VRBAS Media

Oznaka: Milorad Dodik

  • Dodik: Narod Srpske da ne brine – nema priče o NATO integracijama BiH

    Dodik: Narod Srpske da ne brine – nema priče o NATO integracijama BiH

    Nikakve priče o NATO integracijama BiH ne postoje i narod u Republici Srpskoj ne mora da brine, rekao je srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik, u okviru učešća na Diplomatskom forumu u Antaliji.

    “Čak su i strukture NATO-a rekle da je za BiH predviđena saradnja, a ne integracija koja je predviđena za, na primjer, Gruziju i ne znam koju zemlju. I šta sad objašnjavati opoziciji u Srpskoj i ne znam kome”, naveo je Dodik.

    On je odbacio priče opozicije u Republici Srpskoj da BiH ide “utabanim stazama ka NATO”, ističući da lideri tih stranaka poput PDP-ovog Branislava Borenovića i SDS-ovog Mirka Šarovića “lažu i preuzimaju stavove muslimanskih medija”.

    “Nigdje se ne može vidjeti da postoji bilo kakva saglasnost o tome o čemu pričaju”, rekao je Dodik večeras za RTRS.

    On je istakao da je u Deklaraciji usvojenoj na Samitu Procesa saradnje u jugoistočnoj Evropi /SEECP/ pružena podrška evropskoj perspektivi regiona i potvrđeno opredjeljenje učesnica SEECP-a za saradnju sa NATO.

    Dodik je pojasnio da se obično, ako se terminom obuhvata evropska perspektiva, misli na EU, a na NATO kada se kaže evroatlantske integracije.

    “A sada je rečeno /i razdvojeno/ evro i evroatlantske integracije, što piše u dokumentu Deklaracije. Mi ne težimo ka NATO-u i nemamo nikakvu obavezu u tom pogledu. Ostrašćenost Šarovića i Borenovića u tom smjeru ni u čemu ne pomaže i to je spin koji pokušava da se proda narodu. Ono što je sigurno, i narod u Srpskoj uopšte ne mora da brine, jeste to da nikakve priče o NATO integracijama BiH ne postoje”, naveo je Dodik.

    On je naglasio da je i Srbija neutralna prema NATO-u, zbog čega je i podržala ovu deklaraciju, kao i mnoge članice NATO-a koje su bile na Samitu i prihvatile tekst Deklaracije.

    “Mi nismo odlučili da idemo ka NATO-u. Postoji samo neki oblik saradnje koji je gotovo minimalan”, rekao je Dodik.

    Ljudi Srpske da se okupe u borbi za bolje sutra

    Srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je da je odliv stanovništva problem cijelog regiona i pojedinih zemalja EU, te da ljudi Republike Srpske treba zajedno da se okupe i izgrade oblik patriotizma u borbi za bolje stanje, mjesto i kraj gdje su rođeni.
    Dodik, koji je učestvovao na Diplomatskom forumu u Antaliji, rekao je da je važna tema svih samita na ovim i širim prostorima demografska situacija i šta uraditi da se ljudi zadrže.

    “To je uvijek i pitanje ekonomije, razvoja, plata i standarda koji je potrebno obezbijediti. Ali važno je razviti jedan oblik patriotizma. Svi moramo zajedno učiniti sve da poboljšamo naše stanje. Mislim da je Srpska posljednjih godina uspješno podigla brojne sektore i da je danas po svim kriterijumima veoma stabilna. Ona nema izazove za gubitak te stabilnosti”, rekao je Dodik.

    On je dodao da se ljudima ne može zabraniti da odlaze u vrijeme kada i Njemačka vapi za radnicima i gdje se naši ljudi najlakše integrišu.

    Dodik je rekao za RTRS da je Srpska bolje i sređenije mjesto za život u odnosu na brojne zemlje koje je posjetio, a u kojima svakodnevno vlada gola borba za život.

    “Naši ljudi misle da je negdje drugo lako. Nije. Treba svi da se zajedno okupimo i izgradimo oblik patriotizma koji polazi iz porodice i koji bi uspješno promovisao borbu za mjesto i kraj gdje smo rođeni, za narod kome pripadamo. Ne mogu jedan ili dva čovjeka, kako se smatra, da obezbijede sve. To nije tako. Potrebno je zajedništvo”, zaključio je Dodik.

  • Dodik: Erdoan preferira sve narode u BiH

    Dodik: Erdoan preferira sve narode u BiH

    Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da predsjednik Turske Redžep Tajip Erdoan apsolutno razumije situaciju u BiH, preferira sve narode i smatra da BiH jedino može da funkcioniše ako se zadovolji i pronađe minimum interesa svih konstitutivnih naroda.

    “Iskoristio sam priliku da mu pomenem da je BiH pod protektoratom i da je zbog toga teško da se kreće, kao i da Turska kao članica Savjeta za sprovođenje mira mora da vodi računa i stavovima drugih naroda u BiH… Iz toga je proizašla njegova tvrdnja da samo zajedničkim interesima BiH može nastaviti da se gradi”, rekao je Dodik u okviru svog učešća na Diplomatskom forumu u Antaliji.

    On je naveo da je sa Erdoanom razgovarao o ekonomiji, prevashodno gradnji autoputa koji treba da ide preko teritorije Srpske i njenih opština i gradova spoji Beograd i Sarajevo.

    “Razgovarali smo i o unapređenju trgovinske razmjene”, rekao je Dodik.

    On je naveo da u vezi sa tim Turska namjerava da pojača kapital u “Zirat” banci, ali da moraju da budu riješeni određeni problemi u Federaciji BiH (FBiH).

    Dodik je istakao da je sa Erdoanom razgovarao i o borbi protiv pandemije virusa korona, te da je obaviješten da bi Turska do oktobra mogla uspjeti da krene da pravi svoju vakcinu, a koja će jednako biti na raspolaganju svima.

    On je rekao da je Erdoan pominjao mogućnost da u kasnijoj fazi ponovo budu aktivirani trilateralni sastanci – BiH, Srbija i Turska s jedne strane, a s druge između Turske, BiH i Hrvatske.

    “Prvu trilateralu smo imali, ali očigledno je da će biti teško obezbijediti onu sa Hrvatskom s obzirom na njihov stav prema Predsjedništvu BiH u vezi sa Željkom Komšićem”, rekao je Dodik i dodao da je Erdoanu zahvalio za uspješnu organizaciju foruma.

  • Dodik: Da li EU uopšte želi proširenje?

    Dodik: Da li EU uopšte želi proširenje?

    Srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik istakao je danas u Antaliji da su zemlje zapadnog Balkana izložene pooštravanju uslova kada je riječ o procesu proširenja EU.

    U obraćanju na diplomatskom forumu u Antaliji, Dodik je naglasio da uslove koji se danas postavljaju zemljama ne bi moglo da ispuni pola članica EU.

    “Osim pooštravanja uslova, postavlja se i pitanje – da li EU uopšte želi proširenje? Postoje zemlje koje se otvoreno protive proširenju. Sve to djeluje veoma destimulativno za sve nas s obzirom da se stalno oklijeva ili se nailazi na nove uslove koje postavljaju članice EU da bi neka zemlja otpočela pregovore. Na mene destimulativno djeluje to da nas Evropa više ne želi, ali to neće da kažu. Jednostavno samo pokušavaju da održavaju neki dijalog”, rekao je Dodik.

    On je ocijenio da sa druge strana Evropa danas nije samo Evropa uspjeha i željena destinacija, već je sve više u problemima u samoj Uniji.

    “Jedan od probleme u EU je ‘Egzit’. Evropi će trebati još mnogo vremena da se izbori sa posljedicama ‘Egzita'”, rekao je Dodik.

    On je naveo da su svi ti problemi koji se dešavaju u EU okupirali i zemlje zapadnog Balkana, postavljaju im se novi uslovi i nova pravila i sve to dovodi do neizvjesnosti.

    “Ranije ste imali 36 poglavlja, pregovorate jedno po jedno i idete dalje dok sve ne završite. Danas to više nije sigurno. Možete sve da završite i da vas nakon par godina ponovo vrate na neko poglavalje”, istakao je Dodik.

    On je ukazao na značaj “Mini Šengena” kao jednog od vidova regionalne saradnje koji bi doprinio da zemlje zapadnog Balkana budu respektabilan faktor, jer su pojedinačno isuviše male da bi mogle da budu interesantne za Evropu.

  • Dodik na Samitu u Antaliji: Iskustvo sa “Kovaksom” teško i mučno

    Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik istakao je da je tokom pandemije virusa korona, koja je zahvatila cijeli svijet, izostala očekivana solidarnost što su posebno osjetile manje i siromašne zemlje.

    “To je jedna od naučenih lekcija i činjenica koja nosi upečatljiv predznak ukupne krize uzrokovane pandemijom. U jednom trenutku male zemlje ostale su potpuno ostavljene i same, zagledane u velike i moćne koje su imale sredstva i za borbu protiv virusa korona, a kasnije i za vakcine. Ostali smo negdje na začelju i mi u BiH”, rekao je Dodik na diplomatskom forumu u Antaliji, na panelu o temi “Kako možemo ojačati regionalnu solidarnost s obzirom na naučene lekcije”.

    Dodik je rekao da se BiH borila tako što se djelovalo zajednički u pogledu nabavke vakcina kod renomiranih proizvođača putem mehanizma “Kovaks”, međutim to je bilo teško i mučno iskustvo.

    “Naučili smo da to nije bilo uspješno i da smo ostali na margini do danas, bez obzira na činjenicu što smo cjelokupan iznos sredstva za kupovinu vakcina uplatili još prošle godine. Sredstva su uplaćena, ali još nismo dobili sve vakcine. To je jedno izuzetno teško iskustvo imajući u vidu da nam je bilo onemogućeno da nabavljamo vakcine na nekim drugim destinacijama. Sve to unijelo je određene traume i bojazan i opravdano smo se pitali kuda svijet ide i na koga možemo da računamo”, naglasio je Dodik.

    Prema njegovim riječima, BiH je naučila da je apsolutno neophodno da se okrene drugim mogućim proizvođačima medicinske opreme i vakcine i da se ne oslanja samo na jednu stranu svijeta.

    “Moramo da posmatramo svakoga ko može u tom trenutku da nam pomogne. Radujem se što sam danas na ovom skupu čuo da je Turska zemlja koja će vrlo brzo imate svoje vakcine i da će u tom pogledu pokazati više solidarnost. Očigledno je da mnoge zemlje svijeta, među kojima je i BiH, neće biti u prilici da proizvode vakcine i ako u nekim budućim pandemijama ponovo izostane solidarnost kao što je izostala u ovoj sada, mi smo zaista ostavljeni sami sebi i svaka iluzija o pomoći slabijim i manjima koja je značajno urušena vrlo lako može biti potpuno urušena”, ukazao je Dodik.

    Da li EU uopšte želi proširenje?

    Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik istakao je danas u Antaliji da su zemlje zapadnog Balkana izložene pooštravanju uslova kada je riječ o procesu proširenja EU.

    U obraćanju na diplomatskom forumu u Antaliji, Dodik je naglasio da uslove koji se danas postavljaju zemljama ne bi moglo da ispuni pola članica EU.

    “Osim pooštravanja uslova, postavlja se i pitanje – da li EU uopšte želi proširenje? Postoje zemlje koje se otvoreno protive proširenju. Sve to djeluje veoma destimulativno za sve nas s obzirom da se stalno oklijeva ili se nailazi na nove uslove koje postavljaju članice EU da bi neka zemlja otpočela pregovore. Na mene destimulativno djeluje to da nas Evropa više ne želi, ali to neće da kažu. Jednostavno samo pokušavaju da održavaju neki dijalog”, rekao je Dodik.

    On je ocijenio da sa druge strana Evropa danas nije samo Evropa uspjeha i željena destinacija, već je sve više u problemima u samoj Uniji.

    “Jedan od probleme u EU je ‘Egzit’. Evropi će trebati još mnogo vremena da se izbori sa posljedicama ‘Egzita'”, rekao je Dodik.

    On je naveo da su svi ti problemi koji se dešavaju u EU okupirali i zemlje zapadnog Balkana, postavljaju im se novi uslovi i nova pravila i sve to dovodi do neizvjesnosti.

    “Ranije ste imali 36 poglavlja, pregovorate jedno po jedno i idete dalje dok sve ne završite. Danas to više nije sigurno. Možete sve da završite i da vas nakon par godina ponovo vrate na neko poglavalje”, istakao je Dodik.

    On je ukazao na značaj “Mini Šengena” kao jednog od vidova regionalne saradnje koji bi doprinio da zemlje zapadnog Balkana budu respektabilan faktor, jer su pojedinačno isuviše male da bi mogle da budu interesantne za Evropu.

  • Dodik: Usvajanje Rezolucije akt neprijateljstva prema Srpskoj i Srbima

    Srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je Srni da su parlamentarne političke partije koje su u Skupštini Crne Gore usvojile Rezoluciju o zabrani negiranja genocida u Srebrenici ispoljile otvoreni akt neprijateljstva prema Republici Srpskoj i Srbima.

    -Mi ćemo znati kako da se odnosimo prema njima. Šteta je što je dio većine, koji je i srpskim glasovima ušao u parlament Crne Gore popustio pred pritiscima i ucjenama i na takav način se obračunao sa Srbima i Republikom Srpskom. Bilo bi mnogo bolje da su istine radi, budućnosti radi i novih generacija radi pogledali izvještaj koji je sačinila Nezavisna komisija na čelu sa Gideonom Grajfom o Srebrenici i odredili se o tome – istakao je Dodik upitan da prokomentariše usvajanje Rezolucije o zabrani negiranja navodnog genocida u Srebrenici u Skupštini Crne Gore.

    Dodik je naglasio da je Skupština Crne Gore sinoć na mala vrata uvela i verbalni delikt u državu koja se vijekovima dičila slobodarstvom.

    • Ako Parlamentarna skupština BiH nije usvojila jedan takav akt postavlja se pitanje šta je to motivisalo Crnu Goru da se o tome određuje, posebno ako je riječ o tragičnim događajima koji nemaju veze sa Crnom Gorom. Ako je DPS-u proradila savjest, jer je njen lider učesnik ratnih dešavanja 90-ih, nije jasno šta je druge političke partije u Crnoj Gori rukovodilo za jednu sramnu rezoluciju kakva je sinoć usvojena u crnogorskom parlamentu – rekao je Dodik.

    Potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Milan Petković izjavio je da je Rezolucijom gurnut „prst u oko“ Srbima radi razbijanja srpskog jedinstva koje je stvoreno u toj državi.

    On je izrazio nadu da će ova rezolucija još jednom ujediniti Srbe, kao što ih je ujedinio i zakon o navodnim slobodama vjeroispovijesti kada su Srbima pokušali oduzeti njihove svetinje, a ovom rezolucijom se Srbi žele označiti na neki način kao genocidni narod.

    Petković je dodao da mu nije jasno zašto se ova rezolucija donosi u trenutku kada se pomislilo da Crna Gora kreće putem suživota, demokratije i uvažavanja prava naroda, posebno Srba koji tamo žive u velikom broju.

    • Postavlja se pitanje, ako je donesena rezolucija o Srebrenici, zašto nije donesena rezolucija o genocidu koji se desio u Jasenovcu ili nad Jermenima ili na nekom drugom svjetskom stratištu, nego samo navodni genocid u Srebrenici – naveo je Petković.

    Srpski delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Dušanka Majkić ocijenila je da su kao bomba odjeknuli sinoćnje izglasavanje u crnogorskom parlamentu rezolucije o Srebrenici i smjena ministra pravde Vladimira Leposavića i poručila da se ova izdaja ne može zaboraviti.

    -Sada kada su najveći svjetski autoriteti počeli da osporavaju događaje u Srebrenici iz prethodnog rata, crnogorski parlament se odlučio na ovaj sramni korak uperen protiv cijelog srpskog naroda – istakla je Majkićeva.

    Prema njenim riječima, žalosno je u šta su se pretvorili snaga i energija višemjesečnih litija za koje se očekivalo da će roditi neku novu Crnu Goru, o kojoj je pjevao Njegoš.

    Majkićeva je naglasila da je zato Srbima teško prihvatiti da se samo za jedno veče izglasavanjem ove sramne antisrpske rezolucije Crna Gora vratila na put koji joj je zacrtao aktuelni predsjednik Milo Đukanović.

    -Danas kada su sve ale krenule na Srbiju, Republiku Srpsku i srpski narod izdaja je najsnažnija stvar koja se jednom narodu može učiniti i nikada se ne može zaboraviti – poručila je Majkićeva.

    Skupština Crne Gore izglasala je sinoć Rezoluciju o zabrani negiranja navodnog genocida u Srebrenici. Za usvajanje Rezolucije glasalo je 55 poslanika, protiv je bilo 19, a uzdržano sedam.

    Rezolucija, između ostalog, podrazumijeva da parlament osudi i priznaje da se u Srebrenici dogodio genocid i da je ubijeno više od 8.000 Bošnjaka.

    Tekst rezolucije predvidio je i da 11. jul bude proglašen Danom sjećanja na žrtve Srebrenice, da se afirmiše mir i stabilnost i da se pozovu javne institucije da istraže ratne zločine.

  • Stanivuković se nameće kao rival Dodiku 2022: Gradonačelnik sve više politički angažovan izvan Banjaluke

    Stanivuković se nameće kao rival Dodiku 2022: Gradonačelnik sve više politički angažovan izvan Banjaluke

    „Milorad Dodik odbrojava svojih posljednjih 365 dana. Svaki naredni dan im je jedan dan manje koji im je ostao da devastiraju Republiku Srpsku.“

    Voz promjena stigao i u Novi Grad. Broj ljudi koji su večeras došli da čuju naše poruke i osmijesi na njihovim licima nam jasno govore da imamo obavezu da ovim ljudima donesemo promjene. Polako odbrojavamo posljednje dane njihove diktature, jer pobjednička energija se osjeti u svakom mjestu u koje dođemo.“

    Ovo nisu poruke lidera PDP, SDS ili DNS, Branislava Borenovića, Mirka Šarovića i Nenada Nešića, od kojih po definiciji očekujemo da se bave Dodikom, nego gradonačelnika Banjaluke, Draška Stanivukovića.

    Ako pretražite njegove aktivnosti, koje uredno evidentira na društvenim mrežama, vidjećete da, u odnosu na banjalučke teme, primat polako ali sigurno preuzima visoka politika. Stanivuković sa ostatkom rukovodstva PDP obilazi gradove i opštine Republike Srpske, razgovara s narodom i opozicionim načelnicima, drži vatrene govore, obećava da će promjene iz Banjaluke u oktobru 2022. proširiti na cijelu Srpsku, a to znači pobijediti SNSD i Milorada Dodika.

    – Gdje je nezavisna Republika Srpska koju obećavaju svake godine? Mi smo prvi u svijetu po broju obećanih referenduma. Danas slušamo i da Dan Republike može biti i u februaru, samo zato jer Dodik prolazi krizu identiteta. Poručujem da će mladost zavladati i voditi Republiku Srpsku, nove generacije koje nisu zadojene mržnjom, koje su spremne da iskoriste sve svoje kapacitete da svaka lokalna zajednica napreduje. Imamo plan za Šekoviće i za svaku opštinu ili grad u Republici Srpskoj. Treba da se izdignemo iznad svih podjela i da gradimo temelje bolje budućnosti. I svakako, naša ideja je da PDP bude najsnažnija stranka, ne samo na republičkom nivou, nego u svakoj opštini i gradu – istakao je Stanivuković u „Razgovoru s građanima“ u Šekovićima.


    “SIMBOL NADE” Miličević poručuje da je Stanivuković čovjek sa pozitivnim namjerama i idejama
    Za jedne, to je znak da je opozicija napokon „sišla među narod“, dok mu drugi zamjeraju da je na ovaj način prerano zanemario Banjaluku, kako bi se već sada promovisao kao protivkandidat Dodiku na opštim izborima, za bilo koju od pojedinačnih funkcija.

    Komentar Stanivukovića na ovu temu, za sada, nismo uspjeli da dobijemo.

    Srđan Mazalica, poslanik SNSD iz Banjaluke u Narodnoj skupštini Srpske, tvrdi da je od početka savršeno jasno da je Draško Stanivuković stavio svoj gradonačelnički mandat isključivo u funkciju predizborne kampanje za naredne izbore.


    – Banjaluka trpi zbog njegove nesposobnosti, ali i nerealnih ambicija. Umjesto nove gradske bolnice, kolektora za otpadne vode, besplatnog prevoza i udžbenika, dječijih igrališta, novih saobraćajnica, kružnih raskrsnica i mostova, dobili smo politički haos, nepreuzimanje odgovornosti, paralisanje osnovnih komunalnih funkcija grada (problem smeća i košenja trave), rijaliti nastupe i sukobe, netransparentne javne nabavke i zapošljavanja – ocjenjuje Mazalica.

    PROČITAJTE JOŠ
    Stanivuković odgovorio Dodiku: To što me zove NEDONOŠČEM samo me motiviše da nastavim dalje
    “Teško me je to pogodilo” Dodik o pobjedi Stanivukovića u trci za gradonačelnika Banjaluke i planovima SNSD
    On naglašava da bivši gradonačelnik, Igor Radojičić, nije polemisao sa Ivanićem, Šarovićem, Govedaricom, Borenovićem.

    – Radojičić je radio svoj posao. Banjalučani su na posljednjim izborima dobili gradonačelnika koji ne radi svoj posao, a polemiše s Dodikom. U budućnosti će pričama o „Kajaku“, „Agapeu“ i slično skretati pažnju javnosti sa svoje nesposobnosti. Umjesto ispunjenih obećanja, gledaćemo njegovu navodnu kampanju protiv kriminala i privatne države, a umjesto razvoja grada, slušaćemo njegove izjave o Dodiku – poručuje Mazalica.


    Politički analitičar Velizar Antić smatra da su jedino Banjalučani ti koji imaju pravo da kažu da li su zanemareni radom, odnosno neradom gradonačelnika i šta misle o njegovim angažmanima izvan grada.

    – Ako pogledate i funkcionere SNSD, vidite da mnogi od njih ne rade one stvari za šta su konkretno birani, nego nešto drugo. Ali i iza njih su građani koji daju sud, a ne PDP ili SDS. Ako posao gradonačelnika ne trpi, ako građani Banjaluke ne trpe zbog njegovog političkog angažmana širom RS, nije to neki problem. To je njihovo prepucavanje između stranaka – ocjenjuje Antić za Srpskainfo.

    Da li se Stanivuković posljednjim nastupima promoviše kao kandidat opozicije za opšte izbore, bez obzira što je ranije obećavao da će na čelu Banjaluke ostati četiri godine? U odgovoru na ovo pitanje Antić pravi poređenje s proteklim lokalnim izborima i podsjeća da se Stanivuković tada sam promovisao za kandidata opozicije za gradonačelnika.


    – On nije tada pitao ni SDS, ni Pravdu za Davida, ni bilo koga drugog iz opozicije i krenuo je u kampanju žestoko. Ostali opozicionari su malo gledali sa strane, bilo je različitih tonova unutar PDP, ali on je tu svoju ideju izgurao. Međutim, mislim da je mnogo veći zalogaj što se tiče Srpske, mnogo je tu više igrača. Ne radi se samo o Banjaluci, morate da osvojite glasove i u Trebinju, Bijeljini, Vlasenici… Ukoliko mislite da napravite rezultat, to ne možete da uradite bez infrastrukture. A najjaču infrastrukturu u opoziciji, činjenica je, ima SDS – tvrdi Antić.

    Upravo iz tog razloga, dodaje on, SDS neće prepustiti bitne funkcije kadrovima PDP, bez obzira što je među njima dobra saradnja, jer ipak svaka stranka gleda svoj interes.


    – Dakle, neće moći Stanivuković tako lako da izgura (ako ima takav naum) da on bude kandidat za predsjednika RS ili srpskog člana Predsjedništva BiH. Tu će morati da sjedne mnogo veći krug ljudi, da se dogovore, da se možda napravi nekoliko istraživanja i da se vidi ko od opozicionara ima najveću šansu. Neće to ići tako lako kao što je bilo s kandidaturom u Banjaluci, jer Stanivuković tu živi, radio je na terenu, a sam SDS u Banjaluci je dosta slabiji – zaključuje Antić.

  • Dodik: Poštovati slovo Dejtona i njegove anekse

    Srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je tokom današnjeg Samita procesa saradnje u jugoistočnoj Evropi koji se održava u Turskoj da je vrlo važno da se u regionu širi svijest o poštovanju Dejtonskog mirovnog sporazuma i njegovih aneksa, odnosno sastavnih dijelova, te da Srbija i Hrvatska preuzmu ulogu koju imaju kao potpisnice ovog sporazuma i odgovornost za njegovo sprovođenje.

    Dodik je naglasio da u vezi sa tim svi koji žele da očuvaju međunarodno pravo treba da poštuju ranije donesene odluke u kojima su učestvovali.

    Kada je riječ o NATO-u, Dodik je podsjetio da BiH nije integrisana u ovaj vojni savez, niti ima namjeru, te da je odlučila da ne prejudicira to rješenje, kao i da će biti potrebno da se o tome odlučuje, ako ikada dođe do toga.

    “Nema prethodno donesene odluke o toj temi. Iznenađuje da se BiH našla kao tema na nedavnom samitu NATO, iako nije članica, niti aspirant za članstvo”, rekao je Dodik za RTRS.

    On je podsjetio da je na insistiranje predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića u završnu deklaraciju pomenutog samita uvrštena referenca koja se odnosi na Dejtonski mirovni sporazum, navodeći da je to uobičajena klasifikacija koja podrazumijeva poštovanje ovog sporazuma, a time i Ustava BiH.

    “Ako se poštuje Ustav, onda se poštuje da je BiH sastavljena od dva entiteta i tri konstitutivna naroda, i da je to suština. To što su neki tražili da se posebno izvuče konstitutivnost, to je bespotrebno, jer se spominje sam Dejtonski sporazum”, rekao je Dodik.

    Dodik je rekao i da su njemu uvedene sankcije SAD, jer se navodno protivi Dejtonskom mirovnom sporazumu, ali da vjeruje da je svima u BiH i regionu jasno da je jedan od najčvršćih zagovornika sprovođenja slova Dejtona.

    “Vjerujem da je svima u BiH i regionu jasno da sam ja jedan od najčvršćih zagovornika sprovođenja slova Dejtona, ali očigledno neki tumače da imaju pravo na žpoštovanje duha Dejtonskog sporazumaž. Kako neki bezočno krše Dejtonski sporazum i nemaju nikakve sankcije i imaju pravo to da rade, a primjenjuju se sankcije na druge, poput mene”, rekao je Dodik.

    Dodik je naglasio da izuzetno cijeni interes predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u vezi sa primjenom Dejtonskog sporazuma, ističući da je to konstruktivno, te da i uloga Milanovića može da bude ista takva.

    Srpski član i predsjedavajući Predsjedništva Milorad Dodik boravi u Turskoj, gdje učestvuju na Samitu Procesa saradnje u jugoistočnoj Evropi, a potom će učestvovati i na Antalija diplomatskom forumu.

    Planiran je i sastanak sa turskim predsjednikom.

  • Dodik: Pitaću Erdogana da li podržava isključivo jedan narod u BiH

    Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je na današnjem Samitu Procesa saradnje u jugoistočnoj Evropi (SEECP) koji se održava u Turskoj da BiH ima status protektorata međunarodne zajednice, te upitao kako kao takva može da se kreće ka eurointegracijama.

    Dodik je za RTRS rekao da odgovora na to pitanje nije bilo, te je najavio da će turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana na današnjem sastanku upitati da li ta država kao članica Vijeća za implementaciju mira (PIC) podržava isključivo jedan narod ili se zalaže za konstitutivnost sva tri naroda u BiH.


    Dodik je naveo da je na Samitu razgovarano o temama pandemije virusa korona, odnosno postpandemijskom periodu u kojem se traži rješenje na koji način krenuti dalje i šta učiniti u oblasti ekonomije.

    On je dodao da je tema bila i dijalog Beograda i Prištine, kao i inicijativa “mali Šengen”.

    Dodik je rekao da je na Samitu jasno rekao da BiH ne priznaje nezavisnost Kosova, te da se taj problem jedino može riješti djalogom Beograda i Prištine.

    “Pozvao sam na potrebu da se mini Šengen operativno razradi i da se omogući brži protok ljudi i roba”, naveo je Dodik.