VRBAS Media

Oznaka: Milorad Dodik

  • Dodik tvrdi – Šmit negira; “Nije nametnuto”

    Dodik tvrdi – Šmit negira; “Nije nametnuto”

    Kancelarija Visokog predstavnika u BiH ponovo je reagovala na tvrdnje srpskog člana Predsedništva BiH Milorada Dodika.

    Naime, Dodik je rekao da je Visoko sudsko i tužilačko veće (VSTV) BiH nametnuo bivši visoki predstavnik u BiH Pedi Ešdaun.

    Kako su odgovorili iz OHR-a, formiranje VSTV-a nije nametnuto, nego je sporazumno dogovoreno između dva entiteta i države Bosne i Hercegovine.

    “Entitetske nadležnosti su u ovoj oblasti pravosnažno prenesene na Bosnu i Hercegovinu putem sporazuma koji su potpisali entiteti i država u skladu sa članom III 5. Ustava BiH. Usledilo je donošenje Zakona o VSTV-u, koji je 2004. godine usvojila Parlamentarna skupština BiH”, kazali su iz OHR-a.

    Dodali su da je Ustavni sud BiH razmotrio Zakon o VSTV-u i zaključio da je taj zakon u potpunosti usklađen s Ustavom BiH.

  • Dodik: Otkriti ploču u Kazanima a sakriti žrtve – decenijska politika bošnjačkih političara

    Dodik: Otkriti ploču u Kazanima a sakriti žrtve – decenijska politika bošnjačkih političara

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je Srni da je otkrivanje spomen-ploče na Kazanima, u sarajevskoj opštini Stari Grad, na kojoj piše “ubijenim sugrađanima” potvrda da ni nova generacija političara koju predstavlja vlast u gradu Sarajevu nije spremna da se suoči sa prošlošću i prizna šta se na Kazanima zaista dogodilo.

    “Izostavljanjem činjenice da su na Kazanima mučki ubijeni sarajevski Srbi i to u mnogo većem broju od onog koji se nudi na ploči koja je otkrivena pokazuje se da Bošnjaci, bilo kojoj partiji pripadali, i dalje skrivaju zločin ne nazivajući ga pravim imenom”, istakao je Dodik.

    Otkriti ploču, a sakriti ko su žrtve, naglasio je Dodik, manir je politike koju je decenijama u BiH promivisao Alija Izetbegović i njegova partija.

    “Samo par kilometara od Kazana na zgradi Vijećnice uporno stoji ploča na kojoj piše ‘Na ovom mjestu su srpski zločinci zapalili Nacionalnu biblioteku BiH’. Kako su zločinci dobili nacionalnu pripadnost na Vijećnici, a žrtve na Kazanima nisu?! To je pitanje sa kojim treba da se suoče i gradske vlasti Sarajeva, ali i svi u BiH koji govore o pomirenju i suživotu”, ukazao je Dodik.

    Zato ploča, koja je juče otkrivena na Kazanima, naglasio je Dodik, ne govori o nečijoj želji za pomirenjem, već o održavanju stereotipa u BiH da su zločinci u ratu bili Srbi, a oni koje su muslimani mučki pobili su bili građani.

    “Kada već nisu bili spremni da napišu ko su žrtve, a ko zločinci bolje bi bilo da tu i takvu ploču nisu ni postavljali”, ocijenio je Dodik.

    Osvrnuvši se na prisustvo Kristijana Šmita na tom događaju, Dodik je konstatovao da to govori da je njegov dolazak u BiH u službi politika koje su i juče sakrile žrtve ratnog Sarajava.

    Na Kazanima je juče otkriveno spomen-obilježje posvećeno ubijenim sarajevskim Srbima tokom 1992. i 1993. godine.

    Bošnjački političari Sarajeva gotovo tri decenije skrivaju tačan broj ubijenih Srba iz ovog grada, koji su odvedeni iz svojih domova u ratnim godinama i ubijeni na Trebeviću na lokalitetu Kazani, pa bačeni u neku od jama.

    Zvanično je pronađeno oko 30 leševa dok se sumnja da je u jame na Trebeviću, od 1992. do 1995. godine, bačeno više od stotinu tijela ubijenih Srba iz Sarajeva.

    Proces traženja tijela nikada nije sproveden do kraja.

    Ubistva Srba su vršili pripadnici 10. brdske brigade takozvane Armije BiH, kojom je komandovao predratni sarajevski kriminalac Mušan Topalović zvani Caco.

    Srbi su dovođeni iznad jame gdje su ubijani vatrenim i hladnim oružjem, nakon čega su njihova tijela bacana u jamu.

  • Dodik čestitao Orbanu ponovni izbor na čelo Fides-a

    Dodik čestitao Orbanu ponovni izbor na čelo Fides-a

    U čestitki upućenoj predsjedniku Vlade Mađarske i predsjedniku Fidesa Viktoru Orbanu povodom ponovnog izbora na čelo ove političke partije, srpski član Predsjedništva izrazio je nadu da će tako biti i nakon aprilskih izbora 2022. godine.

    • Sa zadovoljstvom sam primio vijest o Vašem ponovnom izboru na mjesto predsjednika stranke Fides. Pod Vašim vođstvom, i odabranih članova Vaše stranke, Mađarska u kontinuitetu od 2010. godine ostvaruje političku stabilnost, ekonomski prosperitet, nacionalni integritet i suverenitet po svim pitanjima bitnim za Mađarsku i Mađare i na tome Vam od srca čestitam – naveo je Dodik.

    On je naglasio da je “Mađarska u borbi protiv bezbjednosne prijetnje u vidu ilegalne imigracije, kao i u borbi protiv širenja virusa korona postavila ljestvicu visoko dajući tako primjer odgovorne nacionalne politike”.

    Dodik je istakao i da je Mađarska svijetli primjer kada je riječ o solidarnosti i pomoći te zemlje i njenog narada u teškim vremenima za srpski narod, saopšteno je iz Kabineta srpskog člana Predsjedništva BiH.

    • Izuzetno sam zahvalan na Vašoj posjeti Banjaluci i Republici Srpskoj i Vašoj želji da razumijete stvarnu situaciju na terenu. U vremenima kada oba naroda, srpski i mađarski, trpe napade određenih centara moći zbog nacionalnog ponosa, ljubavi prema slobodi i nacionalnom suverenitetu, molim da imate na umu da u meni lično, institucijama i narodu Republike Srpske, imate iskrenog prijatelja – poručio je srpski član Predsjedništva BiH.

  • “Posebna sjednica Narodne skupštine Srpske u narednim danima”

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je večeras da će u narednim danima biti održana posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske na kojoj će biti poništene sve odluke koje je donio visoki predstavnik.

    Dodik je rekao da nisu tačni navodi specijalnog američkog izaslanika za Zapadni Balkan Gabrijela Eskobara da će se bilo šta povući.

    “Obaviješten sam da će sutra doći u Sarajevo, pa će vidjeti da ništa nije povučeno. Ja sam njemu rekao da smo mi trajno nezadovoljni položajem u BiH, a on da ima razumijevanja za nas i da su spremni da učine napore, ali da mi pustimo sve. Naravno da neću vjerovati njegovim dobrim namjerama i pustiti sve”, rekao je Dodik za RTS.

    Prema njegovim riječima, rečeno je da će biti povučena saglasnost koja je ranije isforsirana primjenom političke sile.

    “Povući ćemo saglasnost o ukidanju Vojske Republike Srpske i formiranju Oružanih snaga BiH i reći ćemo – evo imamo šest mjeseci, ako hoćete možemo se dogovoriti. Prepolovite Oružane snage BiH, prepolovite troškove, ali vojna imovina mora da bude riješena”, rekao je Dodik i podsjetio da je ona blokirana već 20 godina.

    Dodik je naveo da je Republika Srpska pokazala da može da održi ekonomiju na nivou i da se sama finasira.

    “Republika Srpska se vječito borila u okruženju u koje je bilo nepovoljno”, rekao je Dodik.

    Dodik je ponovio da BiH nema visokog predstvanika i da Kristijan Šmit to nije, jer nije izabran u Savjetu bezbjednosti UN.

    “Jedina je istina da obraćanje Kristijana Šmita nije bilo na dnevnom redu sjednice Savjeta bezbjednosti”, rekao je Dodik i dodao da u Savjetu bezbjednosti prvi put postoji značajnije razmjevanje situacije u BiH.

    Dodik je istakao da će svaki Šmitov pokušaj da nešto uradi samo komplikovati situaciju.

    Srpski član Predsjedništva BiH je istakao da BiH nikada nije bila zemlja nego ustavno područje Austrougarske, te da su četiri bivša visoka predstavnika bila iz germanskog svijeta.

    Dodik je rekao da se BiH sa bivšom Jugoslavijom ni po čemu ne može porediti, osim po postojanju tri naroda.

    “Uvijek se BiH nazivala Jugoslavijom u malom, a onda su rekli Jugoslavija može da nestane, a BiH da opstane. BiH je eksperiment”, rekao je Dodik.

  • Dodik: Nastavlja se satanizacija Srba iz Sarajeva

    Dodik: Nastavlja se satanizacija Srba iz Sarajeva

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik istakao je da se iz Sarajeva nastavlja satanizacija Srba i da su stalno usmjereni ka tome da Republici Srpskoj smanje ingerencije, da se odmaknu od Ustava BiH, od Dejtonskog sporazuma i da za to okrive Srbe.

    “Oni smatraju da smo mi agresori. Kako je moguće da neko ko je, kao ja, rođen u Laktašima, a da budem agresor na tu BiH? To su stereotipi koji traju i oni neće nestati”, izjavio je Dodik.

    Govoreći o posjeti Aušvicu, gdje je u Drugom svjetskom ratu stradalo milion i stotinu hiljada ljudi, većinom Jevreja, ali i veliki broj Srba, Dodik je za RTS rekao da je prvi put posjetio to mjesto i da je bio veoma zatečen i tužan.

    “Osjećaj je užasan. Volio bih da to nisam vidio, ali nosiću se s tim”, istakao je Dodik.

    On je rekao da rukovodstvo Republike Srpske sa Izraelom ima odličnu saradnju i razumijevanje, a da je posjeta Aušvicu bila isključivo odnos prema žrtvama, svim žrtvama u Drugom svjetskom ratu.

  • “Za BiH ne postoji rješenje – sve više zemalja razumije položaj Srpske”

    “Za BiH ne postoji rješenje – sve više zemalja razumije položaj Srpske”

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je večeras da za BiH, koja je duboko podijeljeno društvo, ne postoji rješenje i da sve više ljudi u evropskim strukturama dobro razumije situaciju.

    Dodik je istakao da narodi u BiH igraju igre koje su toj zemlji nametnuli veliki igrači, kao što su SAD i Evropa, koji su u nju uložili nekoliko milijardi, a da pri tom niko nije zadovoljan, a definitivno ne Srbi i Hrvati.

    On je podsjetio da će Republika Srpska 9. januara obilježiti 30 godina svog postojanja i da njeni građani žive za Srpsku.

    Govoreći o eventualnoj podršci samostalnoj Republici Srpskoj, Dodik je rekao da nije dovoljna interpretacija njegovih riječi da bi Srpsku podržalo sedam zemalja EU.

    “Ne samo zemalja EU”, rekao je Dodik za RTS.

    On je podsjetio da mu je ranije ambasador Britanije rekao da Srpski ne bi priznalo više od deset zemalja, a da mu je on na to odgovorio da mu je dovoljno i deset.

    Dodik je dodao da su onda u Srpskoj tragali koji bi to deset zemalja moglo biti.

    “I tako smo došli do jednog broja prijatelja za koje mislimo da dobro razumiju situaciju. Oni jednako tako žele mir, a i isto tako razumiju, ima sve više ljudi u evropskim strukturama koji razumiju ovu situaciju, ali ima i onih koji su naslijedili stereotipe vezane za 1991. i 1995. godinu”, rekao je Dodik.

  • Sastanak Vučića i Dodika: Srbija nastavlja podršku Republici Srpskoj

    Sastanak Vučića i Dodika: Srbija nastavlja podršku Republici Srpskoj

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić razgovarao je danas u Beogradu sa srpskim članom Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom o svim aktuelnim pitanjima u regionu i zajedničkim projektima u kojima učestvuju Srbija i Republika Srpska.

    Vučić je obećao da će Srbija da nastavi sa još značajnijom podrškom opštinama Nevesinje, Kostajnica, Dubica i Drvar, ali i daljim ulaganjima u prosvjetnu i zdravstvenu infrastrukturu u svim dijelovima Srpske.

    On je potvrdio opredjeljenje Srbije da sa velikim finansijskim sredstvima učestvuje u izgradnji auto-puta Sremska Rača-Bijeljina, saopšteno je iz Pres-službe predsjednika Srbije.

    Dodik je istakao da je taj projekat od strateškog značaja za Republiku Srpsku i zahvalio Republici Srbiji na velikoj pomoći i podršci.

    Govoreći o aktuelnoj situaciji u BiH, Vučić je naglasio da će Srbija uvijek podržavati Dejtonski mirovni sporazum i Ustav BiH, kao i njihovu punu primjenu.

    Srpski član Predsjedništva je podsjetio da su Republici Srpskoj godinama otimane nadležnosti koje joj po Dejtonskom sporazumu pripadaju i naglasio da će se Srpska, mirnim putem, zalagati za vraćanje prava i pravde predviđene Ustavom BiH.

  • Zvizdić upozorio Dodika: Prestani svoditi Bošnjake na “muslimane”, odmah!

    Zvizdić upozorio Dodika: Prestani svoditi Bošnjake na “muslimane”, odmah!

    Na današnjoj pres konferenciji Naroda i pravde novi član stranke i predsjedavajući Predstavničkog doma PS BiH Denis Zvizdić uputio je upozorenje članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku.

    Zvizdić je tokom svog obraćanja rekao da Dodik svojom retorikom vrijeđa Bošnjake.

    “Dodik u posljednje vrijeme pokušava vrijeđati Bošnjake na način da ih ne naziva njihovim ustavnim imenom, nego ih pokušava svesti na vjersku skupinu nazivajući ih muslimanima. To je nedopustivo, morat će odmah prestati”, poručio je Zvizdić.

    Potcrtao je da ne postoji osnova da entiteti preuzimaju nadležnost države.

    “Svako pozivanje bh. entiteta RS o tzv. Paljanskoj deklaraciji, nema svoje utemeljenje, ni u Ustavu, kao ni u domaćem niti u međunarodnom pravu”, potcrtao je Zvizdić.

  • Der Standard: Njemačka je “oštro” za sankcije Dodiku, a Brisel se “nećka”

    Der Standard: Njemačka je “oštro” za sankcije Dodiku, a Brisel se “nećka”

    EU bi trebala mnogo snažnije reagovati na prijetnje nacionaliste Milorada Dodika, šefa najveće stranke u bh. entitetu Republika Srpska SNSD-a, koji želi da uništi Bosnu i Hercegovinu.

    To je, kako piše austrijski “Der Standard”, bila glavna poruka dvoje europarlamentaraca Holanđanke Tineke Strik (Zeleni) i Nijemca Dietmara Kostera iz Socijaldemokrata, koji su prošle sedmice posjetili Sarajevo i sastali se s brojnim predstavnicima civilnog društva, diplomatama i političarima.

    Naime, o situaciji u Bosni i Hercegovini trebalo bi se raspravljati danas u Vijeću ministara vanjskih poslova EU. Dok neke države EU mogu dobro zamisliti sankcije Dodiku i njegovim sljedbenicima, druge zemlje članice poput Poljske, Mađarske i Slovenije, kojima i sami vladaju nacionalisti, strogo su protiv toga.

    Zabrana putovanja i zamrzavanje imovine

    Moguće sankcije bi mogle uključivati ​​zabranu putovanja Dodika u EU i zamrzavanje imovine. Diplomate smatraju da bi takve sankcije mogle biti efikasne zbog Dodikovih veza, posebno u državama Kipar i Austrija.

    Strik je tokom posjete Sarajevu naglasila da će 15 od 27 zemalja EU morati glasati za sankcije kako bi ih uvele. Prema riječima diplomata, Njemačka je tome posebno posvećena. Njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas izjavio je prošle sedmice da Njemačka ne želi dati novac njemačkih poreskih obveznika dijelu zemlje “koji aktivno radi na uništavanju Bosne i Hercegovine kao države”.

    Borrell se protivi sankcijama

    No, predstavnik EU za vanjske poslove Josep Borrell protiv je sankcija Dodiku. On u tom kontekstu igra važnu ulogu, jer bi u svojoj funkciji morao da predloži sankcije. Za razliku od Borela, Njemačka poziva na zajedničku reakciju EU, Velike Britanije i SAD-a. Borrellov stav sada jasno pokazuje da unutar EU više ne postoji konsenzus o poslijeratnom poretku u Bosni i Hercegovini i regionu.

    O tome se sve više raspravlja i unutar NATO-a. Na samitu u Rigi 30. novembra biće razmotreni planovi za upućivanje novih vojnih “stabilizacionih trupa” u Bosnu i Hercegovinu.

    Sankcije iz Londona i Washingtona

    Američka administracija je već uvela sankcije Dodiku 2017. godine – još pod predsjednikom Barackom Obamom. Sada SAD zajedno sa Velikom Britanijom žele proširiti i ojačati ove sankcije. U međuvremenu, Dodik pokušava sklopiti saveze.

    Mađarski desničarski populistički premijer Viktor Orban posjetio je Dodika prošle sedmice kako bi pokazao podršku. Potom je Dodik posjetio slovenačkog premijera Janeza Janšu u Ljubljani. Kasnije je otputovao kod turskog predsjednika Recepa Tayiipa Erdogana kako bi internacionalizirao sukob koji je on sam, očigledno, započeo.

    Socijaldemokrata Koster je tokom posjete Sarajevu istakao da sankcije treba staviti na sto. Strik je rekao da je Dodik već prešao crvenu liniju pokazuje činjenica da je Republika Srpska već donijela zakon kojim se odlučuje da će istupiti iz Zajedničke agencije za lijekove. “Trebali smo do sada preduzeti sankcije”, rekao je Strik.

    Podrška hrvatskim nacionalistima u EU i izborni zakon

    List navodi da nacionalistički hrvatski HDZ u BiH dugi niz godina pokušava – također preko sestrinske stranke u Hrvatskoj u okviru institucija EU – promijeniti izborni zakon na način da se ubuduće za hrvatskog člana može poslati samo jedan kandidat HDZ-a u tročlano državno predsjedništvo.

    Građanski orijentirani nenacionalist Željko Komšić trenutno je hrvatski predstavnik u Državnom predsjedništvu. Uprkos njegovom nenacionalističkom, proevropskom stavu, Komšića ne podržavaju značajnije snage u EU.

    U tekućoj raspravi o izbornom zakonu, HDZ sada želi uvesti izbornu jedinicu po etničkom kriteriju u Federaciji BiH. Šef HDZ-a Dragan Čović dugogodišnji je politički saveznik Milorada Dodika.

    Njemačka se jasno pozicionirala po tom pitanju i zahtijeva da izborni zakon ne dovede do “daljih etničkih podjela”. Diplomate, međutim, sumnjaju da će Njemačka moći pobijediti u tom cilju. Konkretno, američki ambasador u Sarajevu Eric Nelson žestoko se zalaže za promjenu izbornog zakona prije izbora 2022. godine.

    Građanski orijentisani Bosanci, s druge strane, traže da se provedu one presude Evropskog suda za ljudska prava koje bi trebalo da okončaju diskriminaciju manjina i nenacionalista. Tada bi Jevreji, Romi i ljudi koji se ne žele etnički definisati konačno mogli biti izabrani u Predsjedništvo BiH i Dom naroda.

  • Evropski parlamentarci traže sankcije za Milorada Dodika

    Evropski parlamentarci traže sankcije za Milorada Dodika

    Evropski parlamentarci, oni bliži političkom Sarajevu, nadaju se sankcijama Miloradu Dodiku. Ovaj put na sankcije pozivaju baš iz Sarajeva.

    Nade bi mogle da im padnu u vodu, jer dio članica, tvrde diplomatski izvori, sigurno neće podržati sankcije. S druge strane, Rusija za probleme u BiH krivi dio Evrope i SAD, a ne srpskog člana Predjedništva BiH. Najviše zato što podršku daju nelegitimnom visokom predstavniku.

    “Obratili smo pažnju francuskim kolegama da je to veoma rizičan put koje su Zapadne zemlje izabrale, budući da on predstavlja prijetnju za koegzistenciju Srba, Hrvata i Bošnjaka u okvirima jedne države”, rekao je Sergej Lavrov, ministar spoljnih poslova Rusije.

    O sankcijama je govorio i izaslanik američkog predsjednika za Zapadni Balkan, Gabrijel Eskobar. To ipak nije rekao u oči Miloradu Dodiku. Da je reakcija Zapada ipak mlaka, i tiša od one koju je očekivalo političko Sarajevo, smatraju analitičari.

    “U zadnje vrijeme se dešava da i SAD mijenja svoje stavove i paradigmu, jer uočava šta se dešava u BiH. Da to nije samo da je sve super i da oni žele građansku BiH i da će sve biti super i bajno i da ne postoje i druga dva naroda u BiH i da se sve dešava u političkom Sarajevu, te da nigdje nema ništa izvan Sarajeva. Postoje neki ljudi u diplomatiji koji su to uočili”, rekao je Marko Lucović, kolumnista Bild.ba.

    “U nekim političkim krugovima, čak i na Zapadu se uzima sa pažnjom uzima ta mogućnost da Republika Srpska u jednom trenutku postane nezavisna ili da se pripoji Srbiji. Ne treba zaboraviti šta je bila politička volja, politički cilj a kasnije i ratni cilj Srba u BiH, prije svega ostanak u zajedničkoj državi sa Srbijom odnosno sa Jugoslavijom pa tek kasnije neki redukovani cilj da to bude neka samostalnost ako to nije moguće”, ističe Rajko Petrović, Institut za evropske studije u Beogradu.

    Eskobar je tiho prijetio sankcijama, ali je zato glasno govorio o mogućim sukobima u BiH. Možda baš zato što je duže boravio u Sarajevu, nego u Banjaluci. Jer zveckanje oružjem, redovna je praksa bošnjačkog političkog rukovodstva.

    “I zato me malo i brine ovo lansiranje priče o ratu od strane međunarodnih predstavnika. Mi jesmo to malo propagandno manipulisali ali sad je ovo postalo, sa izjavom Eskobara ozbiljna priča. I to me onako više strah nego strah odnosa konstituvnih naroda u BiH”, smatra Miloš Šolaja, profesor Međunarodnih odnosa na FPN Banjaluka.

    Od zveckanja oružjem u drugom entitetu, pa do namjere Republike Srpske da vrati prenesene nadlženosti, BiH sve više liči na nemoguću zemlju. To je, čini se sada shvatio i Valentin Incko koji je umjesto pomirenja, u BiH samo dolio ulje na vatru. Bivši visoki predstavnik nakon svega smatra da bi se BiH mogla raspasti.