Oznaka: Mađarska

  • Orban i Erdogan razgovarali o BiH

    Orban i Erdogan razgovarali o BiH

    Mađarski premijer Viktor Orban sastao se u Ankari sa turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoganom, a jedna od tema razgovora bila je BiH.

    Orban je poručio kako su i Mađarskoj i Turskoj važni stabilnost i mir u BiH.

    Orban je na zajedničkoj konferenciji za novinare nakon susreta sa Erdoganom rekao kako su razgovarali o više tema, a jedna od njih bila je i BiH.

    “Stabilnost i mir u BiH važni su za obje strane Mađarsku i Tursku iz razumljivih razloga”, rekao je Orban.

    Navodeći da se stabilnost na Balkanu može postići razgovorom s ljudima tamo, Orban je naglasio da će Mađarska i Turska nastaviti razgovarati o stabilnosti BiH.

  • Orban: Srpska ključna za mir na Balkanu

    Orban: Srpska ključna za mir na Balkanu

    Mađarska ima vlastiti interes za mir, stabilnost i sigurnost Balkana, a Srbi koji žive u Republici Srpskoj igraju ključnu ulogu u tom procesu, izjavio je premijer Viktor Orban.

    “Mađarska istorija jasno pokazuje učinak događaja u balkanskoj regiji na našu zemlju i predani smo podršci toj regiji”, rekao je Orban nakon sastanka sa srpskim članom Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom i premijerom Republike Srpske Radovanom Viškovićem u Klašnicima kod Banjaluke, prenijela je mađarska agencija MTI.

    Orban je naglasio da će Mađarska proširiti svoj susjedski i privredni program na Republiku Srpsku, podržati mala i srednja preduzeća i tako otvoriti nove mogućnosti i za mađarske privrednike.

  • Lavrov i Sijarto razgovarali o saradnji i zapadnom Balkanu

    Lavrov i Sijarto razgovarali o saradnji i zapadnom Balkanu

    Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov razgovorao je danas sa mađarskim ministrom inostranih poslova Peterom Sijartom o zapadnom Balkanu i bilateralnim odnosima dvije zemlje, saopštilo je rusko ministarstvo.

    “Danas su ruski ministar spoljnih poslova Lavrov i mađarski ministar inostranih poslova Sijarto obavili telefonski razgovor u kome su se razmijenili poglede na dalji razvoj bilateralnih odnosa, kao i na situaciju na zapadnom Balkanu”, navodi se u saopštenju, prenosi TAS S.

    Sijarto je prošlog mjeseca najavio da će njegova zemlja ove godine dobiti potrebnu tehnologiju za proizvodnju ruske vakcine Sputnjik V protiv korona virusa u fabrici koja je trenutno u izgradnji, a Budimpešta i Moskva su u septembru potpisale novi dugoročni sporazum o snabdijevanju Mađarske gasom iz Rusije.

  • Borelj: Ništa sporno u sporazumu Mađarske i “Gasproma”

    Borelj: Ništa sporno u sporazumu Mađarske i “Gasproma”

    Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj rekao je da energetski sporazum mađarske i ruske kompanije “Gasprom” ne krši zakone EU.

    “Članice imaju slobodu da sklapaju bilateralne sporazume. Koliko ja znam, tu nema ništa nezakonito, ništa što je u suprotnosti sa evropskim zakonima”, rekao je Borelj, komentarišući sporazum “Gasproma” i Mađarske.

    Ukrajina lobira kod zapadnih susjeda da kazni Rusiju zbog, kako navodi, pokušaja Moskve da isporuke gasa koristi kao oružje protiv Evrope.

    Sporazumom “Gasproma” i Mađarske dogovorena je isporuka gasa, ali uz zaobilaženje Ukrajine kao zemlje tranzita.

    Ukrajina želi da EU istraži taj sporazum uz obrazloženje da ovakav dogovor o isporuci gasa krši propise Unije.

  • Mađarska podržala odluku poljskog Ustavnog suda o EU

    Mađarska podržala odluku poljskog Ustavnog suda o EU

    Mađarski premijer Viktor Orban potpisao je danas rezoluciju kojom se pozdravlja odluka Ustavnog suda Poljske, koji je osporio prvenstvo zakona Evropske unije nad nacionalnim zakonima, i optužio institucije EU da su previše proširile ovlašćenja.

    U rezoluciji, mađarska vlada poziva institucije EU da poštuju suverenitet zemalja evropskog bloka, izjavio je Orbanov portparol Bertalan Havasi za mađarski MTI.

    Objava mađarskog stava došla je nakon zajedničke izjave njemačkih i francuskih ministara spoljnih poslova, koji su rekli da Poljska ima moralnu i pravnu obavezu da poštuje zakone Evropske unije, u kojoj se nalazi od 2004. godine, podsjeća AP.

    “Članstvo u EU ide sa potpunom i neograničnom odanošću zajedničkim vrijednostima i pravilima”, rekao je francuski ministar Žan-Iv le Drijan u petak uveče.

    On je dodao da poštovanje i pridržavanje mjera moraju važiti za svaku članicu, a to važi i za Poljsku.

    “To nije samo moralna obaveza, već i pravna”, rekli su ministri, kao odgovor na odluku poljskog Ustavnog suda.

    Mađarska rezolucija naglašava da “loša praksa institucija EU kojom se zanemaruje princip delegiranja ovlašćenja natjerala poljski sud da razmotri pitanje pravnog prvenstva”.

    “Prvenstvo zakona EU bi trebalo da se primjeni samo u oblastima gdje EU ima nadležnost i radni okvir za tako nešto je određen u sporazumima o osnivačkim ugovorima”, navodi se u mađarskom dokumentu.

  • Alarm iz Budimpešte, diže se uzbuna: “Situacija je teška i zabrinjavajuća, pao je i poslednji bastion”

    Alarm iz Budimpešte, diže se uzbuna: “Situacija je teška i zabrinjavajuća, pao je i poslednji bastion”

    Sukob između vodeće mađarske stranke Fidesz, na čijem čelu je Viktor Orban, i Evropske narodne stranke (EPP) dugo je trajao.

    Razlog tom sukobu je politika nametanja političke kontrole nad medijima i pravosuđem koje je podsticala Fideszova vlada u Mađarskoj, a koja je u suprotnosti s vrednostima EU.

    Žan Klod Junker, bivši predsednik Evropske komisije iz redova EPP-a, Orbana je nazivao najmilijim diktatorom. Slovenački, tada lider opozicije, sada premijer Janez Janša je u razgovoru za Jutarnji list pre dve godine rekao kako ne shvata članice EPP-a koje ne mogu na vlast u zemljama severne Evrope, a traže izbacivanje Fidesza iz zajednice. Jer, Fidesz pobeđuje i donosi važne glasove u Evropskom parlamentu.

    Ali, pritisak je bio prejak pa će Fidesz prvo biti suspendovan iz članstva, zatim postupno isključen iz frakcije u Evropskom parlamentu, a onda je Orban u martu ove godine odlučio da napusti EPP, poručujući da EPP više nije čuvar hrišćanskih vrednosti u EU. To bi značilo da Fidesz jeste, iako to nije potvrdio papa Franja tokom nedavne posete Budimpešti gde se zadržao kratko, a “čuvara hrišćanskih vrednosti” primio samo usput. Ali je Orban požurio da se time pohvali na Tviteru.

    No, hrišćanstvo kakvo zagovara papa Franja nije ono na koje se poziva mađarski premijer koji zatvara vrata imigrantima.

    Borba za svoju stvar time nije završena. Poraz Hrišćanske unije (CDU/CSU) na nemačkim izborima prošle nedelje pravi je trenutak da se ponudi vlastito tumačenje pogrešnih politika.

    Međunarodno veće Fidesza je 1. oktobra poslalo poruku na brojne adrese i ta je poruka stigla i do Jutarnjeg lista, koji ju je preneo u celosti:

    “Dragi partneri,

    Nemački izbori pokazuju koliko je EPP oslabio i izgubio podršku. U zapadnoj Evropi pao je poslednji bastion. U idućim godinama malo je verovatno da će više od jedne od šest zemalja osnivača EU voditi vlada članice EPP-a.

    Odluka birača da kazne CDU/CSU na izborima trebalo bida bude uzbuna za one koji još uvek promišljaju hrišćansku demokratiju i konzervativne vrednosti.

    Ipak, ne zabrinjava najviše poraz CDU-a. Zabrinjava teška situacija svih zapadnoevropskih stranaka članica EPP-a. Budući da će levičarski vođa zauzeti nemačko mjesto u Veću EU, hrišćanske demokrate uglavnom će predstavljati vlade iz Srednje Evrope koje su većinom pod pritiskom medija srednje struje i briselskih birokrata. Za razliku od zapadnoevropskih kolega, oni se i dalje drže. To nije slučajno. Oni govore narodu i nastoje ga zastupati. Nasuprot tome, birači su u više slučajeva žestoko kaznili bivše stranke desnog krila koje su se odlučile zaštititi od napada liberala zanemarivši svoje vrednosti i podlegavši levičarskim politikama. U Evropi je CDU bila najveća članica EPP-a koju je levica najmanje napadala i doživela je istu sudbinu kao i ostale zapadnoevropske članice EPP-a.

    EPP više ne predstavlja evropske hrišćansko-demokratske birače. EPP pati zbog slabog vođstva i otrovnog okruženja nastalog suparništvom samoimenovanih kandidata. Dok čekamo povratak desničarskih vlada u Italiji i Španiji, Poljska je najveća zemlja s konzervativnim vođstvom. Rumunija će uskoro biti najveća zemlja kojom upravlja vlada EPP-a. Obe se suočavaju sa sve većim pritiskom iz inostranstva.

    Perspektive budućnosti Evrope ne mogu biti dalje od vizije zasnovane na hrišćansko-demokratskim načelima. Dok su sadašnji funkcioneri EPP-a delili evropsku desnicu i vlastitu političku porodicu, levica nije imala rezerve u srastanju s ekstremima i prihvatanju radikalnih ideologija. EPP je oslabio, odrekao se političkog identiteta i izgubio uticaj.

    Evropskoj desnici treba renesansa!

    Lep pozdrav,

    Međunarodno veće Fidesza”

  • Orban poručio da Mađarska mora ostati u Evropskoj uniji zbog pristupa jedinstvenom tržištu

    Orban poručio da Mađarska mora ostati u Evropskoj uniji zbog pristupa jedinstvenom tržištu

    Mađarski premijer Viktor Orban je poručio da Mađarska mora ostati članica Evropske unije kako bi osigurala stalan pristup njenom jedinstvenom tržištu.

    On je rekao da je Mađarska među posljednjim zemljama koje bi napustile blok u slučaju dezintegracije. Istakao je da je za Mađarsku glavni razlog ostanka u EU nije novac koji dolazi iz Brisela.

    Prema njegovim riječima, ovosedmična prodaja duga pokazala je da Mađarska finansijski stoji na čvrstom tlu.

    “Ako pogledate cijelu godinu, iz Brisela dobijamo više novca nego što plaćamo. Ali ako oduzmete iznos novca koji zapadne kompanije vraćaju iz zemlje svake godine, saldo je negativan”, naglasio je Orban za državni radio.

    On je napomenuo da je Unija važna za Mađarsku jer joj pruža tržište.

    “Moramo se zauzeti za EU ​​i ostati u njoj. Zato kažem bez obzira na to kako škripi i pucketa, mi ćemo biti među rijetkima koji su još uvijek u Uniji i ako se blok raspadne”, naveo je on.

    Orban, koji se sljedeće godine suočava sa novim izborima, iskoristio je stopu korporativnog poreza od devet posto da privuče velika ulaganja u automobilski i proizvodni sektor koji su podigli privredni rast i zaposlenost, pomažući mu da stekne imidž snažnog ekonomskog upravljanja.

    Mađarski premijer dodao je da će ovogodišnji privredni rast vjerovatno premašiti 5,5 posto, otvarajući put nizu mjera za podršku ključnim glasačkim grupama uoči parlamentarnih izbora koji će biti održani na proljeće 2022. godine.

    Mađarska i Poljska sukobile su se s Briselom oko pitanja koja se kreću od prava LGBT osoba do slobode štampe. Evropska komisija pokrenula je u julu pravni postupak protiv ove dvije države zbog mjera za koje kaže da diskriminišu LGBT osobe.

    Mađarska državna agencija za dug (AKK) prikupila je ove sedmice ekvivalent od 4,4 milijarde eura na globalnim tržištima, daleko više nego što se očekivalo radi pokrivanja vjerovatnog kašnjenja novca EU za oporavak od pademije koronavirusa.

    Orban će se na inauguracijskom jesenjem zasjedanju parlamenta u ponedjeljak, 20. septembra, obratiti zastupnicima u vezi sa planovima vlade.

  • Brnabić, Orban: Kontrolisati priliv migranata i pomoći im u njihovim zemljama

    Brnabić, Orban: Kontrolisati priliv migranata i pomoći im u njihovim zemljama

    Premijer Srbije Ana Brnabić rekla je da Srbija, u slučaju novog priliva migranata iz Avganistana, očekuje zajedničku evropsku politiku, kontrolisani priliv migranata, kao i da im se pomogne u njihovim zemljama odakle dolaze u Evropu.

    Odgovarajući na pitanja novinara nakon zajedničke sjednice vlada Srbije i Mađarske u Budimpešti, Brnabićeva je rekla da u Srbiju migranti dolaze iz jednih zemalja EU i idu u druge zemlje EU.

    “Ne možete imati državnu politiku, ako ona ne uzima u obzir čitav evropski kontinent. Ukoliko bude novi talas migranata, očekujemo zajedničku evropsku politiku, ali planiramo šta ćemo raditi ako je ne bude. Drago mi je što sa Mađarskom razgovaramo već o tome šta se može uraditi koordinisano”, kaže ona.

    Brnabićeva ističe da postoje dva načina za rješavanje problema mogućeg novog talasa migranata – da to bude kontrolisani priliv u kome se tačno znamo koliko ih dolazi i ko su oni, kao i da se pomogne tim ljudima u njihovim zemljama.

    “To se uspostavlja na prvim granicama EU. To verovatno radi Fronteks u Grčkoj i Italiji, tako da onda postoje i kontrolisani koridori do zemalja koje žele da ih prime”, rekla je ona.

    Brnabićeva je dodala da Srbija već pomaže zemlje iz kojih migranti dolaze tako što vrši donacije u vakcinama ili hrani ugroženim ljudima u zemljama Afrike.

    Ona je navela da o tome mađarski premijer Viktor Orban već duže vrijeme priča, ali da ga je izgleda samo čula Srbija, dok druge zemlje ne žele da čuju.

    Na pitanje o interesu Mađarske da podržava Srbiju, mađarski premijer je rekao da je to geopolitički interes i da misli da samo iz Srbije može da se stabilizuje Balkan, a ne iz Vašingtona ili Brisela.

    Orban je ponovio da Mađarska i Srbija neće biti parking za migrante.

    “Poručujem Evropljanima da mogu da se osjećaju bezbjednim, ali to ne znači da treba da prepuste Balkan da postane tampon zona, nego da integrišu balkanske zemlje. To je naš mađarski interes”, rekao je Orban.

  • Želi li Viktor Orban izlazak Mađarske iz EU – Huxit?

    Želi li Viktor Orban izlazak Mađarske iz EU – Huxit?

    Mađarsko neslužbeno vladino glasilo “Magyar Nemzet” pledira za izlazak Mađarske iz Evropske unije, tzv. “Huxit”. Krije li se iza te ideje sam predsjednik vlade Viktor Orban?

    Mađarski list Magyar Nemzet (“Mađarska nacija”), neslužbeno glasilo vlade, često ima ulogu svojevrsnog poligona za testiranje. U njemu se lansiraju teme za koje premijer Viktor Orban i članovi njegove vlade žele znati kakvo je raspoloženje javnosti, ali bez da sami direktno pokrenu to pitanje.

    Tako je opet bilo i prošlog vikenda. List je nedavno pokrenuo raspravu o temi koja je čak i u mađarskim vladinim krugovima do sada bila tabu – izlazak Mađarske iz Evropske unije.

    “Vrijeme je za razgovor o Huxitu”, naslovio je Magyar Nemzet njemačku verziju tog priloga. To je odjeknulo poput bombe: o tome su izvijestili skoro svi veći mediji, opozicioni političari su se zgražali, mnogi komentatori su izrazili zabrinutost. Nije čudo, oko toga da Mađarska spada u EU do sada je vladao, uprkos dubokim političkim podjelama u zemlji, nadstranački i društveni konsenzus. Jedan od rijetkih koji u toj zemlji još uopće postoje.

    Sada se izlazak Mađarske iz EU otvoreno i ozbiljno predlaže u najvažnijim vladinim medijima po prvi put nakon 2010., dakle nakon dolaska Orbana na vlast. To je bez presedana, piše Deutsche Welle.

    U mađarskoj verziji članka u listu Magyar Nemzet piše: “Sada napokon ozbiljno moramo razmotriti naš mogući izlazak iz saveza država koji krvari iz hiljadu rana, pokazuje imperijalne simptome i ponaša se podcjenjivački i arogantno prema svojim istočnoevropskim članicama.”

    Razlog: “Naši putevi su se razdvojili. Dok Zapad već potpuno svjesno raskida s kršćanskim moralom i svjetskim poretkom i umjesto toga najavljuje izgradnju kosmopolitskog, bezličnog svjetskog društva, koje se oslanja na bezgraničnu samodopadnost i samouništenje individue. Mi, Mađari, Poljaci i Srednja Evropa se čvrsto držimo naših hiljadugodišnjih kulturnih i vjerskih temelja.”

    Vlada je bila unaprijed informirana?

    Članak je napisao politolog Tamas Fricz, koji je poznat po svojim radikalnim pozicijama na desnom rubu. No on nije politički autsajder nego vodeći član važnih organizacija bliskih Orbanu, poput Foruma civilnog udruživanja (CÖF). Taj Forum organizira periodički takozvane “mirovne marševe” – demonstracije moći Orbanove vlade s desecima ili stotinama hiljada sudionika, na kojima se većinom čuju oštri govori protiv EU.

    Zbog toga je vjerojatno da su vladajući krugovi bili unaprijed informirani o Friczovom članku ili su ga možda čak s njim dogovorili. Temu Huxit prošlih je sedmica načelo više mađarskih političara iz vladajuće stranke, ali samo indirektno.

    Laszlo Köver, predsjednik mađarskog parlamenta, početkom jula je u jednom intervjuu izjavio da bi danas na referendumu o članstvu u EU “posve sigurno glasao protiv”. A ministar finansija Mihaly Varga prošle sedmice je rekao da bi na referendumu, doduše, trenutno glasao s “da”. Ali da bi to pitanje moglo dobiti novo značenje krajem ovog desetljeća, kada Mađarska počne više uplaćivati u budžet EU nego što iz njega dobije.

    “Postoji i život izvan EU”

    I Viktor Orban je u prošlosti povremeno izjavljivao da “naravno, postoji i život izvan EU”, zadnji put 2016. godine u vezi s Brexitom. U ovoj najnovijoj raspravi se do sada nije izjasnio.

    No proteklih godina se sve češće i agresivnije sukobljavao s EU, nedavno oko mađarskog zakona kojim se zabranjuje takozvana homoseksualna i transseksualna propaganda kod maloljetnika. U tim sporovima Orban je sve jasnije govorio da odbija EU u njenom sadašnjem obliku.

    Mađarski opozicioni političari smatraju da se iza članka u listu Magyar Nemzet kriju Orban i njegovi saradnici.

    “Počela je Orbanova kampanja za izlazak naše domovine iz Evropske unije”, napisala je na Facebooku lijevo-zelena političarka Timea Szabo iz stranke Dijalog za Mađarsku. Slično su se izjasnili i skoro svi drugi opozicionari.

    Trenutno izlazak iz EU-a još uvijek nije u Orbanovom interesu, kaže mađarski politolog Peter Kreko za DW.

    “Ali u njegovom je interesu okretanje javnog mnijenja protiv EU kako bi time protiv Brisela imao ucjenjivački potencijal mogućeg Huxita. Utoliko je njegov cilj povećanje neprijateljstva prema Uniji u Mađarskoj.”

    Mađari su još uvijek proevropski orijentisani

    Pri tome Orban koristi i tvrdnju da Mađarska iz EU dobiva sve manje novca i zato više ne može imati koristi od članstva, pojašnjava Kreko, koji trenutno radi na Institutu za nauku o čovjeku (IWM) u Beču. Jer, u ispitivanjima javnog mnijenja Mađari kao jednu od najvećih prednosti EU navode upravo evropske fondove.

    “No mora se jasno reći da je velika većina Mađara u načelu vrlo stabilno proevropski orijentirana”, ističe Kreko. Zato bi, smatra on, pretjerana propaganda protiv EU s pogledom na parlamentarne izbore idućeg proljeća mogla biti “taktička pogreška”. On predviđa da bi to moglo utjecati na neodlučne proevropski orijentirane birače da se okrenu opoziciji.

  • Vučić Orbanu: Malo ko spreman da zbog Srbije trpi kritike kao Vi

    Vučić Orbanu: Malo ko spreman da zbog Srbije trpi kritike kao Vi

    Mađarska vlada i premijer Viktor Orban su pravi prijatelji Srbije, koji otvoreno podržavaju evropski put Srbije, čak i kada zbog Srbije trpe kritike, rekao je danas predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i posebno mu se zahvalio na stabilizujućoj ulozi na Zapadnom Balkanu.

    “Mnogi govore da podržavaju srpski put u EU, ali malo ko to čin hrabro i otvoreno, spreman da i zbog Srbije trpi kritike, kao što činite Vi”, naglasio je Vučić zahvaljujući se Orbanu na konferenciji za štampu.

    On je izrazio posebno zadovoljstvo što sa Mađarskom imamo odličnu saradnju u različitim sferama društvenog života kao i da je za to zaslužan Orban.

    S tim u vezi je ukazao da je Mađarska Srbiji bila 13, pa 11, te 9 trgovinski partner, a danas je peti.

    “Za samo nekoliko godina uspeli smo dramatično da uvećamo trgovinsku razmenu što je značjano za obe zemlje i posebno za nas koji smo nešto manji i siromašniji. Došli smo u 2020.godini do gotovo dve milijarde evra trgovinske razmene”, objasnio je Vučić.

    Ukazao je da je u prvih pet mjeseci zabilježen rast od 23,4 odsto, to jest razmjena je već dostigla vrijednost od 900 miliona evra, pa ove godine očekuje da će prijeći granicu od dve milijarde evra.

    Ima i sve više kompanija koje izvoze u Mađarsku i koje uvoze mađarske proizvode.

    Posebno se zahvalio na činjenici da su mađarske kompanije, zahvaljujući požrtvovanju i posvećenom radu Orbana i mađarske vlade, napravile 16 velikih investicija u prošloj godini, od toga tri na sjeveru Srbije, i 13 južno od Save i Dunava. To govori o posvećenosti mađarskog prijateljstva prema cijeloj Srbiji, rekao je on.

    Vučić je kazao da se podrazumijeva da pomažu pripadnike mađarskog naroda u Srbiji.

    Mađarska vlada, prema njegovim riječima, doprinela je u mnogome činjenici da imamo izuzetne odnose sa Mađarima u Vojvodini, koji nikada nisu bili tako dobri kao sada.

    Vučić je istakao da gotovo da nije bilo međuetničkih incidenata.

    “Pogledajte brojke od pre 19 ili 15 godina. Danas gotovo da nisu zabeleženi međuetnički incidenti. To govori o poštovanju, novom odnosu, veri i poverenju jednih u druge”, istakao je on.

    Vučić je naglasio da je tome doprinijelo to da su dvije zemlje krenule da rješavaju istorijske stvari, s poštovanjem gledaju jedni na druge i pokušavajući da se razumiju. Zahvalio se, s tim u vezi, posebno i Ištvanu Pastoru na, kako je rekao, racionalnom, pragmatičnom i fantastičnom iskoraku koji je značio bolju budućnost između Srba i Mađara, što, dodaje, ne bi bilo moguće bez Orbana i njegovih inicjativa.

    Zahvalio se Orbanu i vladi Mađarske i na ulozi u regionu.

    “Uloga Mađarske je izuetno stabilizujuća na Zapadnom Balkanu. Sve zemlje regiona to vide i doživljavaju Mađarsku kao stabiluzujući faktor”, objasnio je on.

    “Vama mnogo hvala na tome što uvek imate vremena za Zapadni Balkan, što razmišljate politički i ekonomski kako da unapređujemo našu saradnju. Hvala i što svi drugi sa zapadnog Balkana mogu dobiti vreme i prostor u vašoj agendi”, dodao je on ukazujući da je to nešto što ćemo u Srbiji uvijek cijeniti.

    Zahvalio se i na podršci Srbiji na putu u EU.

    “Mnogi govore da podržavaju srpski put u EU, ali malo ko to čini hrabro i otvoreno, spreman da i zbog Srbije pretrpi kritike, kao što činite vi”, naglasio je Vučić.

    Rekao je da Srbija ne može da bude samo zahvalna, već može da poruči i da će Mađari i Mađarska moći uvek da računaju na srpsko prijateljstvo i da će Srbija moći po drugim pitanjima da uzvrati.

    “Za nas jeveoma važno infrastrukturno povezivanje naših zemalja i o tome smo dugo diskutovali, a imaćemo i zajednički ručak”, dodao je on.

    Vučić je ukazao da se radi i pruga koja je važna za Mađare u Srbiji, ai za Srbe u Mađarskoj – Segedin – Subotica, koja će biti povezana i sa Bajom.

    “To ćemo uskoro da uradimo i to su velike i važne vesti, posebno za one koji žive u jednoj, a rade ili se školuju u drugoj zemlji, da lako i bez problema ostvaruju sve svoje interese”, rekao je Vučić.

    Podsjetio je da su prije nekoliko dana spojene gasovodne cijevi između dvije zemlje, navodeći da je to istorijski uspjeh Srbije i Mađarske.

    Vučić je prenio da mu je Orban, budući da je Srbija plaćala taksu Mađarskoj decenijama, rekao je da poslije gradnje Balkanskog toka, Mađarska spremna da plaća taksu Srbiji i da nikakav problem po tom pitanju Mađari nisu pravili.

    “To govori koliko je Orban uvek bio prijatelj Srbiji. Tako to rade pravi prijatelji, a mi smo spremni da uvek preuzimamo od njih i gas i sve što je potrebno”, rekao je Vučić.

    Dodao je da Mađari imaju velika skladišta gasa, a da mu je Orban prenio da Srbija može da računa na dio njihovog uskladištenog gasa, što je oko sedam milijardi kubnih metara.

    Predsjednik Srbije je poručio da vjerujemo u EU budućnost naše zemlje, kao i pomoći Mađarske na daljem evropskom putu.

    “Nastavljamo saradnju sa Mađarskom i ostalim zemljama Višegradske grupe, koja je regionalno pristuna i važna za nas. Verujem da ćemo u budućnosti ne samo održati ovakve odnose, već da ćemo pokušati i postarati se da oni, ako je moguće, budu i na još višem nivou”, rekao je Vučić.

    Poručio je da je Orban uvijek dobrodošao u Srbiji, da može ovdje da se osjeća kao kod kuće, te da bi Beograd volio da ima češće sastanke i radne i zvanične, sa Budimpeštom.

    Vučić je rekao i da se iza mađarskog prijateljstva krije dugoročna, strateška politika.

    U tom smislu, nabrojao je da Mađari ulažu u fabiku za preradu malina u Arilju, koja će biti otvorena do kraja godine, prave pogone za poljoprivrednu mehanizaciju i logistički centar u Vojvodini, kao i fabriku stočne hrane u Šidu, navodeći da je to mnogo fantastičnih projekata za Srbiju, koji su proizašli iz saradnje na koju je ponosan.

    “Hvala vam na punom doprinosu stabilizaciji celog regiona, jer je ta stabilizacija od ključnog značaja i samo uz to možemo da ekonomski da se razvijamo, da napredujemo i da se pohvalimo dobrim rezultatima”, rekao je Vučić.