpskih majki, očeva, braće i sestara za svojim najdražim koje je “Namjerna sila” namjerno ubijala.

    Povodom obilježavanja 9. septembra – Dana sjećanja na žrtve NATO bombardovanja u Republici Srpskoj, predsjednik Republike je izjavio za Srnu da za ovaj zločin niko nikada nije odgovarao, niko nije rekao ni izvinite, niko nikada nije zažalio za stradalim u ovoj zločinačkoj operaciji i niko nikada nije rekao da je to zločin, jedan od najvećih, ako ne i najveći u 20. vijeku.

    “Da li ijedan taj NATO zločinac koji je nemilosrdno bacao osiromašeni uranijum po ovoj srpskoj zemlji, po srpskoj djeci, mirno spava, da li ima bar trunku savjesti, časti, obraza? Da li ih proganjaju naše žrtve, da li se sjete brata i sestra Radenka i Radmila Galinac koji su stradali 9. septembra 1995. godine kada je bomba zločinačkog NATO pakta pala na njihovo vozilo? Da li su ikad pomislili kako je njihovim roditeljima, kako je njihovoj majci Mirjani koja je samo 10-15 dana ranije sahranila sina Radovana, pripadnika Vojske Republike Srpske!? Zato ne smijemo, nećemo i ne možemo prestati da pamtimo, kao što nećemo prestati ni da stalno podsjećamo na ovoj monstruozni napad. Na to nas obavezuju Radenko, Radmila, Radovan, Mirjana – majka heroj i sve ijedna žrtva NATO bombardovanja. Svakog dana, a ne samo 9. septembra, kad god imamo priliku podsjećaćemo svjetske moćnike, tzv. borce za pravdu, na naše žrtve koje su ubijali NATO bombama i osiromašenim uranijumom. Nikada nećemo preestati da ih pitamo – zašto!? Da li samo zato što smo Srbi, zato što smo uvijek bili na strani mira, slobode, prava i pravde, zato što nikada nismo pristali da budemo sluge i strani poslušnici?”, istakao je Dodik.


    On je naveo da su NATO zločinci prije 28 godina pokušali svojom “Namjernom silom” da ubiju Republiku Srpsku, da ubiju svakog Srbina, da zatru i iskorijene jedan narod, ali nisu uspjeli.

    “Uspjeli su da ubiju nedužne i bespomoćne ljude, borce, civile, a do kraja su ubili pravo i pravdu i po ko zna koji put nam potvrdili da za Srbe i srpske žrtve pravde nema. Na vrhuncu svoje moći željeli su da nam pokažu da mogu šta god hoće i da za svoje zločine ostanu nekažnjeni, ali to ne znači da svoju silu mogu uvijek ‘sipati’ iz svojih krvavih letjelica, a da neće biti kazne i odgovornosti. Kazna uvijek stigne, prije ili kasnije, ali stigne”, naglasio je Dodik.

    Predsjednik Srpske je rekao da danas kada pričaju o NATO integracijama treba samo da im poručimo da se sjete šta su radili Republici Srpskoj 1995. i Srbiji 1999. godine.

    “Nikada nećemo biti dio tog saveza, saradnja može, ali članstvo nikada. Zato danas svi u Republici Srpskoj moramo da budemo što jedinstveniji i složniji, jer samo tako možemo biti najjača brana pred raznim izazovima i nasrtajima čiji je jedini cilj potpuno uništenje i razvlašćenje Republike Srpske, otimanje njene imovine, a ako vam uzmu imovinu, uzeli su Republiku Srpsku. Njenim nestankom neće biti ni srpskog naroda u BiH i to moramo da imamo stalno na umu. Moramo se držati zajedno, zajedno se boriti za Republiku Srpsku zarad svih naših predaka koji su dali svoje živote za njeno očuvanje i slobodu koju mi danas uživamo, ali i zbog budućih pokoljenja, za njihov mir i ljepšu budućnost u Republici Srpskoj. Mi smo narod koji dobro zna šta je rat i zato toliko cijenimo mir”, istakao je predsjednik Srpske Milorad Dodik.


    U Republici Srpskoj 9. septembra obilježava se Dan sjećanja na žrtve NATO bombardovanja, koje su snage NATO saveza izvršile od 30. avgusta do 14. septembra 1995. godine na teritoriji Republike Srpske.

    Tokom NATO operacije “Namjerna sila” poginulo je 46, a ranjeno najmanje 98 pripadnika Vojske Republike Srpske, te pet pripadnika radne obaveze, podaci su Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i nestalih lica.

    U NATO bombardovanju Republike Srpske poginulo je najmanje sedam civila, dok je najmanje 21 civil ranjen.

    Snage Alijanse su na teritoriju Republike Srpske bacile ukupno 1.026 bombi, među kojima je 13 krstarećih raketa tipa “tomahavk”, dok je ukupna težina bačenog eksploziva iznosila oko 10.000 tona.

    Zvaničan razlog za bombardovanje Republike Srpske bilo je granatiranje sarajevske pijace Markale 28. avgusta 1995. godine, kada je UNPROFOR bez dokaza odmah za to optužio Vojsku Republike Srpske.

    Inicijativa za obilježavanje Dana sjećanja na žrtve NATO bombardovanja pokrenuta je u Andrićgradu 26. avgusta 2018. godine na prijedlog Novinske agencije Republike Srpske – SRNA.

  • Dodik o večerašnjem skupu opozicije

    Dodik o večerašnjem skupu opozicije

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao da skupštinska većina poštuje zaključke Narodne skupštine Srpske, te da će ponašanje opozicije dovesti do njenog rascjepa.

    Oni večeras na skup u Banjaluci pozivaju poslanike. Ukupno iz njihovih partija biće 12 ili 13, ali neće biti 25 koliko oni imaju, što znači da se i neki drugi ne slažu s njima – rekao je Dodik.

    Dodik je rekao da je sinoć vidio da su ga optužili da je zvao policiju i tražio da se zabrani skup opozicije ispred Narodne skupštine Srpske, što, kako kaže, nije tačno.

    – Nisam nikoga zvao, ali se slažem sa činjenicom da su u Banjaluci dva prostora predviđena za okupljanje. Jedan je park Mladen Stojanović i drugi je centralni trg ispred Boske – rekao je Dodik.

    On je istakao da je proces u vezi sa Ustavnim sudom BiH u toku, te da je to i juče potvrđeno na sastanku lidera stranaka u vlasti na nivou BiH.

    – Ministar pravde u Savjetu ministara je rekao da je Republika Srpska dostavila imena članova radne grupe, a da FBiH još nije. Da li je to opstrukcija ili nije, ali uglavnom stvari se tu kreću veoma teško – rekao je Dodik novinarima u Banjaluci.

    On je naveo da je Republika Srpska ranije pustila nekoliko zakona, kao što je Zakon o organizaciji tržišta vina, koji je išao u prilog proizvođačima iz Hercegovine, te zakoni o slobodi pristupa informacijama i Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH.

    Dodik je rekao da se proces u vezi sa ovim zakonima odvijao pet godina, te da u FBiH bjesne što su usvojeni.

    – Za FBiH je strašno što je Republika Srpska sada nadležna za nešto za šta ranije nije bila u procesu VSTS – istakao je Dodik i naveo da opozicija u Srpskoj neće da prizna da se Republici Srpskoj vraćaju nadležnosti.

    Dodik je podsjetio da protiv njega postoji optužnica jer je potpisao zakon koji je donijela Narodna skupština Republike Srpske.

    – Šta bi rekli da nisam potpisao? E onda bi bio problem. Kako je moguće da Milorad Dodik izdaje Republiku Srpsku, a ima američke sankcije, jer neće da se povinuje njima. Posebno su mi drage ove britanske sankcije i pogotovo njima neću da se povinujem. Apsurd je apsurd, neka oni pričaju šta hoće i da se okupljaju – poručio je Dodik.

    On je naveo da su protesti pred Sudom i Tužilaštvom BiH bili planirani da bi se pokazalo da Srbi u Sarajevu i BiH nisu prihvatljivi.

    – Kako ja to da objasnim nekome ko neće ni da čuje, a ne da sluša? On ima svoju matricu i on gura. Mi penzije isplatimo pet dana ranije, on kaže to je normalna vijest, pa što nije bilo tako kada je bio PDP na vlasti. Tada smo imali zaostatak od nekoliko penzija, čak su i otpisali četiri penzije. Onda, kada smo mi došli, vratili smo te penzije – podsjetio je Dodik.

    Dodika je poručio da je kao predsjednik najveće političke partije u Republici Srpskoj zadovoljan opozicijom.

  • Dodik: Zbog svog rječnika, Marfi bi u svakoj normalnoj državi bio najuren

    Dodik: Zbog svog rječnika, Marfi bi u svakoj normalnoj državi bio najuren

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da se ambasador SAD u BiH Majkl Marfi ponaša kao pušten s lanca i da u svom suludom trku grize sve oko sebe.

    • Samo zbog rječnika, iz iole ozbiljne države bio bi najuren kroz pet minuta. Samo u ovom navrat nanos sklepanom geografsko-političkom okviru zvanom BiH jedan ambasador može da laje i drži lekcije legalno biranim nosiocima vlasti – naglasio je Dodik u izjavi za Srnu upitan da prokomentariše najnovije saopštenje Ambasade SAD u kojem oni tvrde da su, kako kažu, građani poručili predsjedniku Srpske da ga ne podržavaju.

    Predsjednik Srpske rekao je da ne zna koga više da prezire – raspojasanog i razuzdanog ambasadora ili zemlju u kojoj takav nije zavezan ili protjeran.

  • Dodik: Ako Šmit nametne Zakon o državnoj imovini, istog trenutka ćemo proglasiti odluku o samostalnosti

    Dodik: Ako Šmit nametne Zakon o državnoj imovini, istog trenutka ćemo proglasiti odluku o samostalnosti

    Ako Kristijan Šmit nametne Zakon o državnoj imovini, istog trenutka ćemo proglasiti samostalnost, rekao je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik novinarima u Banjaluci.

    Mi smo trebali da izaberemo visokog predstavnika, a da ga relevantnom rezolucijom potvrdi Savjet bezbjednosti. Ni jedne, ni druge te stvari nema. Kada kažete da to nije uredu po Dejtonu, oni odgovaraju da podržavaju Šmita. Naravno da podržavate, ali on ovdje nema ovlaštenja, kakva je ovo demokratija – upitao je Dodik.

    Ovom prilikom, Dodik je upitao kakva je to Evropska unija u kojoj se na taj način može odlučivati.

    Na pitanje, šta je Dodiku strateški cilj o odluci Šmita koji dolazi ovdje neovlašteno, poručio je da on nije imenovan.

    • Povucite ga u Njemačku, ali treba mu dati 24.000 evra plate koju ima. Nama je najvažnije pitanje imovina, a da su oni doveli Šmita da bi jednog dana osvanula njegova navodna odluka o Zakonu o imovini na nivou BiH. Ako do toga dođe, istog trenutka smo donijeli odluku o samostalnosti – ističe Dodik.
  • Dodik sa Zaracinom: Srpska odbacuje svaku vrstu djelovanja Šmita

    Dodik sa Zaracinom: Srpska odbacuje svaku vrstu djelovanja Šmita

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik razgovarao je danas u Banjaluci sa specijalnim izaslanikom Vlade SR Njemačke za Zapadni Balkan Manuelom Zaracinom.

    Dodik je tokom sastanka ponovio jasan stav da Srpska odbacuje svaku vrstu djelovanja Kristijana Šmita kao visokog predstavnika jer ga Savjet bezbjednosti UN nije potvrdio kako je to predviđeno Dejtonskim sporazumom i da Šmit, predstavljajući se lažno, pravi štetu i ugrožava suverenitet BiH.

    Kada je riječ o obustavi finansiranja četiri infrastrukturna projekta u Srpskoj od strane Vlade Njemačke, Dodik je rekao da je riječ o političkim i ekonomskim pritiscima na Republiku Srpsku, ali da Srpska ima alternativu za finansiranje istih.

    Dodik je upoznao specijalnog izaslanika Vlade Njemačke o pokušaju otimanja imovine Republici Srpskoj, te ponovio da je to pitanje riješeno Dejtonskim sporazumom i da imovina pripada entitetima.

    Takođe, Dodik je rekao specijalnom izaslaniku Vlade Njemačke da Srpska, uprkos brojnim pritiscima i opstrukcijama za njen napredak, ima pozitivne makroekonomske pokazatelje, stabilna je, snažna i sposobna da odbrani svaki svoj interes i da njeni organi i institucije funkcionišu bez problema.

    Teme razgovora bile su i Berlinski proces, te BiH integracije u Evropsku uniju, na čijem putu Srpska ostaje privržena i želi da bude vidljiva.

    Današnjem sastanku prisustvovali su i predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić i ministar za naučno-tehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo Republike Srpske Željko Budimir.

  • Dodik: Šmit od naredne sedmice neće moći ući u Republiku Srpsku

    Visoki predstavnik od sljedeće sedmice neće moći ući u RS. Otići ću na sud, nećete me ZATVORITI i ako me presudite, kaže u intervjuu za Mrežu Milorad Dodik, predsjednik RS.

    Od zahtjeva za odlazak stranih sudija iz Ustavnog suda BiH ne odustaje, na formiranje višeg suda ne pristaje. Dodik govori i o odluci Schmidta koja je pogodovala Hrvatima sada, ali koja će, kako kaže, odsjeći političku glavu Hrvatima u BiH možda već na narednim izborima.

    Dodik odgovara i na pitanja: Šta je sa njemačkim finansijskim sankcijama, jesu li one stvarne ili lažne, finansijskoj krizi RS-a, ali i da li je težak tri milijarde maraka.

    Optužnica

    “Vi kažete optuženička klupa ili optužnica – tako apstraktno, zanemarujete njenu suštinu. Optužnica je zato što ja neću da poštujem zakon stranca koji je nametnuo da je kažnjivo ne poštovati njega. To je suština Bosne i Hercegovine”, kazao je na početku razgovora Dodik.

    Prema njegovim riječima, to je dokaz da je Bosna i Hercegovina kolonija, a nije spreman da bude, kako kaže, dio kolonijalnih podanika. “Ja mislim da je ovo medvjeđa usluga samoj Bosni i Hercegovini. Niko ne mora da sumnja da će se pružiti snažan otpor jednom takvom nastojanju – da neizabrani stranac dođe i nametne zakon da bi štitio sebe. I da se to smatra reformom i napretkom u Bosni i Hercegovini, a da oni koji brane Bosnu i Hercegovini smatraju da je to dobrodošlo. Negdje postoji apsurd – ili sam ja apsurd, ili je Schmidt apsurd, ili su oni koji brane BiH apsurd. Ja je ne napadam, ja samo pokušavam od nje napraviti uspješnu dogovorenu zajednicu. I ne uspijevam u tome. I postavljam sebi pitanje – zašto da budem tu, ako je to neuspješno“, kazao je.

    Sve je na stolu

    Bošnjački političari žele da putem stranaca dođe do mehanizma podređivanja Republike Srpske nekom centralističkom modelu koje zaista nije moguće, smatra Dodik.

    “Ja ne kažem da nije legitimno težiti tome da uredite BiH kao građansku, ali ako smatrate da je to legitimno, to ne znači da je za mene prihvatljivo, odnosno kako neke druge ideje nisu legitimne – federalizacija, konfederalizacija, konsocijacija ili da se, pak, mirno raziđemo”.

    Ističe da ako pričamo o preuređenju BiH onda je sve na stolu. “Ništa nije isključeno. Ja mislim da oni samo mene hoće da uslikaju na optuženičkoj klupi”.

    O odlukama NSRS-a

    Na konstataciju da su odlukama koje su donesene u NSRS-u sa prostora tog bh. entiteta protjerani Ustavni sud i visoki predstavnik kaže:

    “Interesantno mi je to protjerivanje lažnog visokog predstavnika. Sad ste me inicirali da pomislim da bi možda bilo dobro da mu zabranimo da ulazi u Republiku Srpsku jer dosad to nije bilo. Možda već sutra da razmislimo o tome. Mi nismo ukinuli Ustavni sud, mi smo rekli da ta prevara koja funkcioniše već decenijama, gdje tri strane sudije i dva muslimana čine većinu, godinama donose antiustavne odluke i niko se ne osvrće na to. Javnost u Federaciji aplaudira tome i uvijek je to bilo protiv Republike Srpske i mi možemo da izvedemo čitavu genezu toga. Uz odluke koje je donosi visoki predstavnik i sudije Ustavnog suda, u mnogim situacijama kao recimo oko Suda, Tužilaštvo koje nema ustavnu osnovu, a Ustavni sud po definiciji mora da sudi samo o usaglašenosti zakona sa Ustavom, iako ne piše da nema BiH pravo na pravosuđe – onda ona ne može ni imati pravosuđe. Mi to ne priznajemo. Tražimo da se realizuje ustavna odredba da nakon pet godina može se odlučiti da sudije ne budu stranci”.

    Dodik je naveo kako visoki predstavnik nije predstavnik međunarodne zajednice nego je visoki predstavnik potpisnika Aneksa 10 Dejtonskog sporazuma. “Znači on nema kapacitet međunarodne zajednice. Amerika je izvršila privatizaciju što je uzela tu personu i stavila je u svoju ulogu. To je kršenje Dejtonskog sporazuma. Lako je Americi reći Milorad Dodik krši Dejton, a oni su prvaci svijeta u tome”.

    O Trojki

    Dalje navodi da je svjestan da to odgovara Bošnjacima u političkom smislu, te je naglasio kako ima prijatelje Bošnjake, a da u svakom narodu ima i dobrih i loših ljudi.

    „Nesumnjivo je da ima bitangi i kod Srba kao što ima i kod drugih naroda. Ja kad pričam o ovim kategorijama, ja pričam o političkim kategorijama, ja ne govorim o bošnjačkom narodu. Moja generalna ocjena da je bošnjački narod jedan dobar narod koji u ovom tumaranju nikako da dobije jednu prihvatljivu političku opciju u kojoj bi mogao da izgradi za budućnost svoje mjesto i ulogu korespondirajući u priči sa okolnim narodima i državama. Bošnjaci ne mogu da izgrade svoju budućnost tako što će uz pomoć neke administracije politički eliminisati Srbe i Hrvate i da će uspješno da žive, sretni i zadovoljni čitav život. Naravno da neće. Nikoga ne želim da uvrijedim. Kad Trojka i mi napravimo neki dogovor, da napravimo četiri-pet zakona, kao što se i desilo, onda se pojavi taj Schmidt koji nameće zakone, kao Dodik je sad optužen, kako ćemo mi s njim. Mnogi su mislili da ću ja sada to sve odbaciti. Da ću ja zategnuti. Ja sam poštovao dogovor. Ja sad tražim da poštuju i oni. Mi smo rekli da će u septembru na dnevni red Ustavni sud”, priča Dodik.

    “Onda kada smo dogovorili paket. Onda smo tačno utvrdili šta treba da uradimo odmah nakon odmora i šta da uradimo narednih mjeseci. I taj papir postoji. Neki iz Trojke su ga počeli osporavati, ali u suštini taj zapisnik je napravila HDZ strana. Mi smo dosad ispunili ono što se od nas očekivalo. Veoma teško i bolno. Progutali nešto što nikada ne bismo. Danas imamo probleme što nas opozicija napada, djelimično su u pravu, a sada to koriste kao motiv za političke obračune. Mi smo svoje uradili, sad izvolite vi uradite svoj dio posla. Ovi iz Trojke kažu – nas pritišće Bakir Izetbegović. Šta mene to briga. I mene pritišće moja opozicija”, dodaje.

    Za Trojku kaže da je heterogena struktura. “Znaju oni to u Sarajevu, između sebe imaju dosta problema, na lokalnom nivou, a i unutar sebe. Kakva će to snaga biti – ne znam. Mi kada razgovaramo sa Trojkom, prvo naše pitanje je – imate li vi vaše glasove. Oni nisu sigurni da ono što imaju glasova u parlamentu da će biti za to što dogovorimo. A ja mogu uvijek da garantujem ono što je dio mog kapaciteta.

    Zakon o Ustavnom sudu BiH

    O Zakonu o Ustavnom sudu kaže da insistira na reformi koja se traži u 14 prioriteta EU. “Ako sam ja spreman da prihvatim ovo što je prihvaćeno – VSTV koji osporavan sa stanovišta ustavnosti da postoji, ali sam smatrao da je potrebno da napravimo neki korak. To nije sistemsko rješenje. Kad se BiH bude uređivala, to će biti beznačajno pitanje. Kako vi mislite da ja provedem, a da neko drugi ne provede”.

    Hrvati su majorizirani

    Prema njegovim riječima, Hrvati trpe preglasavanje koje nije u skladu sa Dejtonskim sporazumom ni sa njegovim duhom. “Zašto mislite da Hrvati trebaju da trpe ovo što trpe. Hrvati ne biraju svog člana Predsjedništva. To vi znate savršeno dobro. Majorizirani su na nivou Federacije, manje na nivou BiH, i zato Hrvati sve više napuštaju Federaciju, a pokušavaju da se lociraju na nivou BiH. Politički nije korektno da Bošnjaci biraju ko je podoban Hrvat kao u slučaju Željka Komšića”.

    „Hrvati su prije Schmidtovog dolaska tražili da se ukine visoki predstavnik, pa im je on dao neke benefite, pa sad kažu ovaj bi mogao biti nešto dobar. Dio Hrvata vidi da ovo što je on napravio je Damoklov mač i da će odsjeći političku glavu Hrvatima u BiH. Na sljedećim izborima, ako bude postojao konsenzus kod Bošnjaka oko formiranja vlasti na nivo FBiH, Hrvati u političkom smislu su potpuno marginalizovani, primjenjujući odluku Schmidta, kojoj su Hrvati aplaudirali. Zato Hrvatima danas treba hitna reforma, koju Bošnjaci neće htjeti”, ističe Dodik.

    Ponovio je da razmišlja da zabrani ulazak Schmidtu, što će, kako kaže, i učiniti. “Više neće dobivati pratnju. Ako saznamo da je ušao bit će izbačen iz Republike Srpske. Od iduće sedmice on neće moći ući u Republiku Srpsku. Eto, neka proba“.

    O presudi Kovačević i državnoj imovini

    O presudi Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Kovačević kaže da je ‘smeće’ te kako se neće provoditi. “Može Evropska unija sto puta da traži. Ja mislim da nas je zatvorila samo u još veću rupu – za Bošnjake. Siju nam iluziju koju je nemoguće ostvariti. Ne zanima me ništa oko toga”.

    Kazao je i da onoga trenutka kada Schmidt nametne zakon o imovini “te noći je i donesena odluka o samostalnosti Republike Srpske”.

    “Probajte. Znam čemu to vodi. Vodi samostalnoj Republici Srpskoj. Neću da prihvatim da ono na šta imam pravo, neko drugi mi uzme. Ako mi uzimate imovinu, zašto bih ja bio sa vama. Ja se ne dogovaram oko imovine. Za mene je to završeno u Ustavu.“

    ‘Nećete me zatvoriti iako me presudite’

    Dodaje i kako je Schmidt “došao da razvlasti Republiku Srpsku”. “Zato što njegovi preci 1941. to nisu mogli. Šta je Njemačka? Imate situaciju – Njemačka odbacuje podršku Republici Srpskoj, a banka kaže mi ne prihvatamo odluke savezne vlade i ostajemo u tom ugovoru. Mi to nećemo otkazati, a ako oni budu osporavali ugovor, mi ćemo ih tužiti. Oni znaju da će izgubiti”.

    Kaže i kako nema ništa od osnivanja višeg suda. “To se zagovara već duže vrijeme kao alternativa, ali to nije alternativa. To se neće desiti. To je novi sud. To nije Zakon o sudu. Nije prošao na Vijeću ministara. Nema dogovora o tome. Milorad Dodik može da ode na sud i proces kod sudija koji su oslobodili Nasera Orića, smatraju da je Dodik kriminalac. I to mogu da prihvatim. Nećete me zatvoriti iako me presudite”, poručio je Dodik.

    Republika Srpska ostat će finansijski stabilna

    O nedavnim skupovima njegovih pristalica kaže da nije istina da se zbog optužnice krije iza građana.

    “Ljudi su htjeli da odu pred Sud i Tužilaštvo. Ja znam da bi taj skup bio visokog rizika. Ali ako pričate o Sarajevu kao glavnom gradu – kako je mogu Bošnjaci da odu pred OHR, da odu gdje god hoće da protestuju, a ne mogu Srbi. Naravno da ću se onda uključiti jer je to sad političko pitanje. Ne treba niko da me brani”.

    Istakao je kako Republika Srpska ima najbolje makroekonomske pokazatelje i da ovaj entitet ima najveći broj zaposlenih ikada. “Republika Srpska ima najnižu stopu zaduženosti i ostat će finansijski stabilna. Imamo neke svoje prijatelje”, tvrdi Dodik.

  • Dodik: Izetbegović drsko pokušava falsifikovati istoriju

    Dodik: Izetbegović drsko pokušava falsifikovati istoriju

    Predsjednik SDA Bakir Izetbegović je ponovo na drzak i bezobrazan način pokušao da falsifikuje istoriju i negira nacionalni identitet Srba i Hrvata tvrdeći da se u srednjem vijeku na području BiH “niko nije izjašnjavao kao Srbin ili Hrvat, nego su svi bili Bosanci ili Bošnjani različitih vjera”, rekao je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

    Pozivajući na muslimanskoj televiziji “Al Arabija” islamske zemlje da pojačaju svoje prisustvo u BiH, Bakir je ponovo pokazao da od oca Alije nije naslijedio samo SDA, već i političku doktrinu iz Islamske deklaracije, po kojoj BiH treba da postane dominantno muslimanska država utemeljena na šerijatskom pravu – ističe Dodik na društvenim mrežama.

    Kako on dodaje, ovakvim stavovima jasno se pokazuje da je SDA islamska radikalna organizacija.

    • Ovakvim stavovima jasno se pokazuje da je SDA islamska radikalna organizacija koja je opredijeljena protiv Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji garantuje ravnopravnost konstitutivnih naroda. Njihova deklarativna podrška evropskom putu BiH u suštini je prevara i predstavlja kupovinu vremena da bi u jednom trenutku muslimani postali dominantni u brojčanom i političkom smislu – dodaje Dodik.

    Dodik ističe, da je ovakva politika SDA srpskom narodu odavno jasna.

    • Srpskom narodu je ova politika SDA odavno jasna, a Bakirovi stavovi nas dodatno motivišu da se odlučnije i snažnije okupljamo oko Republike Srpske i njenih institucija jer samo na taj način možemo sačuvati naš identitet i način života kao slobodni ljudi – ističe Dodik.
  • Dodik: Da nema Mađarske, ne bi bilo ni glasa u EU

    Dodik: Da nema Mađarske, ne bi bilo ni glasa u EU

    Da nema Mađarske, ne bi bilo ni glasa u Evropskoj unini, rekao je, u intervjuu za mađarski portal Mandiner, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

    Intervju prenosimo u cijelost:

    Hrvatski predsjednik Zoran Milanović nedavno je izjavio da je ” BiH nevješto, traljavo i nekompetentno vođena kolonija u kojoj grupa trećerazrednih birokrata dobro zarađuje” . Da li se slažete sa predsjednikom Milanovićem?

    Slažem se. Zapravo, situacija je komplikovanija od toga. Imamo takozvanog predstavnika koji je postavljen iz inostranstva i tako već trideset godina. Već trideset godina ljudi nam dolaze pokušavajući da svoje frustracije izvuku na nas uvođenjem inovacija. Postoji razlog zašto se bave ovim, jer im je to veoma isplativo. Njihova osnovna plata je 24.000 evra mjesečno. Uključujući i refundaciju, mjesečno zarađuju pedeset hiljada evra. Јasno je da takozvani visoki predstavnici žele da zadrže svoja radna mjesta. Prethodni visoki predstavnik, bio je na funkciji 11 godina – možete izračunati koliko je na ovoj funkciji zaradio.

    BiH je mjesto koje nema mnogo smisla i nema budućnosti sa visokim predstavnicima.

    Sve visoke predstavnike treba da imenuje Savet bezbednosti UN, ali Kristijana Šmita je poslala Nemačka i ne uživa podršku SB UN. On je stranac bez legitimiteta za ono što radi – ali ga podržavaju američki i britanski ambasadori u Sarajevu i muslimani BiH. On je dobio moć da mijenja naše zakone, na šta inače ne bi imao pravo. Prije mjesec dana donio je zakon koji štiti njegovu ličnost. Ako mu neko kaže da ga ne voli, može biti kažnjen zatvorom od šest meseci do pet godina. Parlament Srpske donio je zakon koji ja kao predsjednik, moram potpisati. Parlament je usvojio zakon, a Šmit je rekao da ne mogu da ga potpišem. Naravno, ja sam to potpisao, a mi smo to objavili. Nakon toga sam prijavljen i optužen, po nalogu stranca. Naš pisac dobitnik Nobelove nagrade, Ivo Andrić je svojevremeno vrlo zgodno napisao: “Kada uđete u BiH , morate ostaviti logiku po strani”. Ovo dobro opisuje trenutnu situaciju.

    Tzv. visoki predstavnik je prošle jeseni prepravio izborni zakon Federacije BiH tokom izbora. Šta mislite šta je bila svrha ovog amandmana?

    Da dodatno zakomplikuje situaciju u BiH. On nema ovlašćenja da donosi bilo kakav zakon. Tada je bila naklonjena Hrvatima, pa su je Hrvati prihvatili. Muslimanima se, pak, ovaj amandman nije dopao, pa su krenuli protiv njega i demonstrirali. Onda su konačno progutali žabu, vjerujući da će visoki predstavnik doneti stroge zakone u njihovom interesu da zauzda Srbe. Za nas je arogancija Amerikanaca i Britanaca donekle razumljiva, ali ne razumijemo da je Evropska unija, koja stalno poziva na vladavinu prava i poštovanje ustava, i dalje u stanju da podrži takve korake .Јoš 2005. godine Venecijanska komisija – ustavno savjetodavno tijelo Evropske unije – izjavila je da BiH ne može napredovati u procesu pristupanja EU sve dok je visoki predstavnik prisutan u zemlji. U međuvremenu smo dobili status kandidata za člana. Tako je Brisel sebi zagrizao rep.

    U ovim stvarima je veoma interesantno da se Brisel ponaša kao da je predmet američke administracije.

    Naravno, ovo u velikoj meri poljulja naše povjerenje u Evropsku uniju.

    Uzimajući sve ovo u obzir, gdje vidite budućnost BiH za dvadeset godina? Da li će postati članica Evropske unije, da li će se podijeliti na komade ili će ostati u sadašnjem obliku?

    Veoma je teško predvidjeti. Prije nekoliko godina izgledalo je da je EU odustala od svojih planova proširenja. Sada se, međutim, čini da pokušavaju da donekle ubrzaju proces proširenja kako bi Ukrajini dali priliku da se eventualno pridruži Evropskoj uniji. Ovo efektivno poništava cijeli prethodni raspored proširenja. Brisel je sada u nevolji, jer ako Ukrajina bude primljena u EU po ubrzanoj proceduri ili počnu pregovori, šta će biti sa BiH koja već 21 godinu pregovara, pokušava da se približi EU, a sprovodi niz značajnih, bolnih reformi? U međuvremenu, druga zemlja dobija sve za šta smo morali da se borimo preko noći. Bez obzira da li će BiH ostati takva ili će biti primljena u EU, ona će ostati nesretna, nesrećna zemlja. Iznutra, Bosni nedostaje unutrašnja kohezija. Svako želi nešto drugačije.

    Zemlja se trenutno drži na okupu voljom međunarodne zajednice na čelu sa Amerikom.

    Ne postoje jedinstvene vizije i ideje o održavanju zemlje na okupu i zajedničkom kretanju naprijed. Muslimani žele jedinstvenu BiH, Hrvati žele da osiguraju svoj položaj unutar zemlje postizanjem određenih ustupaka, ali time nisu zadovoljni. I mi Srbi smo nezadovoljni trenutnim stanjem. Ne postoji unutrašnja kohezivna snaga koja može osigurati budućnost ove zemlje.

    A šta vi lično kao predsjednik Republike Srpske želite? Pridružiti se Srbiji, članstvu u EU ili da Bosna i Hercegovina ostane u sadašnjem obliku?

    Mi smo dio evropskog prostora. Okruženi smo mnogim državama članicama EU – od Bugarske do Rumunije i Hrvatske do Grčke i Slovenije, sve su to zemlje članice EU. Ako BiH izabere put Evropske unije, i mi smo u tome – pod uslovom da Republika Srpska može zadržati svoj ustavni status.

    Istovremeno, suživot u ovoj formi, u ovoj zemlji, ne vidimo kao sreću.

    Kako Mađarska izgleda iz Bosne i Hercegovine?

    Spoljna politika neke zemlje obično zavisi od njenih unutrašnjih uslova. Vjerujemo da je Viktor Orban veliki lider u Mađarskoj, jedini predstavnik zdravog razuma u ​​današnjem svijetu, koji američka administracija pokušava da oblikuje po svojim pravilima. Mađarska štiti sopstveni suverenitet u okviru Evropske unije, NATO-a i drugih međunarodnih organizacija i pokušava da sačuva svoje vrijednosti, tradiciju i identitet. Ovo je veoma važno, jer ne govorimo samo o identitetu zemlje, već i naroda. Ako jednom narodu oduzmemo njegove vrednosti, tradicije i identitet, kao da smo poništili čitavu njegovu istoriju. Politika, koja je suprotna onoj Mađarske, pokušava da obezbijedi potpunu slobodu za pojedince, a koristi medije da svoje principe gura u javnu svijest. Mađarska ima uspješnu ekonomsku politiku, čije rezultate možemo videti. Vlada ima uspešnu porodičnu politiku, dokaz za to je da je Mađarska možda jedina zemlja u kojoj raste broj rođenih. I mi to cijenimo.

    Pređimo na uplitanje Mađara na Balkan. Kako vidite ulogu Viktora Orbana na Balkanu i u balkanskoj politici Evropske unije?

    Razvijena i ojačana Mađarska prirodno pokazuje interesovanje za Balkan, jer je to njeno prirodno okruženje i ima direktnu vezu sa Balkanom.

    Pod Orbanom, Mađarska vodi politiku ravnopravne saradnje, a ne dominacije.

    Nema političkih uslova za saradnju sa Mađarskom i ona se ne miješa u unutrašnje stvari drugih zemalja, kao što to u posljednje vrijeme čine Amerikanci, Englezi, pa čak i Nijemci. Mađarska, u neposrednoj blizini Balkana, odlično poznaje naš mentalitet i istoriju – ne kao Njemačka, koja se dva puta pojavila na Balkanu u ratnim uslovima, usljed čega su uspjeli da istrijebe polovinu srpskog stanovništva. Regionalno znanje Mađarske je sasvim drugačije. Početkom 1990-ih, Genšerova Njemačka je u trenutku priznala nezavisnost Hrvatske i Slovenije, postavljajući teren za jugoslovenske ratove. Njemačku politiku sada vidimo kao pokušaj da se osveti za svoje poraze na Balkanu. Oni od nas koji su – uzalud pokušavali da nas desetkuju – još uvek su tu, pokušavaju da se osvete. Zato su nam poslali Šmita, bivšeg nemačkog saveznog ministra, koji se ponaša kao slon u porculanu. Mislim da je važno ovo naglasiti jer politika Mađarske je direktno suprotstavljena ovome. Ona poštuje pravo balkanskih naroda da donose odluke u poslovima svoje zemlje.

    Trudi se da pomogne i sarađuje na bilo koji način. Znamo da odnos sa nama stvara probleme Orbanu i Mađarskoj. Ali njihove ponude su najbolje ponude koje smo dobili od kada postoji Republika Srpska. Zato uopšte imamo optimizma. Da Mađarske nema u našem regionu, ne bi bilo zdravog glasa u cijeloj Evropskoj uniji koji pokazuje zdrav odnos prema Balkanu.

  • Dodik: Srpska potpuno finansijski stabilna i izvršava svoje obaveze

    Dodik: Srpska potpuno finansijski stabilna i izvršava svoje obaveze

    Raduje me činjenica da četiri dana prije zakonskog roka, počinje isplata penzija u Republici Srpskoj, rekao je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

    Iz Ministarstva finansija su me obavijestili da je obezbijeđeno 133,6 miliona KM, što govori da je Srpska potpuno finansijski stabilna i izvršava svoje obaveze – istakao je Dodik na društvenim mrežama.

    Kako on navodi, to demantuje sve one koji zlonamjernim tvrdnjama pokušavaju da nanesu štetu Srpskoj.

    • Ali činjenice su puno jače od spekulacija – zaključio je Dodik.
  • Dodik reagovao na Marfijevo pismu Nikšiću

    Dodik reagovao na Marfijevo pismu Nikšiću

    Predsjednik RS Milorad Dodik oglasio se na Tviteru gdje komentarisao pismo koje je ambasador SAD Majkl Marfi uputio premijeru FBiH Nerminu Nikšiću.Pismo Majkla Marfija federalnom premijeru Nerminu Nikšiću u kojem mu diktira dnevni red Vlade u kojoj je Nikšić još premijer, karikaturalan je prikaz tužne BiH stvarnosti. Daš mu agreman i on ti za mjesec-dva drži časove, određuje dnevni red vlade, kritikuje sve i svakoga, ponaša se, malo je reći, kao kod kuće. Ako je i od Marfija – previše je. Ili da ukinemo sve institucije u BiH i ostavimo samo Američku ambasadu. Mislim da bi u tom slučaju Marfi počeo javno da polemiše i sa svojim osobljem – napisao je Dodik na Tviteru.Podsjećamo, ambasador SAD u BiH Majkl Marfi uputio je pismo premijeru FBiH Nerminu Nikšiću, te njegovim zamjenicima Vojinu Mijatoviću i Toniju Kraljeviću gdje se osvrnuo na rad Vlade FBiH, ali i na projekte koje je, prema željama samog Marfija, potrebno realizovati u budućnosti, piše Avaz.