VRBAS Media

Oznaka: Milorad Dodik

  • Načelnik opštine Jablanica podnosi krivičnu prijavu protiv Milorada Dodika

    Načelnik opštine Jablanica podnosi krivičnu prijavu protiv Milorada Dodika

    Načelnik opštine Jablanica Damir Šabanović će podnijeti krivičnu prijavu protiv člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika, a zbog zloupotrebe položaja i ovlaštenja s obzirom na to da on zbog bojkota institucija nije htio dati saglasnost za korištenje helikoptera Oružanih snaga BiH.

    Šabanović nam kaže kako je na razne načine pokušao urgirati na Milorada Dodika da dozvoli korištenje helikoptera “koji stoje parkirani na zemlji”.

    Kako se navodi u prijavi, Dodik je kao službeno lice u institucijama BiH “svjesno i u namjeri da drugom nanese štetu, u ovom konkretnom slučaju propustio ili odbio da reaguje jer je iskorištavanjem službenog položaja i neizvršavanjem svoje službene dužnosti počinio krivično djelo”.


    Naime, Predsjedništvo BiH ima ovlasti nad Oružanim snaga te je za odluke unutar te institucije potrebno da se usaglase svatri člana Predsjedništva. Iz općine Jablanica su zatražili pomoć helikoptera OSBiH u gašenju požara na Čvrsnici, međutim kako Dodik bojkotuje rad državnih institucija nije htio dati svoju saglasnost.

    Time je ugrožen biljni, ali i životinjski svijet Čvrsnice na kojoj se nalaze brojne endemske vrste, a koja je u vatri već nekoliko dana i svaki pokušaj potpunog gašenja je bezuspješan zbog vjetra i nepristupačnog terena. Srećom, ljudi i njihova imanja nisu ugrožena.

    Zbog požara je i predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić urgirao kod EUFOR-a i NATO-a da pošalju helikoptere, međutim iz EUFOR-a su mu odgovorili da nemaju nijedan osposobljen za gašenje požara.

  • Dodik Nelsonu: Dosta je miješanja i držanja lekcija

    Dodik Nelsonu: Dosta je miješanja i držanja lekcija

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik poručio je američkom ambasadoru u BiH Eriku Nelsonu da je dosta miješanja u unutrašnje stvari zemlje u kojoj je ambasador.

    Na pitanje Srne da prokomentariše Nelsonovu izjavu da su „sankcije moguće protiv onih političara koji podrivaju napredak na zapadnom Balkanu, kao i protiv onih koji ih podržavaju u tome“, Dodik je odgovorio da je dosta njegovih lekcija koje drži svojim domaćinima.

    -„Dosta je, ovdje se mora stati“ – gospodine Nelson zar ne mislite da se ovo odnosi i na Vas? Dosta je Vašeg miješanja u unutrašnje stvari zemlje u kojoj ste ambasador. Dosta je Vaših lekcija koje držite svojim domaćinima – istakao je Dodik.

    Dodik je poručio Nelsonu i da je dosta da ćuti kada drugi kleveću Srbe da su loš narod, nazivaju ih „genocidašima“, a veoma je glasan kada se „navodno“ drugima, prema njegovom mišljenju, nešto kaže.

    -Dosta je, gospodine Nelson, da ćutite kada drugi sakupljaju oružje žza ne daj Božež i kada prizivaju nekakvu svoju osvetu. Slažem se, gospodine Nelson, da je dosta da nam dovodite nelegalne međunarodne namjesnike, dosta je da glumite da štitite Dejtonski sporazum, a masovno kršite u kontinuitetu sve njegove odredbe – istakao je Dodik.

    On je naglasio i da je dosta da je Nelson stalno na muslimansko/bošnjačkoj strani i da uporno radi protiv Srba.

    -Dosta je, gospodine Nelson, da glumite demokratu a podržavate dugogodišnju praksu nametanja zakona, bez ikakvog osnova, neizabranog stranca, kojeg Vi i Vaša zemlja podržavate. Dosta je, stvarno dosta! Previše dosta – poručio je Dodik ambasadoru SAD u BiH.

  • Dodik za SrpskaInfo: Dobro nam otišao, gospodine Šmit

    Sa Kristijanom Šmitom sve je počelo tako što nije uspio postati predsjednik „Hans Zajdela“, njemačko-bavarske političke fondacije, zato što se tome usprotivio Markus Zeder, bavarski premijer.

    Ovo je za Šmita bio drugi promašaj, jer zbog zalaganja za nastavak korištenja kancerogenog herbicida glifosat nije nastavio mandat ministra poljoprivrede u njemačkoj Vladi.

    Nakon dva promašaja nešto mu se moralo naći – da bude zvučno i dobro plaćeno. Onda se pojavljuje spasonosno rješenje – smijeniti patuljka iz zaboravljene zemlje i namjestiti Šmitu dobro plaćeno mjesto, uz pripadajući sarajevski građanski fes. O tome je početkom godine pisao novinar Mihael Martens u Frankfurter algemajne cajtungu pod naslovom: „Novi jahač mrtvog konja?”

    Naravno, Šmit je bio tek prijedlog koji je u konačnici trebao zvaničnu potvrdu Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, što bi bilo u skladu s Aneksom 10. Dejtonskog sporazuma. Tada to nije bilo sporno, što navodi i Šmitov nekadašnji kolega i poslanik u njemačkom Bundestagu, Štefan Švarc: “Neće biti novog visokog predstavnika bez sporazuma u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija, a tamo pet članica ima pravo veta”.

    Da to neće ići vidjelo se prilikom razmatranja izvještaja Valentina Incka 4. maja ove godine, kada je Rusija u Savjetu bezbjednosti tražila bezuslovno zatvaranje OHR. Zato su 27. maja navrat-nanos ambasadori nekoliko zapadnih zemalja u Sarajevu, koji sebe nazivaju Upravnim odborom PIK (nepostojećeg, jer se raspao još 2000. godine), kako kažu „službeno imenovali Kristijana Šmita za novog visokog predstavnika“. Naravno, Rusija je tada rekla „ne“, jer bi to značilo kršenje člana 41. Bečke konvencije o diplomatskim odnosima kojim se izričito zabranjuje miješanje ambasadora u unutrašnje odnose u zemlji domaćinu, tj. u BiH.

    Rusija, Kina i Savjet bezbjednosti
    Potom je to isto Rusija ponovila u Savjetu bezbjednosti 29. juna 2021. kada je Bisera Turković počinila krivično djelo zloupotrebe položaja, govoreći u ime BiH, a bez saglasnosti Predsjedništva BiH kao ustavnog organa koji vodi spoljnu politiku. Ruski ambasador u UN Vasilij Nebenzja je na to izjavio kako “ona nema zakonito pravo da govori u ime sva tri naroda u BiH pred Savjetom bezbjednosti, već da je iznijela lično mišljenje”. Nebenzja je u ponovio kako Rusija nije saglasna sa imenovanjem Šmita za novog visokog predstavnika. “Imenovanje nije legitimno, niti ima političku podršku Savjeta za implementaciju mira. Uvijek smo spremni razgovarati o pronalasku rješenja, ali ovo je pokušaj da se izabere kandidat za visokog predstavnika bez podrške Savjeta bezbjednosti i jedne strane u BiH (Republike Srpske) čime on ne bi imao legitimitet”, rekao je on.

    Kineski ambasador u UN Geng Šuang rekao je na sjednici da “niko ne treba da se miješa u unutrašnja pitanja drugih zemalja, uključujući i ona koja se tiču BiH”. Zatim je rekao da je Kina oduvijek poštovala suverenitet, nezavisnost i teritorijalni integritet BiH.

    Na sve to, Rusija je, uz podršku Kine, Savjetu bezbjednosti podnijela prijedlog rezolucije kojom se potvrđuje imenovanje Šmita za visokog predstavnika, ali sa rokom do 31. jula iduće godine i bez korišćenja tzv. „bonskih ovlašćenja“. Činilo se da je to kompromisni prijedlog kojim bi se spasila čast onih čiji su sarajevski ambasadori nelegalno „imenovali“ Šmita, ali glasanjem 22. jula ta rezolucija nije usvojena. „Za“ su glasale Rusija i Kina, dok je ostalih 13 članica bilo uzdržano. Ovakav rezultat glasanja definitivno je odredio da Kristijan Šmit nije imenovan za visokog predstavnika, čime nije ispunjen bitan uslov iz Aneksa 10. Dejtonskog sporazuma.

    Ruski predstavnik primio je ovu odluku sa žaljenjem i zamolio članice Savjeta “da ne prave dalje destruktivne korake. Žalimo što Savjet bezbjednosti nije usvojio rezoluciju i što nije ovjerio kandidaturu Kristijana Šmita čime je ugrozio legitimitet njegovog postavljanja”. Predstavnik Kine rekao je da po Dejtonskom sporazumu Savjet bezbjednosti igra najvažniju ulogu u postavljanju visokog predstavnika, te da ignorisanje ove činjenice i postavljanje visokog predstavnika mimo Savjeta bezbjednosti nije dobro i preporučljivo. “Bonska ovlašćenja predstavljaju poseban problem i imala su koristi u određenim okolnostima; sada zadržavanje visokog predstavnika i bonskih ovlašćenja nije ni potrebno ni poželjno, jer je zemlja ostvarila veliki napredak”, istakao je predstavnik Kine u Savjetu bezbjednosti.

    Sa ovakvim ishodom ispalo je da Kristijan Šmit nije imenovan na zahtjev strana potpisnica Aneksa 10. (tome se usprotivila Republika Srpska na osnovu zaključaka Narodne skupštine od 10. marta 2021), niti je to učinio/potvrdio Savjet bezbjednosti kako predviđa Aneks 10. Tako Kristijan Šmit nema saglasnost strana potpisnica Aneksa 10, niti saglasnost Savjeta bezbjednosti. Ovaj dupli dekung protiv Šmita izboksovale su zapadne zemlje u jalovom nastojanju da prstima i selotejpom začepe sve rupe iz kojih ističe rok postojanja antidejtonske BiH, ustanovljene nelegalnim intervencijama visokih predstavnika i Ustavnog suda BiH sa bošnjačkom većinom, kojoj uvijek pripadaju i trojica stranih sudija.

    Istekao rok BiH
    Rok trajanja nazor i nahero sklepanoj Bosni i Hercegovini odavno je istekao. Pogotovo kada imamo u vidu šta je bio plan u pripremi Dejtonske konferencije, kada je važio stav iskazan u dokumentu savjetnika za nacionalnu bezbjednost Sendi Bergera i Stejt departmenta, po kome „treba pritisnuti Bošnjake da dozvole Srbima sprovođenje referenduma nakon dvije do tri godine, jer ako Bošnjaci ne mogu ubijediti srpsku populaciju da je njihova budućnost u reintegraciji, nema svrhe blokirati mirno razdvajanje po uzoru na čehoslovački model”.

    A Bošnjaci, ne samo da nisu pokušavali ubijediti Srbe (a ni Hrvate) da je budućnost zajednička u BiH kao ravnopravnoj zajednici, već su činili i čine sve suprotno od toga. Hrvate šamaraju birajući treći put bošnjačkog ljiljana Komšića u Predsjedništvo BiH, preglasavajući ih u Parlamentu i Vladi Federacije BiH, a Srbe svakodnevno optužuju za lažni genocid(e), agresiju, etničko čišćenje po kome je Bošnjaka – Muslimana više nego prije rata u BiH. Uz to u Srpskoj ima 15 odsto Bošnjaka, a u Federaciji tek 2,5 odsto Srba.

    Prva stvar kojom se Šmit zahvalio Incku na nametanju zabrane negiranja tzv. „genocida“, stavlja ga u isti koš sa proizvođačima netrpeljivosti i produbljivanjem sukoba i nestabilnosti. Taj „genocid“ možda nabolje definiše Noam Čomski, jedan od nekoliko vodećih svjetskih intelektualaca. „Ako hoćete da ono što se dogodilo u Srebrenici nazovemo genocidom, onda za pravi genocid moramo da nađemo neko drugo ime“, kaže Čomski. Očekujemo da SDA-ovo Tužilaštvo BiH otvori predmet „Čomski i drugi“, a da ih SDA-ov Sud BiH hitno osudi na višegodišnju robiju. Nije Čomski jedini, jer tako javno govore i brojni drugi svjetski autoriteti, što je potvrdio i nedavni Izvještaj međunarodne nezavisne komisije za događaje u Srebrenici.

    “Podlac, lažov, palikuća…”
    Zato je podlac i lažov, nakon podnesene i prihvaćene ostavke, postao i palikuća, postupajući po bjesomučnim zahtjevima bošnjačkih struktura. Inckov zakon je otrovni dar za Bošnjake kojim je učvršćen nepovratni raspad „male Jugoslavije“. Incko je time od BiH kao države-agonije napravio državu-haos, uživajući u tome. Još pokušava biti sarkastičan, govoreći da je očekivao burniju reakciju iz Republike Srpske. Nije očekivao jedinstvo svih srpskih političkih stranaka u suprostavljanju nametnutoj zabrani negiranja genocida.

    Evropske institucije su odavno kritikovale djelovanje visokih predstavnika. Tako Parlamentarna skupština Savjeta Evrope, čiji je Bosna i Hercegovina punopravni član, još 23. juna 2004. godine usvaja Rezoluciju 1384 o „Jačanju demokratskih institucija u Bosni i Hercegovini“. Tu se između ostalog kaže: „Obim OHR-a je takav da, u svakom smislu, predstavlja vrhovnu instituciju sa ovlaštenjima u Bosni i Hercegovini. U vezi s tim, Skupština smatra da je nepomirljivo s demokratskim principima da OHR bude u stanju da donosi izvršne odluke, a da za njih ne snosi odgovornost, niti obavezu da opravda njihovu validnost, a da pri tome nema pravnog lijeka. Svakako se ne radi o normalnoj situaciji da neizabrani stranac vrši takva ovlaštenja u državi članici Savjeta Evrope i opravdanje za takva ovlaštenja za budućnost zaslužuju ne samo politička, već i pravna razmatranja”

    Postupajući po zahtjevu iz Rezolucije Savjeta Evrope, Venecijanska komisija je u svom izvještaju iz marta 2005. godine konstatovala „da ako je postojala u ranijem periodu, nakon zaključenja Dejtonskog sporazuma, potreba da visoki predstavnik vrši široka ovlašćenja, ali je sada takav aranžman fundamentalno nekompatibilan s demokratskim karakterom države i suverenitetom BiH. Što duže postoji, to postaje problematičniji.”

    Petnaestak godina nakon toga Šmit priča: ,,Ja nisam veliki vezir, već sam političar koga je imenovala, izabrala i demokratski imenovala međunarodna zajednica“. Ne kaže po kom aktu i po kom ovlašćenju. Šmit uz to i prijeti: „Ja u BiH dolazim kao političar, a ne kao diplomata. Mogu da budem ne samo prijateljski nastrojen već da, ako to služi cilju, mogu biti i prilično tvrd i neugodan. Unaprijed upozoravam da bi neki uskoro mogli da se umore od mene, jer sam neko ko želi da vidi rješenja, ko traži ispunjavanje obaveza i ko takođe može da bude neugodan.” Ovako ne govori gost u tuđoj kući, jer nije pristojno prijetiti domaćinima, koji, za razliku od njega neizabranog, demokratski biraju svoju vlast, što uvijek potvrđuje i OEBS.

    Gordan Grlić-Radman
    Nakon navodnog imenovanja Šmita, hrvatski ministar spoljnih poslova Gordan Grlić-Radman u razgovoru za njemački Frankfurter Algemajne cajtung kaže da funkciju visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini smatra ostatkom prošlosti. Navodi da je funkcija visokog predstavnika manifestacija nedostatka demokratije i relikt poslijeratnog vremena. U kontekstu bonskih ovlašćenja, on kaže: “BiH nije mjesto za eksperimente i korištenje takvih ovlašćenja nije u skladu s evropskim vrijednostima“.

    Švajcarski list Noje cirher cajtung piše: „OHR treba zatvoriti“ i dodaje da je „funkcija visokog predstavnika trebala biti ukinuta. Odavno. Od početka 2000. godine OHR se udaljavao od političke realnosti.“ Na kraju članka piše da OHR neće uspjeti provesti Zakon o zabrani negiranja genocida. “Za srpske nacionaliste zakon je podloga ne samo za bagatelisanje Srebrenice već i pokazivanje nemoći OHR-a. I zato se mora ukinuti. Ako Evropa želi pomoći BiH, mora tražiti druge puteve”, zaključuje švajcarski list.

    Šmit dobro zna da visoki predstavnik nema nikakva izvršna ovlašćenja, ni dejtonska, ni bonska. Ne može PIK kao samoizabrano tijelo samoizabranih zemalja, koje nije čak ni pomenuto u Dejtonskom sporazumu, dati nikome bilo kakva ovlašćenja, pa zato samo „pozdravlja namjeru visokog predstavnika da sam sebi daje ovlašćenja”.

    Pozivanje na Merkelovu i Bajdena
    U nedostatku ovlašćenja, Šmit se svakodnevno poziva na Merkelovu i Bajdena, u najmanju ruku kao da im svaki dan sjedi u krilu. Svaki dan nekoga prima i ide nekome u goste. Uzda se da u sklopu kakve regionalne turneje bude priman uz titulisanje „visoki predstavnik“. Time želi oslabiti podršku legitimnim stavovima Narodne skupštine Republike Srpske i zajedničkoj izjavi predsjednika svih političkih stranaka u Srpskoj.

    Više ne prolaze lekcije o učenju domorodaca bespomoćnosti. Ili kako je to krajem 19. vijeka pisao francuski istoričar Alen Rišo u djelu „Istorija kolonizacije“: „Prva briga treba da bude ispitivanje rasa, njihovih mržnji i rivaliteta, koje ih međusobno dijele i suprotstavljaju. Kome pođe za rukom da napravi tačnu etnogeografsku kartu teritorije kojom upravlja može se nadati potpunoj pacifikaciji, poslije koje dolazi organizacija koja mu najviše odgovara. U stvari, cilj svake političke akcije u koloniji treba da bude razlikovanje i iskorišćavanje upotrebljivih lokalnih elemenata i neutralizacija i uništavanje onih elemenata koji se ne mogu upotrijebiti.”

    A Srbi su pokazali da se ne mogu upotrijebiti, jer su zarad svoje slobode, koju su darivali i drugima, preživjeli stvarne genocide učinjene u oba svjetska rata. Adolf Hitler, firer nacističke Njemačke, o Srbima je govorio ovako: „Mi nikad ne smijemo dozvoliti da na Balkanu jedan narod postane suviše moćan, narod koji ima osjećaj političke misije i istorijske uloge. Upravo Srbi su taj narod. Oni su dokazali da imaju veliku državotvornu snagu. Srbi su narod koji je određen da ima državu i koji je kao narod održan. Njihova ideologija je velikosrpska. U njima postoji bezobzirna otporna snaga.”

    Srbi su više puta u dvadesetom vijeku bili na braniku svoje slobode i opstanka: 1914, 1941. i divljački bombardovani 1995. i 1999. Svaki put na svom tlu napadani smo od onih koji su pokušavali da nas porobe i unište. Opstali smo i dočekali promijenjeni svijet u kome to nije više moguće.

    Njemački ministar Genšer je svojom politikom rasturio Jugoslaviju, radeći protiv Srba i Srbije, podržan od svog kolege iz Austrije, ministra Moka. Samo naivni i oni koji sebi dozvoljavaju da takvi ispadnu mogu progurati stare stvari u novom dizajnu, samozvanih i nepostojećih.

    (Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH i predsjednik SNSD)

  • Dodik: Izvještaj Grajfove komisije za Srebrenicu mnogo toga promijenio

    Dodik: Izvještaj Grajfove komisije za Srebrenicu mnogo toga promijenio

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da je izvještaj Nezavisne međunarodne komisije za Srebrenicu, kojoj je predsjedavao Gideon Grajf, već mnogo toga promijenio, da ga treba sistematizovano koristiti i da je istina jedna, a to je da genocida nije bilo.

    “Na sve to je Nezavisna međunarodna komisija najbolje odgovorila i to zaista treba koristiti jer je sistematizovano od ljudi čije je znanje, ali i autoritet, neosporno. Tako da, u tom pogledu, ovaj izvještaj dosta toga mijenja”, rekao je Dodik.

    On je naglasio da nikada neće prihvatiti navode da se u Srebrenici dogodio genocid, te da je zarad odbrane tog stava spreman da ode na robiju.

    “Apsolutno bih prije birao da idem u zatvor nego što bih priznao nešto što se nije desilo, a to je navodni genocid u Srebrenici. Ta priča o navodnom genocidu je postala aktuelna 2002. godine, sedam godina nakon događaja. Odjednom se sve oko toga aktualizuje i `sada se sve zna`. Istina je jedna da genocida nije bilo”, rekao je Dodik za “Srpski telegraf”.

    On je ocijenio da je nelegitimno imenovanje Kristijana Šmita za novog visokog predstavnika u BiH odmazda međunarodne zajednice okupljene oko SAD i Velike Britanije prema Republici Srpskoj, te da BiH ne liči na onu “napisanu” u Dejtonskom sporazumu.

    Dodik kaže da je odnos sa Srbijom za njega primaran i da se ne bi distancirao od Beograda zarad boljih odnosa sa Zapadom, ističući da mu je važno da ono što radi prepozna narod koji ga je birao.

    “Srbija je matična zemlja srpskog naroda. Mislim da Zapad suštinski griješi prema srpskom narodu. Saradnja s njima je suštinski nemoguća, naravno ako se stav Zapada ne promijeni, bar kada je u pitanju uvažavanje naših interesa i prava, jednako kao i svih drugih. Sa ovom koncepcijom Zapada smatram da su pregovori gotovo nemogući, ali i da se stvari promijene kada je riječ o Zapadu, saradnja sa Srbijom bi i dalje bila primarna”, naglasio je Dodik.

    Upitan da li i dalje vjeruje da je ujedinjenje Srbije i Republike Srpske moguće, o čemu je često govorio, Dodik je rekao da je to “sve hipotetički” i da sve zavisi od razvoja međunarodnih, globalnih i regionalnih odnosa.

    “Naravno da je sasvim prirodno da postoji težnja da se jedan isti narod ujedini. Kao i svi drugi narodi što imaju pravo na svoju jedinstvenu i teritorijalnu organizaciju tako i mi imamo to pravo i stojim pri stavu da od toga ne treba odustati. S druge strane sam savršeno svjestan da to nije trenutak u kom mi živimo, ali ono u šta sam siguran jeste da ta ideja treba da živi sve do njenog ostvarenja”, rekao je Dodik.

  • Dodik poručio da su Sud i Tužilaštvo BiH inkvizicijski organi za represiju nad Srbima

    Dodik poručio da su Sud i Tužilaštvo BiH inkvizicijski organi za represiju nad Srbima

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da Sud i Tužilaštvo BiH nemaju ustavni osnov, već da su nametnuti od strane međunarodnih inkvizitora da bi vršili represiju nad Republikom Srpskom i Srbima.

    Komentarišući naredbu Suda BiH o raspisivanju međunarodne potjernice za predsjednikom Boračke organizacije Republike Srpske generalom Milomirom Savčićem, Dodik je istakao da Sud i Tužilaštvo BiH gleda kao inkvizicijske organe.

    – Gledam ih kao inkvizicijske organe koji zavođenjem straha, prikrivajući se iza navodne priče o pravdi i pravu, pokušavaju da u Republici Srpskoj ućutkaju svakoga ko misli o događajima u prošlosti i sadašnjosti – rekao je Dodik sinoć za RTRS.

    On je naglasio da je nevjerovatno da se na ovaj način odnosi prema ljudima koji imaju javne funkcije, kao što je to general Vojske Republike Srpske Milomir Savčić.

    Imate situaciju da se mnogi muslimani protiv kojih su navodno podignute optužnice brane sa slobode, govore svašta, napadaju, osuđuju i oni se slobodno šetaju, niko ih ne dira. Odjednom se za Savčića, samo zato što je kao predsjednik BORS-a nešto rekao određuje pritvor na način da se sklanja tužilac koji je bio Hrvat. Odjednom je to musliman koji predlaže da se odredi pritvor i Sud to prihvata – naveo je Dodik.

    Prema njegovim riječima, ovim hoće da pokažu na nekoliko vidljivih ljudi u Srpskoj na koji način misle da se odnose prema narodu.

    – To je savremena izvedba sječe kneževa, po uzoru na onu kada su Turci ušli u Srbiju i pobili sve viđenije ljude da bi obezglavili narod. Isto pokušavaju i ovdje da urade – smatra Dodik.

    Govoreći o medijskoj hajci koja su juče podigla u vezi sa radom Predsjedništva BiH, Dodik je ponovio da nije održana nikava sjednica i da je nevjerovatna inspiracija onih koji pokušavaju da lažima rasture jedinstvo političkih partija u Republici Srpskoj.

    On je naveo da je juče ujutro razgovarao sa liderima SDS-a i PDP-a Mirkom Šarovićem i Branislavom Borenovićem i objasnio im o čemu se radi.

  • Može li Ustavni sud BiH da udalji srpskog člana iz Predsjedništva

    O postojanju trajne nesposobnosti za vršenje funkcije člana Predsjedništva BiH odlučuje Ustavni sud Bosne i Hercegovine.

    Tako glasi član 8.7. Izbornog zakona BiH koga bi SDP BiH upotrijebila kako bi srpskog člana Predsjedništva Milorada Dodika, zbog aktuelne političke situacije, izbacila iz Predsjedništva BiH. Da se njih pita.

    Ali, pošto stranka Nermina Nikšića nema svog čovjeka u Predsjedništvu, zatražili su od Šefika Džaferovića i Željka Komšića da oni, u skladu s Poslovnikom Predsjedništva, zatraže od Ustavnog suda BiH da Dodika proglasi nesposobnim za tu funkciju. U tom slučaju, Dodikov nasljednik birao bi se od srpskih poslanika u Parlamentarnoj skupštini BiH i on bi bio tzv. zamjenjujući član.

    Nermin Nikšić, predsjednik SDP
    Za sada nema zvanične reakcije Komšića i Džaferovića. U političkim krugovim bliskim njima nezvanično nam je rečeno da „Ustavni sud BiH nije psihijatrija, pa da utvrđuje Dodikovu neuračunljivost i nesposobnost za rad“.

    Istina, u Izbornom zakonu BiH, osim gore navedenog, postoji još nekoliko članova koji govore o zamjeni člana Predsjedništva.

    – Ako član Predsjedništva iz bilo kojih razloga prestane vršiti svoju funkciju, ili ako je trajno ili privremeno nesposoban za vršenje funkcije, zamjenjujući član Predsjedništva BiH preuzima dužnost člana Predsjedništva u skladu sa Zakonom o popunjavanju upražnjenog mjesta člana Predsjedništva BiH u toku trajanja mandata – piše u Izbornom zakonu.

    Takođe, Ustavni sud BiH može odlučiti da je član Predsjedništva samo privremeno nesposoban. U tom slučaju, zamjenjujući tog člana preuzima prava, dužnosti i odgovornosti onesposobljenog člana Predsjedništva, dok Ustavni sud ne donese odluku da taj član nije više privremeno nesposoban za obavljanje funkcije.

    Milan Tegeltija, savjetnik Milorada Dodika za pravna pitanja, kaže da bi poziv SDP BiH bio žalostan da nije smiješan.

    – Po svoj prilici, političko Sarajevo još nije svjesno dimenzija i kapaciteta ove krize. Zato se olako daju izjave koje su populističkog karaktera i bez ikakvog pravnog osnova. Ne treba trošiti puno riječi za opisati ovako besmislenu pravnu incijativu, jer je svakom normalnom čovjeku jasno da se ovdje ne radi o nikakvoj nesposobnosti i nemogućnosti, nego odluci svih relevatnih političkih faktora u Srpskoj, uključujući i člana Predsjedništva BiH, da ne učestvuju u odlučivanju u organima BiH (osim u slučajevima potrebe zaštite RS) dok traje ovo nepravno stanje izazvano Inckovom odlukom – kaže Tegeltija za Srpskainfo.

    Međutim, prema njegovim riječima, ovakav zahtjev pokazuje nešto drugo.

    – On pokazuje filozofiju političkog Sarajeva, koja se bazira na nametanjima i prisili, što ne može dovesti do ničega dobrog u BiH – zaključuje Tegeltija.

    Univerzitetski profesor prava, Radomir Lukić, upozorava da je riječ o ustavnoj materiji koja se reguliše Ustavom ili ustavnim zakonom.

    – Pošto takvih zakona nema, tako nešto ne može de jure da se provede. Međutim, inicijativa SDP je jedna bolesna inicijativa, koja opet govori o tome kako se na Srpsku i Srbe gleda u BiH – kaže Lukić za Srpskainfo.

    Podsjećamo, SDP BiH je saopštila da je posljednja blokada od strane Milorada Dodika i SNSD dodatno udaljila BiH od EU i NATO puta. Zbog toga smatraju da javnost očekuje veći angažman od članova Predsjedništva BiH, Željka Komšića i Šefika Džaferovića.

    – Oni imaju mogućnost da na osnovu člana 46. Poslovnika o radu Predsjedništva podnesu predstavku Ustavnom sudu BiH kojom bi od Ustavnog suda BiH zatražili da na osnovu člana 8.7. Izbornog zakona BiH utvrdi da je član Predsjedništva Milorad Dodik nesposoban za obavljanje funkcije člana Predsjedništva BiH. Ovakva predstavka i eventualna odluka Ustavnog suda ima utemeljenje u odluci Dodika da blokira državu, koju bi trebalo da vodi s drugom dvojicom članova Predsjedništva. Na taj način bi se zakonski, u interesu napretka BiH, rješavao novonastali problem – smatraju u SDP.

  • “Obična kukavica”: Dodik tvrdi da je Inckov zakon rezultat dugo pripremane strategije

    “Obična kukavica”: Dodik tvrdi da je Inckov zakon rezultat dugo pripremane strategije

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je u Beogradu da je visoki predstavnik u BiH Valentin Incko obična kukavica jer je tek pred odlazak iz BiH, i da se ne bi suočio sa Republikom Srpskom, donio zakon koji predstavlja u suštini dugo pripremanu strategiju.

    “Ovdje je problem nametnuti zakon, a ovo oko genocida je nađeno da bismo se mi upecali na to i da bi mi branili jeste ili nije bio genocid”, pojasnio je Dodik u Beogradu u završnom obraćanju na tribini “Inckov zakon – kraj Srpske ili raspad BiH”.

    Dodik je poručio da Kristijan Šmit ne može biti visoki predstavnik u BiH, makar bio i najbolji čovjek na svijetu, jer je nelegalno izabran. On je ukazao da dolazak Šmita uopšte nije slučajan, posebno ako se zna da je na mjesto jednog od sudija Ustavnog suda BiH prije godinu dana ubačena Nijemica.

    “Znači, pripremao se teren da dođe, ako se promakne i ako se izborimo nekako sa Šmitom, onda dolazi Ustavni sud BiH”, rekao je Dodik i podsjetio da je ranije visoki predstavnik u BiH Pedi Ešdaun nametnuo zakon da je nepoštovanje Ustavnog suda krivično djelo.

    On je upitao zašto je najviše visokih predstavnika u BiH bilo iz NJemačke i Austrije i šta će u BiH sudija Ustavnog suda iz Njemačke.

    “Da pokriju ove odluke? Naravno, ja sam svjestan da nas čeka decenijska i duga borba”, rekao je Dodik. On je ukazao da djelatnosti stranaca idu toliko daleko da “podzemno djeluju i šalju poruke – kada bi Dodik prihvatio Šmita, odlazeća kancelarka bi posjetila Sarajevo”.

    “To samo govori koliko oni nemaju pojma o situaciji”, istakao je Dodik. Dodik je naveo da ako iko djeluje maligno u BiH, to su zapadnjaci, iako stalno nameću priču o nekom takozvanom ruskom uticaju. Prema njegovim riječima, krajnji cilj ovakvih djelovanja je da se poništi karakter BiH.

    “Zahtjev za unitarnom zemljom je zahtjev za centralizacijom, isključivo je vezan za činjenicu da se spriječi da ona ima karakter konfederacije. Ako ima karakter konfederacije, onda svaka konfederacija ima pravo na proces nultifikacije”, rekao je Dodik.

    On je naveo da se Narodna skupština Republike Srpske odredila o posljednjoj odluci Incka i da će to svakako završiti na Ustavnom sudu Republike Srpske.

    “Mi vjerujemo da će on potvrditi ovaj zakon da se poništava i zabranjuje primjena Inckovog zakona na području Republike Srpske. A sad je tu odmjeravanje snaga i ovo je definitivno odmjeravanje snaga za nas. Ako mi podlegnemo tome i ako nam uhapse i odvode ljude, mi nemamo tamo više šta da čekamo. Ako se suprotstavimo, otvaramo proces koji neće biti brz, ali ga otvaramo”, rekao je on. Dodik je govoreći o mogućnostima razlaza u BiH podsjetio da je svojevremeno poglavar Islamske zajednice u BiH Mustafa Cerić rekao da Srbi i Hrvati imaju rezervne zemlje da se odsele i da u Hrvatsku i Srbiju mogu “ponijeti na svojim opancima ono što se zalijepi”.

    “Ja sam mu tada odgovorio da smo mi već odavno u cipelama i da, ako budemo išli, ići ćemo sa 49 odsto BiH i to mu i danas poručujem. I tome smo mi danas bliže nego što mnogi misle”, zaključio je Dodik.

  • Dodik: Srpska neće nestati, a ovakva BiH ne može opstati

    Dodik: Srpska neće nestati, a ovakva BiH ne može opstati

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je da Republika Srpska neće nestati, a da ovakva BiH ne može opstati.

    Dodik je ocijenio da se, vjerovatno, traga za nekim događajem koji bi u budućnosti bio inicijalna kapisla da sve propadne, bez obzira na snagu međunarodne intervencije i nasilje kojim pokušavaju da brane, navodno, demokratiju.

    “Ovaj eksperiment sa duhom Dejtona me uvjerio da BiH nikako ne može da opstane i da neće ni moći”, rekao je Dodik.

    Dodik je u Beogradu, na skupu “Inckov zakon – kraj Srpske ili raspad Bosne” u organizaciji informativno-političkih portala “Sve o Srpskoj” i “Fakti”, i uz podršku Predstavništva Republike Srpske u Srbiji, rekao da je nekada mislio da BiH može da opstane i da je pokušao nešto da uradi po tom pitanju.

    “Mislio sam da treba da ispošutjemo Dejton kako piše, jer moja politika je uvijek bila da poštujemo slovo Dejtona… BiH ne liči na onu koja je napisana u Dejtonu”, rekao je Dodik, koji je ponovio da je BiH eksperiment međunarodne zajednice i da nikada nije bila predmet dogovora strana.

    On je rekao da radi protiv takve BiH, koja ne odgovara srpskom narodu, te dodao da je ono kuda se kreće BiH neprihvatljivo za Srbe.

    “Nama je bila prihvatljiva ona kakva je pisala u Ustavu. Možemo na nju da se još vratimo, mada nisam siguran. Ali, ovo kud se kreće, više vodi ka raspadu, nego ka nekom očuvanju BiH”, rekao je Dodik.

    Dodik je istakao da Republika Srpska neće i ne može da nestane, dok god postoje “političke snage svjesne da koriste mehanizme koji su dobile u Dejtonskom sporazumu”.

    “Naravno, moguće je da oni, stranci, iskreiraju situaciju u kojoj će dovesti neke ljude koji će pristajati na sve. Sve uz priču – oni su jaki. Nisu jaki. Stranci su jaki onoliko koliko mi njih ovdje pustimo da rade”, rekao je Dodik.

    On je podsjetio da je i Srbija prije deset godina bila zemlja kojom su upravljali strani ambasadori, ali da sada ne upravljaju oni, nego demokratski izabrana vlast.

    “Stranci mogu da urade onoliko koliko im se pruži, oni su dovoljno bezobrazni. Sarajevo je dosadan grad. Šta oni imaju tamo kad dođu, nakon dva mjeseca obiđu malo Baščaršiju i Jahorinu i kakav je njihov život tamo? Pa naravno da će težiti da upravljaju zemljom”, rekao je Dodik.

    Dodik je ukazao da se onda ti stranci sastanu u tom formatu (ambasadora) da pričaju kako je retorika Milorada Dodika pogubna i kako ne valja i da Milorad Dodik treba da ćuti na ono što oni nameću i da kaže “OK”.

    “Je li tako? Eto, ja ne kažem ‘OK’. Ako ne kažeš ‘OK’ – onda dobiješ sankcije. Pa, kažu sad ćete dobiti sankcije od neke evropske zemlje. Evo, ja sam spreman da se žrtvujem za Republiku Srpsku, da svoj komoditet žrtvujem za Srpsku i to ću uraditi do kraja i neću da prihvatim takvu vrstu priče”, istakao je Dodik.

    Govoreći o odnosu međunarodne zajednice, odnosno Zapada prema Republici Srpskoj i koliko je smatraju nedostojnom, Dodik je naveo primjere dolaska nelegalnog visokog predstavnika Kristijana Šmita, ali je dodao da je međunarodna zajednica, gdje god je mogla, prevarila u vezi sa svim postignutim dogovorima sa Srpskom.

    On je rekao da Bošnjaci muslimani smatraju da su u BiH “završili priču” sa Hrvatima u nastojanju da sebi stvore državu, te da im je ostala sad “priča” sa Srbima u BiH.

    “Prvo su nudili razne stvari, a kada su vidjeli da ne može, onda su krenuli u zajedničku represiju – krše sve što se može prekršiti. Ali, ništa se ne može uraditi, osim ovog što je Srpska koncipirala – da zaustavi odlučivanje”, naglasio je Dodik.

    Dodik je istakao da je ključno pitanje da predstavnici Srba iz Republike Srpske u Sarajevu, u zajedničkim organima, budu jedinstveni.

    “U jednom dijelu nismo imali tu priču, bila je dosta podijeljena politička scena. Sada smo imali priču da su u Predstavničkom domu neki od nas glasali i davali legitimitet nekim stvarima. Ali, ključno pitanje je Predsjedništvo i Dom naroda”, rekao je Dodik.

    On je naveo da Republika Srpska ima u Domu naroda četiri od pet poslanika koji su joj potpuno lojalni, te da u tom tijelu više ništa ne može da prođe, niti će proći dok se ne sjedne u BiH da se vidi šta da se radi, bez visokog predstavnika, koji ne postoji.

    Dodik je ocijenio da, bez obzira na to što su međunarodnom faktoru, prije svega Zapadu, puna usta pravne države i prava, oni ga krše na svakom koraku, a najveći prekršaj je upravo uvođenje Suda i Tužilaštva.

    On je podsjetio i na kršenja u vezi sa imovinom, koja ustvari pripada entitetima, ako nije izričito data BiH, o lažiranju popisa da su Bošnjaci većina u BiH, što nije tačno, kao i o pet uslova za ukidanje OHR-a, od kojih je jedan da u BiH vlada povoljna tržišna situacija.

    “Pitanje je ko odlučuje da je povoljna? Je li to kada bude potpuno ekonomsko upravljanje od strane muslimana?”, upitao je Dodik, koji je ocijenio da to služi tome da bi ostao trajno OHR.

    Dodik je ocijenio da nametnutim zakonom prestaje i priča o neispunjavanju zakonskih uslova za direktora OBA za Osmana Mehmedagića Osmicu, koji je bio ratni pratilac i čuvar Alije Izetbegovića i za kojeg je dokazano da nema potrebnu diplomu o visokoj stručnoj spremi.

    “I niko ništa, on je i danas direktor, a svi ćute”, rekao je Dodik, navodeći da je glavna priča Osmice bila da, “uz asistenciju Srbina koji je takav kakav jeste, prati Milorada Dodika, Aleksandra Vučića i rukovodstvo Srpske i Srbije u njihovom nastojanju da dokažu da rade nešto protiv BiH”.

    Dodik je ponovio da se neke nametnute stvari moraju dovesti u red, te podsjetio da ne postoji visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH ni formalno, ni suštinski.

  • “On se lažno predstavlja” Dodik poručuje da Šmita ne treba zvati visokim predstavnikom

    “On se lažno predstavlja” Dodik poručuje da Šmita ne treba zvati visokim predstavnikom

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik pozvao je danas medije i javnost u Srbiji da Kristijana Šmita ne nazivaju visokim predstavnikom, jer se lažno predstavlja kao visoki predstavnik i na tu funkciju je došao nelegitimno.

    Visoki predstavnik ne postoji. Ovaj sadašnji ne može da bude prihvatljiv. Po medijima u Srbiji vidim da se često pominje termin visoki predstavnik. To nije tačno i molim vas da ga u Srbiji ne nazivate tako, rekao je Dodik u Beogradu na tribini “Inckov zakon kraj Srpske ili raspad BiH”.

    Srpski član Predsjedništa BiH je rekao da Šmit glumi da je visoki predstavnik i da će morati da preduzme nešto snažno i jako da bi pokazao da jeste, ali da će se vidjeti da nije.

    Dodik kaže da sve što se dešava u vezi sa institucijom visokog predstavnika u BiH od međunarodnog faktora okupljenog oko Velike Britanije i Amerike, uz još neke zemlje, predstavlja odmazdu prema Republici Srpskoj.

  • Dodik na tribini u Beogradu: Ako se pojavi novi Trump, treba proglasiti nezavisnost RS-a

    Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik je sa današnje tribine u Beogradu poručio da Republika Srpska treba proglasiti nezavisnost ako se, kako je izjavio, pojavi novi Donald Trump.

    To je izjavio učestvujući na tribini nazvanoj “Inzkov zakon – kraj Srpske ili raspad Bosne”, a koju su organizovali portali “Sve o Srpskoj” i “Fakti”. Organizaciju tribine, održane u prostoru Udruženja novinara Srbije (NUNS), podržalo je Predstavništvo Republike Srpske u Srbiji.

    Na početku je poručeno je da je riječ o “naučnoj” tribini te da se bivši visoki predstavnik Valentin Inzko “nije interesovao” za stradanje Srba u Bosni i Hercegovini. Njegova zakonska zabrana negiranja genocida u Srebrenici je nazvana “verbalnim deliktom”.

    “Ukinuo je slobodu misli i govora svim građanima Bosne i Hercegovine, a samo su se Srbi pobunili”, istaknuto je u uvodnom obraćanju.

    Potom se obratio Dodik, koji je Bošnjake ponovo uporno nazivao muslimanima. Ponovio je od ranije poznate stavove, a među njima i taj da je Bosna i Hercegovina “eksperiment međunarodne zajednice”. Ocijenio je da je dogovor u Dejtonu postignut pod prisilom međunarodnih aktera.

    Podsjetio je da Dejtonski mirovni sporazum u Republici Srpskoj nije odmah prihvaćen, ali da se kasnije, kako je rekao, shvatilo da on ima svojih prednosti. Tvrdi da suverenitet pripada entitetima te da iz toga proizilaze njihove nadležnosti. Kako je izjavio, poslije su stranci počeli modelirati Dejtonski sporazum.

    “Visokog predstavnika nije uvelo nijedno međunarodno tijelo”, dodao je Dodik.

    Prema njegovim riječima, Bosna i Hercegovina nikada nije postojala, već ju je predstavljala grupa građana okupljena oko prvog predsjednika Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Alije Izetbegovića. Za njega ne postoji visoki predstavnik međunarodne zajednice, već samo visoki predstavnik. Vijeće za implementaciju mira (PIC) je nazvao “velikom zabludom”.

    “Oni uvode neki oblik vladavine koji se može nazvati ambasokratija. Sada su preuzeli i to ko će imenovati visokog predstavnika. Bosna i Hercegovina ne liči na ono što je napisano u Dejtonu”, naglasio je Dodik.

    Smatra da se sadržaj ovog sporazuma počeo mijenjati odlukama bivšeg visokog predstavnika Wolfgana Petritscha.

    “Ta njihova istina za nas nikada ne može biti prihvatljiva”

    Prema njegovim riječima, o genocidu u Srebrenici su počeli govoriti tek nakon pet godina od toga, a kako bi se na to fokusirali Bošnjaci kao konstitutivni narod.

    “Ta njihova istina za nas nikada ne može biti prihvatljiva, koliko god oni prijetnjama zatvorom pokušavali ušutkati ljude”, istakao je i naveo da Haški sud nikada nije utvrdio koliko ljudi je ubijeno u Srebrenici.

    “Radim protiv ovakve Bosne i Hercegovine”

    Ponovio je i to da “Bosna ne može”, ali da je nekada “mislio da može”.

    “Ovaj eksperiment s duhom Dejtona pokazuje da je to tako, bez obzira na intervencije međunarodne zajednice i pravno nasilje”, izjavio je Dodik.

    Kako je kazao, Amerikanci su razvalili dogovor političkih predstavnika svih naroda da se entitetima vrati na upravljanje perspektivna vojna imovina, onda kada ne bude potrebna vojsci.

    Poručio je da se Bosna i Hercegovina kreće ka raspadu.

    “Ja radim protiv ovakve Bosne i Hercegovine jer mi ne odgovara, ne odgovara srpskom narodu (…) Ovo kuda se kreće više ide ka raspadu, nego očuvanju”, potcrtao je i uvjeren je da Republika Srpska neće nestati.

    Dodik također tvrdi da ambasadori žele upravljati Bosnom i Hercegovinom i iskazao je “spremnost da se žrtvuje za Republiku Srpsku”.

    Politiku američkog predsjednika Joea Bidena prema Bosni i Hercegovini je nazvao nastavkom politike bivšeg predsjednika Billa Clintona, za koju je naveo da smatra da ima nezavršen posao u Bosni i Hercegovini. Za njega je to “ništa novo”.

    “Nemojte Christiana Schmidta zvati visokim predstavnikom”

    Pozvao je na dogovor, ali bez visokog predstavnika, “koji ne postoji”. Također je pozvao srbijansku javnost da Christiana Schmidta “ne zove visokim predstavnikom”.

    “On će morati uraditi nešto snažno i jako da dokaže da je visoki predstavnik”, dodao je.

    Bošnjacima je poručio da je iluzija ako misle da samo oni polažu pravo na Bosnu i Hercegovinu. Kako je izjavio, ne misli da su svi muslimani loši ljudi. Za njega Bošnjaci nisu državotvoran narod te je ponovio da su podanici. S druge strane, misli da su Srbi državotvoran narod.

    “Zašto ne pričamo o tome da živimo jedni pored drugih”, pitao se Dodik.

    “Ako se pojavi novi Trump, treba proglasiti nezavisnost Republike Srpske”

    Rekao je da Bosna i Hercegovina nema nikakve veze s onom iz bivše Jugoslavije te da su nove generacije “apsolutno podijeljene”.

    “Koja budućnost i kakva budućnost Bosne i Hercegovine? Samo da bi u Londonu kazali da nešto rade? Mi smo u Bosni i Hercegovini u koncentracionom logoru”, kazao je.

    Osvrnuo se i na migrantsku krizu naglasivši da Republika Srpska odmah deportuje sve migrante u Federaciju Bosne i Hercegovine. Kako je kazao, bolje živi pod sankcijama i ne gubi osjećaj za realnost.

    Ocijenio je da će brzo proći ostatak Bidenovog predsjedničkog mandata te da, “ako se pojavi novi Trump (bivši američki predsjednik Donald Trump, op. a.), treba proglasiti nezavisnost Republike Srpske”.