VRBAS Media

Oznaka: Mađarska

  • Autobus iz Srbije prevrnuo se u Mađarskoj: Vatrosci izvlačili putnike, povrijeđena i djeca

    Autobus iz Srbije prevrnuo se u Mađarskoj: Vatrosci izvlačili putnike, povrijeđena i djeca

    Petnaest osoba povrijeđeno je u udesu koji se dogodio jutros na autoputu 53 u Mađarskoj oko pet časova kada se prevrnuo autobus iz Srbije koji je prevozio turiste iz Beograda.

    U autobusu je bilo 55 putnika uz dva vozača, piše „Telegraf“. Na dva kilometra od mjesta Kiškunhalas, autobus je prešao u suprotni smjer iz zasad nepoznatog razloga, a potom se prevrnuo u punoj brzini.

    Kako javljaju mađarski mediji 15 ljudi je povrijeđeno, a 12 je već u bolnici. Troje je Hitna pomoć zbrinula na licu mjesta.

    Među povrijeđenim putnicima je i dvoje djece, a i oni su prebačeni u bolnicu. Neki putnici su bili zarobljeni u autobusu, pa su ih izvlačili vatrogasci.

  • Mađarska se suprotstavila članstvu takozvanog Kosova u Savjetu Evrope

    Mađarska se suprotstavila članstvu takozvanog Kosova u Savjetu Evrope

    Uoči današnje vanredne sjednice Komiteta ministara Savjeta Evrope, Mađarska se suprotstavila članstvu takozvanog Kosova u tu organizaciju, saznaje Sputnjik.

    Prema diplomatskim izvorima Sputnjika, zvanična Budimpešta ne gleda blagonaklono na inicijativu Prištine za članstvom u SE, još od podnošenja inicijative.

    Na jutrošnjem sastanku Biroa Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope, šef delegacije Mađarske Nemet Žolt postavio je pitanje da li je ovo pravi trenutak da se zahtjev tzv. Kosova za prijem u ovu organizacijuza stavi na dnevni red.

    To pitanje je postavio direktno zamjeniku generalnog sekretara Savjeta Evrope Bjornu Bergeu, uz komentar da je u aktuelnim geopolitičkim okolnostima u Evropi potrebno jedinstvo.

    Mađarski predstavnik je istakao i da bi pokretanje procedure za prijem tzv. Kosova moglo da izazove da neke države otkažu svoj dolazak na Samit SE u Rejkjaviku, 16. i 17. maja.

    Odgovor zamjenika generalnog sekretara Bergea je bio da “pitanje tzv. Kosova svakako neće biti dio Samita, a da njihov zahtjev dugo stoji”.

    Inače, u Strazburu je počelo proljećno zasjedanje Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope i u toku je i mali diplomatski rat oko aplikacije Prištine za članstvo. Zemlje Kvinte, navodno, pokušavaju da taj zahtjev “uguraju” na dnevni red.

    Šefica misije Srbije pri SE Aleksandra Đurović izjavila je da će se “Srbija do kraja boriti da se zahtjev Prištine za prijem u SE ne uvrsti na dnevni red sjednice Komiteta ministara.”

    Početak sjednice planiran je za 14. 30 časova.

    Tzv. Kosovo je zahtjev za prijem u Savjet Evrope podnijelo u maju prošle godine i do sada je ta aplikacija bila “u fioci”.

  • Evropska komisija: Jednostrana zabrana uvoza iz Ukrajine je neprihvatljiva

    Evropska komisija: Jednostrana zabrana uvoza iz Ukrajine je neprihvatljiva

    Jednostrano djelovanje zemalja članica EU kada je riječ o trgovini neprihvatljivo je, istakao je glasnogovornik Evropske komisije nakon što su Poljska i Mađarska najavile zabranu uvoza iz susjedne Ukrajine da bi zaštitile lokalni poljoprivredni sektor.

    “Svjesni smo najava Poljske i Mađarske u vezi sa zabranom uvoza žitarica i drugih poljoprivrednih proizvoda iz Ukrajine”, naveo je glasnogovornik u saopćenju.
    On je dodao da je u ovom kontekstu važno podvući da je trgovinska politika u isključivoj nadležnosti EU i da stoga jednostrane akcije nisu prihvatljive.

    Poljska zabrana uvoza ukrajinskog žita i druge hrane odnosit će se i na tranzit ovih proizvoda kroz zemlju, rekao je poljski ministar razvoja i tehnologije Waldemar Buda.

    Poljska i Mađarska saopćile su ranije da su odlučile da zabrane uvoz iz susjedne Ukrajine da bi zaštitile lokalni poljoprivredni sektor nakon što su jeftine žitarice i prehrambeni proizvodi iz Ukrajine oborili cijene širom regiona. Poljska zabrana stupila je na snagu sinoć.

    Ukrajinsko Ministarstvo za agrarnu politiku i hranu saopćilo je da je poljska zabrana u suprotnosti sa postojećim bilateralnim sporazumima o izvozu i pozvalo na razgovore kako bi se to pitanje riješilo.

  • Kongres SAD sprema sankcije za Mađarsku

    Kongres SAD sprema sankcije za Mađarsku

    Dvostranačka grupa u Kongresu priprema američke sankcije koje bi bile usmjerene na vodeće mađarske političke ličnosti povezane s Orbanovom vladom, dok odnosi između dvije zemlje nastavljaju ići silaznom putanjom.

    Prijedlogom zakona o sankcijama bi se imenovali bivši zvaničnici i pristalice vlade, uglavnom povezane s strankom Fidesz premijera Viktora Orbana.

    Zakon je u pripremi od prošle godine i očekuje se da će izaći pred Kongres već sljedećeg mjeseca, gdje će vjerovatno dobiti široku podršku, kažu za Guardian zvaničnici upoznati s procesom izrade.

    Nacrt zakona o sankcijama, o kojem je prvi izvijestio RSE, izrađuje se u vrijeme stalnog pogoršanja odnosa između Washingtona i Budimpešte.

    Orban je bio blizak politički saveznik Donalda Trumpa, a Fidesz održava jake veze s tvrdolinijaškim američkim konzervativcima. Ove sedmice, dokumenti Pentagona koji su procurili, zasnovani na obavještajnim podacima, izvještavaju da je mađarski premijer opisao SAD kao jednog od tri najveća protivnika svoje stranke.

    Mađarska je u četvrtak objavila da planira napustiti Međunarodnu investicionu banku (IIB) koju kontroliše Rusija, dan nakon što su SAD uvele sankcije toj instituciji sa sjedištem u Budimpešti koja se naširoko naziva “trojanskim konjem” Moskve u Evropi.

    Ministarstvo finansija je takođr najavilo kaznene mere protiv bivšeg predsednika odbora IIB Nikolaja Kosova i dvojice visokih rukovodnih zvaničnika, Georgija Potapova i Imrea Laslockog.

    Objavljujući odluku da povuče svoje predstavnike iz banke, Mađarska je izrazila frustraciju zbog pritiska SAD.

    “Prihvaćamo i razumijemo da zastupamo različite stavove, ali ne razumijemo zašto je neophodan pritisak na druge države da promijene svoje”, rekao je ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto na konferenciji za novinare. “Mađarska je država, stoga je treba tretirati kao jednu, a ne kao koloniju.”

    Dan ranije, američki ambasador David Pressman rekao je da je, za razliku od drugih saveznika u NATO-u, mađarska vlada ignorisala američka upozorenja o aktivnostima banke. “Mađarska je odbacila zabrinutost vlade Sjedinjenih Država u vezi sa rizicima koje njeno kontinuirano prisustvo predstavlja za alijansu”, rekao je Pressman. “Zabrinuti smo zbog kontinuirane želje mađarskih lidera da prošire i prodube veze s Ruskom Federacijom.”

    U martu, Pressman je otišao u Washington kako bi se konsultovao sa državnim sekretarom Antonyjem Blinkenom i visokim zvaničnicima Bijele kuće. Američka ambasada je saopćila da su razgovarali o “skorašnjim dešavanjima” u odnosima s Mađarskom, “uključujući jedinstvenu antiameričku retoriku visokih mađarskih zvaničnika i sveprisutnu antiameričku retoriku u medijima pod kontrolom Vlade Mađarske”.

    Njegovi kritičari vide Orbana kao najbližeg saveznika Vladimira Putina u EU. Blokiranje njegove vlade za pristupanje Švedske NATO-u dodatno je pokvarilo odnose sa Washingtonom, a do kraja marta, Budimpešta je odlagala i pokušaj Finske za pridruživanje. Mađarska je također blokirala učešće Ukrajine na nekoliko NATO sastanaka na visokom nivou od 2017.

    Nakon što je Peter Szijjarto, mađarski ministar vanjskih poslova, posjetio Moskvu kako bi potpisao niz energetskih sporazuma u utorak, Politico je objavio da je Oleg Ustenko, ekonomski savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, rekao da će novi energetski sporazumi Budimpešte s Rusijom samo produžiti rat u Ukrajini.

    “Ako ste vidjeli snimak na kojem su Rusi odsjekli glavu ukrajinskom vojniku, Mađari plaćaju nož”, rekao je Ustenko.

    U najnovijem izvještaju State Departmenta o ljudskim pravima zabilježen je alarmantan nivo korupcije u Mađarskoj.

    “Iako je vlada poduzela neke korake da identifikuje, istraži, krivično goni i kazni zvaničnike koji su počinili kršenje ljudskih prava, akcije protiv korupcije na visokom nivou, politički povezane, bile su ograničene”, navodi se u izvještaju.

    Istraživanje Transparency Internationala o korupciji, Indeks percepcije korupcije, rangiralo je Mađarsku kao najkorumpiraniju državu članicu EU u 2022. godini.

    Ovo nije prvi put da su SAD uvele sankcije osobama bliskim Orbanu. Washington je 2014. godine zabranio ulazak u SAD brojnim mađarskim ličnostima, uključujući šefa nacionalnog poreznog ureda, zbog zabrinutosti za korupciju. Tom prilikom, međutim, nisu imenovane osobe koje su bile na meti.

  • Drama u Mađarskoj: “Prodali su državu Kinezima”

    Drama u Mađarskoj: “Prodali su državu Kinezima”

    ​Mađarska ima ambicije da postane ključni proizvođač automobilskih baterija.

    U Debrecinu Kinezi grade veliku fabriku, iako je upitno gdje će naći vodu, električnu energiju, ali i radnike, piše DW.

    Građevinske mašine već uveliko pripremaju teren za ono što će biti jedna od najvećih fabrika automobilskih baterija u Evropi.

    Kineska firma CATL (Contemporary Amparex Technology Co. Ltd) tu gradi veliku fabriku koja će se prostirati na preko 200 hektara zemljišta. Do kraja decenije trebalo bi da ona proizvodi automobilske baterije ukupnog kapaciteta 100 gigavat-časova svake godine – dakle dovoljno za milion električnih automobila.

    Doprinos automobilske industrije bruto domaćem proizvodu u Mađarskoj je u 2021. Iznosio pet odsto, Budimpešta ne želi da propusti elektrifikaciju te branše.

    Na kilometar od industrijske zone Albertne Lovaš i njen suprug više od tri decenije uzgajaju kupus. Ali šta će biti s njihovim poljima kad fabrika proradi?

    Znamo da ništa ne znamo jer ništa ne govore
    I za kupus treba dosta vode, a za tako veliku fabriku još više. A čiste vode već nema dovoljno: “Tu je potok u blizini, ali već pet godina ne navodnjavamo vodom iz njega jer je previše zagađen.”

    Osim toga je u proteklih par godina ionako bila suša, tako da nikome nije jasno, odakle će fabrika dovesti potrebnu vodu.

    Dodatni je problem što se skoro ništa ne zna o budućoj fabrici. Na to se žali Marton Volješi, inače kuvar, a sada i jedan od organizatora pokreta “Debrecinci protiv fabrike baterija”.

    “Kad se nazdravlja šampanjcem, onda je kompnija na 220 hektara. Kad se izdaju dozvole, onda je odjednom 65 hektara”, sažima svoja saznanja.

    “Zahtjevamo da vidimo informacije o kapacitetu i razmjerima čitave investicije, a ne samo njene fragmente.”

    Poučeni iskustvom da se u Mađarskoj previše toga odlučuje bez obzira na interese lokalnog stanovništva i okoline, ovaj pokret zahtjeva da o tome odluče sami stanovnici: “Cilj nam je održavanje referenduma i u najmanju ruku da zaustavimo buduće širenje fabrike”, kaže Volješi.

    On tvrdi kako je najmanje dvije trećine stanovništva nepovjerljivo prema toj gigantskoj fabrici, ali i kako su još u februaru predali zahtjev za održavanje referenduma i kako još uvijek nisu dobili odgovor.

    Sve veća zavisnost i od Moskve i od Pekinga
    Gradska uprava Debrecina nije htjela dati svoje mišljenje, a portparol kineske firme CATL je rekao da “posmatraju” proteste, ali ne žele da ih komentarišu.

    Isto tako tvrde kako je taj otpor najvećim dijelom utemeljen na “nesporazumima” i “netačnim informacijama.”

    Još jedno pitanje čeka na odgovor – odakle će tolika fabrika dobiti električnu energiju za proizvodnju? Kineski investitor tvrdi kako želi da postigne klimatsku neutralnost u proizvodnji, ali Mađarska je daleko od toga da obezbijedi toliku količinu električne energije iz održivih izvora.

    Budimpešta je najavila izgradnju tri nove termoelektrane – i to na gas. Jasno je da bi on stizao iz Rusije i to sve do godine 2050.

    Sve više se stvara bolna zavisnost ne samo od Moskve već i od Pekinga: Kina će ovom insvesticijom postati drugi po veličini strani investitor u zemlji. Vlada u Budimpešti se čak trudi da se što više dopadne Kinezima, obećavajući 800 miliona evra poreskih olakšica za novu fabriku kao i u izgradnju prateće infrastrukture – što je preko deset odsto ukupne investicije.

    “Taj novac je prijeko potreban u drugim sektorima, naročito u obrazovanju, zdravstvu i socijalnoj zaštiti”, kaže Dora Đorfi, profesorka ekonomije na Korvinovom univerzitetu u Budimpešti.

    Bar kad je riječ o privlačenju stranih firmi, takva podrška ima učinka: i u Debrecinu će naspram fabrike baterija svoj pogon otvoriti i kineska firma SEMCORP koja proizvodi komponente za automobilske baterije, a na drugom kraju grada njemački BMW gradi fabriku električnih automobila.

    Debrecinske kobasice na sečuanski način
    Ekonomski stručnjak Marton Cirfus se pita gdje će fabrika naći dovoljno radnika. Samo za fabriku baterija potrebno je njih 9.000.

    On objašnjava da za najveći broj tih radnih mjesta neće biti potrebna naročita stručnost, pa će to biti manje plaćena radna mjesta, ali će ipak plate biti veće nego u drugim fabrikama, pa će privući radnike, Cirfus kaže da to neće biti dovoljno. Kineska firma je najavila da će prve dvije godine tamo raditi kineski radnici. Pitanje je da li će uopšte moći da odu.

    Apsurdno je što je upravo Mađarska bila najvatreniji protivnik migranata i useljavanja u EU, a sad dogovara olakšice u dodjeli dozvola za rad i boravak sa čitavim nizom zemalja, najvećim dijelom iz Azije. A takva perspektiva međunarodne mješavine u životu Debrecina takođe nije nešto čime su stanovnici oduševljeni.

    “Prodali smo se Kinezima”
    Fabrika baterija u Debrecinu je digla na noge čitav spektar političkih stranaka u Mađarskoj koje se protive svaka iz svojih razloga.

    Od Zelenih zbog okoline pa do ekstremne desnice zbog gastarbajtera. Lokalni aktivista Volješi svjestan je da fabrika postaje “velika politika” pa već i zbog toga upozorava: “Mislim da je mnogo bolje da problem rješava civilno društvo Debrecina. A ako neko želi da se pridruži, neka dođe.”

    U ovom trenutku čitav projekat teče po planu, uprkos svim pozivima da bude zaustavljen. I porodica uzgajivača kupusa kaže kako podržavaju proteste, ali ne gaje previše nade da će se išta promijeniti.

    Albertne Lovaš kaže da zna kako joj je mađarskoj vladi profit uvijek važniji od ljudi. A tako je i u slučaju ove fabrike: “Prodali su državu Kinezima”, kaže mađarska poljoprivrednica.

  • Predsjednik Stevandić sa ambasadorom Mađarske razgovarao o nastavku bilateralne saradnje

    Predsjednik Stevandić sa ambasadorom Mađarske razgovarao o nastavku bilateralne saradnje

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, dr Nenad Stevandić razgovarao je danas u Banjoj Luci sa ambasadorom Republike Mađarske u BiH NJ. E. Kristijanom Pošom i tom prilikom informisao ambasadora o aktuelnim političkim i ekonomskim prilikama u Republici Srpskoj kao i u Bosni i Hercegovini.

    Predjsednik Stevandić ukazao je na pozitivan uticaj mađarske politike, a posebno je naglašena zajednička ekonomska saradnja Republike Srpske i Mađarske na području energetike koja predstavlja dominantno regionalno i globlano pitanje.

    Predsjednik Stevandić iskoristio je priliku da pozdravi nastavak saradnje na području obrazovanja s obzirom na potpisani memorandum koji omogućuje da se 50 studenata za sva tri ciklusa studija stipendira na fakultetima u Mađarskoj.

    Oba sagovornika su se složili da se saradnja Mađarske i Republike Srpske treba nastaviti kroz provođenje postojećih projekata, te da postoji potreba za definisanje novih oblika zajedničke saradnje koja će biti od obostranog interesa.

    Predsjednik Stevandić iskoristio je priliku da se zahvali Mađarskoj na direktnoj podršci poljoprivrednicima Republike Srpske, koja je došla kroz Program podrške Vlade Mađarske.

  • Mađarska smatra da je NATO prekršio osnovni princip

    Mađarska smatra da je NATO prekršio osnovni princip

    Poziv zvaničnicima Kijeva da prisustvuju sastanku ministara zemalja članica NATO u Briselu je direktno kršenje principa Saveza, smatra Peter Sijarto.

    Mađarski ministar spoljnih poslova izjavio je u utorak da je mađarska delegacija došla na briselski sastanak u nadi da niko neće dovesti u pitanje valjanost naše ranije zajedničke odluke da NATO nije deo rata koji se vodi u našem susedstvu i da se mora učiniti sve da se spreči direktan sukob NATO-a i Rusije.

    “Pozivanje Ukrajine krši princip jedinstva saveznika unutar NATO-a, ali u duhu konstruktivnosti ćemo učestvovati na sastanku“, dodao je on.“Takođe ću jasno staviti do znanja da će Mađarska podržati sve integracijske napore Ukrajine samo ako Ukrajinci vrate zakarpatskim Mađarima prava koja su imali pre 2015”, zaključio je Sijarto, a preneo je Raša tudej.

  • Orban podržao Donalda Trampa

    Orban podržao Donalda Trampa

    Mađarski premijer Viktor Orban pružio je podrušku bivšem američkom predsjedniku Donaldu Trampu, koji će se danas pojaviti pred sudom u NJujorku u slučaju prikrivenog novca.

    “Nastavite da se borite, gospodine predsjedniče! Uz vas smo”, poručio je Orban na “Tviteru”.

    Orban je postavio i fotografiju sa Trampom snimljenu u avgustu 2022. na imanju bivšeg predsjednika SAD u Bedminsteru u NJu DŽersiju, prije Orbanovog govora na Konferenciji konzervativne političke akcije u Dalasu na Trampov poziv.

    Očekuje se da će se Tramp pojaviti na suđenju nakon što je velika porota prošle nedjelje izglasala optužnicu protiv njega po optužbama u vezi sa navodnim isplatama novca pornografskoj glumici Stormi Danijels.

    Tramp je odbacio sve optužbe.

    Tramp je u petak rekao da planira da uloži žalbu na optužnicu, tvrdeći da je okružni tužilac Menhetna Alvin Breg pristrasan prema njemu.

    Tramp je više puta opisao slučaj protiv njega kao “lov na vještice”.

  • Mađarska dala zeleno svetlo Rusiji

    Mađarska dala zeleno svetlo Rusiji

    Ministar spoljnih poslova Mađarske Peter Sijarto razgovarao je telefonom sa zamenikom premijera Rusije Aleksandrom Novakom.

    Razgovarali su o pošiljkama gasa i nafte, kao i o saradnji dve zemlje u oblasti nuklearne energije.

    Novak je potvrdio da će Rusija uprkos međunarodnim sankcijama moći da obavi radove održavanja na gasovodu Turski tok, navodi se u saopštenju Sijarta, prenosi Rojters.

    “Snabdevanje Mađarske gasom će se nastaviti bez ikakvih prekida”, ističe se u saopštenju.

    Sijarto je ponovio da će Mađarska blokirati bilo kakve EU sankcije Rusiji vezane za nuklearnu energiju i informisao Novaka da Budimpešta pregovara sa francuskom kompanijom Framatom o povećanju učešća ove kompanije u proširenju mađarske nuklearne elektrane Pakš.

    Ruski Rosatom u mađarskoj nuklearnoj elektrani Pakš gradi dva nova nuklearna reaktora sovjetskog tipa VVER (voda-voda), od kojih svaki ima kapacitet 1,2 gigavata, podseća britanska agencija.

    U nuklearnoj elekrani Pakš trenutno postoje četiri reaktora.

    Prema podacima sa sajta bugarske kompanije za transport gasa Bulgartransgaz, gasovod Turski tok će biti zaustavljen između 5. i 12. juna zbog radova na održavanju.

    Mađarska iz Rusije dobija 4,5 milijardi kubnih metara gasa godišnje, najviše preko gasovoda Turski tok, koji prolazi kroz Bugarsku i Srbiju.

  • Sijarto: Strateški savez sa Beogradom pomaže u suočavanju sa izazovima

    Sijarto: Strateški savez sa Beogradom pomaže u suočavanju sa izazovima

    Ministar spoljnih poslova Mađarske Peter Sijarto rekao je da strateško partnerstvo i prijateljstvo Mađarske i Srbije u velikoj mjeri pomaže Budimpešti da se bolje nosi sa izazovima bez presedana sa kojima se suočava.

    On je na “Fejsbuku”, poslije razgovora premijera Mađarske Viktora Orbana i Srbije Ane Brnabić u Beogradu, rekao da se većina zemalja centralne Evrope suočava sa izazovima u tri oblasti – ekonomiji, bezbjednosti i snabdijevanju energentima, a da strateški savez koji Mađarska održava sa Srbijom pomaže u suočavanju sa njima, prenio je MTI.

    “Najvažniji izazov odnosi se na snabdijevanje energentima, pri čemu dvije zemlje drže jedna drugu jače nego ikada ranije kako bi garantovale dugoročno snabdijevanje energentima”, napisao je Sijarto na “Fejsbuku”, nakon razgovora premijera Mađarske Viktora Orbana i Srbije Ane Brnabić u Beogradu.

    On je podsjetio da, u skladu sa dugoročnim dogovorom sa “Gaspromom”, isporuke prirodnog gasa za Mađarsku stižu preko Srbije, a da Mađarska skladišti nekoliko miliona kubnih metara gasa za Srbiju, prenio je MTI.

    “Potpisan je sporazum prema kojem će Mađarska i ove godine ponovo držati gas u mađarskim skladišnim kapacitetima za Srbiju”, rekao je Sijarto.

    On je naveo da su u toku pripreme da se udvostruči kapacitet elektroenergetskog interkonektora između dvije zemlje i da se transport električne energije učini lakšim, bržim i jednostavnijim.

    “Pritisak koji predstavlja migracija je sve veći i njen osnovni uzrok još nije riješen. Međutim, činjenica da Mađarska može da sarađuje sa zemljama Zapadnog Balkana u rješavanju situacije od velike je pomoći”, rekao je Sijarto.

    On je ukazao da je Mađarska prošle godine imala rekordan obim trgovinske razjmene sa Srbijom.

    “Nikada do sada trgovinska razmjena nije iznosila šest milijardi evra, što je od velikog značaja”, dodao je Sijarto.