Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH, pozdravio je potpisivanje Temeljnog ugovora između Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve.
“Time je Crkva koja okuplja najveći broj vjernika u Crnoj Gori dovedena u ravnopravan položaj sa drugim crkvama i vjerskim zajednicama”, naveo je Dodok na Twitteru.
On je dodao da vjeruje da su politike podjela u Crnoj Gori ostale u prošlosti i da je pred Crnom Gorom put prosperiteta i napretka.
Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je Srni da Republika Srpska, uprkos brojnim izazovima usljed globalne krize koja je zahvatila cijeli svijet, zadržava vitalnost u svim parametrima.
“Povećanje plata i penzija ublažilo je udar inflacije, a u septembru slijedi novi talas povećanja plata u javnom sektoru koje će, vjerujem, pratiti i realni sektor”, naglasio je Dodik.
On je rekao da je pomoć mladima, koji će u septembru dobiti još po 100 KM, i boračkim kategorijama učinila da građani lakše prevaziđu izazove koji su nastali na tržištu roba.
“Sve budžetske obaveze se izmiruju, pa se može konstatovati da se Repiblika Srpska uspješno nosi sa problemima globalne krize. Ako se tome doda i smanjenje broja nezaposlenih, onda možemo reći da Republika Srpska dobro stoji”, istakao je Dodik.
Podržavam jedinstvenu Kinu i smatram da su provokacije na račun tog jedinstva nedopustive, posebno u svjetlu aktuelnih dešavanja na evropskom kontinentu, naveo je na Twitteru Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH.
Dodik je na pomenutoj društvenoj mreži istakao da SAD jesu velika sila, ali da velike sile osim velike moći imaju i veliku odgovornost.
“Nije odgovorno ponašanje promjena političkog stava od države do države, pa se u nekim državama otvoreno podržavaju separatistički pokreti, dok se u drugim zagovara teritorijalna cjelovitost”, navodi se u objavi Dodika.
Prema njegovim riječima, povratak međunarodnom pravu i standardima potreban je ne samo malim državama, već svima, jer bez toga svijet ulazi u haotičan međunarodni poredak.
Podsjećamo, tenzije između SAD i Kine danas su dosegle vrhunac kada je u Tajvan doputovala Nensi Pelosi, predsjednik američkog Predstavničkog doma.
Kina je više puta upozoravala da Pelosijeva ne ide u Tajvan, za koji tvrdi da je njen, a SAD su u ponedjeljak poručile da se neće uplašiti kineskim zveckanjem oružja zbog posjete.
Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik istakao je da je potrebno formirati ekspertski tim za pripremu izmjena Zakona o Centralnoj banci BiH od kojih bi korist imali svi, uključujući i tu banku, koja bi mogla ostvariti zaradu od investiranja tih sredstava.
Dodik je naveo da bi na taj način bio održan valutni odbor, a devizne rezerve bi ostale netaknute.
Prema njegovim riječima, za to su potrebni samo dobra volja i saglasnost o izmjenama Zakona o Centralnoj banci, koji je odavno prevaziđen, čega su svi svjesni.
– Moja ranije iznesena ideja ide za tim da se uz minimalne izmjene zakona, na bazi realnog pokrića u evrima kojima Centralna banka BiH raspolaže u vidu slobodnih rezervi, emituje određeni iznos konvertibilnih maraka, dakle realno pokrivenih, koje bi se mogle investirati u domaće obveznice – naveo je Dodik na svom Tviter profilu.
Dodik je napomenuo da su pojedinci iz Centralne banke BiH reagovali na njegovu ocjenu o toj banci.
– To nije stav Banke. U svom šturom saopštenju Centralna banka BiH nije negirala nijedan navod, niti prezentovane činjenice, već na senzacionalistički način, u nedostatku argumenata, izvrće suštinu – dodao je Dodik.
Iz Centralne banke nedavno su saopštili, između ostalog, da bi držanje deviznih rezervi u zemlji, odnosno povlačenje deviznih rezervi u BiH, predstavljalo presedan u centralnom bankarstvu.
– U ovom slučaju Centralna banka BiH bi morala sve devizne rezerve pretvoriti u gotov novac (novčanice) i kao takve povući u svoj trezor. Sve ovo bi nosilo izuzetno velike troškove, kao i ogroman rizik, a što bi u konačnici znatno poljuljalo i sam valutni odbor. BiH je mala otvorena ekonomija i ovakve odluke bi imale katastrofalne posljedice – naveli su iz Centralne banke.
Zapadne zemlje nisu uspjele da stabilizuju društvo u BiH niti će to uspjeti, jer žele da to učine na nerealnoj osnovi, izjavio je srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik i poručio da Srbi neće odustati od svog identiteta.
Dodik je u intervjuu za “Russia Today” rekao da je uticaj Rusije na Balkanu pitanje za debatu, te da, ako neko ima uticaja, to su Engleska, Njemačka i SAD, koje 30 godina nakon rata, uprkos njihovom uticaju i prisustvu, nisu uspjele da stabilizuju ovo društvo.
“Oni hoće da nam kažu da nismo Srbi, već samo građani, kako bismo odustali od svog nacionalnog identiteta, našeg jezika, azbuke, kulture, zemlje, republike, kako bismo postali ‘pozitivci’ po njihovom mišljenju. To se neće desiti”, poručio je Dodik.
Dodik je podsjetio da su mu Velika Britanija i SAD uvele sankcije, ali je naglasio da je to “više problem za njih, tako arogantne i moćne koji misle da smo mi mali”.
“Mislim da kada se radi o politici, pitanje je uvijek da li se ponašaš dostojanstveno ili ne. Niko ne voli da ga vide kao kukavicu, a ja sigurno to nisam”, naglasio je Dodik.
Kada se radi o zapadnim sankcijama Rusiji, Dodik je naglasio da je očigledno da su te mjere bile ozbiljan politički neuspjeh i da su nanijele više štete ekonomiji i životnom standardu ljudi u zapadnim zemljama, naročito u EU.
“Vidjeli smo da je to donijelo dosta nestabilnosti vladama, mnoge od njih su sada nestabilnije. Mislim da je Vlada Republike Srpske sada stabilnija od vlada u mnogim evropskim zemljama”, izjavio je Dodik.
Dodik je naveo primjer vlade njemačkog kancelara Olafa Šolca, koji je, prema njegovim riječima, “zarobljen u lobiju Zelenih” koji uvode sopstvenu agendu i odbijaju ruski gas, što ugrožava čitav industrijski razvoj i pojedina pitanja vezana za Vladu NJemačke.
Srpski član Predsjedništva BiH naveo je nekoliko primjera nestabilnosti u vladama u članicama EU, od predsjednika Francuske Emanuela Makrona, koji je izgubio većinu u parlamentu, do britanskog premijera Borisa Džonsona, koji već pada sa vlasti, zatim premijera Italije Marija Dragija, koji je podnio ostavku na toj funkciji.
Dodik smatra da je čak i Vlada Austrije veoma nestabilna, te da je jedina stabilna vlast u EU Vlada Mađarske, koju prevodi premijer Viktor Orban.
“Zapad nametnuo Rusiji rat u Ukrajini”
Dodik je rekao da je sukob u Ukrajini od samog početka rat koji je Zapad nametnuo Rusiji, koja brani svoju nacionalnu bezbjednost i interese.
Dodik je u intervjuu za “Russia Today” naglasio da Zapad vodi rat u Ukrajini, obezbjeđivanjem oružja Ukrajini, te da to produžava agoniju “do posljednjeg Ukrajinca”, kao što je već ranije rečeno.
Prema njegovim riječima, kada se radi o strateškom interesu Rusije, “isto se odnosi i na SAD i druge zemlje”.
Dodik je napomenuo da je činjenica to da je Zapad prije rata ignorisao sve opravdane zahtjeve Rusije kada se radi o opažanju prijetnje nacionalnim interesima te zemlje.
Srpski član Predsjedništva BiH podsjetio je da je Moskva predstavila Zapadu konkretna viđenja, ali je Zapad to ignorisao jer je želio da započne sukob, kako bi mogao da iskoristi Ukrajinu da baci Rusiju na koljena, što se nije dogodilo.
“Vjerujem da je malo vjerovatno da se to dogodi, jer mogu da vidim i razumijem šta je Zapad uradio uvođenjem ovih sankcija – nanijelo im je više štete nego Rusiji. Ruska vojna operacija nastavlja se prema planu”, naveo je Dodik.
Dodik je izrazio mišljenje da Rusija ima sopstvene, opravdane ciljeve i da je ruski predsjednik Vladimir Putin “sjajan lider i državnik koji je oformio i ojačao Rusiju”.
Govoreći o državama zapada, Dodik je istakao da smatra da zapadna politička elita uopšte ne živi prosječan život ljudi u zapadnim zemljama i da su oni više u zamci svojih ideja o neoliberalnom konceptu, koji im omogućuje bogat život.
“Ta elita, multinacionalne kompanije i bankari ignorišu realnost situacije. Oni vjeruju da ne mogu biti izloženi destabilizaciji u svojim zemljama i zato ignorišu situaciju”, napomenuo je Dodik.
Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je Srni da je Alija Izetbegović žrtvovao mir za muslimansku državu koju nije dobio, jer su Srbi, kao autohton narod na ovim prostorima, uspjeli da odbrane svoje kuće i imanja.
“Bakir Izetbegović podlo i uporno pokušava da obmane nedavno rođene da je Srbija ratovala u BiH, čime želi da poruči da je BiH muslimanska i svi koji nisu muslimani su odnekud došli. Mi smo vijekovima svoji na svome, dočekivali i ispraćali imperije od kojih su neke, poput Otomanske, u BiH ostavile vidljiv trag”, naglasio je Dodik za Srnu upitan da prokomentariše Izetbegovićevu izjavu da je “Srbija razarala na Balkanu i da nema gdje nije pravila problem u posljednjih 30 godina”.
Dodik je istakao da je žalosno da Bakir Izetbegović nakon svega što su prošli narodi u BiH svom narodu pominje rat kao opciju.
“Niko nije zaslužio takav teror od svojih političkih predstavnika, pa ni muslimani u BiH”, rekao je Dodik.
Podsjetimo, Bakir Izetbegović, predsjednik SDA-a, govoreći o aktuelnoj političkoj situaciji, poručio je sinoć da Rusija i Srbija hoće mir imali bi ga danas, prenijeli su federalni mediji.
“Da Rusija i Srbija hoće mir, imali bi ga sutradan. Rusija razara Ukrajinu. Srbija razara na Balkanu. Nema gdje nije napravila problem u proteklih 30 godina. Znamo šta je bilo u Bosni i Hercegovini i umjesto da spuste loptu, umjesto da plate odštetu i umjesto da se ponašaju na civiliziran način, oni su ponovo izvor problema. Da hoće mir i sebi i nama, imali bi ga već danas”, rekao je Izetbegović.
Izetbegović je ukazao na blokade i opstrukcije, a posebno na “prijetnje suverenitetu i teritorijalnom integritetu od političkih struktura iz Republike Srpske”.
Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH, naveo je da, ukoliko je tačna informacija da se tužilaštava bave postavljanjem fotografija ubijenih Srba kod Bratunca, a ne time ko ih je i kako ubio, to dovoljno govori o mraku u kojem se u BiH živi gotovo 30 godina nakon rata.
“Danas bi da zabrane da pokazujemo njihove fotografije, sljedeći korak bi bila zabrana i da ih pominjemo. Ako neko misli da je to način da nas ućutkaju, poručujem im da gube vrijeme”, naveo je Dodik na Twitteru.
Potom je na njegovom profilu citiran pjesnik Aleksa Šantić: “I kad nam muške uzmete živote, grobovi naši boriće se s vama”.
Podsjećamo, uz regionalni put Bratunac-Potočari 9. jula bile su postavljene fotografije 3.267 srpskih civila i vojnika iz srednjeg Podrinja ubijenih i poginulih u proteklom građanskom ratu.
Nakon toga, tužilac Okružnog tužilaštva Bijeljina naložila je uklanjanje fotografija poginulih boraca i srpskih civilnih žrtava sa javnih površina u Bratuncu, što su porodice žrtava i učinile.
Prošle sedmice Tužilaštvo Republike Srpske podnijelo je krivičnu prijavu protiv Srđana Rankića, načelnika opštine Bratunac, zbog postavljanja fotografija ubijene srpske djece, civila i vojnika.
Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je da je očigledno da Kristijan Šmit, koji nelegitimno vrši funkciju visokog predstavnika, ispunjava želje sarajevskih stranaka i opozicije u Republici Srpskoj i da ono što je nametnuto, nema nigdje na svijetu.
Dodik je za “Glas Srpske” rekao da je odustajanje Šmita od namjere da promijeni Izborni zakon na način da olakša legitimno predstavljanje u Domu naroda Federacije BiH (FBiH), dokaz da njegovim akcijama upravljaju sarajevski političari, a da će sve dovesti do još veće majorizacije Hrvata u FBiH.
Sa druge strane, za nametnute takozvane tehničke izmjene Izbornog zakona koji bi trebalo da spriječe govor mržnje, sve vidove neprimjerenog ponašanja u kampanji kao i zloupotrebu javnih resursa, Dodik ističe da je Centralnoj izbornoj komisiji sada data “inkvizicijska uloga”.
“Ako američki predsjednik ide u kampanju za drugi mandat, onda on koristi sve resurse, najviše iz bezbjednosnih razloga”, istakao je Dodik.
On je rekao da je “Šmit neovlašćen i neizabran, te da ga ne priznaje Savjet bezbjednosti, što je primarno mjesto nepriznavanja”.
“Nismo se mi tu nešto uzdigli. Nije saglasna Rusija, nije Kina, nije ni mnogo drugih zemalja, ali se to predstavlja kao neki problem nas ‘buntovnika’. Kako da te prihvatim kad te nije Savjet bezbjednosti imenovao? Ali i da je imenovan, nema pravo da ovo radi. I sada je pokazao da je isključivo na muslimanskoj strani”, naveo je Dodik.
On je dodao da “Šmit govori da je došao ovdje da zaštiti građane i da to nije tačno”, ističući da “Šmit mora da štiti Dejtonski sporazum, a ne građane”.
“A on krši Ustav, ovo je sve antidejtonski, urušena je sva priča o demokratiji. Nekoliko zapadnih zemalja želi da disciplinuje ovaj prostor. Prvo, to je eksperiment, koji neće uspjeti. Sve je oskrnavljeno”, naglasio je Dodik.
On je rekao da ne želi da prihvati narative koje Zapad nameće.
Odgovarajući na pitanje da li će poštovati nametnute odredbe, Dodik je rekao da postoji konsenzus svih faktora u Republici Srpskoj da se zbog nametanja bilo kakvog zakona “postigne dogovor da ne izlazimo na izbore i da ih organizujemo samo na prostoru Srpske”, navodeći da bi on to prihvatio.
“Nastavićemo pravnu borbu, ali i u takvim okolnostima ćemo pobijediti. Imamo istraživanja koja nisu naša, došla su sa strane, koja govore o određenim rezultatima, optimistična su, ali treba još mnogo da radimo”, naglasio je Dodik.
On je rekao da je SNSD blizu apsolutne podrške za sastav parlamenta.
“Željka Cvijanović i ja ne bi trebalo da imamo problema u pojedinačnim kandidaturama, ali treba da se radi, i mi radimo. Mi smo sve svoje turbine upalili i krenuli”, rekao je Dodik.
Dodik, koji završava mandat u Sarajevu, istakao je da BiH nije bilo ni prije njega, a neće je biti ni poslije.
“Na sceni su te ‘bitange’ iz međunarodnog faktora koje nama nameću narativ kako da se ponašamo. Mi odemo u Brisel, oni kažu da Evropski savjet ima sastanak za pet dana i da odlučuju o Ukrajini, a možda i o BiH. Da bi imali neko meso uoči tog sastanka kažu nam: ‘Dajte da se nešto dogovorimo’. I onda smo se mi kao nešto usmeno dogovorili, a ne pisano. Pitao sam je li to samo za ovaj put, rekli su da jeste”, rekao je Dodik.
Prema njegovim riječma, onda Ukrajina dobije status kandidata, a BiH ne.
“Oni kažu da sporazum iz Brisela važi i dalje. Čekajte, šta važi dalje?”, upitao je Dodik.
On je istakao da dogovor iz Brisela ne bi trebalo da važi.
“Iako u tom dogovoru ništa nije sporno što se nas tiče. Pred nas je donesen dokument u kojem je maltene pisalo da je BiH građanska zemlja bez entiteta. Rekao sam im da tamo mora da stoji ono što piše u Ustavu BiH i to je uvaženo”, naveo je Dodik.
On je istakao da se Srbi ne bune protiv ustavne BiH.
“Ovdje je problem što su nametnuti neki ciljevi koji nisu ustavni. Mi kažemo: ‘Ustavna BiH’, i mi smo loši momci. Potpuno izokrenuta situacija, to je jedno ludilo. Sve će se ovdje na kraju raspasti samo od sebe”, rekao je Dodik.
Prema njegovim riječima, primjenjivo je ono što mi ovdje implementiramo.
“Imamo sada odluke o skidanju nekih naših zakona, ali nismo mi blesavi da, u uslovima sukoba u Ukrajini, kada je Zapad pobjesnio i obračunava se s Rusijom, a ovdje traži neke navodne saradnike Rusa, se mi podmećemo. Polako. U čemu je razlika da li će neke stvari biti sprovedene sada ili do kraja godine, ili iduće godine”, rekao je Dodik.
On je podsjetio da je kapitalan politički dokument donesen u decembru, kada je Narodna skupština Srpske donijela odluku o odbacivanju neustavnih zakona i vraćanju nadležnosti.
“Svako zna da to ne može jednokratno. Mi radimo po tom dokumentu, mi imamo sve napisano, samo je stvar procjene tajminga kad ćemo to i sprovesti”, poručio je Dodik.
RS pripremljena za izgradnju auto-puta Beograd-Sarajeva, FBiH nije odredila ni trasu
Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je da se Republika Srpska pripremila za izgradnju auto-puta od Beograda do Sarajeva, dok Federacija BiH (FBiH) nije odredila ni trasu.
Dodik je rekao da je najavljeno da će turski predsjednik Redžep Tajip Erdoan, koji zagovara taj projekat, doći 18. avgusta, kada će, prema njegovim riječima, vjerovatno, biti podvučene neke crte.
“Odnos sa Turskom je danas korektan. Ne mogu reći da li će tako biti u budućem vremenu. Erdogan je veliki državnik, veoma pragmatičan. Najčešće teme razgovora sa njim su bile ekonomske, u stilu izgradnje auto-puta od Beograda do Sarajeva”, izjavio je Dodik za “Glas Srpske”.
Dodik je, govoreći o saradnji sa turskim predsjednikom, ocijenio da će on, u krajnjoj instanci, uvijek biti na strani Bošnjaka.
“Ono što se promijenilo jeste da je sa pozicije ministra spoljnih poslova otišao Ahmet Davutoglu, koji je zagovarao neoosmanizam. Bila je prilika da se sretnem sa Erdoganom u dva-tri navrata. Nije lijepo prepričavati te sastanke, ali ja sam u njemu vidio jednog od najobjektivnijih ljudi iz te priče. Naravno da on voli BiH, ali je svjestan da se stvari ovdje ne mogu modelirati odlukama stranaca”, rekao je Dodik.
On je napomenuo da je svaki sastanak sa Erdoanom bio poziv da se u BiH dogovara.
“Čak je jednom izričito rečeno da se ne oslanjamo na strance jer će oni doći glave BiH”, naglasio je Dodik i ocijenio da je to potpuno racionalno, da ulogu Turske ne treba odbaciti, te da je pozvao Erdogana da posjeti Republiku Srpsku.
Govoreći o ideji o trilateralnom sastanku Srbije, Hrvatske i Turske sa liderima iz BiH, srpski član Predsjedništva BiH naveo je da je tu “zakočio” predsjednik SDA Bakir Izetbegović.
“Izetbegović je podanik Zapada, koji je odustao od trilateralnog sastanka Srbije, Hrvatske i Turske sa liderima iz BiH”, rekao je Dodik.
On je naveo da je predsjednik Hrvatske Zoran Milanović obećao da će učestvovati u ovom sastanku, te da je smatrano da se o tome ima dogovor, a on je onda javio da je pričao sa Izetbegovićem i da mu je rekao da je odustao.
“Ne mogu da razumijem da jedan narod, koji bi trebalo da bude politički, odbija to i prihvata lažnog visokog predstavnika kao svoj autoritet. Meni to ne ide u glavu”, rekao je Dodik.
On je ocijenio da su mnogi u politici shvatili da će BiH propasti ako nije ustavna, navodeći da i hrvatski predsjednik to razumije i gleda stvari iz svoje vizure.
“Ako rušite Dejton, ugrozili ste poziciju Hrvata – sad su stjerani uz zid. Shvatili su da Hrvata neće biti kao političkog naroda ako se ovako nastavi. S druge strane, prije petnaestak godina protiv Srba su bili svi, i OHR i svi stranci, i muslimani i Hrvati. Danas to nije tako. A onda me opozicija proglašava hrvatskim čovjekom, a meni je u priči oko Pelješkog mosta bilo samo važno da dobijemo most u Gradišci”, rekao je Dodik.
Dodik je, komentarišući optužbe da je preko priče o Pelješkom mostu mogao da bude rješavan problem Trgovske gore, rekao da je to došlo kasnije.
“Ovo sa mostom u Gradišci traje 10 godina. Mi smo još tada dobili kredit, ali nismo aktivirali sredstva jer je Hrvatska opstruisala cijelu stvar. Još sam Ivi Sanaderu predlagao da mi finansiramo izgradnju, a da rade njihove firme, samo da bismo napravili most”, rekao je Dodik.
On je naveo da je na kraju odlučeno da se ne odstupi od stava da most bude pravljen popola.
“To je nama kapitalno. Pelješki most, šta mi imamo s tim? A, i nije bilo opravdano zaustavljati Hrvatsku u toj priči. Meni su i Kinezi zahvalili što je ta investicija uspjela. Sve drugo je galama. To je bio pragmatičan potez”, ocijenio je Dodik.
Dodik je istakao da ne smatra porazom to što nije imao “dovoljno ruku” u Narodnoj skupštini Republike Srpske za neka veta.
“To je poraz Narodne skupštine, kojoj je dato to pravo. Moje je da kažem da mislim da to treba da ide na Skupštinu, da ona afirmiše svoje pravo da donese konačnu odluku. To je vrhunsko pravo”, pojasnio je Dodik.
Sa Rusijom treba razgovarati
Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je da je cilj njegovog odlaska u Rusiju jačanje pozicije Republike Srpske u nesumnjivo jednom od glavnih centara svjetske moći, koji bi trebalo da posjeti i u septembru.
Dodik je istakao da je uoči odlaska u Sankt Peterburg na sastanak sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom razmišljao o tome da bi to moglo da izazove neke negativne posljedice.
“Do samog odlaska na avion imao sam pozive iz Evrope i Sarajeva. Govorili su da mi to ne treba. Ali, smatram da rat u Ukrajini nije naša stvar, osim ovog generalnog pristupa protiv rata i da to se u suštini vodi rat između Rusije i tog liberalnog svijeta koji pada”, rekao je Dodik za “Glas Srpske”.
Dodik je naglasio da je njegova uloga da predstavlja narod, te da smatra da treba sa Rusijom da se razgovara.
“Eto, sada i Amerikanci traže neke sastanke. Razgovarali smo kao da nema rata. Osnovne teme su bile vezane za naš prostor, kako napraviti gasovod, kako učiniti neke stvari za veći uticaj ruskog kapitala”, naveo je Dodik.
On je istakao da, da se insistiralo da se Rusima uvedu sankcije, da BiH bude proglašena za neprijateljsku zemlju, gas bi se u ovoj zemlji plaćao pet-šest puta skuplje.
“Evo vidimo da se sa Putinom sastaje Erdoan. Imamo novu konfiguraciju odnosa u svijetu, tu su Kina, Indija i Iran, 80 odsto planete nije uvelo sankcije. Zašto bismo pripadali toj globalnoj manjini? Zašto bismo zatvorili vrata koja su nam otvorena?”, upitao je Dodik.
On je rekao da, kada je putovao u Rusiju, morao preko Turske, te da mu je, kada je završavan sastanak, Putin rekao da će se u septembru potruditi da lakše dođe.
Dodik se osvrnuo i na to da je, sa druge strane, sa predstavnicima SAD izazivao kontroverze svaki sastanak, nakon kojeg je ta strana davala pogrešne interpretacije.
“Namjerno su to radili. To su lažovi koji guraju svoje matrice. (Izaslaniku SAD za zapadni Balkan) Gabrijelu Eskobaru sam rekao da ono što on predlaže nije ustavno, a on je uzvratio da njega to ne zanima i da oni imaju paket sankcija, na šta sam mu rekao to što sam rekao, a kako je to nepristojno, pokazao sam stenogram. Nakon toga sam dobio još žešće sankcije”, rekao je Dodik.
On je upitao zašto se sastaju sa njim.
“Kažu da sam član Predsjedništva, pa me ne mogu mimoići. Pa, zašto uvodite sankcije članu Predsjedništva ako cijenite BiH, kakav god da sam ja? Naravno da će smanjiti te sastanke kad postanem predsjednik Republike Srpske. Ja sam u vrlo lagodnoj situaciji, u SAD nemam imovinu, bio sam tamo tridesetak puta, ali sada nemam nikakvu želju da idem, osim da posjetim prijatelje, ali i za tim nema potrebe jer oni dođu ovdje”, rekao je Dodik.
Komentarišući to da, zbog sankcija, ne može u NJujork, na sjednicu Savjeta bezbjednosti, gdje ode predsjedavajući Predsjedništva Šefik DŽaferović i priča samo svoju stranu priče, Dodik je rekao da je to stvar procedura.
“Najvažnije sesije u UN padaju mimo mandata Srbina kao predsjedavajućeg. Taj problem su imali i Mladen Ivanić i Nebojša Radmanović. Potvrda raspada BiH je i odnos prema tom pitanju”, ocijenio je Dodik.
Dodik je rekao da Amerikanci savršeno dobro znaju da je Predsjedništvo organ, a ne predsjedavajući, koji je, kako je pojasnio, tehničko lice.
“Oni sada, da bi ojačali neku svoju priču, guraju predsjedavajućeg, minimiziraju Predsjedništvo i Ustav. Kad sam ja predsjedavao, uvijek su Željko Komšić i Šefik Džaferović išli sa mnom, gdje god bi bili pozvani, jer nisu htjeli da me puste samog”, rekao je Dodik.
Srpski član Predsjedništva BiH smatra da to pokazuje kako Zapad ruši BiH.
“Ne poštuju njen ustavni poredak. Džaferović je tamo išao bez odluke Predsjedništva i iznosio lične stavove”, naglasio je Dodik.
Dodik je rekao da je unutar SNSD-a, čiji je predsjednik, bilo razgovora o njegovom povlačenju tokom mandata iz Predsjedništva BiH, ali da nekada mora da prihvati i stavove kolega.
“Oni su govorili da nije dobro vrijeme za to. Naši ljudi u institucijama BiH su pokazali kakva je BiH moguća, da je ne mogu praviti tako da je centralizuju. Sad zapadnjaci traže deblokadu. Čega deblokadu? Mi radimo u skladu sa Ustavom i nećemo da ispunjavamo njihove želje”, rekao je Dodik.
Dodik je rekao da je najozbiljniji momenat kada je razgovarano o njegovom povlačenju bio u martu.
“Nakon razgovora u stranci smo odustali”, naveo je Dodik.
Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH, obraćajući se večeras sa novog mosta u Čatrnji kod Gradiške, sa svečanosti upriličenoj povodom njegovog završetka rekao je da ovdje svi svjedoče o velikoj i važnoj pobjedi.
Pokazali smo sposobnost da možemo pobijediti i velike izazove, izgraditi sebe i svoje institucije, procedure i most po standardima Evropske unije kojoj težimo. Naš cilj jeste EU i žao nam je što BiH tako traljavo i sporo ide tom cilju. To je istovremeno posljedica složenih procedura evropske birokratije koja uvijek iznova isporučuje neostvarive zahtjeve – poručio je Dodik iz Gradiške.
Nered koji vlada na globalnoj sceni, rekao je takođe Dodik, ne obećava perspektivu.
– Otvaranje ovakvih mostova, ulaganja u ovakve građevine, svakako daje nadu da će mostovi biti dominantni, a ne oni koji te mostove ruše. Republika Srpska ima namjeru da dalje gradi mrežu auto-puteva. Ovih dana, tačnije u ponedjeljak, 1. augusta, počećemo gradnju dionice auto-puta od Rače do Bijeljine. Zvanični početak radova je 15. septembra – najavio je Milorad Dodik još jedan važan projekat za Srpsku.
Ističe kako je cilj da Srpska bude premrežena auto-putevima.
– To je veliki cilj za malu zajednicu kakva je Republiku Srpska. Mi to radimo vlastitim novcem i uz pomoć prijatelja. Vjerujem da ćemo Doboj i Bijeljinu povezati auto-putem za tri do četiri godine – rekao je Dodik.
Dodao je kako mu je želja da bude što više mostova i da u našem regionu bude stavljena tačka na sve sukobe.
– Želimo se usmjeriti na dobru saradnju. Veliki je stepen intervencionizma stranaca u BiH, koji ne dozvoljavaju da napravimo zemlju, održivu i po mjeri svih koji u njoj žive. Danas imamo veliku institucionalnu i političku krizu u BiH, sa nepoznatim načinom kako će se ta kriza riješiti. Moramo shvatiti, da smo mi dio integrisanih evropskih vrijednosti, a ne stvar neizabranih stranaca, koji ovdje nameću zakone i pokušavaju da određuju šta ko treba da čini – smatra Dodik.
Naveo je da BiH jedno može opstati kao zemlja dva entiteta i tri konstitutivna naroda, gdje politički faktori moraju dogovarati život.
– Pustite nas da sami o sebi odlučujemo. Hvala EU i za novac ali i novac jednom postane nedovoljan stimulans da se ljudi odreknu svog identiteta, zavičaja, porijekla i budućnosti – zaključio je Milorad Dodik u obraćanju na svečanosti upriličenoj povodom završetka izgradnje mosta na Savi u Čatrnji kod Gradiške.
Treba znati da dio sredstava koji je uložen u izgradnju mosta sa nivoa BiH pripada Republici Srpskoj, dodao je Dodik, obrazlažući način finansiranja gradnje mosta. On je pojasnio da su to sredstva od “takozvane univerzalne mobilne mreže, što je u suštini oteto od ovog entiteta u cilju centralizacije na nivo BiH”.
– Odlučili smo da taj novac uložimo ovdje, mada bi se most trebao finansirati izvornim novcem BIH. Međutim, mi smo se na ovaj postupak odlučili jer smo shvatili da drugačije ne može – kazao je Dodik.
Srpski član Predsjedništva BiH takođe je rekao da žali što na hrvatskoj strani nije završen dio ceste, što je uslov za puštanje mosta u saobraćaj.
Centralna banka BiH raspolaže sa oko 15 milijardi maraka deviznih rezervi, od kojih građani BiH nemaju apsolutno nikakve koristi i to bi trebalo pod hitno promijeniti, te dio tog novca umjesto u inostrane uložiti u kupovinu domaćih obveznica, što bi značajno doprinijelo sanaciji energetske krize i očuvanju privrede u BiH.
Istakao je ovo za “Glas Srpske” srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, pojašnjavajući kako bi se minimalnim izmjenama postojećeg Zakona o CB BiH moglo doći do ovog rješenja, koje bi umnogome finansijski pomoglo BiH.
Prema njegovim riječima, sada je na sceni nevjerovatna situacija da BiH ne može da koristi novac iz vlastitih rezervi, a to može da radi Njemačka.
Tvrdi da BiH trenutno ima pokriće za štampanje blizu milijardu maraka, koje bi sigurno dobro došle u energetskim i ekonomskim izazovima koji slijede, ali i da je to prema pomenutim zakonu zabranjeno.
“Istovremeno, mi ovdje imamo Kristijana Šmita, imamo Johana Satlera, imamo dvoje sudija Ustavnog suda, jedno iz Njemačke, drugo je Njemica iz Švajcarske, koji su ovdje očigledno došli da troše naše pare, a nas da drže u getu”, kaže Dodik.
Pojašnjava da je od 7,5 milijardi evra deviznih rezervi, koliko BiH trenutno ima, 5,5 milijardi upotrijebljeno za kupovinu obveznica njemačkih pokrajina, pojedinih provincija u Francuskoj, a nešto je iskorišćeno i za njemačke obveznice na saveznom nivou.
“U posljednjih četiri, pet godina za to što držimo u depozitima mi plaćamo kamatu. umjesto da se taj novac iskoristi za kupovinu obveznica entiteta, kantona ili Brčko distrikta. Oni nam to ne dozvoljavaju. Zašto? Zato da bi se Njemačka jeftino finansirala našim parama, a mi uzimali kredite kod komercijalnih banaka. Ne znam ko je ovdje lud. Ili sam lud ja, ili su svi drugi poludjeli”, kaže Dodik.
Navodi i da je šokantno da ne postoji politička volja da se to promijeni, te da kada je to prije nekoliko godina prvi put pomenuo, njemačka ambasadorka je zvala njegovog šefa kabineta da mu kaže da to što govori nije korektno.
“Dakle, nije rekla da je netačno, već da nije korektno”, rekao je Dodik, dodajući da je sada pravo vrijeme da se ovo pitanje ponovo aktuelizuje.
S Dodikom se slaže i dekan Ekonomskog fakulteta u Banjaluci i predsjednik Fiskalnog savjeta Srpske Milenko Krajišnik, naglašavajući da bi dio novca od postojećih deviznih rezervi CB BiH, kojim se u stvari “pokriva” marka, kako to propisuje “karensi bord”, sigurno trebalo iskoristiti i za kupovinu obveznica na domaćem tržištu. Da bi do toga došlo, neophodno je prije toga pristupiti izmjenama postojećeg Zakona o CB BiH.
“Da li je to i politički izvodljivo, to je drugo pitanje. Obveznice su razvojnog karaktera i namijenjene su za saniranje posljedica kriza. Ni BiH nije imuna na to, te je ovo pitanje potrebno što prije otvoriti kako se ne bi stalo sa privrednim razvojem u okolnostima kada ne znamo šta sutra nosi. Sve zemlje koriste razne monetarne instrumente za prevazilaženje raznih finansijskih nedaća. To je BiH onemogućeno jer trenutno ima zakon koji to ne dozvoljava. I na tome se i dalje insistira, iako te devizne rezerve BiH koje su uložene u pojedine obveznice ne donose nikakav prihod, a nekada je čak i negativan”, kaže Krajišnik.
Opasnosti
Prema riječima srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, devizne rezerve služe kao pokriće za konvertibilnu marku i ukoliko bi neka od inostranih zemalja odlučila da blokira sredstva koja je dobila od BiH u vidu njenih deviznih rezervi, to bi gotovo izvjesno moglo dovesti do “rušenja” monetarnog sistema BiH.