VRBAS Media

Oznaka: Mađarska

  • Dodik: Mađarska spremna da preuzme projekte u Srpskoj koje je Njemačka otkazala

    Dodik: Mađarska spremna da preuzme projekte u Srpskoj koje je Njemačka otkazala

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je danas da je premijer Mađarske Viktor Orban izrazio spremnost da Mađarska preuzme projekte u Srpskoj koje je Njemačka otkazala.

    Orban je izrazio spremnost da Mađarska supstituiše projekte koje su Nijemci otkazali jer nisu željeli da regulišu ugovore – rekao je Dodik.

    Dodik je izrazio zadovoljstvo današnjim sastankom sa Orbanom, navodeći da je razgovarano o stvarima koje su ranije definisali, ali i nekim novim idejama.

    • Naša saradnja se razvija na najbolji način. Pokušavamo da prepoznamo i realizujemo projkete koje smo ranije zacrtali u oblasti energetike, kao što su vjetroparkovi, a veoma uspješno se odvija i projekat podrške Mađarske poljoprivrednim proizvođačima u Srpskoj – istakao je predsjednik Srpske.

    Dodik je rekao da je razgovarano i o saradnji i podršci mađarske Vlade srpskoj zajednici i SPC.

    Razgovarali smo i o tome kako bismo mogli i trebalo da vodimo politike koje će integrisati naše privrede što više, kao i o mogućnosti da se na eksperimentalnom nivou u desetak škola i fakulteta u sljedećoj školskoj godini uključe mađarski profesori i da sagledamo interes djece za učenje mađarskog jezika – rekao je Dodik.

    Sastanku Dodika i Orbana prisustvovali su i ministar za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje Republike Srpske Željko Budimir i ministar spoljnih poslova Mađarske Peter Sijarto.

  • Lavrov obećao da će Mađarska imati nesmetano snabdijevanje ruskim energentima

    Lavrov obećao da će Mađarska imati nesmetano snabdijevanje ruskim energentima

    Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov obećao je da će Mađarskoj garantovati snabdijevanje energentima, tako da će isporuka gasa, sirove nafte i nuklearnog goriva iz Rusije biti nesmetana, potvrdio je mađarski šef diplomatije Peter Szijjarto u New Yorku.

    Szijjarto se sastao sa Lavrovom na marginama zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, prenio je MTI.

    “Ako bi drugi zapadni političari uradili isto, nada za mir u Ukrajini bila bi veća”, rekao je on, navodi se u saopštenju mađarskog Ministarstva vanjskih poslova.

    Razgovori su se uglavnom fokusirali na rat u Ukrajini, a Szijjarto je rekao da je ponovio šefu ruske diplomatije da Mađarska ima sopstveni interes da se rat brzo okonča.

    “Rekao sam da i mi Mađari gubimo živote u ovom ratu i zato pozivamo na hitan prekid vatre i mirovne pregovore”, rekao je on.

    Szijjarto je istakao da je Lavrov, takođe, kazao da je Rusija spremna za mirovne pregovore.

    “Očigledno ima mnogo detalja za razjašnjenje. Nadam se da će u jednom trenutku okolnosti jasno staviti do znanja Rusiji i Ukrajini da moraju tražiti rješenje za pregovaračkim stolom”, rekao je.

    Dodao je da je druga tema razgovora bila bilateralna energetska saradnja.

    “Lavrov je rekao da će Rusija ispuniti svoje ugovorne obaveze. Rusija će isporučiti obećanu količinu prirodnog gasa, sirove nafte i nuklearnog goriva u ugovorenim rokovima, možemo biti mirni u pogledu snabdijevanja Mađarske energentima”, izjavio je Szijjarto.

  • Sijarto: Branićemo svoje interese u slučaju tužbe

    Sijarto: Branićemo svoje interese u slučaju tužbe

    Mađarska je spremna da brani svoje interese ukoliko Kijev tuži Budimpeštu zbog njene odluke da zabrani uvoz žitarica iz Ukrajine, izjavio je “Sputnjiku” šef mađarske diplomatije Peter Sijarto.

    Ukrajina je podnijela žalbu Svjetskoj trgovinskoj organizaciji nakon što je nekoliko država na istoku Evrope uvelo zabranu uvoza ukrajinskih prehrambenih proizvoda.

    “Činjenice su na našoj strani. U prvobitnom sporazumu (sa Kijevom) nije bilo riječi o prebacivanju ukrajinskog žita na tržišta centralne Evrope, da bi ona time bila upropaštena”, rekao je Sijarto, prenosi Srna.

    On je dodao da se sporazum odnosio na osiguravanje tranzita, što Mađarska i čini.

    “Ako Ukrajina odluči da nas tuži, onda smo spremni da se zauzmemo za svoje interese i ući ćemo u taj pravni spor”, rekao je Sijarto na marginama Generalne skupštine UN.

    Na pitanje da li će ukrajinska uzvratna zabrana uvoza iz Mađarske imati uticaja, Sijarto je odgovorio potvrdno i dodao da će Vlada pomoći domaćim poljoprivrednicima da nađu druga tržišta.

  • Orban: Došlo je vrijeme da se liberalna elita gurne sa strane

    Orban: Došlo je vrijeme da se liberalna elita gurne sa strane

    P

    remijer Mađarske Viktor Orban na Demografskom samitu u Budimpešti osvrnuo se na nadolazeće izbore za Evropski parlament te je poručio kako konzervativna struja želi ostvariti znatno bolji rezultat.

    Tokom govora, Orban je rekao kako je došlo vrijeme promjena u Evropskoj uniji.

    “Došlo je vrijeme da se zamijeni dominantni diskurs u Evropskoj uniji. Njega sada predvodi progresivna i liberalna elita nezainteresovana za glavne probleme građana EU kao što su želje za porodicom i podizanjem djece”, rekao je Orban.

    Umjesto toga, prema Orbanovom mišljenju, Brisel se bavi LGBT pitanjima.

    “Evropski parlament se bavi glupostima i podsjećaju na Sovjete koji su pokušali da promijene tokove rijeka”, poručio je premijer Mađarske.

    Ističe i kako konzervativna struja ima snagu da promijeni situaciju na izborima za Evropski parlament 2024. godine.

    “Nemamo šanse da ubijedimo sadašnje liberalne i progresivne elite u drugačije razmišljanje. Moramo ih gurnuti sa strane, ali takva promjena zahtijeva da konzervativne snage orijentirane na porodicu preuzmu vlast u što većem broju država”, zaključio je Orban.

  • Sijarto optužio Stokholm za netačne primjedbe o stanju demokratije u toj zemlji

    Sijarto optužio Stokholm za netačne primjedbe o stanju demokratije u toj zemlji

    Mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto optužio je Stokholm da daje “nepravedne i netačne” primjedbe o stanju demokratije u Mađarskoj, za koje je rekao da su “u suprotnosti” sa zahtjevom Švedske da se pridruži NATO-u, koji Budimpešta još uvijek nije ratifikovala.

    “Pozivate naše parlamentarce da ratifikuju vaš prijem u NATO, dok nastavljate da ih optužujete da su uništili demokratiju u Mađarskoj”, napisao je Sijarto u pismu švedskom kolegi Tobijasu Bilstremu objavljenom na platformi X (Tviter).

    Sijarto je reagovao na desetominutni video koji je objavio UR, švedski javni emiter za obrazovanje, a u kojem se kritikuje stanje demokratije u Mađarskoj.

    “Ova kontradiktornost je sada postala još jača i definitivno ne pomaže da se ispuni vaš kontinuirani zahtev”, upozorio je mađarski ministar.

    Đerđelj Guljaš, poslanik vladajuće partije, istakao je da, ako se film prikazuje u državnim školama, “to znači da Švedska čini sve da spriječi Mađarsku da ratifikuje pristup NATO-u”, prenosi Tanjug.

    Mađarska, koja je bila jedna od posljednjih zemalja koja je potpisala prijem Finske u NATO, mjesecima je odugovlačila sa odobravanjem kandidature Švedske za pridruživanje vojnom bloku jer tvrdi da je Stokholm kritikovao demokratske vrijednosti zemlje, prenosi “Politiko”.

    “Šokantni edukativni video koji je odobrila švedska vlada o napadu na Mađarsku! Kako da ubijedimo mađarske poslanike da podrže članstvo Švedske u NATO-u kada se naša demokratija više puta dovodi u pitanje, vređajući naše glasače”, objavio je na društvenim mrežama glavni premijerov politički savjetnik Balaž Orban.

    Nakon što je Turska pristala da podrži kandidaturu Švedske na samitu u Vilnjusu u julu, generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da je dobio uvjeravanja od mađarskog premijera Viktora Orbana da njegova zemlja neće nastaviti da se protivi članstvu Stokholma.

    Tri dana nakon samita u Viljnusu, poslanik Fidesa i šef odbora za spoljne poslove mađarske Narodne skupštine Žolt Nemet oprezno je signalizirao da bi parlament mogao biti spreman da “počne rad” na ratifikaciji kandidature Švedske “sredinom septembra”. Evropska unija već godinama proziva Mađarsku zbog pada nivoa demokratije u zemlji.

    Prošlog septembra, u izvještaju Evropskog parlamenta naveno je da je ta zemlja postala “izborna autokratija”, dok je Evropska komisija godinama vodila bitku sa nacionalističkom partijom Fides zbog navodne zloupotrebe javnih sredstava za bogaćenje ličnosti bliskih vladajućoj stranci.

    Sijarto je, takođe, danas objavio na Fejsbuku da su poslanici mađarskog parlamenta osvojili mandate u demokratskoj konkurenciji i da od tada kontinuirano rade na poboljšanju životnog standarda u svojim izbornim jedinicama, usljed čega su, kako je dodao, mnogi od njih četiri, pet, pa i šest puta birani od strane naroda.

  • Dodik: Da nema Mađarske, ne bi bilo ni glasa u EU

    Dodik: Da nema Mađarske, ne bi bilo ni glasa u EU

    Da nema Mađarske, ne bi bilo ni glasa u Evropskoj unini, rekao je, u intervjuu za mađarski portal Mandiner, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

    Intervju prenosimo u cijelost:

    Hrvatski predsjednik Zoran Milanović nedavno je izjavio da je ” BiH nevješto, traljavo i nekompetentno vođena kolonija u kojoj grupa trećerazrednih birokrata dobro zarađuje” . Da li se slažete sa predsjednikom Milanovićem?

    Slažem se. Zapravo, situacija je komplikovanija od toga. Imamo takozvanog predstavnika koji je postavljen iz inostranstva i tako već trideset godina. Već trideset godina ljudi nam dolaze pokušavajući da svoje frustracije izvuku na nas uvođenjem inovacija. Postoji razlog zašto se bave ovim, jer im je to veoma isplativo. Njihova osnovna plata je 24.000 evra mjesečno. Uključujući i refundaciju, mjesečno zarađuju pedeset hiljada evra. Јasno je da takozvani visoki predstavnici žele da zadrže svoja radna mjesta. Prethodni visoki predstavnik, bio je na funkciji 11 godina – možete izračunati koliko je na ovoj funkciji zaradio.

    BiH je mjesto koje nema mnogo smisla i nema budućnosti sa visokim predstavnicima.

    Sve visoke predstavnike treba da imenuje Savet bezbednosti UN, ali Kristijana Šmita je poslala Nemačka i ne uživa podršku SB UN. On je stranac bez legitimiteta za ono što radi – ali ga podržavaju američki i britanski ambasadori u Sarajevu i muslimani BiH. On je dobio moć da mijenja naše zakone, na šta inače ne bi imao pravo. Prije mjesec dana donio je zakon koji štiti njegovu ličnost. Ako mu neko kaže da ga ne voli, može biti kažnjen zatvorom od šest meseci do pet godina. Parlament Srpske donio je zakon koji ja kao predsjednik, moram potpisati. Parlament je usvojio zakon, a Šmit je rekao da ne mogu da ga potpišem. Naravno, ja sam to potpisao, a mi smo to objavili. Nakon toga sam prijavljen i optužen, po nalogu stranca. Naš pisac dobitnik Nobelove nagrade, Ivo Andrić je svojevremeno vrlo zgodno napisao: “Kada uđete u BiH , morate ostaviti logiku po strani”. Ovo dobro opisuje trenutnu situaciju.

    Tzv. visoki predstavnik je prošle jeseni prepravio izborni zakon Federacije BiH tokom izbora. Šta mislite šta je bila svrha ovog amandmana?

    Da dodatno zakomplikuje situaciju u BiH. On nema ovlašćenja da donosi bilo kakav zakon. Tada je bila naklonjena Hrvatima, pa su je Hrvati prihvatili. Muslimanima se, pak, ovaj amandman nije dopao, pa su krenuli protiv njega i demonstrirali. Onda su konačno progutali žabu, vjerujući da će visoki predstavnik doneti stroge zakone u njihovom interesu da zauzda Srbe. Za nas je arogancija Amerikanaca i Britanaca donekle razumljiva, ali ne razumijemo da je Evropska unija, koja stalno poziva na vladavinu prava i poštovanje ustava, i dalje u stanju da podrži takve korake .Јoš 2005. godine Venecijanska komisija – ustavno savjetodavno tijelo Evropske unije – izjavila je da BiH ne može napredovati u procesu pristupanja EU sve dok je visoki predstavnik prisutan u zemlji. U međuvremenu smo dobili status kandidata za člana. Tako je Brisel sebi zagrizao rep.

    U ovim stvarima je veoma interesantno da se Brisel ponaša kao da je predmet američke administracije.

    Naravno, ovo u velikoj meri poljulja naše povjerenje u Evropsku uniju.

    Uzimajući sve ovo u obzir, gdje vidite budućnost BiH za dvadeset godina? Da li će postati članica Evropske unije, da li će se podijeliti na komade ili će ostati u sadašnjem obliku?

    Veoma je teško predvidjeti. Prije nekoliko godina izgledalo je da je EU odustala od svojih planova proširenja. Sada se, međutim, čini da pokušavaju da donekle ubrzaju proces proširenja kako bi Ukrajini dali priliku da se eventualno pridruži Evropskoj uniji. Ovo efektivno poništava cijeli prethodni raspored proširenja. Brisel je sada u nevolji, jer ako Ukrajina bude primljena u EU po ubrzanoj proceduri ili počnu pregovori, šta će biti sa BiH koja već 21 godinu pregovara, pokušava da se približi EU, a sprovodi niz značajnih, bolnih reformi? U međuvremenu, druga zemlja dobija sve za šta smo morali da se borimo preko noći. Bez obzira da li će BiH ostati takva ili će biti primljena u EU, ona će ostati nesretna, nesrećna zemlja. Iznutra, Bosni nedostaje unutrašnja kohezija. Svako želi nešto drugačije.

    Zemlja se trenutno drži na okupu voljom međunarodne zajednice na čelu sa Amerikom.

    Ne postoje jedinstvene vizije i ideje o održavanju zemlje na okupu i zajedničkom kretanju naprijed. Muslimani žele jedinstvenu BiH, Hrvati žele da osiguraju svoj položaj unutar zemlje postizanjem određenih ustupaka, ali time nisu zadovoljni. I mi Srbi smo nezadovoljni trenutnim stanjem. Ne postoji unutrašnja kohezivna snaga koja može osigurati budućnost ove zemlje.

    A šta vi lično kao predsjednik Republike Srpske želite? Pridružiti se Srbiji, članstvu u EU ili da Bosna i Hercegovina ostane u sadašnjem obliku?

    Mi smo dio evropskog prostora. Okruženi smo mnogim državama članicama EU – od Bugarske do Rumunije i Hrvatske do Grčke i Slovenije, sve su to zemlje članice EU. Ako BiH izabere put Evropske unije, i mi smo u tome – pod uslovom da Republika Srpska može zadržati svoj ustavni status.

    Istovremeno, suživot u ovoj formi, u ovoj zemlji, ne vidimo kao sreću.

    Kako Mađarska izgleda iz Bosne i Hercegovine?

    Spoljna politika neke zemlje obično zavisi od njenih unutrašnjih uslova. Vjerujemo da je Viktor Orban veliki lider u Mađarskoj, jedini predstavnik zdravog razuma u ​​današnjem svijetu, koji američka administracija pokušava da oblikuje po svojim pravilima. Mađarska štiti sopstveni suverenitet u okviru Evropske unije, NATO-a i drugih međunarodnih organizacija i pokušava da sačuva svoje vrijednosti, tradiciju i identitet. Ovo je veoma važno, jer ne govorimo samo o identitetu zemlje, već i naroda. Ako jednom narodu oduzmemo njegove vrednosti, tradicije i identitet, kao da smo poništili čitavu njegovu istoriju. Politika, koja je suprotna onoj Mađarske, pokušava da obezbijedi potpunu slobodu za pojedince, a koristi medije da svoje principe gura u javnu svijest. Mađarska ima uspješnu ekonomsku politiku, čije rezultate možemo videti. Vlada ima uspešnu porodičnu politiku, dokaz za to je da je Mađarska možda jedina zemlja u kojoj raste broj rođenih. I mi to cijenimo.

    Pređimo na uplitanje Mađara na Balkan. Kako vidite ulogu Viktora Orbana na Balkanu i u balkanskoj politici Evropske unije?

    Razvijena i ojačana Mađarska prirodno pokazuje interesovanje za Balkan, jer je to njeno prirodno okruženje i ima direktnu vezu sa Balkanom.

    Pod Orbanom, Mađarska vodi politiku ravnopravne saradnje, a ne dominacije.

    Nema političkih uslova za saradnju sa Mađarskom i ona se ne miješa u unutrašnje stvari drugih zemalja, kao što to u posljednje vrijeme čine Amerikanci, Englezi, pa čak i Nijemci. Mađarska, u neposrednoj blizini Balkana, odlično poznaje naš mentalitet i istoriju – ne kao Njemačka, koja se dva puta pojavila na Balkanu u ratnim uslovima, usljed čega su uspjeli da istrijebe polovinu srpskog stanovništva. Regionalno znanje Mađarske je sasvim drugačije. Početkom 1990-ih, Genšerova Njemačka je u trenutku priznala nezavisnost Hrvatske i Slovenije, postavljajući teren za jugoslovenske ratove. Njemačku politiku sada vidimo kao pokušaj da se osveti za svoje poraze na Balkanu. Oni od nas koji su – uzalud pokušavali da nas desetkuju – još uvek su tu, pokušavaju da se osvete. Zato su nam poslali Šmita, bivšeg nemačkog saveznog ministra, koji se ponaša kao slon u porculanu. Mislim da je važno ovo naglasiti jer politika Mađarske je direktno suprotstavljena ovome. Ona poštuje pravo balkanskih naroda da donose odluke u poslovima svoje zemlje.

    Trudi se da pomogne i sarađuje na bilo koji način. Znamo da odnos sa nama stvara probleme Orbanu i Mađarskoj. Ali njihove ponude su najbolje ponude koje smo dobili od kada postoji Republika Srpska. Zato uopšte imamo optimizma. Da Mađarske nema u našem regionu, ne bi bilo zdravog glasa u cijeloj Evropskoj uniji koji pokazuje zdrav odnos prema Balkanu.

  • Orban: Srbija i Mađarska zadiranje u svoje rute za dobijanje ruskog gasa smatraće povodom za rat

    Orban: Srbija i Mađarska zadiranje u svoje rute za dobijanje ruskog gasa smatraće povodom za rat

    Ukoliko dođe do napada na rute gasa, Budimpešta i Beograd će to smatrati zadiranjem u svoje rute za dobijanje ruskog gasa kao izgovor za rat.

    Nakon sabotaže Severnog toka, Mađarska i Srbija su upozorile međunarodnu zajednicu da će svako ugrožavanje sistema za dopremanje gasa iz Ruske Federacije smatrati za casus belli, izjavio je mađarski premijer Viktor Orban u razgovoru sa američkim novinarom Takerom Karlsonom.

    On je podsetio da je Mađarska sabotažu Severnog toka odmah kvalifikovala kao teroristički akt, a nedostatak oštre reakcije Nemačke nazvao je “manifestacijom nedostatka suvereniteta”.”Budimpešta je odmah jasno stavila do znanja da postoji još jedan gasovod – ne Severni tok, već Južni tok, kojim se gas doprema iz Rusije duž južnog koridora, do Turske, Bugarske, Srbije, Mađarske. Zajedno sa premijerkom Srbije, napomenuli smo da ako neko sa južnim koridorom želi da uradi isto što je urađeno sa severnim, onda ćemo to smatrati povodom za rat, terorističkim napadom i odmah ćemo odgovoriti”, kazao je mađarski premijer.

    Orban je pozvao na odustajanje od takvih planova, ne otkrivši kome je tačno upućeno njegovo upozorenje, precizirajući da se ne radi o Ruskoj Federaciji.

    “Možda tako možete sa Nemcima, ali ne možete sa ovim regionom”, odlučno je poručio.

    Prema njegovim rečima, “sve je bilo u redu pre uvođenja sankcija Rusiji i podrivanja Severnog toka i napomenuo da Budimpešta sada traži nove pravce snabdevanja gasom, pre svega, u vezi sa tim se razmatra Turski tok, preko kojih se ruski gas izvozi u Evropu, uključujući Mađarsku”.

    Karlson je zauzvrat napomenuo da nema sumnje u ideju da je sabotažu Severnog toka organizovala administracija američkog predsednika Džozefa Bajdena, da li na direktan ili indirektan način.

    Podsetimo, u februaru je američki novinar Simor Herš izneo istragu prema kojoj je Vašington prošlog leta postavio eksploziv ispod gasovoda, a da su ga aktivirali predstavnici Norveške.

    Prema Heršovim rečima, odluku o pokretanju operacije doneo je američki predsednik Džozef Bajden nakon devet meseci razgovora sa zvaničnicima administracije uključenim u pitanja nacionalne bezbednosti.

    Takođe, višemesečna istraga nemakog Špigla i ZDF-a ukazuje da je za napad na severni tok odgovorna, po svemu sudeći, Ukrajina, koja se nadala da će tako ekonomski oslabiti Rusiju.

  • Sijarto: Kontroverzna pitanja sa Švedskom oko ulaska u NATO još nisu riješena

    Sijarto: Kontroverzna pitanja sa Švedskom oko ulaska u NATO još nisu riješena

    Mađarska još nije uspjela da riješi sporove sa Švedskom u vezi sa članstvom u NATO, izjavio je mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto.


    Finska i Švedska su, u pozadini događaja u Ukrajini u maju 2022. godine, aplicirale za ulazak u Alijansu. Finska je 4. aprila postala 31. članica NATO-a, dok švedska aplikacija još nije dobila mađarsko i tursko odobrenje.

    “Parlament Mađarske bi ove jeseni trebalo da donese odluku o ratifikaciji pristupanja Švedske NATO-u, pošto je vlada podnijela relevantne dokumente ranije ove godine”, rekao je Sijarto u intervjuu za turski TV kanal “TRT Vorld”.


    Šef mađarske diplomatije je istakao da su dosadašnji pokušaji da se riješe sporovi sa Stokholmom propali, dodajući da je Mađarska postala “meta i žrtva ovog političkog spora” i da je na udaru miješanja u unutrašnju politiku.

    Prema njegovim riječima, Mađarska se, kao saveznik Turske, redovno konsultuje o članstvu Finske i Švedske u NATO-u sa predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoganom i ministrom spoljnih poslova Hakanom Fidanom.

    “Iako Mađarska ne želi da postane prepreka na putu švedskog članstva u NATO, ona takođe uzima u obzir turske interese, jer odbrambeni savezi moraju biti zasnovani na povjerenju”, naveo je mađarski ministar, prenosi agencija MTI.


    Što se tiče rata u Ukrajini, Sijarto je rekao da je Mađarska u “jedinstvenoj situaciji” i ukazao da Ukrajini živi oko 150.000 Mađara, od kojih su mnogi regrutovani u ukrajinsku vojsku i izgubili život.

    “Mađarska poziva na hitan prekid vatre i mirovne pregovore i odbija da dozvoli isporuku oružja Ukrajini preko svoje teritorije”, naglasio je Sijarto i istakao da što se prije završi rat, to će manje Ukrajinaca i ukrajinskih Mađara ginuti.

    Kako je naveo, Mađarska poštuje teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine “bezuslovno” i podržava oko milion izbjeglica koje su stigle od početka rata.


    “Shodno tome, Mađarska očekuje od Ukrajine da vrati prava mađarske manjine kakva su bila 2015. u pogledu upotrebe maternjeg jezika, kulture i administracije”, zaključio je Sijarto.

  • Mađarska vlada: Želimo preuzeti komandu nad EUFOR-om

    Mađarska vlada: Želimo preuzeti komandu nad EUFOR-om

    Vlada Mađarske potvrdila je za “Nezavisne novine” da ta zemlja namjerava da preuzme komandovanje misijom EUFOR “Althea”, pod uslovom da Politički komitet za bezbjednost EU za to da svoju saglasnost.

    Podsjećanja radi, nekoliko puta u javnosti se spominjala mogućnost da bi Mađarska mogla preuzeti ovu poziciju od januara naredne godine jer je Austrija odlučila da oni do daljeg ne budu na čelu evropske vojne misije u BiH, ali da i dalje nastave učešće u EUFOR-u.

    Kako nam je rečeno u proteklom periodu, zemlje članice misije su, uz konsultacije sa SAD, razmatrale ko bi mogao preuzeti poziciju komandanta. U igri su, kako nam je rečeno, bili Italija, Rumunija i još neke zemlje, ali odluka je na kraju pala na Mađare, jer su bili spremni da za misiju stave na raspolaganje helikoptere i drugu opremu koja se obično dodjeljuje komandantu misije.

    “Mir i stabilnost regiona zapadnog Balkana su ekstremno važni za EU. Mađarska je uvijek bila posvećena stabilnosti BiH i uspjehu operacija kriznog menadžmenta od Dejtonskog mirovnog sporazuma 1995. godine, uključujući i EUFOR ‘Altheu’. Od 2010. godine do maja 2023. godine mađarski generali su držali poziciju načelnika Glavnog štaba EUFOR ‘Althee’, uz značajnu operativnu podršku. Ostajemo pri namjeri da preuzmemo poziciju komandanta operacije ‘Althea’ od januara 2024. na period od jedne godine, ako to Politički komitet za bezbjednost EU odobri”, naveli su oni.

    Na pitanje kako komentarišu napise pojedinih medija, posebno u Sarajevu, da bi Mađarska mogla biti naklonjena liderima u Republici Srpskoj, izrazili su uvjerenje da je EUFOR efektivan nepristrasni akter, te da je cilj Mađarske da očuva tu reputaciju.

    “Naša pretpostavka je da će lokalni entiteti održati saradnju s EUFOR ‘Altheom’ u postizanju ciljeva Savjeta bezbjednosti UN. U skladu sa svojim mandatom, EUFOR ‘Althea’ obezbjeđuje značajnu podršku lokalnim entitetima. Pripadnici misije će uvijek djelovati na način da očuvaju povjerenje i saradnju između ‘Althee’ i drugih aktera”, istakli su oni.

    Naglasili su da je u interesu Mađarske i cijele EU da se održi dobro obučena, posvećena i kredibilna operacija EU kako bi ostali uslovi za sigurno i bezbjedno okruženje u BiH.

    Prošle sedmice smo se obratili i misiji EUFOR-a, ali nam do zaključenja ovog broja nije stigao odgovor, uz napomenu da bi im bilo potrebno neko vrijeme da dobiju saglasnost za davanje izjave.

    Austrija je, kako saznajemo, najavila da odustaje od pozicije komandanta jer je istakla da su resursi koje je angažovala u BiH potrebni kod kuće, posebno kad je u pitanju nadgledanje granica.

    Dio zemalja EU je, kako saznajemo, smatrao da EUFOR treba da zadrži svoju originalnu misiju i da ne bude upotrijebljena za druge vrste zadataka, jer im je važno da njihovi pripadnici koji se nalaze u misiji ne budu dovedeni u opasnost.

    Niko od naših sagovornika s kojima smo proteklih sedmica i mjeseci razgovarali nije imao primjedbu na dosadašnji angažman mađarskih vojnika i oficira u misiji, posebno što je Budimpešta, kako nam je objašnjeno, uvijek bila spremna da na raspolaganje stavi sve svoje vojne resurse koji bi misiji bili potrebni.

    Zbog toga je, kako se može zaključiti, pala odluka da se Mađarskoj dozvoli da preuzme ovu ulogu, a posebno u kontekstu činjenice da mnoge druge zemlje nisu bile spremne da je preuzmu.

    Iako je EUFOR u potpunosti misija potčinjena EU, ona funkcioniše u okviru aranžmana “Berlin plus”, koji predviđa da EU preuzme bezbjednosne operacije na evropskom kontinentu od NATO-a, ali da i dalje ostane NATO komandna struktura i konsultacije s Alijansom, kao i da EUFOR “Althea” može da koristi NATO resurse.

    EUFOR trenutno čine 22 zemlje članice i nečlanice EU, i to Albanija, Austrija, Belgija, Bugarska, Čile, Češka, Francuska, Grčka, Irska, Italija, Mađarska, Njemačka, Nizozemska, Poljska, Portugal, Rumunija, Slovačka, Slovenija, Sjeverna Makedonija, Španija, Švajcarska i Turska.

    Prošle godine donesena je odluka da se broj vojnika EUFOR-a sa 600 poveća na 1.100, u kontekstu rata u Ukrajini i mogućeg prelijevanja krize u BiH.

  • Sijarto: Nedopustiv pritisak na demokratski izabrane lidere, sankcije osuđene na propast

    Sijarto: Nedopustiv pritisak na demokratski izabrane lidere, sankcije osuđene na propast

    Mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto naveo je danas da Mađarska smatra da nije u redu što pojedine zapadnoevropske zemlje vrše sve veći pritisak na demokratski izabrane lidere i da veruje u dijalog zasnovan na međusobnom poštovanju.

    Sijarto je, nakon sastanka mađarskog premijera Viktora Orbana sa predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom i srpskim članom Predsjedništva BiH Željkom Cvijanović, kojem je i prisustvovao, na Fejsbuku napisao da su sankcije osuđene na propast i da donose opasnost i nestabilnost regionu.

    • Pošto se Mađarska nalazi u neposrednoj blizini Zapadnog Balkana, više nas zanima bezbjednost, mir i razvoj područja. Ništa od ovoga nije moguće bez stabilnosti BiH, zato podržavamo razvoj BiH u okviru odgovorne susjedske politike – naveo je Sijarto.

    On je podsjetio da je Mađarska pokrenula program subvencionisanja poljoprivrednika u Srpskoj.