Oznaka: Migranti

Priliv migranata pojačan je u prethodna dva mjeseca, a u četiri prihvatna centra u BiH trenutno je smješteno više od 3.000 osoba, potvrdio je direktor Službe za poslove sa strancima BiH Slobodan Ujić.

“Evidentno je povećanje priliva migranata u septembru i oktobru. U septembru smo imali i više od 200 pojedinačnih ulazaka ilegalnih migranata na dnevnoj bazi, dok je u oktobru taj broj bio ipak manji. Oko 90 posto tih ulazaka bilo je preko graničnog pojasa s Srbijom, gdje po našim podacima trenutno boravi između 12 i 15 hiljada migranata”, rekao je Ujić i dodao da je takva situacija je uslovila i povećanje broja korisnika usluga u našim prihvatnim, centra, gdje je s obzirom na svakodnevnu promjenjivost te situacije, smješteno između tri i tri i po hiljade ljudi. “Naravno, govorimo o Blažuju i Ušivku u Sarajevu, kao i Lipi, odnosno Borićima u Bihaću”, rekao je Ujić.

Najveći broj trenutnih migranata u BiH državljani su Afganistana, Burundija i Pakistana.

Takođe, prema izvještajima Međunarodne organizacije za migracije (IOM) nekoliko stotina ljudi i dalje boravi u takozvanim improviziranim kampovima i na javnim površinama, naročito u graničnom pojasu sa Hrvatskom.

Na zapadnobalkanskoj ruti je u prvih pet mjeseci ove godine zabilježen najveći porast broja ilegalnih migranata, navedeno je u najnovijem izvještaju Frontexa za period od januara do maja ove godine.

Prema ovom izvještaju, u tom periodu je na zapadnobalkanskoj ruti registrovano 40.675 ilegalnih migranata, što, kako ističu, čini polovinu ukupnog broja migranata.

U odnosu na prethodni period, kako je naglašeno, broj ilegalnih migranata na zapadnobalkanskoj ruti povećan je za 167 odsto, a većinom se radi o migrantima iz Sirije i Avganistana.

“Ovaj broj na zapadnom Balkanu je gotovo tri puta veći nego u istom periodu lani. Većina ljudi detektovanih na ovoj ruti su već neko vrijeme tražili način da uđu u EU”, naglašeno je u izvještaju, koji je u posjedu “Nezavisnih novina”.

U maju je, kako je naglašeno, zabilježeno 12.088 novopristiglih migranata na zapadnobalkanskoj ruti, odnosno dvostruko više nego što je zabilježeno do tada.

U apsolutnim brojevima na cijeloj teritoriji Evrope, kako je istaknuto, u maju je udvostručen broj migranata u odnosu na prethodni mjesec.

Što se tiče ukupnog broja ilegalnih migranata u Evropi, kako kažu u Frontexu, u prvih pet mjeseci zabilježeno je 86.420 ilegalnih migranata, što je, kako je istaknuto, za 82 odsto više nego lani.

Napomene radi, u ove podatke nisu uključene izbjeglice iz Ukrajine, koje imaju drugačiji pravni status u odnosu na kategoriju ekonomskih migranata, kako se vode ove grupe. U Frontexu kažu da je u Evropi zaključno s krajem maja registrovano oko 5,5 miliona izbjeglica iz Ukrajine, koji su u EU ušli iz Ukrajine i Moldavije.

U maju je registrovano 23.500 novopristiglih migranata na teritoriji Evrope, što je, kako je naglašeno, 75 odsto više u odnosu na maj prošle godine.

Nakon zapadnobalkanske rute, u istom periodu su bile najaktivnije rute preko centralnog i istočnog Mediterana.

“Broj detektovanih migranata na istočnomediteranskoj ruti nastavio je da raste i dosegao je broj od 13.668 migranata u analiziranom periodu, što je 116 odsto više u odnosu na prošlu godinu. Broj registrovanih migranata na Kipru značajno je porastao u poređenju s prošlom godinom, i to za 213 odsto, što znači da je na ovoj ruti registrovano dva od svaka tri ilegalna prelaska granice. Većina migranata je porijeklom iz Nigerije, Sirije i Konga”, naglasili su.

Adnan Beganović, portparol Policije Unsko-sanskog kantona, kaže za “Nezavisne novine” da je, prema podacima Ministarstva bezbjednosti, u dva kampa na području kantona trenutno registrovano oko 500 migranata.

Međutim, kako kaže, toplije vrijeme je dovelo do većeg kretanja migranata, koji traže način da se prebace na teritoriju Hrvatske, odnosno EU.

“Pretežno se kreću po rubnim dijelovima gradova i opština i idu ka granici. Bitno je naglasiti da bezbjednost nije ugrožena, nemamo zabilježenih krivičnih djela niti incidenata ni kad su migranti u pitanju ni kada je u pitanju lokalna populacija u odnosu na migrante”, istakao je on.

Broj migranata na zapadnobalkanskoj ruti skoro je udvostručen u odnosu na isti period lani, proizlazi iz najnovijih podataka Evropske granične službe Frontex.

Naime, na ovoj ruti je u prva dva mjeseca 2022. godine zabilježen porast od 98 odsto u odnosu na početak prošle godine kada je, kako navode u Frontexu, zabilježeno 11.800 ilegalnih prelazaka granice prema EU.

Pri tome, kako navode, u ove brojeve nisu uključeni migranti iz Ukrajine, s obzirom na to da se ovi podaci vode u odvojenim statistikama.

“Na zapadnobalkanskoj ruti je u februaru registrovano 5.700 iregularnih migranata, a Sirijci i Avganistanci su dvije najveće nacionalnosti na ovoj ruti u prva dva mjeseca 2022. godine”, rekli su u Frontexu za “Nezavisne novine”.

Dodali su da nemaju ovlaštenja da iznesu podatke samo za BiH, s obzirom na to, kako su nam rekli, da je to nadležnost vlasti u BiH.

O ilegalnim migracijama nedavno je razgovarano u Budvi, a, prema informacijama koje je Ministarstvo bezbjednosti BiH objavilo na svom sajtu, predstavnici BiH su upoznali delegate Međunarodne organizacije za migracije UN-a o situaciji u BiH. Međutim, u ovom ministarstvu nisu naveli podatke o broju migranata kojima oni raspolažu. Posljednji podaci koje smo od njih dobili su za februar, kada su istakli da u BiH trenutno boravi oko 2.000 migranata, i to iz Avganistana, Pakistana, Irana, Bangladeša i Iraka. Kako su nam tada rekli, BiH planira ove godine vraćati veći broj migranata, a novac za njihovo deportovanje će biti obezbijeđen iz evropskih fondova.

U Evropskoj komisiji kažu da je EU početkom ove godine donijela nekoliko važnih mjera kako bi se smanjila ilegalna migracija prema evropskim granicama. Kako ističu, mjere idu za ciljem da se bolje koordinišu mjere koje se donose unutar zemalja članica, ali uz poštovanje temeljnih prava migranata.

Te mjere, kako naglašavaju, podrazumijevaju jačanje Frontexa i proširenje njegovog mandata, jačanje nadzora u sprovođenju obaveza iz Šengenskog sporazuma unutar zemalja članica, te bolje uvezivanje graničnih službi s Evropskim sistemom za nadzor granice.

Inače, kako je navedeno u podacima Frontexa, na nivou EU u prva dva mjeseca zabilježen je porast broja ilegalnih migracija od 61 odsto, s više od 27.000 zabilježenih ilegalnih prelazaka granice. Ovi podaci pokazuju da se gotovo polovina ilegalnih migranata prema EU kretala preko zapadnobalkanske rute. U EU je u februaru ušlo 11.850 ilegalnih migranata, a i u martu polovina ih je došla preko zapadnobalkanske rute.

Prema podacima Frontexa, a prema apsolutnim iznosima, nakon zapadnobalkanske rute najviše je migranata u EU ušlo preko zapadnoafričke rute, i to preko Kanarskih ostrva, a do marta ih je registrovano oko 5.400.

U februaru, koji inače nije aktivan mjesec zbog zimskih uslova, ove godine je broj ilegalnih migranata uosmorostručen i iznosi oko 2.300. Na ovoj ruti više od polovine su Marokanci, a nakon njih dvije najbrojnije grupe su državljani Gvineje i Senegala.

Do smanjenja broja ilegalnih prelazaka je, prema podacima Frontexa, došlo samo na centralnoj mediteranskoj ruti, gdje je taj broj smanjen za 12 odsto. Na ovoj ruti je, kako je istaknuto, u prva dva mjeseca zabilježeno 4.500, a u februaru 1.500 ilegalnih migranata.

Na zapadnobalkanskoj migrantskoj ruti prošlog mjeseca povećan je priliv migranata za 148 odsto u odnosu na januar prošle godine, pokazuju podaci iz izvještaja”Frontexa”.

Osim toga, kako je naglašeno, na našem području je najviše registrovanih migranata koji ili čekaju rješenje njihovog migratornog statusa, ili pokušavaju da se prebace u zemlje zapadne Evrope.

Prema tim podacima, krajem januara u BiH je registrovano 5.826 migranata. Iako je u regionu zapadnog Balkana najveći broj migranata, drugi smo po porastu broja migranata, jer je na francusko-britanskoj granici, odnosno na području Kanala registrovan porast od 273 odsto, ali je ukupan broj značajno manji, odnosno oko 2.500.

Naglo povećanje broja može se jednim dijelom tumačiti kao posljedica pandemije virusa korona, odnosno manjeg broja migranata u proteklom periodu, a drugim dijelom bi se možda moglo protumačiti i nestabilnošću u Ukrajini. I u oblasti zapadnog dijela Mediterana došlo je do smanjenja broja migranata za 32 odsto, ali je tamo prisutan relativno mali broj migranata, njih svega 637.

Na području zapadne Afrike u istom periodu je registrovano 3.007 migranata, što iznosi povećanje od 50 odsto u odnosu na januar 2021. godine, dok je na centralnom Mediteranu registrovano 2.150 migranata, što je porast od 107 odsto. Na istočnom Mediteranu je, odnosno na Kipru, prema podacima “Frontexa”, registrovano 850 migranata, što je porast od 48 odsto.

Na zapadnobalkanskoj ruti je, prema podacima “Frontexa”, najviše Sirijaca, Avganistanaca i Turaka, dok je na centralnomediteranskoj ruti najviše migranata iz Tunisa, Egipta, Bangladeša i Obale Slonovače. Na zapadnomediteranskoj ruti pretežno se radi o migrantima iz Alžira, a na zapadnoafričkoj najviše je Marokanaca. Međutim, ono što zabrinjava jeste to da na istočnomediteranskoj ruti, prema “Frontexovim” podacima, ponovo dolazi do povećanja broja migranata, što bi se u narednim mjesecima moglo odraziti i na naš region, posebno imajući u vidu da dolaze topliji dani.

U “Frontexu” za “Nezavisne novine” kažu da oni ne mogu objavljivati podatke vezane za specifične zemlje, iako ih posjeduju, jer se radi o povjerljivim informacijama koje dobijaju od zemalja. “U našim izvještajima zbog toga Grčku, Bugarsku, Rumuniju, Mađarsku i Hrvatsku i zemlje zapadnog Balkana, s kojima one graniče, u našim klasifikacijama vodimo kao zapadnobalkansku rutu”, rekli su nam oni.

U Ministarstvu bezbjednosti BiH kažu da u BiH trenutno boravi oko 2.000 osoba, i to najviše iz Avganistana, Pakistana, Irana, Bangladeša i Iraka. Iz ovog podatka vidljivo je da se od svih migranata na zapadnobalkanskoj ruti njih trećina nalazi u BiH. Ministarstvo bezbjednosti, kako su nam rekli, planira ove godine vraćati veći broj migranata, a novac za njihovo deportovanje će biti obezbijeđen iz evropskih fondova.

“Cilj je da se kroz povratak u zemlje porijekla dodatno smanji pritisak nezakonitih migranata u BiH te i u ovom segmentu preduzmu efikasnije mjere u upravljanju migracijama. U prošloj godini iz BiH je vraćeno 190 migranata, uglavnom uz dobrovoljni pristanak tih osoba”, kažu oni.

Broj podnositelja zahtjeva za azilom u Njemačkoj se u prvih devet mjeseci 2021. naglo povećao, a najveći broj podnesenih zahtjeva za azilom unutar Evropske unije bilježi se upravo u toj zemlji.

“U cijeloj Evropskoj uniji u prvih devet mjeseci 2021. podneseno je 355.955 zahtjeva za azilom, što je 15 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Najsnažniji rast je zabilježen u Njemačkoj, gdje je broj podnesenih zahtjeva u usporedbi s 2020. porastao za 33 posto na 100.240 zahtjeva”, piše Funke, pozivajući se na podatke statističkog ureda EU.

Prema istim podacima, na Njemačku otpada 28.4 posto svih zahtjeva za azil podnesenih u prvih devet mjeseci ove godine na području Evropske unije. Iza Njemačke slijedi Francuska s 20, Španjolska s 11 te Italija s 8 posto podnesenih zahtjeva za azilom.

Na dnu ljestvice zemalja po broju zahtjeva za azilom nalazi se Mađarska, gdje je u prva tri kvartala 2021. predano 30 zahtjeva za azilom.

Najveći broj podnositelja zahtjeva za azilom dolazi iz Afganistana i Sirije, iza kojih slijede Pakistan i Irak.

Prošle godine je, očito zbog utjecaja pandemije na migracijske tokove, naglo opao broj podnositelja azila u Evropskoj uniji. 2019. je zabilježeno 612.000 zahtjeva.

Otvorenjem i stavljanjem u funkciju kampa Lipa na ulicama gradova Unsko-sanskog kantona sve je manje migranata i stanje je zadovoljavajuće, objašnjava premijer kantona Mustafa Ružnić.
U oktobru 2018. godine samo na ulicama Bihaća bilo je 9.500 migranata, a samo godinu dana poslije ta brojka je došla do 49.000 osoba koje su rutom preko Bihaća tražili put do Evropske unije. Svi parkovi, haustori, plaže na Uni, bili su zauzeti migrantima.

Ružnić je u razgovoru za Klix.ba kazao da su se vlasti okrenule prema zahtjevima iz Brisela te počeli rješavati problem migrantske krize u USK.

“Zatvorili smo divlje kampove, privremene kampove u privatnim prihvatnim centrima zbog slijevanja novca u privatne džepove, dali smo lokaciji za migrantski kamp van naseljenog mjesta, a zatvaranjem kampova Dom penzionera, Krajina Metal, Vučjak, Trnovi, Sedra, Bira, smanjili smo žarišta u gradovima”, kazao je Ružnić.

Kako bi se spriječio njihov dolazak u grad i osigurao boravak u kampovima s privatnim centrima, migrantima su zabranili korištenje javnog prevoza, kako s ciljem zaštite učenika i građana, tako i s ciljem otežavanja putovanja po kantonu. Kaže da je ovo doprinijelo tome da migranti promijene rutu.

“Mjere zatvaranja nekih kampova, kao i divljih kampova te izmještanja migranata van naselja, poskupila je ruta na području USK, otežani su im uslovi i smanjen je priliv u naš kanton. Otvorenjem Lipe sve je lakše i jednostavnije postalo. Svi migranti se izmještaju u Lipu i Boriće i stanje je povoljnije”, dodao je Ružnić.

Bihać i drugi gradovi u Unsko-sanskom kantonu danas puno lakše preživljavaju. “Miral” od 2.300 migranata u martu 2021. sada ima 380 osoba, ali je i on pred gašenjem. Ružnić navodi da ruta preko BiH više nije glavni pravac.

“Aktivnosti Civilne zaštite, policije, operativne grupe, Gradske uprave i svih ostalih je dalo rezultate. Migranti su pomjerili rutu. Linija koja je bila istočna granica BiH pomjerila se prema Mađarskoj i to je ono što se sada dešava, da imaju udar s gornje strane, da imaju problem Poljske…”, pojasnio je kantonalni premijer.

Na pitanje šta se očekuje na proljeće 2022. godine Ružnić je kazao da još nije poznato šta će biti s obzirom da se očekuje priliv migranata iz Sirije i Afganistana, ali da moraju svi biti spremni i imati rješenje. Upravo koordinacija nadležnih institucija sa Gradom Bihać, dugim gradovima i opštinama i Unsko-sanskim kantonom dala je rezultate.

“Koordinacija je došla do izražaja u 2021. godini. U momentu kad smo u USK rekli da je dosta, sjećate se decembra i januara 2021. godine kada smo stali ispred građana i rekli da nećemo migrante ni u Biri ni nigdje, tada se počelo raditi na koordinaciji Ministarstva sigurnosti, USK i službi unutar Ministarstva sigurnosti, granične policije, Službe za rad sa strancima i Ministarstva koje prati Oružane snage. Sve to rezultuje i većom zaštitom istočne granice. Doći će do pojačanih kontrola granične policije što će rezultovati smanjenim pravcima i ulascima migranata”, zaključio je Ružnić.