Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov rekao je danas da će Rusija razmotriti zahtjev Mađarske da poveća isporuke gasa iz Rusije.
Lavrov je ovo rekao tokom posjete Moskvi mađarskog ministra spoljnih poslova Petera Sijarta.
Mađarska, članica EU, zadržala je bliske veze sa Rusijom i nakon početka specijalne operacije u Ukrajini, protiveći se planovima EU da smanji zavisnost od ruske nafte i gasa.
Mađarska ima vojne planove kako da zaštiti etničke Mađare koji žive u zapadnoj Ukrajini, otkrio je ministar spoljnih poslova Peter Sijarto. Budimpešta je spremna da djeluje u odbrani 150.000 ljudi koje smatra svojima, otkrio je on u intervjuu u petak.
“Naša zemlja je pripremila hitne ratne scenarije”, rekao je ministar za internet stranicu “Indek”, prenosi “Mondo.rs”.
On je rekao da mađarska vlada želi da izbjegne njihovu upotrebu, zbog čega je tražila mirno rješenje rusko-ukrajinskog oružanog sukoba.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je, međutim, odbacio ideju da ponudi ustupke Rusiji da bi obezbijedila prekid vatre i tvrdi da njegova zemlja može da pobijedi Rusiju uz pomoć zapadnih pristalica. Mađarski ministar spoljnih poslova prokomentarisao je ciljeve dvije zemlje, rekavši da njegova zemlja ima drugačije interese od Ukrajine.
“A šta je ukrajinski interes? Da se što više zemalja uvuče u ovaj sukob, makar kroz isporuke oružja. Naš interes je, s druge strane, da se klonimo ovog sukoba i da minimiziramo rizik od uvlačenja u rat”, rekao je Sijarto.
Sijarto je tvrdio da je Budimpešta nakon što je Rusija napala Ukrajinu “zatvorila sva pitanja” koja su ranije izazivala tenzije sa Kijevom.
Kijev je dugo optuživao Budimpeštu da podstiče secesionizam među svojom mađarskom dijasporom, uključujući navodno tajno davanje državljanstva etničkim Mađarima.
Kijev je 2018. zbog tog pitanja izbacio mađarskog konzula u gradu Beregovo. Osoblje misije je ranije snimljeno kako očigledno dijeli papire o državljanstvu ukrajinskim Mađarima i naređuje im da to drže u tajnosti.
Odnosi između dva naroda su se pogoršali 2017. godine, nakon što je Kijev usvojio zakon kojim je postavljena mapa puta za uklanjanje manjinskih jezika iz ukrajinskih škola. Budimpešta je saopštila da je diskriminatorna prema etničkim Mađarima i obećala da će stati na put planovima Ukrajine da se pridruži NATO-u i EU ukoliko zakon ne bude ukinut.
Uprkos Sijartovoj ocjeni da su tenzije prošlost, njegova zemlja je posljednjih mjeseci dobila oštre kritike iz Kijeva. U maju je potpredsjednica ukrajinske vlade Irina Vereščuk optužila Budimpeštu da se priklanja Rusiji zbog njenog “jeftinog gasa” i da potajno želi da zauzme dijelove Ukrajine sa većinskim mađarskim stanovništvom
Evropska unija je “pucala sebi u pluća” loše promišljenim ekonomskim sankcijama Rusiji, koje, ukoliko ne budu ukinute, mogu da unište evropsku privredu, rekao je danas mađarski premijer Viktor Orban.
“Inicijalno sam mislio da smo se samo upucali u stopalo, ali sada je jasno da je evropska ekonomija pucala sebi u pluća i da se bori za vazduh”, rekao je Orban u intervjuu javnom radiju.
On je dodao da je Ukrajini potrebna pomoć, ali da evropski lideri treba da preispitaju svoju strategiju, pošto su sankcije nanijele sveobuhvatnu štetu evropskoj privredi bez slabljenja Rusije ili dovođenja višemjesečnog rata bliže bilo kakvom rješenju.
“Sankcije ne pomažu Ukrajini, ali su loše za evropsku ekonomiju. Ako se nastavi ovako, to će uništiti evropsku ekonomiju. Ono što vidimo sada je nepodnošljivo”, rekao je mađarski premijer.
On je dodao da u Briselu mora da nastupi “trenutak za istinu, kada će lideri priznati da su napravili pogrešnu procjenu, da je politika sankcija zasnovana na pogrešnim pretpostavkama i da se to mora promijeniti”.
Orban je zbog rasta cijena gasa i struje ranije uveo ograničenje cijena komunalija, a ta odluka je ukinuta prije dva dana. Ekonomisti procjenjuju da je ograničenje cijena komunalnih usluga koštalo Mađarsku 3,71 milijardu dolara.
Mađarska nije spremna ni da razgovara o embargu na ruski gas i neće podržati sankcije ukoliko one uključuju restriktivne mjere “Gaspromu” ili Gasprombanci, izjavio je mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto.
On je novinare u na konferenciji za novinare u Budimpešti podsjetio da se u EU u prethodnih nekoliko mjeseci vodila debata o sankcijama u Briselu, te da su brojne sankcije usvojene.
– Kada se radi o mogućnosti usvajanja novih paketa sankcija, stav Mađarske je jasan: nismo spremni ni da razgovaramo o embargu na gas – naglasio je Sijarto.
Sijarto je napomenuo da je postojao prijedlog jedne članice EU da se uvedu sankcije Gasprombanci.
– Kategorično smo izjavili da nećemo podržati bilo kakav paket koji sadrži sankcije “Gaspromu” ili Gasprombanci – istakao je Sijarto na konferenciji koja je emitovana na jednom od njegovih naloga na društvenim mrežama.
Mađarska vlada odbija da razgovara o mogućnosti uvođenja gasnog embarga Rusiji, rekao je danas mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto.
On je u parlamentu rekao da i pored ozbiljne bezbednosne pretnje Evropi koju predstavlja rat u Ukrajini, obezbeđivanje energetske i ekonomske sigurnosti takođe predstavlja izazov, prenosi MTI.
“Nažalost u teškoj smo situaciji, jer su isporuke gasa iz Rusije u Evropu značajno opale i stopa po kojoj raste cena prirodnog gasa mogla bi baciti evropske ekonomije na kolena“, rekao Sijarto.
Što se tiče isporuke gasa Mađarskoj, on je dodao da je najveći deo gasnih puteva prebačen na Južni tok.
“Mađarska uvozi otprilike 30 miliona kubnih metara gasa svakog dana, od čega se polovina isporučuje južnim tokom koji prolazi kroz Tursku, Bugarsku i Srbiju”, rekao je Sijarto i dodao da je mađarska vlada odlučila da poveća uvoz gasa i da će za grejnu sezonu biti uskladištene dodatne količine.
Hrvatska je izgubila spor protiv MOL-a u Međunarodnom centru za rješavanje investiconih sporova u Vašingtonu (ICSID), piše Večernji list.
Mađarski naftni div MOL je krajem 2013. pokrenuo postupak i tužio hrvatsku vladu tvrdeći da nije ispoštovala obaveze iz glavnog ugovora o gasnom poslovanju i iz amandamana.
Večernji navodi, pozivajući se na nezvanične informacije, da će Hrvatska morati da plati između 250 i 300 miliona dolara s kamatama. Inicijalno, MOL je tražio odštetu u iznosu od milijardu dolara.
Pali su argumenti Hrvatske o koruptivnim radnjama i isplaćenom, odnosno primljenom mitu u zamjenu za upravljačka prava MOL-a u Ini i izdvajanju gasnog biznisa, piše ovaj list i podsjeća da je u Hrvatskoj, zbog navedenih radnji, pravosnažno osuđen bivši premijer Ivo Sanader.
Sanader je dobio kaznu od šest godina, a šef MOL-a Žolt Hernadi osuđen je na dvije godine zatvorske kazne.
MOL je arbitražni postupak pred Međunarodnim centrom za riješavanje investicionih sporova u Vašingtonu pokrenuo 26. novembra 2013. godine, a kao razlog je tada naveo kršenje određenih obaveza i postupaka u vezi s MOL-ovim investicijama u Hrvatskoj. Zahtev za arbitražu podnesen je protiv hrvatske vlade putem pravnog zastupnika, međunarodne advokatske kancelarije Veil,Manges, u skladu s Ugovorom o energetskoj povelji.
MOL smatra da hrvatska vlada nije ispunila obaveze iz Glavnog ugovora o gasnom poslovanju i njegovih amandmana na koje se obavezala početkom 2009. Država se tada obavezala da će od Ine preuzeti skladištenje i prodaju gasa i otkupljivati cijelokupnu Ininu domaću proizvodnju gasa po tržišnim cenama, u periodu od 15 godina, precizira Večernji u tekstu.
Ministar spoljnih poslova i trgovine Mađarske Peter Sijatro sutra je u posjeti Republici Srpskoj.
Sijatro će se sastati sa srpskom članom Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom i rukovodstvom Srpske, potvrđeno je ATV-u.
Ova posjeta nastavak je saradnje i prijateljskih odnosa Mađarske i Republike Srpske.
Mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto izjavio je kako Mađarska čak ni ne planira da razgovara sa drugim zemljama o zabrani isporuke ruskog gasa, jer bi ograničenja upropastila ekonomiju zemlje.
Szijjarto je na sastanku Evropskog savjeta o transportu, telekomunikacijama i energetici u Luksemburgu rekao da je na sastanak došao sa jasnim mandatom prema kome Mađarska ne želi da vodi razgovore o embargu na gas.
“To bi praktično onesposobilo našu ekonomiju i cijelu zemlju”, naveo je Szijjarto na “Fejsbuku”, prenio je TASS.
O pitanju stvaranja zajedničke platforme EU za kupovinu gasa, o čemu je planirano da se razgovara na sastanku u Luksemburgu, mađarski ministar je rekao da ne vidi probleme ako Evropska unija traži nove izvore gasa.
“Ali učešće u tome može samo biti dobrovoljno, a države članice ne mogu biti podložne bilo kakvoj obavezi u vezi sa kupovinom”, rekao je šef mađarske diplomatije.
Sijarto je rekao i da je isporuka ruskog gasa Evropi znatno smanjena zbog ozbiljnih tehničkih problema sa opremom gasovoda “Sjeverni tok”, koji su nastali zbog zapadnih sankcija.
Mađarska očekuje da Evropska komisija ispita da li je to, zaista, zbog činjenice da oprema koja je poslata na održavanje nije vraćena iz Kanade.
“Ako je to tačno, onda očekujemo neke akcije od Evropske komisije kako bi se osiguralo da isporuke gasa Evropi ne dođu u kriznu situaciju u kratkom roku”, rekao je Sijarto.
On je napomenuo da nedostatak gasa dovodi do daljeg poskupljenja na evropskom energetskom tržištu.
“Gazprom” je 14. juna saopćio da mora da smanji isporuke prirodnog gasa preko gasovoda “Sjeverni tok”, s obzirom na to da neke pumpne jedinice za gas nisu bile vraćene sa popravke od “Siemensa” na vrijeme. Njemačka kompanija je saopćila da nije u mogućnosti da isporuči jedinice iz Kanade, jer je ta zemlja uvela sankcije Rusiji.
Mađarski premijer Viktor Orban podržava davanje statusa kandidata za članstvo u EU Ukrajini i Moldaviji, ali smatra da bi status trebali dobiti i Gruzija, Bosna i Hercegovina.
Ovo je rekao zamjenik državnog sekretara u kabinetu premijera Bertalan Havasi, prenosi Hirado.hu.
“Viktor Orban se složio s prijedlogom EU da se Ukrajini i Moldaviji dodijeli status kandidata za članstvo u EU. Međutim, dodao je da Mađarska, zajedno s još nekoliko zemalja članica, smatra da bi Gruzija i BiH trebalo da dobiju članstvo istim tempom”, saopćeno je.
Danas je i predsjednik Hrvatske Zoran Milanović kazao da bi trebalo dodijeliti kandidatski status Bosni i Hercegovini jer bi sve drugo predstavljalo “sadizam”.
Osim toga danas se održava sjednica ministara vanjskih poslova EU na kojoj je Slovenija predstavila plan kako podržati Bosnu i Hercegovinu i dodijeliti joj kandidatski status.
Mađarska je ponudila svoju teritoriju kao potencijalnu rutu za izvoz ukrajinskih žitarica, usljed problema sa uobičajenim rutama preko Crnog mora zbog ratnih dešavanja u Ukrajini, izjavio je mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto.
“Ponudili smo da pustimo preko mađarske teritorije i omogućimo prolazak bilo koje isporuke hrane ka raznim dijelovima svijeta iz Ukrajine, prije svega ka Sjevernoj Africi i Bliskom istoku”, naveo je Sijarto.
Sijarto, koji je iznio prijedlog na sastanku ministara spoljnih poslova EU, nije saopštio detalje o količini žitarica koju bi Ukrajina mogla da izveze preko Mađarske, ali je istakao da bi za to mogla biti upotrijebljena dva logistička središta na istočnoj granici, javio je Rojters.
“U slučaju da bilo koja vrsta žitarica ili drugi proizvodi trebaju da budu izvezeni iz Ukrajine na Bliski istok ili u Sjevernu Afriku kroz Mađarsku, to se može dogoditi brzo. Željeznički pristup lukama u Jugoistočnoj Evropi iz Mađarske je brz”, naglasio je Sijarto.
Prema njegovim riječima, Mađarska je ponudila i prevozne kapacitete za ukrajinske žitarice.
Ministar spoljnih poslova napomenuo je i da Mađarska ne očekuje ometanje isporuka ruskog gasa, nakon što u aprilu nije pristala da plaća gas Rusiji u rubljama.