Oznaka: Milorad Dodik

  • Bliži li se Dodikov kraj: Vučić preko Amerikanaca gura Cvijanović kao nasljednicu?

    Bliži li se Dodikov kraj: Vučić preko Amerikanaca gura Cvijanović kao nasljednicu?

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ponudio se preko lobiste Richarda Grenella da pomogne politički pad člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika.

    O ovom pišu podgoričke Vijesti, koje saznaju da se Grenell 1. decembra sastao u Trump hotelu u Washingtonu s grupom kongresmena iz Republikanske stranke, a sastanku je prisustvovao i ambasador Srbije u SAD-u Marko Đurić, dugogodišnji bliski saradnik Vučića.

    Grenell, koji je bio specijalni izaslanik bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa za Kosovo i pregovore Beograda i Prištine, je prema saznanjima ovog medija na tom sastanku Dodika predstavio kao veliki remetilački faktor na Balkanu, a Vučića kao partnera i stabilizatora prilika.

    Među kongresmenima koji su bili na sastanku su bili Claudia Tenney, Mike Turner i Nicole Malliotakis. Ni oni, niti Grenell nisu odgovorili na pitanja novinara u vezi s tim susretom.

    Grenell je na sastanku naveo da bi Vučić bio spreman da pomogne povlačenje ili uklanjanje Dodika, a da je kao alternativu nudio Željku Cvijanović. Zauzvrat, Vučić se nada da bi tako mogao poboljšati okrnjeni imidž, a naročito uoči izbora koji dolaze na proljeće.

    Grupa američkih kongresmena iz Demokratske stranke je nedavno uputila pismo američkom predsjedniku Joeu Bidenu, u kojem je žestoko kritikovala predsjednika Srbije zbog navoda o korupciji i brutalnih pritisaka na medije, a zahtijevali su čak i razmatranje sankcija.

    O vezama Grenella i Vučića su već ranije pisali mediji u Srbiji, a prenesena je i tvrdnja Dušana Janjića iz Foruma za etničke odnose da Srbija papreno plaća Grenellove usluge, što je iz Vlade Srbije neuvjerljivo demantovano. U medijima su se pojavljivali izvještaji da je Grenell bio na večeri s Vučićem i Anom Brnabić, a isplivala je i fotografija sa Sinišom Malim iz noćnog kluba Lafayette u Beogradu.

    Bez obzira na to što Demokrate imaju većinu, utjecaj Republikanske stranke je i dalje ogroman, a nadaju se da će 2022. moći da osvoje većinu u oba predstavnička doma pa izvor navodi da zbog toga nije neobično što Vučić i dalje “drži” Grenella kao lobistu.

    Cvijanović je u novembru putovala u SAD i imala sastanke s ljudima iz Kongresa i američke administracije, ali nije bilo zvaničnih informacija o temama sastanka.

    Vijesti pišu i da se Vučić na Dodika požalio i izaslaniku Evropske unije za Balkan Miroslavu Lajčaku tokom posljednjeg susreta u Beogradu.

  • Otkrivena Dodikova strategija: Secesija 6 mjeseci na čekanju jer mu trebaju sredstva da plati kamate

    Otkrivena Dodikova strategija: Secesija 6 mjeseci na čekanju jer mu trebaju sredstva da plati kamate

    Austrijski list Der Standard u analizi autorice Adelheid Wölfl otkriva strategiju banjalučkih vlasti predvođenih Miloradom Dodikom te posebno ulogu saveznika iz Budimpešte. Tekst naglašava protivljenje Velike Britanije politici Evropske unije prema BiH.

    U cijeloj priči važnu ulogu igra Olivér Várhelyi, povjerenik Evropske unije, političar iz “ergele” mađarskog autokrate Victora Orbana.

    Dodik bi trebao suspendirati svoj plan otcjepljenja Republike Srpske i tako se vratiti u zajedničke institucije na šest mjeseci, navodi bečki list. U NSRS-u će se održati sastanak 10. decembra, a u državne institucije bi se trebali vratiti i predstavnici RS-a.

    Sadržaj Várhelyijevog sporazuma sastoji se od tri tačke. Prvo, rješavanje pitanja državne imovine na temelju zajedničkih kriterija i u bliskoj saradnji sa SAD-om i Uredom visokog predstavnika (OHR). Potom bavljenje problemom izmjene i dopune Krivičnog zakona, odnosno odluke koje je nametnuo bivši visoki predstavnik Valentin Inzko. To bi se uradilo kroz zakon koji bi usvojio Parlament BiH. I treće, ustavnu i izbornu reformu.

    U jednostavnom jeziku, prema diplomatama, to znači da Dodika treba umiriti činjenica da će RS dobiti državnu imovinu. Uz to, zakon protiv negiranja genocida i veličanja ratnih zločinaca, koji je ove godine donio bivši visoki predstavnik Valentin Inzko, treba mijenjati na način da se s tim složi Dodikov SNSD, navodi se dalje u analizi.

    Po pitanju izbornog zakona na prijedlog bi pristao i hrvatski “nacionalistički” HDZ, koji je u savezu s Dodikom.

    “HDZ bi volio da samo jedan HDZ-ov kandidat može sjediti kao hrvatski zastupnik u državnom predsjedništvu, a ne ‘nenacionalist’ kao što je to sada slučaj”, piše Der Standard.

    Prema riječima diplomata, EU želi osigurati da Republika Srpska dobije 90 posto državne imovine koja se nalazi na teritoriji RS-a. To su, između ostalog, šume, ali i vojni objekti. Ustavni sud BiH tek je ove godine utvrdio da zakon prema kojem su šume u vlasništvu RS-a “nije u skladu s ustavom”. Neriješena državna imovina vlasništvo je bivše SR BiH, koja je bila u sastavu bivše Jugoslavije.

    Prema tvrdnjama diplomata, šestomjesečno odgađanje secesije, odnosno povlačenja iz državnih institucija Dodiku bi trebalo samo dati vremena da mu pomogne da dobije državnu imovinu i promijeni zakon protiv poricanja ratnih zločina.

    “Naravno da niko ne misli da će RS prestati prijetiti secesijom čim dobiju državno vlasništvo”, kaže evropski diplomata koji je izvor bečkog lista te navodi dalje kako mnogi u međunarodnoj zajednici smatraju da Dodiku treba nešto dati, baš kao i šefu HDZ-a Draganu Čoviću, Izborni zakon koji on želi.

    Dodiku treba novac kako bi hitno otplatio kamate na emitirane obveznice, dalje se navodi.

    “RS je krajem aprila na Londonskoj berzi prodala obveznice vrijedne 300 miliona eura po kamatnoj stopi od 4,75 posto. Dodiku su stoga kao zalog za kredite potrebne šume i druge nekretnine poput aerodroma u Trebinju ili hidroelektrane na Drini”, navodi se u tekstu.

  • Nijemci ne odustaju od podrške Šmitu i sankcija Dodiku

    Nijemci ne odustaju od podrške Šmitu i sankcija Dodiku

    Posjeta srpskog člana Predsjedništva BiH, Milorada Dodika Rusiji, već danima je tema političkih prepucavanja, iako je jasno kakav je stav Moskve, pa i Vašingtona i Pekinga prema BiH. Ali, kakav će biti odnos Njemačke, nakon odlaska Angele Merkel?

    Ovo je pitanje pogotovo intrigantno, ako se zna da je Kristijan Šmit, od vlasti u Republici Srpskoj osporavani visoki predstavnik u BiH, u Sarajevo došao upravo iz koalicije CDU CSU, koja je izgubila na izborima u Njemačkoj.

    Da li će novi njemački kancelar SPD-ovac Olaf Šolc i “zelena” ministarka spoljnih poslova Analena Berbok, promijeniti kurs, kada je u BiH i balknaski region?

    Političari i politički analitičari u Njemačkoj, koji se godinama bave upravo “balkanskim temama”, saglasni su da će promjena biti, ali ne onakvih kakve bi obradovale pristalice politike Milorada Dodika.

    Josip Juratović, dugogodišnji poslanik SPD u Bundestagu, specijalista za spoljne poslove i poznavalac prilika na Zapadnom Balkanu, smatra da će se nova njemačka vlada mnogo snažnije zalagati za izgradnju demokratskih vrijednosti i jačanje pravosuđa: kako kod kuće i u EU, tako i na Balkanu.

    – Berlin će se i dalje angažovati oko pretpristupnih procesa regije Zapadnog Balkana Evropskoj uniji i podržati sprovođenje reformi za ispunjavanje kriterijuma iz Kopenhagena. To znači da će jačati civilno društvo i raditi na postizanju svih drugih uslova potrebnih za ulazak BiH u EU – kaže Juratović za Srpskainfo.

    Što se tiče BIH, dodaje Juratović, konačno počinje vrijeme za ozbiljno ispunjavanje 14 tačaka koje su potrebne za otvaranje pretpristupnih pregovora za ulazak u EU. Ali, kada je u pitanju Kristijan Šmit, on i dalje može računati da mu Njemačka “ćuva leđa”.

    – Šmit je visoki predstavnik u BiH od strane međunarodne zajednice i OHR, koji je pod nazorom Ujedinjenih nacija. Njemačka će svojom ulogom činiti sve da on sprovede uspješno svoju misiju u BiH – poručuje Juratović.

    Bodo Veber, njemački politikolog i vrsni poznavalac prilika na Zapadnom Balkanu, tvrdi da se kurs nove njemačke vlade, generalno, neće mnogo promijeniti. Ali, očekuje se da će Šolc i Berbokova biti odlučniji od svojih prethodnika.

    – To konkretno znači da će nova koalicija nastaviti da insistira da tekući pregovori o izbornom zakonu ne vode do produbljavanja etničkih i etnoteritorijalnih podjela u BiH. Na stolu su i prijetnje ozbiljnim sankcijama, kao odgovor na secesonističke planove Milorada Dodika – kaže Veber.

    Dodaje da očekuje da će nova vlada u Berlinu biti odlučnija od prethodne i da će u svim budućim pregovorima insistirati na evropskim vrijednostima, umjesto podilaženju nacionalističkim liderima i nihovim agendama, kako to, po Veberovoj ocjeni, rade trenutni predstavnici EU i SAD u BiH.

    Što se Kristijana Šmita tiče, Bodo Veber je jasan.

    – Vjerujem da će buduća vlada raditi na osnaživanju političke pozicije Kristijana Šmita – kategoričan je Veber.

  • Dodik: Ako se stranci budu miješali u izborni proces, Srpska neće izaći na izbore

    Dodik: Ako se stranci budu miješali u izborni proces, Srpska neće izaći na izbore

    Ako se stranci budu miješali u izborni proces, Republika Srpska neće izaći na izbore i postoje mehanizmi da se takvi izbori onemoguće, rekao je u emisiji Aktuelno srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik.

    Ne znamo kako će opozicija u Srpskoj postupiti, ali mi znamo da ako dođe do uplitanja stranog faktora u rad CIK-a, da nećemo učestvovati u izbornom procesu – pojasnio je Dodik.

    Istakao je da Srpska traži potpuno neutralnu situaciju.

    Naveo je i mehanizme koje Srpska može iskoristiti.

     Dovoljno je da ne damo naše javne ustanove na raspolaganje i naše lokalne zajednice mogu da ne formiraju opštinske izborne komisije. Dakle, mi tražimo da se riješi pitanje izbora člana Predsjedništva i takođe tražimo nova rješenja. Ne može biti rješenje glasanja u vrećama, to više ne može – pojasnio je Dodik.

    Istakao je to glasanje u vrećama predstavlja najveći dio političke korupcije.

    – I ako se to ne riješi, razmislićemo da ne idemo na izbore. Ne može biti fer i pošteno ako se broje glasova dva mjeseca nakon završenih izbora. Dakle, ako neko želi u inostranstvu da glasa, a ne može da dođe u konzulat ili ambasadu, neka se omogući da dođe u BiH i glasa. Јa sam za to da se plate putni troškovi – jasan je Dodik.

    Dodik se osvrnuo i na pregovore oko Izbornog zakona.

    – Srpska je završila svoju definiciju mogućeg rješenja. Ono što je važno, jeste da mora ostati nacionalni prefiks – kaže Dodik.

    Naglasio je da Hrvati predlažu dobro rješenje.

    – U Republici Srpskoj to rješenje bi bilo da Srpska bira Srbina i ostalog kandidata za člana Predsjedništva. Tako da se i ostali mogu kandidovati. To bi pisalo i za Bošnjake i ostale, tako i za Hrvate – pojasnio je Dodik.

    Istakao je da Srpska ostaje pri svome prijedlogu, ali da se Hrvati i Bošnjaci ne mogu dogovoriti.

    – Sav neuspjeh pregovora je u Federaciji BiH – rekao je Dodik.

  • Dodik i Šulić najavili posebnu sjednicu Narodne skupštine RS o vraćanju nadležnosti, Crnadak im žestoko odgovorio

    Predsjednik SNSD i srpski član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik, najavio je juče da će posebna sjednica Narodne skupštine RS, na kojoj će se raspravljati o vraćanju nadležnosti Republici Srpskoj, sa nivoa BiH, biti održana do kraja naredne sedmice.

    Potvrdio je to za Srpskainfo i Denis Šulić, potpredsjednik Narodne skupštine RS, koji u odsustvu Nedjeljka Čublilovića, de fakto rukovodi Skupštinom.

    Kako je ranije već objavljeno, na pomenutoj sjednici će na dnevnom redu biti pet tačaka, između ostalih i vraćanje nadežnosti Republici Srpskoj u oblasti odbrane i indirektnog oporezivanja.

    – Vraćanje nadležnosti Republici Srpskoj je važan zadatak za Narodnu skupštinu RS. Zato sam za utorak sazvao sjednicu Kolegijuma Narodne skupštine, na kojoj ćemo se dogovoriti o datumu održavanja posebne sjednice – objavio je Šulić na društvenim mrežama.

    Za Srpskainfo Šulić je ponovio da je optimista i da je siguran da će se predstavnici Klubova poslanika sutra dogovoriti o svemu.

    – Očekujem da će sjednica biti održana do kraja sedmice – kategoričan je Šulić.

    U opoziciji, međutim, nisu saglasni da je sve baš tako jasno i sigurno, kako tvrde funkcioneri vladajućeg SNSD.

    – PDP ce zauzeti stav o posebnoj sjednici kad budemo sigurni da će ona biti održana.Iako svi iščekuju posebnu sjednicu, Dodik, Šulić i drugi funkcioneri SNSD kruže “kao kiša oko Kragujevca” i nikako da stisnu petlju i saopšte datum sjednice – kaže za Srpskainfo potpredsjednik PDP Igor Crnadak.

    Crnadak dodaje da je u ovom trenutku jedino sigurno da PDP neće podržati nikakve nepromišljene avanture, koje mogu biti rizične za Republiku Srpsku i ugroziti njen status “države u državi”.

    – Ne smijemo se kockati sa onim što imamo – poručuje Crnadak.

    On je istakao da vlast svjesno proizvodi krize i tenzije, jer po svaku cijenu želi da izbjegne najvažnije teme, kao sto su bogaćenje SNSD-ovih ljudi tokom korone, bliske veze visokih funkcionera MUP RS i međunarodnih narko kartela, potpuni izostanak stranih investicija, sve skuplji život u Republici Srpskoj.

    – Ipak bez obzira na to, spremni smo za raspravu na sve teme, a posebno za raspravu o ukidanju Oružanih snaga BiH, ukoliko SNSD ne povuče tu temu sa dnevnog reda – zaključio je Crnadak.

  • “Dodik zamajava javnost” Crnadak otkriva ko je u Srpskoj obezbijedio VIP status Kristijanu Šmitu

    “Dodik zamajava javnost” Crnadak otkriva ko je u Srpskoj obezbijedio VIP status Kristijanu Šmitu

    Poznato je da je jedino Vlada RS imala nadležnost i zakonsku mogućnost da obezbijedi VIP status i policijsku pratnju Kristijanu Šmitu i zato današnje tvrdnje Milorada Dodika da će se ispitati ko je u ovom slučaju pogriješio predstavljaju zamajavanje javnosti, rekao je potpredsjednik PDP Igor Crnadak.

    Crnadak je reagovao na tvrdnje Milorada Dodika, iznesene na današnjoj konferenciji za štampu, kada je Dodik rekao da je Šmit “lažni visoki predstavnik”, da se “lažno predstavlja” i da nije bilo nikakve potrebe da ga policija štiti i prati tokom njegovog boravka u Srpskoj.

    – Šmit nema pravo na to i ja ću se potruditi da onaj ko je tako odlučio snosi posljedice – rekao je Dodik na konferenciji za medije.

    Crnadak je podsjetio da je Vlada Republike Srpske dala Kristijanu Šmitu fizičku zaštitu i pratnju Policije Republike Srpske tokom njegovog boravka u Banjaluci 10. novembra 2021. godine.

    – To znači da je Dodik imao skoro mjesec dana da reaguje i traži odgovornost Radovana Viškovića ili nekog drugog, ukoliko je Vlada postupila protiv interesa i utvrđenih stavova Republike Srpske. Dodikova izjava da Šmit u Republici Srpskoj nema tretman poput ranijih visokih predstavnika očigledno nije tačna – rekao je Crnadak.

    Crnadak tvrdi da se postupanje institucija Republike Srpske prema Kristijanu Šmitu ni po čemu ne razlikuje u odnosu na prethodni period i odnos prema ranijim visokim predstavnicima u BiH.

  • “Oružane snage BiH ne treba da postoje” Dodik povodom odluke Ustavnog suda

    “Oružane snage BiH ne treba da postoje” Dodik povodom odluke Ustavnog suda

    Mogu razumjeti da vojnici Oružanih snaga BiH nose bradu u skladu sa ličnim uvjerenjima, ali nikakao u skladu sa vjerskim opredjeljenjima, jer vjerska opredjeljenja bi značilo samo da su pripadnici OS BiH vehabije. Čak traže i da se žene vojnici pokrivaju, to nisam vidio ni u jednoj vojsci, samo u paravojnim fomacijama.

    Rekao je ovo Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH, komentarišući odluku Ustanvog suda BiH.

    Ovo pokazuje da je Ustavni sud BiH u službi muslimana Bošnjaka i da Oružane snage BiH ne treba da postoje i da se mormao i dalje zalagati za demilitarizaciju – rekao je Dodik i dodao da će “sa Ustanvim sudom BiH uskoro završiti”.

    Odgađanje odluke o izgradnji HE “Buk Bijela”, smatra Dodik, samo je dokaz da Ustavni sud BiH nema pravni osnov da odlučuje o tom pitanju.

    – Žao mi je što mnogi u Srpskoj ne shvataju kakav je ovo politički trenutak i da ova borba nije u službe dnevne politike i promocije jedne ličnosti, ovo je mnogo ozbiljnije i narednih nekoliko sedmica i narednih nekoliko mjeseci će biti presdune. I ponavljam spreman sam na dijalog sa opozicijom. Ne pozivam ih, ali spreman sam da razgovaramo – rekao je Dodik.

    On je dodao da je međunarodni intervencionizam doveo Republiku Srpsku do zida i da se mora reći da tako više ne može.

    -Mi ništa ne radimo mimo ustava BiH – rekao je Dodik i dodao da Srpska “nema medije koji bi mogli da pariraju sarajevskoj propagandi”.

    – Hoće da ocrne sve u Srpskoj, zato što vide da smo jaki i odlučni i da ne odustajemo. Ono što smo planirali, da ukinemo nezakonite zakone i povučemo prenose nadležnosti, da ćemo u tome i istajti – zaključio je Dodik.

  • Dodik o Šmitu “Hvala Milanoviću što je rekao da su visoki predstavnici u BiH prevara”

    Dodik o Šmitu “Hvala Milanoviću što je rekao da su visoki predstavnici u BiH prevara”

    Za nas Kristijan Šmit nije Visoki predstavnik i neće to nikad ni biti, i žalim ga što pokušava da se prikaže kao takav, rekao je Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH.Dodik je odbio da komentariše izjave Kristijana Šmita o ustavu BiH i Oružanim snagama BiH, tvrdeći da on nije Visoki predstavnik, nego “čovjek nekih svojih pajdaša” i da se on lažno predstavlja.

    Ima i kod nas raznih špekulanata, ima bitangi koji su spremni da rade sve što stranci traže od njih – rekao je Dodik, komentarišući činjenicu što je Šmit, tokom boravka u Srpskoj, imao pratnju kao štićena ličnost.

    – Šmit nema pravo na to i ja ću se potruditi da onaj ko je tako odlučio snosi posljedice – rekao Dodik.

    – Hvala gospodinu Zoranu Milanoviću što je rekao da su visoki predstavnici u BiH prevara i da je BiH jedina kolonija u Evropi. Apsolutno se slažem sa Milanovićem, uostlaom, mi na to ukazujemo već godinama – rekao je Dodik.

    Dalje je dodao:

    – Guraju nam ovdje 20 godina nešto što, kako je i sam Vestendorp rekao, nije u skladu sa Dejtonskim sporazumom, a kada mi na to ukažemo, onda smo mi loši momci, a oni kao nisu. BiH je kolonija, BiH je prevara, visoki predstavnici su prevara – rekao je Dodik.

  • Dodik: Putin potvrdio da nema saglasnosti za Šmita

    Dodik: Putin potvrdio da nema saglasnosti za Šmita

    Vladimir Putin mi je potvrdio da neće biti podrške za imenovanje visokog predstavnika u Savjetu bezbjednosti UN, rekao je Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH, na konferenciji za novinare u Banjaluci

    “Osjećam veliko zadovoljstvo kvalitetom razgovora sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom. Razgovorali smo skoro sat vremena i pričali o ekonomiji, izgradnji gasovoda, Srpsko-ruskog hrama u Banjaluci, cijeni nafte”, poručio je Dodik.

    On je naglasio da visoki predstavnik nije imao pravo da nametne nijedan zakon, a on je to uradio 140 puta.

    “Rusija je potpisnik Dejtonskog sporazuma, i ona to manifestuje na svaki mogući način. Iz špekulativnih razloga pokušava se sva krivica svaliti na leđa Republike Srpske. Impresioniralo me to koliko je upoznat sa detaljima. Potvrdio mi je da neće biti podrške za Šmita u Savjetu bejzbjednosti UN. Rusija nema namjeru da se miješa u BiH, kako to čine neki drugi putem specijalnih izlasnika”, poručio je Dodik.

    Dodik je naglasio da je Republika Srpska posvećana Ustavu BiH i usmjerena je na to kako je on izvorno zapisan.

    “Sve ono što je u skladu sa međunarodnim pravom Ruska Federacija to podržava. Upoznao sam Putina da mi nemamo namjeru da idemo ka NATO, i njemu je to poznato. Dogovor i razgovor sa ljudima, bez miješanja drugih u unutrašnje stvari i to smo mogli da čujemo od predsjednika Putina”, poručio je Dodik, prenio RTRS.

  • Najvažnije poruke sa sastanka Dodik – Putin

    Najvažnije poruke sa sastanka Dodik – Putin

    Rusija čvrsto stoji iza Dejtonskog sporazuma. Niko ne može da nameće rješenja narodima u BiH. Tu važnu poruku Miloradu Dodiku u Moskvi je prenio Vladimir Putin. Ruski predsjednik, srpskom članu BiH Predsjedništva poručio je i da je najvažnije očuvati mir u BiH. To je, kaže Dodik, više od onog za šta se zalažu neki zapandi lideri. O sankcijama nije bilo riječi, ali jeste o Ustavu i nadležnostima koje pripadaju enitetima.

    “Ovdje u Rusiji nema nikakvih naznaka ka nekim improvizacijama i da u tom pogledu se traži da se provede ono što jeste sporazum, a ne ono što su neke imaginacije koje je neko smislio u dalekim kancelarijama i nama ovdje prodaje kao neke buduće reforme i rješenja. Dakle veoma jedan realističan pristup”, rekao je Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH.

    Do Vladimiri Putina nije tako lako doći. Uglavnom se susreće sa najvišim svjetskim zvaničnicima. Da su Srbi za Ruse bratski narod, jasna je poruka i jučerašnjeg susreta Dodik-Putin.

    “Predsjednik Rusije je predsjednik ogromne zemlje i zaista veliki broj ljudi i mnogi bi željeli da dođu do njega. Međutim ne dolaze svi koji to žele. Sama činjenica da je on primio Dodika već unaprijed je značila da će taj razgovor biti veoma pozitivan za Republiku Srpsku, za Dodika i za Srbe koji tamo žive. Ja sam toliko puta slušala ljudi koji bi imali štošta da mu kažu”, rekla je Ljubinka Miličić, glavni i odgovorni urednik “Sputnjika”.

    Susret srpskog člana BiH Predsjedništva sa ruskim predsjednikom otkriva i više od bratskih odnosa. Govori i to, da se Republika Srpska vraća na međunarodnu scenu. Na toj sceni djeluje samostalno u okviru BIH.

    “Ta komunikacija koja se zaista desila što je i potvrđeno od strane ruskih predstavnika ima ogroman značaj i u kontekstu posljednjih političkih procesa u kojima je Rusija nije usaglasila, odnosno nije prihvatila postojeće imenovanje Kristijana Šmita za visokog predstavnika što je osporila i u samom Savjetu za implementaciju mira”, rekao je Miloš Šolaja, profesor međunarodnih odnosa na FPN-u u Banjaluci.

    Republika Srpska ima važnu i moćnu adresu na koju može da obrati, kaže Dodik. Dodaje i da Rusija traži način da pomogne u rješavanju trenutne političke krize u BiH, a ne da nametne rješenja.