VRBAS Media

Oznaka: Migranti

  • Orban: Paket reformi o migracijama – novi ekser u kovčegu EU

    Orban: Paket reformi o migracijama – novi ekser u kovčegu EU

    Mađarski premijer Viktor Orban rekao je danas da je paket reformskih zakona o azilu i migracijama “novi ekser u kovčeg EU” i poručio da Mađarska neće popustiti pred “ludilom masovne migracije”.

    “Јedinstvo je mrtvo, ne postoje sigurne granice. Mađarska neće popustiti pred ludilom masovne migracije. Potrebne su promjene u Briselu kako bi zaustavili migraciju”, napisao je Orban na društvenoj mreži Iks.

    Poslanici Evropskog parlamenta nešto ranije su usvojili paket od deset zakona za reformu migracione i politike azila, kao što je to usaglašeno sa članicama EU.

    Reformama nije izmijenjeno osnovno pravilo prema kojem prva zemlja EU u koju stigne azilant snosi odgovornost za njega.

    Međutim, sada je uključen i “mehanizam solidarnosti” kojim se zahtijeva od svih zemalja EU da pomognu državama koje su prve na udaru, poput Italije i Grčke, kada budu suočene sa pritiskom priliva migranata ili da daju određeni finansijski doprinos.

    Nakon što Evropski savjet zvanično odobri paket, zakoni će stupiti na snagu po objavljivanju u Službenom glasniku.

    Zakoni bi trebali da počnu sa primjenom za dvije godine.

    Članice EU će imati dvije godine da izmjene unesu u nacionalna zakonodavstva.

  • Manji broj migranata u BiH

    Manji broj migranata u BiH

    BiH je jedina zemlja u regionu zapadnog Balkana u kojoj je u martu registrovan manji broj migranata u odnosu na prethodni mjesec, navedeno je u najnovijem izvještaju Međunarodne organizacije za migracije Ujedinjenih nacija sa sjedištem u Ženevi.
    Istovremeno, kako je naglašeno, u svim ostalim zemljama regiona došlo je do značajnog porasta broja migranata. Ukupno je u martu ove godine u odnosu na februar zabilježeno 9.720 novih registrovanih dolazaka ili 57 odsto više. Treba, takođe, napomenuti da je poslije Srbije BiH najopterećenija novim dolascima, a posebno u regionu Bihaća i Sarajeva.

    Od početka godine, kako je naglašeno, u regionu je zabilježeno 25.537 novih dolazaka. Najviše je novopridošlica u Srbiji, i to njih 6.317, odnosno 57 odsto više u odnosu na februar. Slijede Sjeverna Makedonija sa 696 migranata ili 24,3 odsto, te Albanija sa 488 novopridošlih migranata ili 81,7 odsto više. U BiH je zabilježeno 1.558 migranata ili 0,4 odsto manje nego u februaru.

    U proteklih godinu dana, kako je navedeno u njihovim podacima, najveć broj novih dolazaka zabilježen je od juna do oktobra, a oktobru je bilo oko 18.000 registrovanih migranata u regionu. Inače, prema ovim podacima, februar je mjesec s najmanje migranata, a od marta brojevi obično blago rastu do juna, kada dolazi do “eksplozije” novopridošlica, koja se stišava dolaskom zime.

    Gledano ukupno, u EU je prošle godine registrovano ukupno oko 192.000 migranata i ti brojevi iz godine u godinu rastu, s obzirom na to da je godinu dana ranije bilo zabilježeno oko 120.000, a godinu ranije 103.000. Godine 2019. bilo ih je samo 80.000, a prethodne godine oko 44.000 ili gotovo dvostruko manje.

    I dalje su na vrhu svih lista Avganistanci, Sirijci i Marokanci. U BiH je najviše pridošlo Avganistanaca, ali ih je zabilježeno 23 odsto manje, dok je u svim ostalim zemljama, osim u Crnoj Gori, došlo do značajnog rasta.

    Najviše smještajnih kapaciteta, kako ističe IOM, ima Srbija, u kojoj postoji 5.675 kreveta, od kojih je zauzeto 2.740, a slijedi BiH sa 4.959 kreveta, od kojih je zauzeto 1.176.

    U BiH se smještajni kapaciteti nalaze kod Bihaća, Sarajeva i Mostara, dok u Republici Srpskoj nema smještajnih kapaciteta.

    BiH je najrevnosnija kad je riječ o dobrovoljnom protjerivanju, odnosno vraćanju lica koja nisu dobila dozvolu za boravak, ili su vraćeni jer nisu ušli u zemlju na legalan način. Od ukupno 2.712 protjerivanja od 2016. do kraja prošle godine, iz BiH su vraćena 1.324 lica, dok je iz Srbije vraćeno 1.115 lica. Ostatak se odnosi na ostale zemlje u regionu, a radi se o izrazito niskim brojevima. Prošle godine je iz Srbije vraćeno 21 lice, a iz BiH 18. Ukupno je u regionu bilo 45 vraćanja, pa se i iz ovih podataka vidi da su Srbija i BiH ponovo bile najaktivnije. Najviše lica vraćeno je u Pakistan, a slijede Indija, Alžir, Maroko i Irak.

  • Gradnja pritvora za migrante u kampu Lipa pod pritiskom Brisela?

    Gradnja pritvora za migrante u kampu Lipa pod pritiskom Brisela?

    Pause
    Mute
    Remaining Time -3:01
    Picture-in-Picture
    Fullscreen
    Nije zatvor, ali jeste pritvorska jedinica. Konačno je bar malo jasnije šta se gradi u migrantskom kampu Lipa na području Bihaća. Ipak i dalje ostaje pitanje zašto su domaće vlasti ćutale o projektu čija je realizacija najavljena još u novemru. Čini se da je sve rezultat straha Evrope koja od Bosne i Hercegovine očekuje zaštitu svoje vanjske granice.

    Ovog ponedjeljka lokalne i kantonalne vlasti u Bihaću mirnije su nego prošlog. Nakon brojnih pritisaka neke odgovore o gradnji pritvorske jedinice na području migrantskog kampa Lipa, ipak su dobili.

    „Riječ je ne o tome da se ljudi zadržavaju zbog činjenice da su eventualno optuženi ili okrivljeni za neko krivično djelo nego za vrijeme sigurnosnih provjera za one osobe za koje je potrebno takve provjere izvršiti”, kaže Elvedin Sedić, gradonačelnik Bihaća.

    O ovome su vlasti na lokalnu obaviještene nakon što je juče kamp posjetio ministar spoljnjih poslova. Posjetu realizovanu gotovo u tajnosti, šef diplomatije je iskoristio da javnosti kaže da nema razloga za brigu i da pritisak povrata migranata iz Hrvatske ne snosi samo Unsko-sanski kanton.

    „Dobili smo informaciju da se to dešava da se ljudi vraćaju na Orašju na Gradišci, oni koji se iz Hrvatske po tom sporazumu o radmisiji vraćaju. Mi isto radimo sa Srbijom, radimo svoj dio posla”, rekao je Elmedin Konaković, ministar spoljnih poslova BiH.

    Podaci o readmisiji lica iz trećih zemalja iz Bosne i Hercegovine u Srbiju za sada ne postoje, a vlasti u Srbiji na upit još ne odgovaraju. Ipak, rezultat Konakovićeve posjete je i to što su predstavnici vlasti na lokalu konačno imali priliku da se uvjere u ono što se u njihovoj sredini gradi.

    „Riječ je o 12 kontejnera ukupno koji su postavljeni na površini od otprilike hiljadu kvadratnih metara. Radi se o 12 odvojenih pritvorskih jedinica, za 12 osoba”, dodaje gradonačelnik Bihaća.

    Još uvijek nema odgovora na pitanje zašto o gradnji pritvorskih jedinica niko nije pitao lokalnu vlast koja će sada tražiti njeno izmještanje i odvajanje od kampa Lipa. Prethodnih dana intenzivno Hrvatska vraća migrante na područje Bosne i Hercegovine i u prethodnih 10 dana vraćeno ih je 559, više nego u prethodne dvije godine. Istovremeno u prostoru Lipe juče je bilo registrovano samo 290 migranata – što znači da većina čim prije ponovo pokuša da se domogne Evrope koja, tvrde aktivisti, postupa ilegalno.

    „Pušbekovi su i dalje ilegalni to je status kvo i to nijedan čelnik Evropske unije, funkcioner neće reći da su pušbekovi legalni. A to što se događa ništa drugo nego pušbekovi koji su sad eto bilateralno dogovoreni i bilateralno se provode. Ja mislim da ovo vodi ka novoj katastrofi” kaže Petar Rosandić, „SOS Balkanroute“

    Iako nadležni u Bosni i Hercegovini redom tvrde da Brisel na njih ne vrši pritisak u pogledu migrantske krize, činjenica je da je gradnja pritvorskih jedinica najavljena upravo od strane Evropskih zvaničnika – i to komesara za susjedstvo i proširenje koji je najavio milion maraka za gradnju u kampu Lipa.

    Olivér Várhelyi, evropski komesar za proširenje je jpš 28. novembar 2022. rekao:
    „Dakle potrebno nam je u ovom dijelu da osiguramo da su detencijske jedinice odnosno objekti u prihvatnom centru Lipa pod određenom kontrolom.“

    U kontekstu priče o pritiscima treba napomenuti i da su, prema odgovoru hrvatskog MUP-a institucije Bosne i Hercegovine od Evropske komisije upozorene na obavezu sprovođenja sporazuma o prihvatu i vraćanju osoba koje ilegalno borave na državnom području. Taj sastanak desio se u Briselu, samo nekoliko dana prije početka masovnog i organizovanog vraćanja migranata iz Hrvatske. Iako aktuelni negiraju, bivši nosioci državnih funkcija priznaju da su u prošlosti postojali pritisci.

    „Tačno je to je postojalo i prije i očigledno postoji i sada da Bosna i Hercegovina ponese, kako oni kažu, svoj dio tereta. Mi imamo tu jednu specifičnu situaciju jer najčešće sav taj teret završi na nekoliok područja, evo u ovom slučaju to je USK” dodao je Igor Crnadak, bivši ministar spoljnih poslova BiH.

    Pred kojim je ove sedmice, prema ranijim najavama kantonalnih vlasti, povratak još 500 migranata iz Hrvatske. Istovremeno, očekuje se i dolazak šefa Evropske delegacije o kojeg lokalne vlasti i građani, iako mirniji nego prošle sedmice, i dalje očekuju odgovore.

  • Migranti u Parku Mladen Stojanović, policija na terenu

    Migranti u Parku Mladen Stojanović, policija na terenu

    U banjalučkom Parku Mladen Stojanović danas u popodnevnim časovima uočena je grupa migranata.

    Ovu informaciju za ATV su potvrdili iz Policijske uprave Banjaluka.

    “Policijski službenici su na terenu i preduzimaju radnje iz svoje nadležnosti“, rečeno je za ATV iz PU Banjaluka.

  • “Italija je napadnuta”

    “Italija je napadnuta”

    Ministar saobraćaja i infrastrukture Italije Mateo Salvini, izjavio je danas da je “Italija napadnuta”.

    On je to rekao na marginama skupa u Trstu, a povodom najnovijeg priliva migranata na Lampeduzu, prenosi Ansa.

    “Prema saopštenjima Obalske straže, a ne Mornarice, koje su ponos države, njihov rad se ometa, to se mora uzeti u obzir. Problem su trgovci ljudima i šverceri, a ne drugi. Ne NVO. Ako nevladine organizacije komplikuju posao našim mornarima, problem svakako nastaje – imigraciju ne mogu da regulišu privatna tela koja finansiraju strane zemlje. To je sigurno”, rekao je Salvini.

    Tokom noći 650 migranata je stiglo u luku Ročela Jonika na 30-metarskom ribarskom čamcu iz Libije, bez bilo kakve kontrole.

    Radi se o migrantima, muškarcima iz Sirije, Pakistana, Egipta i Bangladeša, koji su putovali oko pet dana pre nego što su ušli u luku i udarili u drugi čamac koji je korišcen u prethodnom dolasku.

    Izbeglice, za koje se navodi da su sve u dobrom zdravstvenom stanju, trenutno su smeštene u jednom od delova luke.

  • Frontex dolazi u BiH da pomogne u vezi sa migrantima

    Frontex dolazi u BiH da pomogne u vezi sa migrantima

    BiH će sa Frontexom, graničnom službom EU, zaključiti sporazum koji će toj organizaciji omogućiti da na teritoriji BiH pomogne u rješavanju problema migrantske krize, koji mjesecima opterećuje odnose unutar EU.

    Naime, više članica EU se žali da preko zapadnog Balkana veliki broj ilegalnih migranata s teritorije sjeverne Afrike ili Bliskog istoka ulazi na prostor EU, a mnogi u EU smatraju da BiH ne čini dovoljno da se taj problem riješi na njenoj teritoriji.

    EU sada želi da BiH zaključi sporazum s Frontexom kako bi ta služba pomogla domaćim vlastima u BiH kako da se olakša povratak migranata u zemlje porijekla koji nemaju pravo na azil, i da se spriječi njihov ulazak na teritoriju Hrvatske. Ovo pitanje postaje posebno osjetljivo nakon što je Hrvatska postala članica Šengena, jer to znači da između Hrvatske i Slovenije više ne postoje redovne granične kontrole, pa je pitanje granica Hrvatske sa zemljama zapadnog Balkana posebno važno.

    U Ministarstvu bezbjednosti BiH kažu da se sporazum sa Frontexom zaključuje s ciljem uspostavljanja pravnog okvira za operativne aktivnosti koje ta agencija sprovodi na teritoriji BiH.

    “Takođe na ovaj način će se efikasnije koordinisati operativnom saradnjom između država članica EU i BiH. Sporazum uređuje sva pitanja potrebna za raspoređivanje timova za upravljanje granicama iz stalnih snaga Evropske granične i obalne straže u BiH, u kojoj članovi timova mogu imati izvršna ovlaštenja”, kažu oni.

    To znači da će nakon stupanja sporazuma na snagu Frontex moći na teritoriji BiH obavljati policijske poslove koji su vezani za pitanja u okviru njene nadležnosti, što se odnosi na probleme migracija.

    Sporazum obuhvata prava Frontexa da djeluje u BiH, koristi svoje naoružanje u slučaju samoodbrane i da uspostavlja regionalne kancelarije.

    U sporazumu se posebno ističe potreba da članovi tima moraju da poštuju sve evropske konvencije o pravima migranata kada budu stupili na dužnost.

    Jedna od odredaba sporazuma je i posebna pažnja da se spriječi zloupotreba sredstava koja EU pruža BiH, te se spominje da se u tom slučaju mogu angažovati Kancelarija evropskog javnog tužioca ili Kancelarija za suzbijanje korupcije EU.

    “Ako se takvi navodi odnose na sredstva EU isplaćena u vezi s ovim sporazumom, BiH pruža svu potrebnu pomoć u vezi s istražnim aktivnostima na svojoj teritoriji, uključujući pomoć kod održavanja razgovora te provjera i inspekcija na licu mjesta, uključujući i pristup informacionim sistemima te bazama podataka u BiH, te pomaže kod pristupa bilo kojoj informaciji vezano za tehničko i finansijsko upravljanje stavkama koje djelimično ili u cijelosti finansira EU”, navodi se.

    U Evropskoj komisiji potvrđuju da EU trenutno pregovara sa BiH o pojačanom sporazumu o saradnji s Frontexom.

    “Novi sporazum će omogućiti Frontexu da pomogne partnerima u njihovim naporima da upravljaju migratornim tokovima, preduprijedi ilegalne migracije i rješava prekogranični kriminal kroz cijelu njihovu teritoriju. Naši partneri bi trebalo da omoguće osoblju Frontexa da ima izvršna ovlaštenja, poput graničnih kontrola i registracija ljudi”, naglasili su oni.

  • Zbog ilegalnih migranata EU prijeti vraćanjem viza

    Zbog ilegalnih migranata EU prijeti vraćanjem viza

    Evropska unija traži od zemalja zapadnog Balkana da hitno usklade svoju viznu politiku s viznom politikom EU ako ne žele da se suoče s mogućim vraćanjem viznog režima.
    Ovako bi se mogli sažeti zaključci koje je Evropski savjet usvojio prošle sedmice zbog sve većeg priliva ilegalnih migranata na prostor EU, a moguće ponovno uvođenje viza bi bio jedan od mehanizama da se zemlje partnere EU ohrabri da se aktivnije bore protiv ilegalnih migracija.

    Mnoge zemlje EU, poput Austrije, tvrde da se suočavaju s ogromnim prilivom ilegalnih migranata, a većina njih na teritoriju EU ulazi preko teritorije zapadnog Balkana jer organi u tim zemljama često propuštaju migrante umjesto da ih zbrinu na svojoj teritoriji. Poseban problem su i istočne članice EU, poput Bugarske i Rumunije, kojima je EU upravo zbog tog problema blokirala ulazak u Šengen.

    U Evropskoj komisiji kažu da EU trenutno pregovara s BiH o pojačanom sporazumu o saradnji s Frontexom, Evropskom službom za granice, prenose Nezavisne.

    “Novi sporazum će omogućiti Frontexu da pomogne partnerima u njihovim naporima da upravljaju migratornim tokovima, preduprijedi ilegalne migracije i rješava prekogranični kriminal kroz čitavu njihovu teritoriju. Naši partneri bi trebalo da omoguće osoblju Frontexa da ima izvršna ovlaštenja, poput graničnih kontrola i registracija ljudi”, naglasili su oni.

    Pojašnjenja radi, EU traži poštovanje vizne politike EU u dva konteksta, u kontekstu migranata i u kontekstu bezbjednosne politike EU. U kontekstu bezbjednosne politike EU, EU traži da zemlje zapadog Balkana uvedu vize ruskim državljanima kao dio obaveza koje proističu iz usklađivanja bezbjednosne i spoljne politike s EU. U kontekstu migracija, EU traži da zemlje zapadnog Balkana uvedu vize zemljama iz kojih veliki broj migranata dolazi legalno na područje zapadnog Balkana, a onda se kreću ka granicama EU kako bi tamo ili zatražili azil, ili ilegalno ušli na teritoriju EU. Jedna od zemalja kojima EU želi da BiH uvede vize je Rusija, i to i zbog kažnjavanja Rusije zbog rata u Ukrajini i zbog činjenice da sve veći broj ruskih državljana preko teritorije BiH želi ući u Hrvatsku, odnosno EU.

    Naime, kako su nam rekli nedavno u Ministarstvu unutrašnjih poslova Hrvatske, na granici Hrvatske s BiH, Srbijom i Crnom Gorom je u posljednje vrijeme povećan broj ruskih državljana koji žele ući u Hrvatsku, i dodali su da se u najvećem broju slučajeva radi o dolascima iz BiH. Kako su naglasili, ruski državljani od Hrvatske traže azil kako bi se mogli naseliti u EU.

    Uz to, EU je jesenas, kako bi kaznila Rusiju zbog rata u Ukrajini, pooštrila uslove za dobijanje viza ruskim državljanima koji žele ući u EU, čime su ukinute vizne olakšice koje je EU dala Rusiji 2007. godine. Dio zemalja članica EU tražio je zabranu ulaska ruskim državljanima u EU, ali oko te odluke nije postignuta saglasnost.

    Što se tiče migracija, EU je u petak usvojila čitav niz novih mjera, koje se uglavnom odnose na veću kontrolu kako se upravlja migracijama u zemljama preko čije teritorije ilegalni migranti ulaze na teritoriju EU, posebno kada je riječ o zapadnom Balkanu, za koji je konstatovano da je jedno od kriznih žarišta. U tu svrhu EU je indirektno zaprijetila mogućnošću reaktiviranja viznog režima.

    “Usklađivanje viznih politika prema zemljama u susjedstvu je od hitne i krucijalne važnosti za upravljanje migracijama, kao i za uspješno funkcionisanje i održivost bezviznog režima gdje je to relevantno. U tom smislu, Evropski savjet naglašava da bi trebalo ojačati monitoring viznih politika zemalja u susjedstvu. Evropski savjet pozdravlja napredak koji je ostvaren u usklađivanju s viznom politikom EU, i poziva partnere na zapadnom Balkanu da preduzmu ubrzane dalje korake”, naglašeno je.

    Kada je riječ o BiH, u posljednjem monitoringu Evropske komisije za zemlje zapadnog Balkana naglašeno je da BiH nije preduzela aktivnosti da bi dalje uskladila svoju viznu politiku s EU, i i dalje ima bezvizni režim s Azerbejdžanom, Bahreinom, Kinom, Kuvajtom, Omanom, Katarom, Rusijom i Turskom.

    “Državljanima svih ovih zemalja je potrebna viza za ulazak u EU. Trebalo bi izbjeći svaku dalju devijaciju od liste EU za zemlje kojima je potrebna viza”, naglasili su.

    U prevodu, ovo znači da je BiH dobila bezvizni režim s EU uz uslov da uskladi svoju viznu politiku s politikom EU, što nije učinjeno do kraja, posebno u kontekstu upravljanja migracijama.

    Prije rata u Ukrajini i prije izbijanja posljednjeg talasa migrantske krize neispunjavanje ovih obaveza nije izazivalo posebnu pažnju, ali sada neusklađivanje vizne politike s EU dolazi u prvi plan, što znači da će EU očekivati od BiH da preduzme potrebne korake.

  • U prihvatnim centrima oko 1.750 migranata

    U prihvatnim centrima oko 1.750 migranata

    Direktor Službe za poslove sa strancima Slobodan Ujić izjavio je Srni da je u prihvatnim centrima u BiH trenutno oko 1.750 migranata, dok ih je u januaru 2021. godine, kada je bio vrhunac migrantske krize u BiH, samo u prihvatnom centru Blažuj bilo smješteno više od 3.500.

    On je istakao da je situacija u BiH o pitanju priliva migranata trenutno stabilna, naročito u poređenju sa onom u januaru 2021. godine.

    “Trenutni broj migranata u prihvatnim centrima u svim smještajnim kapacitetima je oko 1.750 i dodatnih 300 izvan prihvatnih centara u BiH”, naveo je Ujić.

    On podsjeća da su u BiH u funkciji četiri privremena centra za prihvat i smještaj migranata kapaciteta oko 5.000 mjesta, što je u ovom trenutku više nego dovoljno za broj migranata koji se nalazi u BiH.

    Ujić podsjeća da je Savjet ministara u decembru prošle godine usvojio Strategiju u oblasti migracija i azila za period 2021-2025. godine i dodaje da je Služba za poslove sa strancima aktivno učestvovala u izradi Strategije koju je predložilo Ministarstvo bezbjednosti.

    “Ovom strategijom definisano je sedam strateških ciljeva, među kojima su: unapređenje sistema sveobuhvatnog upravljanja politikama migracija i azila, povećanje efikasnosti kontrole granice, efikasnije upravljanje nezakonitim migracijama na teritoriji BiH, unapređenje sistema azila, efikasnija borba protiv krijumčarenja migranata i trgovine ljudima, podrška zakonitim migracijama i integracija stranaca koji zakonito borave u BiH, te jačanje mehanizama koordinacije u upravljanju migracijama i azilom”, precizirao je Ujić.

    Prema njegovim riječima, nakon što budu napravljene određene korekcije, trebalo bi da bude usvojen i akcioni plan za period 2021-2025. godina u vezi sa sprovođenjem Strategije u oblasti migracija i azila.

    “Očekujem da će se donošenjem strateških dokumenata obezbijediti razvoj kvalitetnog sistema migracija i azila u BiH u skladu sa standardima EU, te omogućiti aktivno učešće u ovim oblastima na regionalnom nivou”, rekao je Ujić.

    On je potvrdio da je u prošloj godini zabilježen značajan priliv migranata u BiH i da je predmet rada Službe za poslove sa strancima bilo više od 27.000 migranata.

    Prema njegovim riječima, pritisak je naročito bio izražen u septembru i oktobru prošle godine kada je priliv bio i do 200 migranata dnevno.

    Ujić kaže da se sa lošijim vremenskim uslovima smanjuje broj pokušaja ulaska migranata u BiH.

    “Karakteristično je da se u 2022. godini struktura migranata promijenila jer smo u ranijem periodu imali dominantno državljane Pakistana, Avganistana, Iraka, a u posljednjem periodu sve ih je više iz zemalje subsaharske regije tako da je povećan broj državljana Burundija, Kameruna, Gambije”, naveo je Ujić.

    Prema njegovim riječima, značajan udio u tom broju zauzimaju i državljani Indije, Bangladeša, Nepala. U najvećoj mjeri zastupljena je kategorija ekonomskih migranata iz zemalja koje nisu zahvaćene ratnim dešavanjima.

    “BiH je tranzitna zemlja koju migranti koriste za prelazak u zemlje EU i zbog toga migrantsku situaciju Služba za poslove sa strancima posmatra sa dva aspekta – bezbjednosnog i humanitarnog. Pitanje humanitarnog zbrinjavanja migranata je veoma složeno zbog nedostatka budžetskih sredstava i u znatnoj mjeri BiH se oslanja na fondove EU. Karakteristično je da je najznačajnija pomoć koju prima BiH usmjerena direkno ka migrantima, dok je jačanje kapaciteta institucija BiH zastupljeno u nedovoljnoj mjeri”, naglasio je Ujić.

    Zato u humanitarnom dijelu, istakao je on, značajnu ulogu imaju međunarodne organizacije koje pružaju podršku Službi tako da su svi migranti koji dođu u BiH adekvatno humanitarno zbrinuti.

    S druge strane, dodao je on, Služba za poslove sa strancima, vodeći računa o bezbjednosti BiH i njenih građana, svakog migranta registruje, uzima mu biometrijske podatke, te se s njima obavljaju intervjui, nastojeći da se dođe do saznanja o rutama kretanja, potencijalnim mrežama krijumčara i prikupljaju se dokazi koji će se koristiti u postupku readmisije.

    Ujić je rekao da se prikupljeni podaci razmjenjuju sa ostalim bezbjednosnim agencijama u BiH radi dalje provjere u njihovim bazama podataka i otkrivanja potencijalnih bezbjednosnih prijetnji, čime se daje značajan doprinos zaštiti bezbjednosnog sistema BiH.

    On je naveo da su biometrijski podaci ključni u bezbjednosnom aspektu migracija, te da je na osnovu razmjene podataka i izvršenih provjera identifikovano više lica koja čine bezbjednosnu prijetnju u BiH.

    Odgovarajući na pitanje da li je i u kojoj mjeri specijalna operacija ruske vojske u Ukrajini uticala na migracije u regionu, posebno u BiH, on je rekao da državljani Rusije i Ukrajine u BiH mogu boraviti po pravu bezviznog boravka, te da u proteklom periodu nije zabilježen značajan broj lica iz ovih zemalja.

    Ujić je dodao da je u martu prošle godine zabilježen dolazak određenog broja državljana Ukrajine, ali da taj broj nije bio značajan. Većina njih već se vratila u matičnu zemlju ili je nastavila put prema zemljama EU koje su im obezbijedile bolje humanitarne uslove i pristup tržištu rada.

    “Poslednjih dana primijećen je ulazak određenog broja državljana Ruske Federacije, međutim to je još na nivou standardnih brojki”, naveo je Ujić.

    On je rekao da BiH još nije potpisala sporazum sa Agencijom za evropsku graničnu i obalnu stražu /FRONTEKS/ koji bi omogućio značajniju saradnju u oblastu uprvaljanja migracijama.

    “Ono što mogu istaći jeste da je Služba za poslove sa strancima u prethodnom periodu ostvarila saradnju sa FRONTEKS-om koji nam je pomogao u vidu specijalizovane opreme i jačanja ljudskih kapaciteta kroz brojne obuke koje su pripadnici Službe za poslove sa strancima pohađali u organizaciji ove evropske agencije”, naveo je Ujić.

    On je izrazio zadovoljstvo ostvarenim rezultatima Službe za poslove sa strancima, posebno zbog toga što je Služba i pored ograničenih materijalnih resursa, nedostatka ljudskih kapaciteta i budžetskih sredstava, stavila migrantsku krizu pod kontrolu.

    “Mi smo od 2017. godine pod pritiskom povećanog priliva migranata sa istim ljudskim i materijalnim kapacitetima. Upućujemo naše inspektore iz svih terenskih centara u mjesta koja su pod povećanim pritiskom migracija, bez mogućnosti da ostvare naknade za svoj dodatni angažman”, kaže Ujić.

    Prema njegovim riječima, Služba za poslove sa strancima proteklih godina imala je veliki odliv kadrova koji su je napustili zbog odlaska u penziju, na druga radna mjesta ili u inostranstvo.

    “Neophodno nam je zanavljanje tih pozicija, za šta čekamo odobrenje Savjeta ministara. To nam je prioritet u narednom periodu, naročito jer je intencija da Služba u potpunosti preuzme upravljanje privremenim prihvatnim centrima u čemu nam sada pomažu međunarodne organizacije”, naglasio je Ujić.

    On smatra da će migracije na zapadnobalkanskoj ruti biti nastavljene i narednih godina, naročito sada kada je Hrvatska ušla u Šengensku zonu.

    Prema njegovim riječima, fokus u narednom periodu biće na dobrovoljnom, ali i prisilnom povratku migranata u njihove zemlje porijekla.

    “Jedina smo zemlja na Balkanu koja uspješno realizuje vraćanje migranata u zemlju porijekla. Imamo u planu da organizujemo čarter letove kako bismo u matične zemlje vratili sva lica koja nemaju dobre namjere i ugrožavaju bezbjednost BiH. Za navedeno Služba ima obučene službenike eskorta i pratnje, a ono što je ključno jesu finansije, jer svako prisilno udaljenje iziskuje i znatna finansijska sredstva”, naglasio je Ujić.

    Upitan da li će se ponovo kandidovati za funkciju direktora Službe za poslove sa strancima, s obzirom na to da mu ističe mandat, on je rekao da je u toku konkursna procedura za izbor direktora Službe, koju provodi Ministarstvo bezbjednosti, da je i on jedan od kandidata, a da konačnu odluku o imenovanju donosi Savjet ministara

  • Zaustavite migrante ili vraćamo vize

    Zaustavite migrante ili vraćamo vize

    Evropska unija će od zemalja zapadnog Balkana zahtijevati strožu viznu politiku prema trećim zemljama jer je to pitanje povezano s bezviznim režimom koji EU ima sa zemljama u tom regionu.

    U akcionom planu u vezi s ilegalnim migracijama, koji je Evropska komisija usvojila uoči današnjeg samita EU sa zapadnim Balkanom u Tirani, između redova je poručeno zemljama zapadnog Balkana da pojačaju napore na sprečavanju prolaska ilegalnih migranata preko svoje teritorije prema EU ako ne žele da bude ugrožen bezvizni režim koji region uživa s EU.

    Komisija nije eksplicitno rekla da je bezvizni režim ugrožen, međutim iz sljedeće formulacije se može protumačiti da EU upozorava zemlje zapadnog Balkana da bi zbog nekontrolisanog priliva migranata u EU preko zapadnog Balkana moglo doći do suspenzije bezviznog režima.

    “U skladu s obavezama partnera na zapadnom Balkanu u procesu proširenja, usklađivanje vizne politike s EU je od krucijalne važnosti za dobro funkcionisanje bezviznog režima zapadnog Balkana s EU”, istaknuto je u ovom dokumentu Evropske komisije.

    Razlog za ovo upozorenje leži u činjenici da se broj ilegalnih migranata na zapadnobalkanskoj ruti ove godine utrostručio u odnosu na prethodnu, popevši se na 130.000 registrovanih prelazaka.

    Kao što je poznato, Evropska komisija već godinama ističe da na zapadnom Balkanu ne funkcioniše sistem prijema i obrade migranata, a problem predstavljaju i porozne granice, odnosno slabe kontrole i sprečavanje migranata da uđu na teritoriju zapadnog Balkana.

    Naime, i evropski mediji su u prethodnom periodu izvještavali da organi BiH i drugih zemalja u regionu migrante samo propuštaju prema EU, umjesto da ih zbrinu.

    U akcionom planu je navedeno da činjenica da neke zemlje zapadnog Balkana, suprotno obavezama usklađivanja viznih politika s EU, imaju bezvizni režim sa zemljama iz kojih je registrovano mnogo ilegalnih migranata u EU.

    Evropska komisija dovodi u direktnu vezu sporazume EU i zapadnog Balkana o ulasku državljana zapadnog Balkana u EU bez viza sa sporazumima koje zemlje zapadnog Balkana imaju s trećim zemljama iz koje migranti ulaze u EU. Drugim riječima, ako zapadni Balkan želi nastavak bezviznog režima s EU, mora početi da usklađuje svoju viznu politiku s politikom EU.

    Iz akcionog plana se, međutim, takođe može iščitati da su zemlje zapadnog Balkana, a posebno Srbija, ovo upozorenje EU shvatile vrlo ozbiljno jer je, kako je istaknuto, Srbija informisala Evropsku komisiju da uvodi vize za državljane Burundija i Tunisa.

    Osim toga, iako je BiH prošle godine vetom u Narodnoj skupštini RS blokirala sporazum s Evropskom graničnom službom Frontex o menadžmentu granica, nezvanično nam je rečeno da je BiH ovaj problem shvatila ozbiljno i da želi sarađivati s organima EU.

    Evropska komisija je juče objavila i 5. izvještaj o mehanizmu za suspenziju bezviznog režima. Radi se o izvještaju koji Evropska komisija redovno objavljuje o implementaciji mjera iz vizne liberalizacije nakon što je prije sedam godina spriječeno ponovno uvođenje viza zbog nekontrolisanog priliva lažnih migranata iz našeg regiona u EU.

    U dijelu ovog izvještaja o BiH se navodi da BiH još ne samo da nije potpisala sporazum s Frontexom, već nije usvojila ni akcioni plan za suzbijanje migracija, koji je predviđen Strategijom 2019-2023.

    Koliko je BiH malo uradila govori činjenica da ova strategija ističe naredne godine, a akcioni plan nije ni usvojen.

    “BiH mora da preuzme punu odgovornost u menadžmentu migracija i prijemnim centrima. Kantoni i entiteti bi trebalo da ravnopravnije podijele teret migracija, a državne vlasti da preuzmu punu kontrolu za menadžment migracija. Zbog ograničenih raspoloživih sredstava ograničena je državna efikasnost u formulaciji mjera”, navedeno je u ovom dokumentu, uz napomenu da preko teritorije BiH i dalje prolazi značajan broj migranata.

    Akcioni plan Evropske komisije, koji smo spomenuli na početku, predviđa 20 koraka, a osim usklađivanja vizne politike, mjere predviđaju tijesnu saradnju s Frontexom i jačanje mjera u menadžmentu granica.

    O ovim mjerama biće riječi na današnjem samitu, a očekuje se da će EU i zemlje zapadnog Balkana doći do dogovora kako bi se izbjeglo započinjanje procedura o ponovnom uvođenju viza.

    Inače, kako nam je rečeno u Evropskoj komisiji, očekuje se da će danas na samitu, osim o pitanju ilegalnih migracija, riječi biti i o ratu u Ukrajini, bezbjednosnoj politici i jačanju političkog dijaloga između zapadnog Balkana i EU.

    Oni su istakli da će ovo biti prvi samit sa zapadnim Balkanom van teritorije EU, što, kako navode, naglašava njihovu posvećenost regionu.

    Napomene radi, na ovom samitu se ne odlučuje o kandidaturi BiH za EU, jer će se to pitanje naći na dnevnom redu Evropskog savjeta sredinom mjeseca.

  • U prvom polugodištu ove godine prijavljena 8.192 ilegalna migranta

    U prvom polugodištu ove godine prijavljena 8.192 ilegalna migranta

    Državljani Avganistana, Bangladeša i Pakistana zajedno čine više od polovine ukupnog broja prijavljenih nezakonitih migranata.
    Od ukupnog broja prijavljenih nezakonitih migranata, 7.390 iskazalo je namjeru za podnošenje zahtjeva za azil u BiH, a samo 90 ga je i podnijelo, saopšteno je iz Savjeta ministara.

    Granična policija BiH je od januara do kraja juna u nezakonitom prelasku i pokušaju nezakonitog prelaska evidentirala 2.760 lica, što je gotovo dva puta manje nego u istom periodu 2021. godine.

    Rute preko Srbije i Albanije ostaju glavni korišteni pravci za nezakonit ulazak pa teritoriju BiH.

    Shodno tome, u prvoj polovini godine u pokušaju nezakonitog ulaska u BiH sa teritorija Srbije i Crne Gore otkriveno je 2.125 lica, od kojih su u skladu sa Zakonom o graničnoj kontroli odvraćena 1.592 lica.

    Istovremeno, na izlazu iz BiH otkriveno je 635 lica. Najveći broj otkrivenih osoba su državljani Avganistana, Turske, Burundija, Pakistana i Bangladeša.

    Informaciju o stanju u oblasti migracija u BiH za prvih šest mjeseci 2022. godine Ministarstvo bezbjednosti dostaviće Predsjedništvu BiH i Parlamentarnoj skupštini BiH.

    Na sjednici su usvojene i pojedinačne informacije o stanju u oblasti migracija na mjesečnom nivou, a Savjet ministara donio je i tri odluke o izmjenama Odluke o određivanju privremenih prihvatnih centara za smještaj migranata, koju je predložilo Ministarstvo bezbjednosti.

    Na ovaj način se bivši hotel “Sedra”, bivša tvornica “Bira” i bivša tvornica “Miral” u Velikoj Kladuši prestaju koristiti kao privremeni prihvatni centri za smještaj migranata jer su prebačeni u privremeni prihvatni centar “Lipa”, nakon što je otvoren u aprilu ove godine.