VRBAS Media

Oznaka: Milo Đukanović

  • Zaharova: Optužbe su pokušaj Đukanovića da obnovi vlast

    Zaharova: Optužbe su pokušaj Đukanovića da obnovi vlast

    Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova izjavila je danas da su optužbe crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića na račun Rusije o miješanju u unutrašnje stvari Crne Gore pokušaj obnove vlasti pod pokroviteljstvom Đukanovića.

    Zaharova je ocijenila da grupa oko crnogorskog predsjednika uporno nastavlja da igra na crkvenu kartu, a da je cilj unijeti zabunu, podijeliti Crnogorce na prijatelje i neprijatelje i podići stepen napetosti u društvu u cilju obnove vlasti pod pokroviteljstvom Đukanovića, prenosi RIA Novosti.

    Ukazala je da se istovremeno marljivo skriva činjenica da je pod prethodnom vladom, koja je bila usmjerena na takozvani evroatlantski izbor, ignorisano mišljenje značajnog dijela stanovništva Crne Gore.

    Zaharova je ukazala da je takav prezriv odnos prema sopstvenom narodu postao izvor problema, a ne miješanje spolja.

    Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović u nedjelju je optužio Rusiju i Rusku pravoslavnu crkvu za revizionizam i destabilizaciju Crne Gore u, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, pokušaju da udovolji “imperijalnim ambicijama” zvanične Moskve i “velikosrpskim ambicijama Beograda”.

  • Ustavni odbor o prijedlogu za razrješenje Ðukanovića

    Ustavni odbor o prijedlogu za razrješenje Ðukanovića

    Ustavni odbor crnogorskog parlamenta razmatraće sutra prijedlog za razrješenje predsjednika Mila Ðukanovića, zbog povrede Ustava Crne Gore, koji je podnijela Socijalistička narodna partija.

    Prijedlog Kluba poslanika SNP podržali su poslanici parlamentarne većine.

    U obrazloženju prijedloga SNP navodi se da je Ðukanović 28. avgusta na Cetinju kazao da “nije pametno insistirati na ustoličenju” mitropolita crnogorsko-primorskog SPC Joanikija u tom gradu, “već je pametno to izmjestiti iz Cetinja i obaviti u nekom od mnogobrojnih hramova u drugim gradovima”.

  • Ðukanović: Na djelu retrogradna ideja stvaranja velike Srbije

    Ðukanović: Na djelu retrogradna ideja stvaranja velike Srbije

    Velikosrpski nacionalizam želi da iskoristi geopolitičko preslaganje, bez obzira što je to Balkan već koštalo 150.000 ljudskih života, izjavio je danas predsjednik Crne Gore Milo Ðukanović.

    U intervjuu hrvatskom RTL-u, Ðukanović koji je boravio u zvaničnoj posjeti toj zemlji, rekao je da je riječ o pokušaju da se obnove stare, retrogradne politike izgradnje velikih država na Zapadnom Balkanu.

    “Lansirana je ona ista ideja koja je ponuđena kao alternativa 90-ih godina – napraviti novu kompoziciju Zapadnog Balkana, napraviti uvećane, dakle velike države, etnički i vjerski homogene. Sve zbog lažne pretpostavke da multietnička demokratija u ovom djelu Evrope nije moguća”, kazao je Ðukanović.

    Nudi se, kako je naveo, nešto što bi bilo izuzetak od pravila života na evropskom prostoru.

    “To je u 90-im doživjelo slom, plaćano je životima blizu 150.000 žrtava ljudi. Sada, vjerovatno podstaknuto geopolitičkim promjenama, ideolozi tih velikodržavnih nacionalizama pokušavaju da obnove tu ideju. Posljedično, napadnuta je Crna Gora, jer znamo da nema ”velike Srbije” bez Crne Gore u njenom sastavu”, naglasio je Ðukanović.

    Kako je rekao, nema dileme da iza toga stoji državni vrh Srbije.

    “Državni vrh Srbije na čelu sa Aleksandrom Vučićem. Poznato je da je ideja velike Srbije stara već jako dugo, vezujemo je za vrijeme Garašaninovih Načertanija 1844. godine. Od tada se ona svako malo obnavlja i uvijek je Crna Gora poželjan plijen Srbije”, kazao je Ðukanović.

    Dodao je i da se i dalje pokušava održati živom ‘iluzija – ideja o pripajanju Republike Srpske Srbiji”’.

    “Nakon što je Srbija izgubila Kosovo čini se da Crna Gora izgleda kao najprivlačnija kompenzacija i kao nezaobilazni dio da bi se uopšte ideja velike Srbije održavala u životu”, smatra Ðukanović.

    Kako dalje tvrdi, Srpska pravoslavna crkva je instrument za realizaciju velikosrpskog nacionalizma.

    “Devedesetih godina bilo je više tih instrumenata, JNA, jugoslovenska policija, jugoslovneska služba bezbjednosti, carina, zakoni. Danas više toga nema, ostala je Srpska pravoslavna crkva, koja je pristala da bude instrument velikodržavnog projekta u regionu i to se veoma jasno manifestuje u aktuelnim problemima u Crnoj Gori”, kazao je Ðukanović.

    Na pitanje može li doći do ozbiljnih sukoba u Crnoj Gori, on je ocijenio da se nije jednostavno nositi sa Srbijom, posebno, kako je naveo, ”ukoliko znate da iza Srbije stoji jedna geopolitička sila kao što je Rusija”.

    “Rusija preko podrške ovakvih ideja zapravo pokušava da ostvari svoje geopolitičke interese na Zapadnom Balkanu, koji su po definiciji suprostavljeni evropskom jedinstvu i evropskom sistemu vrijednosti. Rekao bih da je sve to lakše ukoliko izostaje potreba, pažnja i podrška sa Zapada. Dakle, kao i uvijek nasilnik će ići onoliko daleko koliko mu bude dozvoljeno”, poručio je Ðukanović.

  • Đukanović prekršio Ustav? Počinje procedura opoziva u Skupštini Crne Gore

    Đukanović prekršio Ustav? Počinje procedura opoziva u Skupštini Crne Gore

    Ustavni odbor Skupštine Crne Gore razmatraće u sredu predlog za pokretanje postupka za utvrđivanje toga da li je predsednik Milo Đukanović povredio Ustav.

    Inicijator rasprave je Klub poslanika Socijalističke narodne partije (SNP), a podržali su je predstavnici parlamentarne većine.

    SNP je u obrazloženju naveo da je Đukanović 28. avgusta na Cetinju kazao da “nije pametno insistirati na ustoličenju u tom gradu, već je pametno to izmestiti iz Cetinja i obaviti u nekom od mnogobrojnih hramova u drugim gradovima”, preneo je “Sputnjik”.

    “Nadam se da neću biti u situaciji da 5. septembra budem na Cetinju, tamo gde budu Cetinjani i gde je većinska Crna Gora, gde se brani dostojanstvo države“, rekao je tada Đukanović.

    SNP smatra da je takvim postupanjem Đukanović grubo povredio član 14. Ustava Crne Gore koji propisuje da su verske zajednice odvojene od države, kao i da su one ravnopravne i slobodne u vršenju verskih obreda i verskih poslova.

    “Takođe je Đukanović prekoračio okvir nadležnosti predsednika Crne Gore propisanih članom 95. Ustava”, naveli su iz te partije. Ocenjuje se da se Đukanović direktno umešao u poslove jedne verske zajednice, konkretno Mitropolije crnogorsko-primorske Srpske pravoslavne crkve.

    “Time je, protivno Ustavu, narušio načelo sekularnosti Crne Gore, odnosno načelo odvojenosti verskih zajednica od države”, kaže se u obrazloženju.

    Iz SNP-a su naveli da je Đukanović izjavom “Nadam se da neću biti u situaciji da 5. septembra i sam budem na Cetinju, tamo gde budu Cetinjani i gde je većinska Crna Gora, gde se brani dostojanstvo države” prekoračio ustavna ovlašćenja.

    “Nazivajući protivnike ustoličenja većinskom Crnom Gorom direktno je izazvao podelu građana na one koji podržavaju i one koje ne podržavaju ustoličenje mitropolita na Cetinju”, navodi SNP u obrazloženju.

    Kako se dodaje, Đukanović je ličnim primerom, protivno Ustavu, pozvao građane na protest i ometanje vršenja verskih obreda SPC.

    “To je samo jedan od primera koji karakterišu dugogodišnju praksu Đukanovića da kroz podelu, izazivanje mržnje, pretnje i poziv na sukobe pokušava da naruši međunacionalne i međuverske odnose unutar države”, navode poslanici SNP-a. U obrazloženju se podseća da je Đukanović učestvovao na neprijavljenom i zabranjenom skupu 5. septembra na Cetinju.

    “Takođe je prekršio član 161. Krivičnog zakonika organizujući i pozivajući na sprečavanje verskog obreda, što je operativno u delo sprovodio njegov savetnik za bezbednost Veselin Veljović”, kaže se u predlogu SNP-a.

    Ustavom je predviđeno da postupak za utvrđivanje toga da li je predsednik Crne Gore povredio Ustav može pokrenuti Skupština, na predlog najmanje 25 poslanika, prenosi Dan. Odluku o postojanju ili nepostojanju povrede Ustava donosi Ustavni sud.

    “Predsednika Crne Gore Skupština može razrešiti kada Ustavni sud utvrdi da je povredio Ustav”, piše u Ustavu.

  • Milo ima novi plan da neutrališe Srbiju?

    Milo ima novi plan da neutrališe Srbiju?

    Posle “kosovske stvari” u Srbiji, dve decenije kasnije na red bi mogla da dođe Crna Gora u kojoj bi SAD malo da “operišu” da smire tenzije, pišu mediji.

    Da li će se to zaista i desiti, za sada je nepoznanica, ali se ovih dana čuju predlozi upravo za to – da se Amerika više angažuje u Crnoj Gori. Oni, kako piše Blic, stižu od bivših američkih diplomata koje, osim te ideje, upozoravaju i na “srpski nacionalizam u zemlji”, ali i na pokušaje Moskve da ga “iskoriste za destabilizaciju Balkana”.

    Prema pisanju Blica, ideja za “mešanje” SAD došla je bivšeg američkog ambasadora pri NATO-u Kurta Volkera i Danijela Frida, bivšeg pomoćnika državnog sekretara SAD, ali za sada niko nemože da tvrdi da li su oni tu ideju izneli kao svoju, ili su pak samo “probni balon”, pa kako prođe.

    Imajući u vidu šta se sve dešava proteklih godinu dana u Crnoj Gori, a naročito poslednjih desetak dana sa kulminacijom oko ustoličenja mitropolita Joanikija, i upiranjem prsta na Srbiju i SPC kao krivce za nedeljne nemire, sasvim je legitimno upitati se da li je sve ovo deo nekog većeg plana čiji bi glavni “igrač” mogla da postane Amerika, navodi Blic.

    Kurt Volker kaže da je bio razočaran prizorima sa Cetinja, i dodaje da bi “srpske vlasti i Srpska pravoslavna crkva trebalo da obraćaju malo više pažnje na raspoloženje u Crnoj Gori”. Međutim, to je samo deo njegove priče, u okviru koje govori i o putu ka Srbiji i Rusiji i “mračnom, balkanskom srpskom nacionalizmu”.

    “Da, naravno, crnogorski narod je bio umoran posle 30 godina iste stranke na vlasti. Međutim, to ne znači da je birao put daleko od Evrope i NATO, a u korist Rusije i Srbije”, rekao Volker za “Glas Amerike”, koji je trenutno saradnik vašingtonskog Centra za analizu evropske politike i bivši specijalni izaslanik za Urajinu u vreme Trampove administracije.

    Kaže i da Crna Gora ima “multietnički i multikonfesionalni karakter”, i da se nada da to “neće biti izgubljeno zbog pritiska srpskog nacionalizma i suprostavljanja Crnogoraca tome da bi održali svoju nezavisnost”.

    Danijel Frid, sada saradnik američkog Atlantskog saveta, pak upozorava na političku agendu Moskve koja, kako ocenjuje, “priželjkuje podele i konflikt i koristi srpski nacionalizam da destabilizije Balkan i spreči ga da se pridruži Evropi”.

    “Žele da zemlje budu u haosu, siromašne i van Evrope, kako bi Moskva mogla lakše da ih kontroliše. To su metode Kremlja pod Vladimirom Putinom. Izazov za Srbiju je da odluči šta želi da bude: instrument imperijalističih ambicija Rusije ili zemlja koja je deo Evrope”, ocenio je on.

    Da li je to realno?
    Ovo su razlozi zbog kojih njih dvojica smatraju da dešavanja u Crnoj Gori iziskuju da se Amerika više angažuje i nepristrasno uključi u dijalog o budućnosti Crne Gore. Apostofiraju i bojazan od toga što su “Vlada Srbije i SPC povezane sa svojim ruskim kolegama – vladom predsednika Vladimira Putina i Ruskom pravoslavnom crkvom”.

    Međutim, koliko je realno američko angažovanje u SAD? Sagovornici Blica kažu da je malo verovatno, a ove sporadične ideje vide i kao trzaje crnogorskog predsednika da pokuša da povrati izgubljenu vlast.

    “Čini mi se da će SAD izbegavati bilo kakvo mešanje, i to se poklapa i sa Bajdenovom najavom da će se takve stvari ubuduće raditi. Situacija u Crnoj Gori nije ni trenutno takva, niti je strašno eskalirala da bi se uključivale SAD ili neko drugi”, kaže direktor Centra za regionalizam Aleksandar Popov, koji dodaje da Amerika nema razloga za to.

    Dodaje da Crna Gora ima maltene veće probleme sa svojom vladajućom većinom nego sa DPS Mila Đukanovića, i ističe da ni crnogorskoj ni vlasti ni opoziciji novi izbori nisu u interesu.

    Da crnogorski predsednik pokušava da napravi “kopču” sa Bajdenom, smatra i sociolog politike iz Crne Gore Srđan Vukadinović. Jer, kako kaže, da je Tramp u pitanju, to se ne bi desilo, “jer ga je njegova administracija pustila niz vodu”.

    “Sada, sa novom administracijom, on je video šansu da nešto pokuša, možda izdejstvuje izbore, i tako povrati deo vlasti koju je imao, što je malo verovatno. Prvi kontakti koje je imao po izboru nove administracije bili su upereni ka Bajdenu. On pokušava da spasi sebe, vrati ako je moguće ono što je bilo”, priča Vukadinović.

    Dodaje da sve i da dođe do izbora u Crnoj Gori, niko za njih nije spreman. Kaže da SAD imaju interes jedino zbog NATO da se eventualno umešaju, ali s obzirom da u Crnoj Gori nema ozbiljnih sukoba poput onih devedesetih godina, “jednostavno nemaju računicu”.

    “Nema sile koja bi podržala sukobe, nema eskalacije, sporadično se desi ponešto, ali ne tako veliko da bi se razmatralo bilo kakvo strano uključivanje. Ako bi recimo Rusija stigla do Jadrana, to bi verovatno značilo angažovanje, ali pošto to nije slučaj, a Crna Gora je i članica NATO, onda ni te bojazni nema”, zaključije Vukadinović.

  • Milo Đukanović ide u posjetu Hrvatskoj, primiće ga Milanović

    Milo Đukanović ide u posjetu Hrvatskoj, primiće ga Milanović

    Na poziv predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića predsjednik Crne Gore Milo Đukanović boraviće 16. i 17. septembra 2021. u uzvratnoj, službenoj posjeti Hrvatskoj.

    Službenu posjetu predsjednik Crne Gore započeće u četvrtak, 16. septembra, u Kancelariji predsjednika Republike Hrvatske, susretom s predsjednikom Zoranom Milanovićem.

    U Kancelariji predsjednika Republike Hrvatske, nakon ceremonije službenog dočeka, najprije će biti održan tet-a-tet susret dvojice predsjednika, a potom i bilateralni razgovori službenih delegacija Republike Hrvatske i Crne Gore.

    Nakon sastanka u Kancelariji predsjednika Republike Hrvatske biće održana konferencija za medije predsjednika Milanovića i predsjednika Đukanovića.

    Tokom službenog boravka u Zagrebu predsjednik Crne Gore Milo Đukanović susrešće se u četvrtak i s predsjednikom Hrvatskog sabora Gordanom Jandrokovićem te predsjednikom Vlade Republike Hrvatske Andrejom Plenkovićem.

    Istog dana predsjednik Crne Gore položiće vijenac ispred spomenika “Glas hrvatske žrtve-Zid boli” na Gradskom groblju Mirogoj. Predviđen je i susret s predstavnicima Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske.

    Drugog dana posjete Republici Hrvatskoj, u petak 17. septembra, predsjednik Đukanović boraviće na Brionima, gdje će mu domaćin biti predsjednik Milanović.

  • Krivična prijava protiv Đukanovića za izazivanje mržnje

    Krivična prijava protiv Đukanovića za izazivanje mržnje

    Advokat Zdravko Đukanović podnio je Višem državnom tužilaštvu u Podgorici krivičnu prijavu protiv predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića zbog izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje.

    Đukanović, koji je branilac biznismena Duška Kneževića, naveo da je crnogorski predsjednik u intervju zagrebačkom “Jutarnjem listu” nazvao Srpsku pravoslavnu crkvu kvazivjerskom zajednicom, a predsjednika Srbije Aleksandra Vučića je uporedio sa Hitlerom i optužio ga da želi Kosovo bez Albanaca i Crnu Goru bez Crnogoraca.

    “Ovakve netačne, ali opasne tvrdnje su”, kako je navedeno, “usmjerene na izazivanju mržnje i netrpeljivosti prema srpskom narodu, a imajući u vidu funkciju koju Đukanović obavlja kao predsjednik Crne Gore mogu imati nesagledive posljedice”.

    “Do sada je Đukanović više puta prijavljivan za kvalifikovani, teški oblik krivičnog djela izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, ali očigledno da je tužilaštvo u Crnoj Gori i dalje zarobljeno i da ne reaguje ili ne smije da reaguje protiv njega”, naveo je Kneževićev advokat.

    On očekuje da se Đukanović, za koga je pokrenut opoziv pred Skupštinom Crne Gore, sasluša pred nadležnim tužilaštvom, da se izjasni na sve bitne okolnosti ovog intervjua i da se protiv njega pokrene krivični postupak u kojem će se kazniti po zakonu.

  • Krokodil je malo nervozan: Milo na kraju karijere počeo da guta samog sebe

    Krokodil je malo nervozan: Milo na kraju karijere počeo da guta samog sebe

    Dostojevski ima jednu kratku pripovetku pod nazivom „Krokodil“ u kojoj poslušni i plašljivi činovnik Ivan Matvejič završi u utrobi zastrašujućeg krokodila. Iako progutan, on se koristi raznim veštinama preživljavanja, nastojeći da iz tog mračnog i zatvorenog prostora pošalje poruku onima koji još nisu progutani, da je unutra mračno, neizdržljivo, nezajažljivo pohlepno. Kada se ova pripovetka prvi put pojavila, mnogi su alegorijski tumačili da je krokodil simbol Sibira, a da je činovnik Ivan Matvejevič u stvari sam Černiševski, koji je baš u to vreme na robiji napisao mnogo korišćenu knjigu u levičarskim krugovima „Šta da se radi“. Dostojevski je mnogo puta odbijao bilo kakvu povezanost njegove priče sa konkretnim ličnostima, ali je ipak ostalo je sećanje na ta živa i uporna tumačenja.

    Ako bismo danas tumačili ovu pripovetku u kontekstu okolnosti u Crnoj Gori, onda bi nas alegorija, jednaka istini, dovela do toga da krokodil danas alegorijski ne može biti niko drugi nego Milo Đukanović, a da je Crna Gora ona progutana i izgubljena ličnost činovnika u mraku utrobe njenog vlasnika. Ovaj krokodil u Crnoj Gori je nezajažljiv, drzak, gladan tuđeg i krvožedan u odbrani svoje sebičnosti. Pri tome, on je krokodil kanibalista, sa posebnim uživanjem „jede“ svoju vrstu, one najbliže koji su pomislili da u njegovoj blizini i oni mogu biti neki krokodilčići. On jede prošlost, guta budućnost, a od sadašnjosti pravi svakodnevne demonstracije predatorske netolerancije i pokušaja lova. Njegova specifičnost je što je za razliku od pravog krokodila, ovaj alegorijski u Crnoj Gori lišen još uvek napora da lovi, osim kada mu je to zabavno ili obredno nužno da bi pokazao prisustvo. Ovom krokodilu se žrtve same predaju, ne čekaju da ih on proguta, računaju da će mu se tako približiti i sačekati neko pomilovanje, dok u utrobi obavljaju neke nevažne zadatke u odbrani krokodilovog carstva, zaboravljajući da samo krokodil odlučuje o svemu i samo on i niko drugi. Možda će ih nekada kao Jonu iz utrobe kita u starozavetnoj priči, spasiti milost Božja, ali naviknuti da mrze i Boga i crkvu, teško je očekivati neki takav rasplet.

    Ovih dana je krokodil mnogo nervozan, ljut, osvetoljubiv iz slabosti i svesti da je potrošen po zakonima vremena i da ga se odavno većina ranijih i mogućih žrtava odavno ne plaši. Naprotiv sve više postaje svestan da se vrti u krug, umoran i slab da izbegne mrežu koja ga negde u tom njegovom sve manjem brlogu vode čeka, postavljena od slobodnih i odvažnih ribara. Da, to je život. I krokodili imaju kraj, pre ili kasnije, naročito ovaj jedan koji je sada na kraju svoje karijere počeo da guta samog sebe. Da ubrza kraj i ove priče, koja će alegorijski trajati duže od krokodila i njegove samovlasti.

  • Milo Đukanović: Ovo je Pirova pobjeda Vlade, a SPC je osramotila tron Sv. Petra Cetinjskog

    Milo Đukanović: Ovo je Pirova pobjeda Vlade, a SPC je osramotila tron Sv. Petra Cetinjskog

    Nakon što je završeno ustoličenje mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija koje je održano na Cetinju uz jake policijske snage i nerede koji su ih pratili, oglasio se i predsjednik Crne Gore Milo Đukanović.

    On je kazao kako je ovo ustoličenje protivno volji građana ove države, te da je sramotno to što je Srpska pravoslavna crkva na silu “intronizovala Joanikija”.

    “Danas smo na Cetinju svjedočili velikoj sramoti SPC i Vlade Crne Gore, sramoti nezapamćenoj u dugoj historiji crnogorske države, i jednako tako u historiji ukupnog pravoslavlja. Brutalnom zloupotrebom državnih resursa, prije svega vojske i policije, i potpuno neprimjerenom upotrebom sile protiv mirno okupljenih građana u crnogorskoj prijestonici, Vlada Crne Gore je obezbijedila nasilnu intronizaciju mitropolita Joanikija, protivno volji ogromne većine građana Cetinja i značajnog broja građana Crne Gore”, rekao je Đukanović.

    On je naveo da bi “samo čovjek bez dostojanstva sebi dozvolio da na takav način helikopterskim desantom na crnogorsku prijestonicu i pod zaštitom pancirskih ćebadi bude uveden u Cetinjski manastir i na taj način osramoti tron Sv. Petra Cetinjskog”.

    “Cetinje je još jednom bilo na visini zadatka, kao i mnogo puta u istoriji Crne Gore. Mirno okupljeni građani Cetinja su na odlučan i odgovoran način štitili čast i dostojanstvo svog grada i svoje države. O tome najbolje svjedoči da bez obzira na značajne provokacije koje su trpjeli, okupljeni građani sebi nisu dozvolili ni jednog trenutka da ugroze mir i stabilnost prijestonice i Crne Gore, i da ugroze život i zdravlje bilo kojeg od okupljenih građana uključujući i pripadnike organa bezbjednosti Crne Gore”, rekao je Đukanović.

    On smatra da je današnji crkveni obred SPC-a “Pirova pobjeda Vlade” koja i dalje, kako kaže, “besprizorno služi velikodržavnim interesima i SPC kao udarnoj pesnici velikosrpskog nacionalizma protiv Crne Gore”.

    “Prije bi se moglo kazati da je ovo kraj poštovanja kojeg je SPC do sada uživala i u crnogorskoj prijestonici i u našoj državi. Tako su i zvona koja su se mogla čuti nakon intronizacije i koja su trebala biti zvona u čast novog mitropolita SPC na Cetinju, zapravo prije bila zvona upokojenja misiji SPC i cetinjske mitropolije u crnogorskom prijestonom gradu”, zaključio je Đukanović.

  • Vidović: Cetinjsko ustoličenje i Milova bahatost kao vijesnik propasti njegove vlasti

    Vidović: Cetinjsko ustoličenje i Milova bahatost kao vijesnik propasti njegove vlasti

    Bahatost dolazi pred propast, da li zna to Milo (Đukanović), pita se Siniša Vidović, zamjenik predsjednika Ujedinjene Srpske, uoči sutrašnjeg ustoličenja mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija.

    Cetinje je viševjekovno sjedište mitropolita crnogorskih, koji su potpadali pod vlast pećkih arhiepiskopa i patrijarha. Od svog nastanka 1219. godine mitropolija zetska, tj. cetinjska, odnosno crnogorsko-primorska bila je neodvojivi dio Srpske pravoslavne crkve. Uz titulu cetinjskih mitropolita stajalo je i Egzarh (čuvar) pećkoga trona. I za svo vrijeme čuvari upražnjenog pećkoga trona stolovali su i ustoličavani na Cetinju – navodi Vidović u saopštenju.

    Svako eventualno pomjeranje ustoličenja u neki drugi hram, manastir ili grad bio bi povod prekrajanja istorije, ističe on.

    – Jer ustoličiti mitropolita van Cetinjskog manastira bilo bi isto što i izvesti suprugu sa novorođenim nasljednikom iz porodilišta ne u svoju opremljenu porodičnu kuću, i sobu namijenjenu tom novorođenčetu već u neku drugu prostoriju u nekom drugom objektu u dvorištu, a onda objasniti da je to želja onih koji nisu članovi naše porodice, pa da ih ispoštujemo jer im se tako sviđa. Kao što mjesna zajednica ne može biti vlasnik naše kuće iako se nalazi na njenoj teritoriji, tako ni Cetinjska opština ne može biti i nije vlasnik Cetinjskog manastira – kategoričan je Vidović.

    Da ustoličenje mitropolita Joanikija prođe mirno i dostojanstveno u duhu pravoslavlja, a Milo Đukanović da ima i malo obraza trebao bi podnijeti ostavku jer nije shvatio poruku naroda 2020. godine, zaključio je zamjenik predsjednika Ujedinjene Srpske.