VRBAS Media

Oznaka: migrantska kriza

  • Lukač rekao da policija efikasno radi posao: Srpska nema izražen problem sa migrantima

    Lukač rekao da policija efikasno radi posao: Srpska nema izražen problem sa migrantima

    Ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Dragan Lukač izjavio je da Srpska nema izražen problem sa migrantima.

    Nakon Proširenog kolegijuma ministra unutrašnjih poslova Republike Srpske u Banjaluci, Lukač je rekao na konferenciji za novinare da je u pogledu migranata zabrinjavajuće ono što se dešava u regionu i u Federaciji BiH.

    Lukač je podsjetio da su vlasti Republike Srpske donijele dobru odluku da se na teritoriji Srpske ne dozvoli uspostavljanje migrantskih kampova, centara niti bilo čega što može da ugrozi lokalne zajednice, građane i njihovu imovinu.

    On je napomenuo da policija Republike Srpske efikasno radi svoj posao i ne dozvoljava migrantima da naprave bilo kakav prekršaj ili krivično djelo i na taj način građani Srpske i njihova imovina mogu biti bezbjedni i mirni.

    “Građani nas obavještavaju o tome gdje god da se migranti pojave pojedinačno ili u grupama i policija Republike Srpske izlazi na lice mjesta, stavlja ih pod kontrolu i sprovodi kroz našu teritoriju i sprečavamo da učine bilo kakvo krivično djelo ili prekršaj”, pojasnio je Lukač.

    On je iznio podatak da je policija Republike Srpske u ovoj godini privela 4.040 migranata koji su ilegalno prešli u Srpsku, dok je lani taj broj iznosio 17.000 lica.

    Lukač je naveo da je MUP Republike Srpske podnio šest izvještaja Tužilaštvu BiH zbog počinjenih šest krivičnih djela krijumčarenja protiv osam lica koja su prevozila 40 migranata.

  • Otkriven ilegalni migrantski kamp, Vulin predvodio akciju

    Otkriven ilegalni migrantski kamp, Vulin predvodio akciju

    Ilegalni migrantski kamp, u kojem su pronađena i bezbjednosno interesantna lica i predmeti otkriven je u jutrošnjoj policijskoj akciji u Srpskom Krsturu, opština Novi Kneževac.

    Zatečeni migranti u ilegalnom kampu na obali Tise biće dislocirani u Prihvatni centar Preševo, a rad sa bezbjednosno interesantnim licima preuzeće Policijska uprava Kikinda i Služba za borbu protiv terorizma.

    Akciju pod imenom “Plaža” predvodio je ministar unutrašnjih poslova Srbije Aleksandar Vulin, a usmjerena je ka otkrivanju migranata i identifikaciji lica za koje postoje indicije da se bave krijumčarenjem ljudi, krađama, iznudama nad migrantima i drugim krivičnim djelima.

    Vulin, koji je zajedno sa direktorom policije Vladimirom Rebićem prisustvovao akciji, rekao je da je ova krijumčarska banda vršila različita krivična djela i bila je razlog da se građani u ovom dijelu Srbije osjete nebezbjednim.

    Vulin je poručio je da se nikada neće dozvoliti nikakvo formiranje ilegalnih kampova i bandi, saopšteno je iz MUP-a Srbije.

    “To se neće dozvoliti i neće se tolerisati i odmah po saznanju da se bilo kakvi ilegalni kampovi formiraju, da se vrše bilo kakva krivična dela, Ministarstvo unutrašnjih poslova će delovati”, istakao je Vulin.

    On je naveo da migrantsku kriza nije izazvala Srbija, niti će je riješiti, ali da će na njenoj teritoriji migranti morati da se ponašaju u skladu sa zakonom.

    “Nećemo dozvoliti da migranti vrše krivična dela prema našim građanima, ali nećemo dozvoliti ni da se iživljavaju i vrše krivična dela prema pripadnicima migrantske populacije. Zakon važi za sve”, rekao je Vulin.

    Načelnik Policijske uprave Kikinda Dušan Glišin rekao je da su među iregularnim migrantima pronađena bezbjednosno interesantna lica kao i predmeti i da će se sa njima u skladu sa zakonom dalje postupati.

    Komesar Srbije za izbjeglice i migracije Vladimir Cucić istakao je da Srbija ozbiljno pristupa migracionom problemu i da Evropa nema puno ministara unutrašnjih poslova koji u ranim jutarnjim satima sa svojim pripadnicima učestvuju u akcijama, lično im pružajući podršku i pomoć.

    “Potpuno je jasno da Srbija nema razloga da se brine, jer dokle god je princip dela, a ne reči, mi ćemo celom migracionom problemu pristupati i dalje na veoma odgovoran, savestan i za Srbiju najbolji način”, istako je Cucić.

  • Hrvatska ilegalno protjeruje migrante u BiH

    Hrvatska ilegalno protjeruje migrante u BiH

    Indicija je bilo odavno, a sada je više njemačkih medija zajedno objavilo veliko istraživanje sa video-snimcima o ilegalnom vraćanju migranata na granici Hrvatske prema Bosni i Hercegovini, prenosi danas Dojče vele.

    Za komplikovani projekat istraživanja udružili su se njemački nedeljik „Špigel”, medijska organizacija “Lajthaus reporters”, švajcarski „SRF Rundšau”, dopisništvo njemačkog ARD-a iz Beča i hrvatske novine „Novosti”.

    Zajedno su utvrdili da hrvatska policija sistematski protjeruje potražioce azila kojima je potrebna zaštita u Bosnu i Hercegovinu, a da im ne pruža priliku da podnesu zahtijev za azil.

    Istražiocima je prvi put uspjelo da snime takozvane „pušbekove”, odnosno ilegalno vraćanje izbjeglica nakon što su već prešli granicu neke zemlje. Za nedjelju dana saradnici medija zabilježili su ileglano vraćanje oko 65 potražilaca azila, među kojima je bilo i trudnica i djece, a djelimično i invalida. Na snimcima se jasno mogu prepoznati pripadnici hrvatske granične policije, prenosi DW.

    Sažetak snimljenog materijala mediji su objavili na internetu. Snimci pokazuju kako hrvatski policajci vraćaju osobe iz Hrvatske, dakle iz EU, u šume u BiH. Migranti, među kojima je bilo i djece, ispričali su novinarima, između ostalog, i o tomu da su ih tukli. Osim toga, u Hrvatskoj su im, kažu, uništene kamere mobilnih telefona kako ne bi mogli da snimaju događaje.

    Takozvani „pušbekovi” u suprotnosti su s hrvatskim, evropskim i međunarodnim pravom. O takvim akcijama na hrvatskoj granici, dakle spoljnoj granici EU, mediji su izvještavali više puta.

    Na pitanje njemačkog „Špigela”, hrvatsko Ministarstvo unutrašnjih poslova u Zagrebu saopštilo je da se kod tih akcija radilo o legalnom spriječavanju ulaska osoba na granici. Pritom nije neophodno utvrditi „potrebe migranata”, navode u Zagrebu.

    Hrvatsko Ministarstvo takođe ignoriše činjenicu da su potražioci azila, prema njihovim sopstvenim navodima, već bili prodrli duboko na hrvatsku teritoriju, navodi „Špigel”. Zakon EU u takvom slučaju zabranjuje protjerivanje preko zelene granice i propisuje da se takvim osobama na njihov zahtijev omogući podnošenje zahtjeva za azil.

    Poslanici u Evropskom parlamentu koji su pogledali snimke u tome vide opasnost za vjerodostojnost Evropske unije. Evropska komisija mora da prisili Hrvatsku da potražiocima azila omogući postupak za dođlu azila, izjavila je holandska poslanica u Evropskom parlamentu Tineke Štrik.

    Hrvatska vlada bi mogla da ima problema i zbog izvještaja Odbora protiv mučenja Savjeta Evrope. Iz kuloara se može čuti da je taj izvještaj gotov, ali još nije objavljen, i da on potvrđuje optužbe protiv granične policije.

    Hrvatska vlada se protivi njegovom objavljivanju, a hrvatsko Ministarstvo unutrašnjih poslova to opovrgava.

    Nadležna komesarka Evropske komisije Ilva Johanson kaže da je do sada dobila mnogo sličnih izvještaja i da svaki pojedini slučaj mora da bude istražen. A hrvatski premijer Andrej Plenković je, kaže, prilikom njenih posjeta iskazao razumijevanje i obećao da će uspostaviti nezavisni mehanizam za praćenje poštovanja ljudskih prava na granici.

  • Satler o migracijama: Nova humanitarna kriza na zimu

    Satler o migracijama: Nova humanitarna kriza na zimu

    Šef Delegacije EU u BiH Johan Satler izjavio je da će se na zimu desiti još jedna humanitarna kriza kada je riječ o migracijama i da treba preduzeti određene korake kako bi se to preduprijedilo.

    EU je snažno angažovana na pitanju migracija na zapadnom Balkanu i BiH. Uvjeren sam da ćemo i dalje pružati podršku, ali želimo da vidimo i snažniji angažaman domaćih vlasti – rekao je Satler novinarima nakon predstavljanja rada domaćih institucija u upravljanju migracijama održane u okviru diplomatskog dijaloga o mogućnosti međunarodne podrške za razvoj procedura u BiH da se nosi sa nelegalnim migracijama u BiH i EU.

    Konstatujući da je određeni napredak u vezi sa upravljanjem migracijama učinjen, Satler je rekao da treba i dalje raditi na izgradnji i dodatnom jačanju kapaciteta, te ravnomjernijoj raspodjeli tereta migracija kako bi se izbjegla još jedna humanitarna kriza na zimu.

    On je dodao da Savjet ministara u tom kontekstu treba da dodijeli Ministarstvu bezbjednosti odgovarajuće kapacitete koji će omogućiti dalje upravljanje migracijama, što je jedan od zahtjeva EU.

    Ministar bezbjednosti u Savjetu ministara Selmo Cikotić rekao je da su skupu prisustvovali predstavnici velikog broja ambasada, međunarodnih organizacija, kao institucija iz BiH, opština i dva kantona u kojima je najizraženija migrantska kriza.

    – Upravljanje migracijama je podignuto na značajno viši nivo u odnosu na stanje od prije godinu dana – rekao je Cikotić i naveo da je broj migranata znatno smanjen i da je sve kvalitetnija koordinacija svih učesnika u tom procesu.

    Cikotić je dodao da je, uz podršku EU, Evropske komisije i velikog broja međunarodnih organizacija, u toku gradnja kampa Lipa, za koji je rekao da će biti vrsta modela za privremeni prihvatni centar za migrante ne samo u BiH, već u širem regionu.

    Današnji skup organizovalo je Ministarstvo bezbjednosti u Savjetu ministara uz podršku austrijske organizacije “Hilsverk internešnel”.

    Generalni menadžer “Hilsverka” Stefan Fric rekao je da ova organizacija u BiH sprovodi projekt koji je podržalo Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova Austrije uz podršku najvećeg donatora Evropske komisije, prenijeli su federalni mediji.

    – Cilj ovog projekata je prevencija ilegalnih migracija na područje BiH i zapadnog Balkana i dalje u EU. Radimo prije svaga kroz jačanje kapciteteta u zemljama regiona, a pristup se temelji isključivo na potrebama – objasnio je Fric.

  • Izbjeglički pritisak na BiH vidno oslabljen: Migranti probili rutu preko Rumunije

    Izbjeglički pritisak na BiH vidno oslabljen: Migranti probili rutu preko Rumunije

    Migrantski pritisak na BiH je vidno oslabio, a razlog tome su nove rute kojima su se okrenule ilegalne izbjeglice, kao i pravila koja važe u Turskoj za vrijeme turističke sezone.

    Najnoviji podaci domaćih službi pokazuju da je trenutno stanje u oblasti migracija znatno povoljnije nego prethodnih godina, kada je bio evidentan ogroman pritisak na granici i pograničnom pojasu. Službi za poslove sa strancima u prvom kvartalu godine prijavljena su 2.644 migranta, što je za 41 odsto manje nego u istom periodu 2020, kada je prijavljeno njih 4.444.

    Avganistanci i Pakistanci su dominantni među nezakonitim migrantima i zajedno čine 68 odsto svih prijavljenih migranata u prvom tromjesečju.

    Zamjenik ministra bezbjednosti BiH Nedeljko Jović podsjeća da su u 2018. godini registrovana 23.902 ilegalna migranta, 29.302 u 2019, a 16.190 u 2020. godini. Potvrdio je da se i dalje očekuje blaži pritisak jer su, prema nekim informacijama, otvorene i nove rute prema zapadnoj Evropi preko istočnih zemalja kao što je Rumunija.

    • Bitan podatak jeste i da je Turska, dok traje turistička sezona, zabranila kretanje migranata prema grčkim ostrvima, što u najvećoj mjeri utiče na smanjenje migrantskog pritiska. Kada je riječ o novim rutama, ima nova koja funkcioniše i ima jedan dio migranata koji pokušavaju da u EU uđu na granici između Srbije i Mađarske, ali s obzirom na to da vojska čuva granicu i da je pokrivena video-nadzorom, ne uspijevaju da uspostave rutu – istakao je Jović za “Glas Srpske”.

    I Srbija je, kako kaže, počela sa fizičkim zaprečavanjem na granici sa Makedonijom, što bi u početku moglo pozitivno uticati na smanjenje pritiska, a kasnije i na promjene ruta kojima se kreću preka EU. Migrante je, dodao je, od ulaska u BiH odvratilo i jačanje bedema na samoj granici jer je ojačana i Granična policija u svrhu bolje kontrole granice, a tu je i realizacija sporazuma o readmisiji. Smatra se i da će lijepi dani, kao i do sada, ojačati priliv u odnosu na prethodne mjesece, ali da će, ipak, obim biti manji nego ranije.

    Problemi u USK-u

    Da migranti i dalje prave velike probleme u Unsko-sanskom kantonu (USK), gdje ih ima i najviše od samog početka krize, svjedoče fotografije koje su objavljene na društvenim mrežama. U haos koji su napravili u kući u kojoj su bili uvjerio se i predsjedavajući Skupštine opštine Bosanski Petrovac Nemanja Davidović.

  • Komesarka EU: Nećemo vraćati migrante u Srbiju

    Komesarka EU: Nećemo vraćati migrante u Srbiju

    Evropska unija ne vraća ilegalne migrante u njihove zemlje porijekla u onom broju koliko bi to mogla na osnovu odbijenih zahtjeva za azil, ali nema u planu da ih šalje u Srbiju, izjavila je danas Ilva Johanson, komesarka za unutrašnje poslove i migracije EU.

    Naprotiv, kako je rekla za RTS, cilj EU je da Srbiji pomogne da se ilegalni priliv ljudi smanji.

    Upitana koliko ima istine u tome da EU planira da dislocira većinu migranata i izbjeglica iz tamošnjih kampova u Srbiju, Johansonova odgovara: “U tome nema nimalo istine, nema pogrešnije stvari od toga. Ono što mi treba da radimo je da zajednički upravljamo migracijama”.

    “Ja sam ovdje da u tome pomognem, da utvrdimo kojim putevima migranti stižu u Srbiju, kako bismo radili i sa tim državama. I da bismo vidjeli šta možemo da uradimo na povratku onih koji nemaju uslove da ostanu”, rekla je ona.

    Kako je objasnila, dva i po miliona evra podrške koju je EU dodijelila Srbiji je podrška podrška za migrante koji su već ovdje, da se njima pomogne, kako bi, recimo, mogli da se školuju, da budu dio društva.

    “I ja mislim da je fer da podržimo Srbiju u tome. Ali to nije jedina podrška koju pružamo. Mi pomažemo i zemljama koje su na putu kojim migrantu dolaze do Srbije, kao što gledamo kako da pomognemo onima koji treba da se vrate u svoju matičnu zemlju.

    Johansonova je istakla da je Srbija veoma pouzdan partner kada se govori o migracijama, da ima trezven i realan pristup tom pitanju.

    “Migracije nisu nešto čega se treba plašiti, ali se migracijama mora upravljati. I niko to ne može da radi samostalno jer su migracije po definiciji prekogranične. Zato moramo da radimo zajedno. Evropska unija i Srbija, ali i druge države koje se nalaze na migrantskom putu”, rekla je evropska komesarka.

    Tokom boravka u Beogradu komesarka EU sastala se s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i prisustvovala potpisivanju Ugovora o podršci Evropske unije u upravljanju migracijama – Druga faza unapređenja prihvatnih kapaciteta, usluga zaštite i pristupa obrazovanju.

    Takođe je obišla migrantske kampove u Obrenovcu i Dimitrovgradu i sa ministrom unutrašnjih poslova Aleksandrom Vulinom dogovorila zajednički rad srpske policije i Fronteksa na granicama Srbije.