VRBAS Media

Oznaka: Milorad Dodik

  • Dodik: Iduće sedmice u Moskvi o svim važnim pitanjima u BiH

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je da će iduće sedmice biti u Moskvi i razgovarati o svim važnim pitanjima vezanim za aktuelnu političku situaciju u BiH.

    Dodik od Moskve očekuje razumijevanje i da će se kroz sistem UN kao i do sada odnositi dosljedno, da će u okviru imaginarnog samoproglašenog tijela koje se zove Savjet za implementaciju mira Rusija imati ulogu kao što je imala do sada.

    • To je sasvim dovoljno što se nas tiče da ojačamo tu poziciju i steknemo dodatno uvjerenje da je Rusija spremna da nastavi sa istom politikom – rekao je Dodik za Sputnjik.

    Kada je riječ o privrednoj saradnji, kao ključno pitanje je istakao pitanje izgradnje gasovoda od Rače, odnosno Bijeljine do Banjaluke o čemu postoji dogovor iz vremena Јužnog toka sa Gaspromom da se gradi zajedno.

    • Pošto gradimo auto-put, to je dobra prilika da pratimo tu trasu i izgradimo gasovod do Banjaluke. Nama su Rusi već potvrdili da će do kraja godine biti ista cijena gasa koju imamo, slična onoj koju ima i Srbija – rekao je Dodik i dodao da će pokušati da dobije i ono što je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić dobio za narednih nekoliko mjeseci dok se tržišta ne stabilizuju.

    On je napomenuo da je na red došao sporazum koji je ranije potpisan između Vlade Republike Srpske i “Gasproma”, a podsjetio je i na raniji dogovor da se u sjevernom dijelu Srpske grade dvije gasne elektrane.

    • Јa želim da obnovim i ojačam taj sporazum – istakao je Dodik.

    Volio bi, kaže, i da Putin dođe u Banjaluku i smatra da bi se i u uslovima pandemije u tom gradu okupila nemjerljiva masa ljudi koja bi došla da ga pozdravi.

    • Imao sam ranije jedan dogovor s njim pa ću pokušati ponovo da to utvrdim. Gradimo srpsko-ruski pravoslavni centar u Banjaluci i hram koji je bukvalna replika hrama koji je postojao u Kremlju. Ranije kad je ta inicijativa bila u začetku zamolio sam predsjednika /Vladimira/ Putina da kad dođemo do osvećenja tog hrama da bi bilo dobro da i on bude tu. I on je klimnuo glavom. E za to klimanje glavom moram da potvrdim da li će se to desiti. Vjerujem da ćemo u naredne dvije-tri godine finalizovati izgradnju – rekao je Dodik.

    On je rekao da se uvijek raduje kad ide u Rusiju jer Putin pita kako može pomoći, a na Zapadu odmah počnu da zahtijevaju.

    Odbacio je tvrdnje sa Zapada da svojim inicijativama samo sprovodi plan smišljen u Srbiji i Rusiji, istakavši da mu Putin nikad nije rekao da ovdje treba da sprovodi neku revoluciju nego da podržava teritorijalni integritet i ustavno uređenje BiH, a to znači dva entiteta i tri konstitutivna naroda.

    • Kad odvojite politiku i svedete na ljudski nivo drago mi je da nisam njihov čovjek, jer se želi reći da ovdje nema ljudi koji odlučuju svojom glavom nego morate imati nekog tutora. Pošto ne pristajemo da je tutor iz Britanije ili Amerike onda mora da ima neki drugi tutor, pa kažu da je Rusija – naveo je Dodik.

    Dodik je rekao da je ponosan na to što ima dobar odnos sa Vučićem i Putinom, Viktorom Orbanom i nekim drugim predsjednicima, odličnu saradnju sa Kinom, što može da sarađuje sa ljudima iz Hrvatske i Slovenije.

    • Rusija se veoma korektno odnosila prema međunarodnom pravu, prije svega prema Dejtonskom sporazumu i ostala dosljedna u tumačenju i primjeni slova ugovora. To nam je omogućilo da se uporno možemo boriti za naše pravo – rekao je Dodik.

    On je podsjetio da je Rusija povukla saglasnost za imenovanje Kristijana Šmita za visokog predstavnika, da je pokazala veliku principijelnost.

    Smatra da je Vučić nedavno napravio veliki uspjeh u Rusiji, te pozdravio uspjeh sastanka da u potpuno nestabilnom vremenu dobije takvu cijenu za gas u vrijeme kad se očekuje velika potrošnja.

    Dodik je ukazao da je za Srbe, u vrijeme kad su satanizovani na Balkanu, važno da ima prijatelja kakav je Rusija, ali je napomenuo da Zapad manipuliše ulogom koju Rusija ima na ovim prostorima jer smatra da se više miješaju Britanija, Amerika, EU, Njemačka.

    • U mojim razgovorima sa predsjednikom Putinom uvek se išlo za tim da se potvrde međunarodni sporazumi po kome je BiH jedinstvena u smislu teritorije i da treba poštovati dva entiteta i tri naroda. Sva stvar je što se to ne poštuje nego se neki zapadni nižerazredni činovnici ovdje pokušavaju vježbati na nama u projektu imaginarnog stvaranja države – naglasio je Dodik.

    Na pitanje šta konkretno Rusija može da učini, jer Njemačka i SAD guraju sankcije protiv njega, budući da ne može to da spriječi, Dodik je rekao da to neće ni tražiti već da mu je važno da razumije situaciju.

    • Te sankcije su više odraz nemoći. Mi smo ovde prisiljeni da ponekad ćutimo ali nekad dođe vrijeme da morate sve da kažete. Što se toga tiče, mislim da postoji razumijevanje Rusije – rekao je Dodik.

    O odnosima s ruskim ambasadorom Igorom Kalabuhovom koga su nedavno okrivili da se miješa u unutrašnje stvari BiH, Dodik je istakao da se on ne miješa u unutrašnje stvari već kaže da će poštovati ono što se ovdje dogovore.

    Dodik se istakao da se zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara Gabrijel Eskobar miješa u unutrašnje stvari, da mu zovu saradnike iz Amerike telefonom i traže da utiču na njega da promijenim svoju politiku.

    • Zato našoj maloj zajednici kao što je Republika Srpska veoma imponuje kad imamo razumijevanje jedne velike Rusije. Imponovalo bi nam i da imamo razumijevanje i Amerike, ali nemamo. I zato smo prestravljeni njihovim prisustvom ovdje. Oni nisu darodavci, oni su inkvizitori – zaključio je Dodik.
  • Dodik: Prvobitni tekst Dejtona je devastiran akcijom međunarodnih faktora

    Dodik: Prvobitni tekst Dejtona je devastiran akcijom međunarodnih faktora

    Postoji Dejton, ta krilatica izvorni vezana je za prvobitni tekst Dejtona koji je bitno promašen, devalviran, devastiran akcijom međunarodnih faktora, izjavio je srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik.

    • Četiri neizabrana stranca su izazvala čitavu pometnju, nered koji se treba počistiti i riješiti a to su visoki predstavnici, trojica sudija Ustavnog suda BiH – poručio je Dodik.

    Oni su to, kaže, učinili provodeći politiku SDA.

    • Nemam potrebe za političkim obračunavanjem sa Bakirom Izetbegovićem, ali imam da se obračunam sa njihoviom programom. Јer očigledno, ono što je uradio njegov otac i on radi je isto. Bakir na svom stolu i sada drži “Islamsku deklaraciju”, što znači da sva svoja saznanja i svoje opcije crpi iz toga – naglasio je Dodik.

    Dodik ističe da ne može da bude kriv ako je neko otišao iz Kladuše i Bihaća.

    • Krive su njihove politike koje su dozvolile da tamo dođu migranti, a politika Bakira Izetbegovića je da naseli što više islamskih migranata koji bi nama ovdje za nekoliko godina zagorčali život, dajući im prava na državljanstvo, na izbore, i mnogo čega drugog – istakao je Dodik.

    Dodik je naglasio da se bori protiv BiH koja je van Ustava BiH.

    • Borim se protiv BiH koju u glavi ima Bakir Izetbegović. Borim se za Republiku Srpsku koja ima jasan status, precizan, odvojen od onoga što želi Izetbegović i nastaviću to da radim – rekao je Dodik.
  • Dodik prozvao Radovića da ulaže kapital u zgradu u Sarajevu

    Dodik prozvao Radovića da ulaže kapital u zgradu u Sarajevu

    Lider SNSD Milorad Dodik rekao je za zamjenika predsjednika SDS Milana Radović da je na spekulativan način obezbijedio novac putem favorizovanja plate i da zbog toga više nije direktor banke.On je čovjek koji je imao platu 80.000 KM, sada prosipa priču o tome kako je solidaran, inkulizan. Sa tim zarađenim špekulativnim novcem, koji je defektirao tako što je svojim partnerima dao kredite banke i sa tim istim sredstvima kupio kapital banke, otišao je u Sarajevo u čijem centru gradi sa komandantom neke paravojne jedinice Alije Izetbegovića najveći stambeni objekat u kome je prvi stan kupila ili dobila kćerka Bakira Izetbegovića. To je za mene put izdaje – rekao je Dodik.

    Bilo bi korektno, smatra, da novac, ako ga je već zaradio u Srpskoj onda ga tu i uloži.

    – Što niste došli ovdje u Prijedor, pa nešto uradili? I Prijedor je veoma profitabilan za gradnju stanova, ili u Banjaluci, Doboju, Trebinju. I u Bijeljini se grade stanovi koji su veoma traženi, a vi ste se opredijelili da odete u Sarajevo, taj novac iz Republike Srpske odnosite tamo i sada bi došli ovdje nama da držite predavanje o poštenju, patriotizmu, razvoju, socijalnom stanju i drugom, zaista je previše – rekao je Dodik.

  • Dodik povlači tužbu protiv majke nastradalog Nikole Đurovića

    Dodik povlači tužbu protiv majke nastradalog Nikole Đurovića

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik odlučio je da povuče tužbu protiv Aleksandre Đurović, koja ga je optužila za smrt svog sina Nikole, nakon njenog pisma koji mu je uputila, a u kojem je potvrdila da je izmanipulisana i iskorištena od uredništva i novinara BN Televizije (BNTV), saznaje Srna.

    Upismu upućenom Dodiku, a u koje je Srna imala uvid, Đurovićeva je izrazila žaljenje ako je, kako je navela, prekršila zakon i ako je povrijedila čast i ugled Milorada Dodika, ističući da je medijski izmanipulisana i kao majka i kao “sagovornica” od portala i televizije BN.

    – Posljednji put kada je u medijima spominjano ubistvo mog sina Nikole Đurovića i njegovog presuđenog ubice Nenada Radinkovića objavila sam status na Fejsbuku u kojem sam optužila sam vrh Vaše stranke (SNSD) i Vas lično da ste učestvovali u nesreći u kojoj je ubijen moj sin – navela je Đurovićeva u pismu.

    Ona je pojasnila da je sutradan pozvala prijateljica, inače novinarka, i obavijestila je da je portal BNTV prenio njen status sa Fejsbuka, a da je nisu pozvali ni pitali za dozvolu, niti su tražili bilo kakvu njenu saglasnost.

    – Ona me je odmah upozorila da me možete tužiti za klevetu, tako da sam pristala da dam izjavu za BNTV, vjerujući da mogu popraviti štetu koju su mi već napravili nedozvoljenom objavom statusa na Fejsbuku. Novinar je tvrdio da mi “ne može niko ništa” i da “mogu govoriti slobodno”. Međutim, dio razgovora koji je trebao da bude nezvaničan, kamera je snimila. Radoš je tvrdio i obećao mi da taj dio neće biti emitovan. Naravno, riječ je pogazio i dio za koji sam rekla da se “isiječe” objavio je u Dnevniku BNTV. Odmah nakon priloga, nazvala sam Radoša i upitala zašto je to uradio, na šta mi je odgovorio: “Redakcija je tako željela, da ima specijal protiv Dodika” – pojasnila je Đurovićeva u pismu upućenom Dodiku.

    Ona je konstatovala da su uredništvo i novinari BNTV zloupotrijebili njeno povjerenje i bol majke koja je izgubila sina jedinca.

    Đurovićeva je naglasila da je BNTV iskoristila na krajnje podmukao način u “ratu koji imaju sa Dodikom”.

    – Žao mi je što sam tek sada to uvidjela. Ne želim rat ni sa kim, a pogotovo ne želim da moj mrtvi sin i ja kao majka budemo oruđe ili oružje na bilo kojoj strani. Obećala sam sama sebi da, nakon svega što mi se desilo sa BNTV, neću više davati nikakve izjave bilo kome. Ne zaslužuje ni moje dijete, a ni ja, da nekome budemo “specijal” i da moju bol drugi koriste u svoje, njima poznate svrhe – naglasila je majka stradalog sina jedinca u pismu upućenom srpskom članu Predsjedništva BiH i lideru SNSD-a Miloradu Dodiku.

    Nikola Đurović poginuo je u saobraćajnoj nesreći u Banjaluci prije deset godina.

  • Ministri NATO-a će raspravljati o potezima Dodika

    Ministri NATO-a će raspravljati o potezima Dodika

    Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg govorio je o Zapadnom Balkanu uoči samita ministara spoljnih poslova u Rigi.

    Stoltenberg je najavio da će se voditi rasprava o Kosovu i Bosni i Hercegovini. Rasprava na dnevni red NATO-a dolazi nakon pritiska koji je obavio London kako bi se raspravljalo o potezima Milorada Dodika, prenosi N1.

    “Na sastanku ministara spoljnih poslova, 30.11. i 1.12. u Rigi, osvrnućemo se na najnovija dešavanja na Zapadnom Balkanu. Regija je strateški važna za NATO. Prešli su dug put od sukoba devedestih, ali smo nedavno svjedočili rastu tenzija. Na Kosovu NATO radi sa EU diplomatama, kako bi smanjili tenzije na granici, te implementirali nedavni dogovor Beograda i Prištine“, istakao je Jens Stoltenberg.

    Dodao je da u BiH snažno podržavaju jedinstvenu državnu strukturu i multietničke oružane snage.

    “Ali smo i zabrinuti zbog zapaljive retorike iz Republike Srpske. Tako da ćemo razgovarati o stalnoj ulozi NATO-a u promoviranju stabilnosti i bezbjednosti u regiji. Naše kolege iz Finske i Švedske će nam se priključiti na ovoj sesiji, kao i visoki predstavnik EU Borell, jer jači smo i efikasniji kada zajedn

  • Dodik: Dok se ne povuče Inckov zakon, nema razgovora ni o čemu

    Dodik: Dok se ne povuče Inckov zakon, nema razgovora ni o čemu

    Srpski član Predsjedništva BiH izjavio je Srni da ukoliko OHR ili oni koji komanduju tom odmetnutom institucijom ne povuku zakon koji je nametnuo Valentin Incko nema razgovora ni o jednoj temi, pa ni temi koju tretira tzv. Inckov zakon.

    Upitan da prokomentariše izjavu Bakira Izetbegovića da je ranije predlagao da se usvoje nove izmjene Krivičnog zakona BiH koje bi pored onoga što sadrži nametnuti tzv. Inckov zakon sadržavao i zabranu negiranja zločina počinjenih u Јasenovcu, te da je “Dodik sad došao na to što je on predlagao prije mjesec dana”, srpski član Predsjedništva odgovorio je da bi Izetbegović mogao da zapisuje sastanke ako ga već pamćenje izdaje.

    • Izetbegovićevo pominjanje Јasenovca i pokušaji da nas uvuku u priču o izmjenama Krivičnog zakona, podvaljujući nam Јasenovac, neprimjereno je i to sam već govorio. Јasenovac i Donja Gradina nisu, niti će biti predmet bilo čije trgovine, Mi ne želimo da se zakonom utjeruje istina o genocidu nad Srbima. Mi znamo šta je bilo, civilizovan svijet zna šta je bilo, nama nikakav zakon neće uređivati stradanje, niti ćemo druge zakonom tjerati da uvaže naše žrtve – naglasio je Dodik.

    Osim što je neprihvatljivo s tog stanovišta, pokušaj da se izjednači zločin u Srebrenici i zločin u Јasenovcu je novi zločin i na to sigurno nećemo pristati, poručio je Dodik.

  • Da li su regionalni lideri spasli Oružane snage BiH: Šmit tvrdi jedno, Dodik nešto sasvim drugo

    Da li su regionalni lideri spasli Oružane snage BiH: Šmit tvrdi jedno, Dodik nešto sasvim drugo

    Da li će Republika Srpska, ipak, odustati od povlačenja iz Oružanih snaga BiH ili će ostati čvrsto pri ranijem stavu da se stavi tačka na zajedničku vojsku i ponovo osnuje vojska RS?

    Milorada Dodika, da obustavi svoje planove za povlačenje vojnika iz Oružanih snaga BiH i da ponovo napravi vojsku Srpske“.

    – Prijetnja ponovnim uspostavljanjem vojske Srpske za sada je oslabila, ali zemlja i regija još uvijek idu ka krizi ako ne bude značajnog diplomatskog angažmana SAD i Evrope – rekao je Šmit za Gardian.

    Parlament Srpske
    Da bi Srpska mogla odustati iz povlačenja iz OS BiH dao je nakratko naslutiti i sam Dodik, koji je izjavio da je na prekjučerašnjem sastanku s komesarom EU za proširenje Oliverom Varheljijem rekao „da je moguće da postoje Oružane snage koje su donesene sporazumom dva entiteta, a kasnije je to utvrđeno na nivou BiH, što govori da je entitet aktivan u tome“.

    Dodik je naveo da je predloženo smanjenje Oružanih snaga BiH za pola u sastavu i troškovima.

    – Upoznali smo komesara o tome, a on insistira na tome da treba očuvati mir, što je razumno i što je tačno. Mi iz Srpske nismo nikad ni pozivali na neku vrstu rata – naglasio je Dodik.

    Iako se iz ove Dodikove izjave može tumačiti da bi Srpska mogla odustati od izlaska iz OS BiH, upitno je da li će se to na kraju i dogoditi.

    Naime, Dodik je juče poručio da njemački građanin Kristijan Šmit priča neistine i da neće biti devalvirani napori i pokrenute inicijative iz Republike Srpske, već će se održati posebna sjednica Narodne skupštine o povlačenju prenesenih nadležnosti. Čak je najavio da bi posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske, na kojoj će se razmatrati predloženo povlačenje saglasnosti Srpske na Oružane snage BiH, mogla biti zakazana između 8. i 10. decembra.

    Treba podsjetiti da su u NSRS još prije mjesec dana stigli materijali koji bi trebali biti razmatrani na posebnoj sjednici parlamenta, čiji datum održavanja još nije poznat, a koja će biti posvećena vraćanju ranije prenesenih nadležnosti sa Srpske na BiH.

    Među pristiglim materijalima nalazi se i Informacija o prenosu nadležnosti sa Republike Srpske na nivo BiH u oblasti odbrane i bezbjednosti.

    Zaključci
    U zaključcima koji će biti ponuđeni poslanicima, a koje su potpisali predsjednica Republike, Vlada RS, srpski član Predsjedništva i klubovi poslanika SNSD, SP, DEMOS, US, NPS i Poslaničke grupe NDP, doduše, nigdje se ne navodi osnivanje VRS, ali se navodi povlačenje iz OS BiH.

    – NSRS povlači saglasnost na Odluku broj 01-511/05 od 30. avgusta 2005. godine i Odluku o davanju ovlašćenja Vladi RS da potpiše Sporazum o prenosu nadležnosti iz oblasti odbrane na institucije BiH sa Vladom Federacije BiH, broj 01-824/05 od 28.12.2005. godine. NSRS zadužuje Vladu RS da povuče saglasnost na Sporazum o prenosu nadležnosti iz oblasti odbrane na institucije BiH potpisan sa Vladom Federacije BiH – navodi se u predloženim zaključcima.

    Dodaje se da NSRS zadužuje Vladu RS da u roku od šest mjeseci uputi na razmatranje i usvajanje u parlament Srpske zakone iz oblasti odbrane i bezbjednosti.

    – Zakon o odbrani BiH, Zakon o službi u OS BiH, Zakon o obavještajno-bezbjednosnoj agenciji BiH i Zakon o državnoj agenciji za istrage i zaštitu BiH neće se primjenjivati na teritoriji Srpske od dana stupanja na snagu zakona iz oblasti odbrane i bezbjednosti – ističe se u prijedlogu zaključaka.

    Omekšana retorika
    Politikolog i potpredsjednik novoosnovanog pokreta Demokratski centar, Darko Kuzmanović, kaže za Srpskainfo da je moguće da je Dodik, ipak, odustao od ideje da se Srpska povuče iz OS BiH, jer je svjestan da bi to dovelo do velikih problema u zemlji.

    FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA
    FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA
    – Sastanci sa regionalnim i stranim liderima sigurno su uticali na to da Dodik omekša retoriku, jer je svjestan da bi povlačenje iz OS prouzrokovalo katastrofalnu političku situaciju u BiH, koja bi vrlo lako mogla iznjedriti i neke sukobe ograničenog kapaciteta – smatra Kuzmanović.

    Podsjeća da je i ranije upozoravao da je priča oko prenosa nadležnosti pokrenuta kako bi se podigle političke tenzije u BiH i da bi se prikupili politički poeni.

    Naši političari u BiH, kako kaže Kuzmanović, bez obzira na nacionalni predznak i političku partiju iz koje dolaze, nemaju praktično ništa drugo da ponude građanima osim širenja tenzija i potenciranja nekih stvari koje imaju emotivni karakter.

    – Treba tražiti osnovni razlog zbog koga je cjelokupna priča oko prenosa nadležnosti i potegnuta. Priča o nezavisnosti Srpske je već odavno izlizana i manje-više već i Dodikovi birači, a naročito birači opozicije, vrlo dobro znaju da od cijele te priče neće biti ništa – ističe Kuzmanović.

    Blokada računa
    On smatra da se Srpska neće povući ni iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH. Ističe da bi u slučaju da se Srpska povuče iz indirektnih poreza izgubila likvidnost i bili bi joj blokirani računi.

    – Centralna banka BiH bi suspendovala, odnosno onemogućila bilo kakve finansijske transakcije, bez obzira da li govorimo o fizičkim ili pravnim licima. S druge strane, Srpska ne bi bila u stanju da finansira kredite koje je ranije uzimala i koji već polako dospijevaju na naplatu – upozorava Kuzmanović.

    Komentarišući Šmitovu izjavu da su regionalni lideri izvršili pritisak na Dodika, Kuzmanović ističe da je to „inteligentan potez međunarodne zajednice“, jer se loptica prebacuje na Srbiju i Hrvatsku kako bi se stvorila slika da stranci nisu imali nikakvih uticaja na povlačenje odluka lidera SNSD.

    – Ukoliko bi se izašlo sa saopštenjem za javnost kojim bi se stranci optužili da su izvršili pritisak i da su te odluke i namjere povučene pod njihovim pritiskom, onda bi se to od strane samog SNSD iskoristilo na način da se i ta stranka i Dodik predstave kao žrtve međunarodne zajednice – zaključio je Kuzmanović za Srpskainfo.

  • Evropski parlamentarci pisali ministrima u EU kako bi zatražili uvođenje sankcija Dodiku

    Evropski parlamentarci pisali ministrima u EU kako bi zatražili uvođenje sankcija Dodiku

    Na inicijativu Evropske parlamentarke Tineke Strik, evropski parlamentarci, koordinatori za vanjske poslove i izvjestitelji za BiH četiri najveće grupe u EP, kao i predsjedavajući Delegacije EP-a za odnose sa BiH su poslali pismo ministrima u Evropskoj uniji. Cilj je pozvati ih na uvođenje sankcija Miloradu Dodiku i drugima koji krše Dejton.

    Oni snažno kritikuju popustljivu politiku EK prema onima koji krše Dejtonski sporazum i navode da je upravo takvo ponašanje razlog Dodike oštre retorike i secesionističkih namjera.

    Njihova kritika se odnosi uglavnom na diplomate i zvaničnike koji su zaduženi za vanjsku politiku i usmjereni na ovaj dio Evrope, a na prvom mjestu su to Oliver Varhelyi i Angelina Eichhorst, koji su nedavno i posjetili BiH, međutim nisu sa sobom donijeli značajne promjene.

    Na početku pisma oni se obraćaju ministrima govoreći im kako su sigurno svjesni toga da se BiH suočava sa najozbiljnijom političkom krizom otkako je završio rat i da je to sve izazvano ponašanjem člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda Milorada Dodika i njegove stranke SNSD.


    “Partijski neustavni bojkot legitimnih državnih institucija, koji je započeo prošlog jula zbog zakonitog usvajanja izmjena zakona kojim se zabranjuje negiranju genocida, pokazao se kao prvi korak u konkretizaciji njegove secesionističke agende za Republiku Srpsku. Tokom prošlog mjeseca, Narodna skupština Republike Srpske glasala je za jednostrano povlačenje iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, a predviđena su i slična glasanja koja bi također jednostrano povukla RS iz državnih nadležnosti u oblasti poreza, pravosuđa i vojske, čime se krši ustavni poredak BiH”, rekli su oni.

    Ističu da “nedavna najava stvaranja entitetske vojske Republike Srpske i provokativna paravojna vježba koja je izvedena u blizini Sarajeva, pokazuju da g. Dodik ne odustaje i spreman je da koristi silu da ostvari svoje ciljeve”.

    Ističu i da se on osjeća osnaženim zbog direktne i indirektne podrške Srbije i Rusije, kao i zbog izostanka reakcije EU.


    Iako je prošlo više od dvije decenije od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, Bosna i Hercegovina je još uvijek pod međunarodnim nadzorom. Ovaj nadzor nosi i veliku odgovornost.

    “To uključuje potrebu da se reaguje i vrate odredbe Dejtonskog sporazuma, u slučaju da postoji prijetnja miru kroz uništavanje teritorijalnog integriteta i uspostavljenih zajedničkih struktura zemlje. Posljednjih mjeseci međunarodna zajednica, a posebno EU kolektivno nisu ispunili ovu odgovornost i do sada nisu uveli bilo kakve posljedice za teško kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma koje vodi političko rukovodstvo RS-a”, navode oni.

    Situacija u BiH razmatrana je prošlog ponedjeljka na Vijeću za vanjske poslove EU, ali bez konkretnog i snažnog rezultata.

    “Zaključcima je krajnje nedostajao osjećaj hitnosti. Osim toga, čak nisu bili u stanju navesti odgovorne političare i uzroke trenutne krize. Gospodin Dodik se očito osjeća ohrabrenim ovim nečinjenjem EU, što dokazuje činjenica da je na sam dan FAC-a potvrdio nastavak ranije navedenih glasanja u NSRS. Očigledno je da gospodin Dodik nije zainteresovan za izgradnju demokratskih institucija i inkluzivne, jedinstvene i mirne BiH. Potreban je ozbiljan međunarodni pritisak da bi se on zaustavio u igri traganja za svojom secesionističkom, etnonacionalističkom agendom. Stoga vas pozivamo da podržite uvođenje čvrstih sankcija gospodinu Dodiku i svim drugim osobama u rukovodstvu RS-a koji su odgovorani za podržavanje kršenja Dejtona”, naveli su.

    Zatim ističu: “Ovo je jedini održiv način očuvanja mira i teritorijalnog integriteta BiH. Jednostavnim nastavkom dijaloga sa ovim liderima, od kojih jedan od njih otvoreno prijeti secesijom, bez odgovarajućih posljedica, EU de facto dopušta kršenje Dejtona, a time i suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH. Hitno vas pozivamo da iskoristite Odluku Vijeća (CFSP) 2021/543 od 26. marta 2021. o izmjeni Odluke 2011/173/CFSP o restriktivnim mjerama s obzirom na situaciju u Bosni i Hercegovini”, napisali su oni pozivajući se oni na listu za sankcije koja je napravljena, a na koju je potrebno samo dodavati imena onih koji podrivaju suverenitet i ustavni poredak BiH.

    “S obzirom na to da djelovanje rukovodstva RS-a i njihovih pristalica ispunjava sve navedene kriterijume za sankcije, pozivamo vas da nastavite i predložite Vijeću za vanjske poslove da utvrdi listu lica odgovornih za krizu koja je u toku, kao i fizičkih ili pravnih lica povezanih s njima, uključujući, na primjer, zvaničnike, političare, sigurnosno osoblje, kompanije, sportiste i sportske federacije, na koje se odnose sankcije utvrđene prethodno navedenom Odlukom Vijeća”, zaključeno je u pismu.

    Pismo potpisuju Tineke Strik, Michael Gahler, Tonino Picula, Hilde Vautmans, Reinhard Bütikofer, Paolo Rangel, Dietmar Köster, Klemen Grošelj i Romeo Franz.

  • Dodik o 25. novembru “Bošnjački igrokaz i pokušaj revizije istorije”

    Dodik o 25. novembru “Bošnjački igrokaz i pokušaj revizije istorije”

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da 25. novembar koji se u Federaciji BiH (FBiH) obilježava kao “dan državnosti”, nije praznik Republike Srpske.

    On je poručio da je to obilježavanje u FBiH samo bošnjački igrokaz koji nema veze sa realnošću i problem onih koji pokušavaju da vrše reviziju istorije.

    Dodik je naglasio da je 25. novembar za Republiku Srpsku običan radni dan i istorijski datum kada su komunisti odlučili da održe zasjedanje ZAVNOBiH-a 1943. godine u Mrkonjić Gradu, kao pripremnog sastanka za održavanje AVNOJ-a 29. novembra 1943. godine kada su postavljeni ustavni temelji nove Jugoslavije.

    – Ovi što pokušavaju da nam nametnu priču o 25. novembru kao važnom datumu zaboravljaju da je to bio pripremni sastanak za AVNOJ. Ja pitam – gdje je AVNOJ, kako je moguć ZAVNOBiH bez AVNOJ-a? – upitao je Dodik.

    On je novinarima u Banjaluci izjavio da je to problem onih koji pokušavaju da vrše reviziju.

    – Vidim da je to samo bošnjački igrokaz koji u suštini nema veze sa realnošću – rekao je Dodik.

    Prema Dodikovim riječima, tadašnje odluke o BiH su potvrdile nešto što nije postojalo u istoriji.

    – Sama činjenica da to Bošnjaci sada koriste kao neki dokaz da im je to datum za neku državnost govori o tome da oni nisu ranije postojali, da nema dokaza o tome, da je to bila administratvna oblast u vrijeme Austrougarske, a ne država – naveo je Dodik.

    On napominje da BiH nije bila jedinstvena država kada se vraća u prošlost do Kotromanića, već da su bile posebne srpske države na tom prostoru, pa sve do Kraljevine Jugoslavije koja nije ni poznavala termin BiH, nego su na tom prostoru bile banovine.

    Dodik je podsjetio da je tek ZAVNOBiH napravio neku priču o BiH, koja je u suštini bila realizacije ideje Komunističke partije po kojoj je glavni neprijatelj komunističke ideologije bila takozvana priča o velikosrpskoj buržoaziji.

    – Da je to moglo da živi, živjelo bi. Da može danas da funkcioniše, funkcionisalo bi. Sve to nije bilo realno, ni tada, ni sada – naglasio je Dodik.

    Dodik je izjavio da član Predsjedništva BiH Željko Komšić zagovara građanski princip u BiH, ali ga najbolje demantuje upravo 25. novembar 1943. godine kada je ZAVNOBiH rekao da tadašnja BiH nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska već jednako svačija.

    Dodik ističe da je za Republiku Srpsku pitanje konstitutivnosti naroda u BiH nesporno, dok Komšić zagovara građanski princip, koji nikad nije mogao proći.

    – 25. novembar 1943. godine najbolje demantuje Komšića koji se u načelnom smislu smatra nasljednikom te ideologije i u tom pogledu apsolutno ne znam šta brani. Davno je propalo to što on brani i AVNOJ, a time i ta njegova priča – kaže Dodik.

    Dodik je ocijenio da je Komšić beznačajna politička i veoma remetilačka figura u BiH koja je bitno narušila odnose Bošnjaka i Hrvata.

    Povodom izjave Komšića da lideri SNSD-a i HDZ-a BiH ne mogu ništa u BiH sve dok ima ko da je brani, Dodik je rekao da nikoga ne napada.

    – Suštinski je pogrešno da Komšić smatra da je BiH njegova i da on nešto brani. Dakle, realno on je beznačajna politička figura i u znatnom dijelu remetilačka politička figura u BiH koja je bitno poremetila odnose Bošnjaka i Hrvata – poručio je Dodik.

    On je sa aspekta srpskog naroda u BiH podsjetio da su u nekom ranijem, pogotovo ratnom periodu Hrvati i Bošnjaci bili značajni saveznici, ali da su Hrvati shvatili da su u zabludi, pogotovo nakon što im se desio Komšić.

    Dodik je rekao da su Hrvati u BiH sada vrlo svjesni situacije u kojoj su, odnosno da Bošnjaci nad njima hoće dominaciju, te da pokušavaju da ih svedu na beznačajnu manjinu i oduzmu im pripadajuća politička prava iako su konstitutivni narod u BiH.

  • Dodik: Šmit priča neistine, neće biti devalvirane pokrenute inicijative iz Srpske

    Dodik: Šmit priča neistine, neće biti devalvirane pokrenute inicijative iz Srpske

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik poručio je da njemački građanin Kristijan Šmit, visoki predstavnik kojeg RS ne priznaje priča neistine i da neće biti devalvirani napori i pokrenute inicijative iz Republike Srpske, već će se održati posebna sjednica Narodne skupštine o povlačenju prenesenih nadležnosti.

    Dodik je u izjavi Srni ponovio da se njemački građanin Kristija Šmit lažno predstavlja kao visoki predstavnik i da treba da prestane da govori neistine čime doprinosi još većoj konfuziji u javnom diskursu.

    “Mi smo dostavili materijale, izvještaje i sve ostalo Narodnoj skupštini i očekujemo da ona odredi datum kada će biti održana posebna sjednica. U tom pogledu naš plan ostaje nepromijenjen. To je nekoliko tačaka dnevnog reda koje podrazumijevaju povlačenje nekoliko ranije datih saglasnosti i donošenje određenih zaključaka koji idu za tim da se u narednih šest mjeseci omogući da se neka pitanja riješe”, rekao je Dodik.

    On je ukazao i da su svjesni situacije i potrebe da se, prije svega, održi mirna i stabilna situacija.

    “Mi smo rekli da tih šest mjeseci možemo da prihvatimo određene razgovore o smanjenju vojnih snaga BiH, da se one prepolove, tako i troškovi, a novac upotrijebi za neke razvojne projekte”, pojasnio je Dodik.

    Ukoliko se to ne dogodi, dodao je, onda će se u roku od tih šest mjeseci pristupiti izboru između dvije alternative – jedna je donošenje zakona o Vojsci Republike Srpske, a druga je zakon o demilitarizaciji Republike Srpske.

    “U tom pogledu sve je jasno, o tome smo ranije govorili, ali postoje ‘dušebrižnici’ poput njemačkog građanina Šmita koji je spreman da tračari po Balkanu i prenosi svoje impresije ili neke zaključke za koje, i da je visoki predstavnik, ne bi imao nikakva prava”, istakao je Dodik u izjavi Srni.

    On je naveo da to govori o konfuziji u kojoj se BiH nalazi i da u tom pogledu nema nikakvih promjena napora da se BiH vrati funkcionisanju u skladu sa Ustavom i Dejtonskim sporazumom.

    Za Šmita je rekao da se samo došetao u BiH i da nije ni čudo da se kao “neka tračara” bavi prepričavanjem sastanaka kojima nije prisustvovao i daje neke ocjene.

    “Šmit je u apsolutnoj zabludi ako misli da je on pozvan ili priznat da bilo šta komentariše”, istakao je Dodik.

    Da je ozbiljan visoki predstavnik, ali nije, Dodik kaže da bi onda Šmit znao da je pitanje vojske regulisano Aneksom 1B i da je gotovo izričito Dejtonskim sporazumom zabranjeno da se visoki predstavnik bavi vojnim pitanjem.

    Dodik je podsjetio da je visoki predstavnik isključen iz svega toga, a da su vojna pitanja stavljena u funckiju vojne misije koja je tada prisutna, a danas se nasljeđuje Eufor.

    Podsjetio je i na nedavno pismo komandanta Eufora koji je obavijestio javnost da nema bezbjednosnih izazova i da je, ukoliko i dođe do formiranja Vojske Republike Srpske, spreman da sarađuje sa tom vojskom.

    Prema njegovim riječima, Aneksom o vojnim pitanjima su trajno zabranjena neprijateljstva između dva entiteta i zabranjen je prelazak jednih snaga na teritoriju drugih snaga.

    On je dodao da je primjenom Aneksa 1B veoma jasno na koji način je organizovana vojna struktura u BiH, kao što je primjenom Aneksa 10 vidljivo na koji način se bira visoki predstavnik i da on nema podršku Savjeta bezbjednosti.

    Dodik je naveo i da je Šmit, kada je boravio u Americi, mogao da ode u zgradu UN u Njujorku, gdje je Savjet bezbjednosti i da “uzme potvrdu o svom imenovanju, ali da toga nema”.

    On smatra da je Šmit očigledno u jednoj čudnoj situaciji, “kad ustane misli da jeste, a onda poslije nekoliko minuta shvati da nije”, što se mijenja u toku dana, te podsjetio na narodnu izreku “niti zna gdje je doš'o niti gdje je poš'o”.

    “Prepričavati sastanke na kojima nije bio samo pripada onima koji ubijaju dokolicu i ništa drugo”, zaključio je Dodik.