Oznaka: libija

  • Strahuje se da ima 20.000 mrtvih

    Strahuje se da ima 20.000 mrtvih

    Libijski grad Derna danas nastavlja brojati mrtve nakon razornih poplava koje su odnijele cijela naselja i ostavile iza sebe hiljade poginulih.

    Više od 5.300 ljudi umrlo je nakon što su dva pucanja brana donijela razorne poplave u istočni grad Dernu. Najmanje 10.000 ljudi je nestalo, a desetine hiljada je raseljeno.

    Strahuje se da je u katastrofalnim poplavama u Derni život izgubilo do 20.000 ljudi, rekao je gradonačelnik tog istočnog libijskog grada, a prenosi BBC.

    U razgovoru za saudijsku televiziju Al Arabiyu rekao je da procjenjuje da je 18-20 hiljada ljudi umrlo kad su pukle brane, nakon čega je “cunami vode” odnio cijela naselja u more.

    Njegova procjena zasnovana je na broju lokalnih zajednica koje su potpuno uništene poplavnim vodama.

    Zvaničnik UN rekao je da su i istočna i zapadna vlada zatražile međunarodnu pomoć i međusobno se povezuju i koordinišu napore za pomoć žrtvama poplava.

    Međunarodno priznata Vlada nacionalnog jedinstva (GNU) smještena je na zapadu zemlje u Tripoliju, a paralelna administracija djeluje na istoku, uključujući Dernu.

    Evropska komisija najavila je slanje pomoći iz Njemačke, Rumunije i Finske u ovaj obalni grad na istoku Libije, gdje je situacija dramatična.

    Evropska unija deblokirala je početnu pomoć od 500.000 evra, a Ujedinjeno Kraljevstvo najavilo je 1.16 milijuna evra za zadovoljenje najhitnijih potreba Libijaca.

    U Derni, koju je u nedjelju pogodila oluja Danijel, koja je uzrokovala i pucanje brana, zgrade su uništene, mostove je odnijela voda, cijela naselja su potopljena, a ulice su nestale, ostavljajući grad neprepoznatljivim.

    Broj mrtvih i dalje raste. Tijela umotana u deke nalaze se na ulicama, a druga se gomilaju u kamione na putu do groblja. Leševe od utorka naplavljuje i Sredozemno more.

    Vlasti se boje da bi konačni broj mrtvih mogao biti i puno veći.

    Zvaničnik Međunarodne federacije društava Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca (IFRC) izvijestio je o “ogromnom” broju smrtnih slučajeva koji bi se mogao računati u hiljadama, s 10.000 nestalih.

    Prema podacima Međunarodne organizacije za migracije (IOM), najmanje 30.000 ljudi koji su živjeli u Derni, gradu od 100.000 stanovnika, je raseljeno.

    Derna je sada dostupna samo kroz dva ulaza s juga, od uobičajenih sedam, a česti nestanci struje i prekidi telekomunikacijske mreže ograničavaju komunikacije, prema IOM-u.

    Oko 3000 ljudi takođe je raseljeno u Al Baydi i više od 2.000 u Benghaziju, gradovima dalje na zapadu. Ovo je najgora prirodna katastrofa koja je pogodila Cirenaiku, istočnu provinciju Libije, od velikog potresa koji je pogodio grad Al Marj 1963. godine.

  • Strahuje se da je više od 5.000 ljudi poginulo

    Strahuje se da je više od 5.000 ljudi poginulo

    Pretpostavlja se da je više od 5.000 ljudi poginulo, a 10.000 nestalo nakon što su obilne kiše na sjeveroistoku Libije dovele do urušavanja dvije brane, zbog čega je još vode stiglo u već poplavljena područja.

    Vjeruje se da je nastradalo najmanje 5.300 ljudi, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova istočne libijske vlade, javila je libijska državna agencija LANA.

    Od nastradalih, najmanje 145 su Egipćani, saopštili su zvaničnici u sjeveroistočnom gradu Tobruku u Libiji, prenio je Si-En-En.

    U istočnom gradu Derna, koji je doživio najgora razaranja, čak 6.000 ljudi se i dalje vodi kao nestalo, rekao je Osman Abduldžalil, ministar zdravlja u istočnoj libijskoj vladi, za libijsku televiziju Almasar.

    On je situaciju nazvao katastrofalnom, kada je u ponedjeljak obišao grad.


    Vjeruje se da je voda odnijela čitave kvartove u gradu, naveli su predstavnici vlasti.

    Direktor bolnice Vahda u Derni Mohamad al Kabisi rekao je ranije da broj nastradalih u katastrofalnim poplavama iznosi 2.200.


    On je rekao za Rojters da je 1.700 ljudi nastradalo u jednom okrugu grada, a da je u drugom okrugu poginulo 500 osoba. Iz Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca saopštili su u utorak da je broj nestalih dostigao 10.000, prenio je AP.

    Oluja “Danijel” pogodila je u nedjelju istočnu Libiju, donoseći obilne padavine i izazivajući poplave.

  • Novi žestok sukob frakcija u Libiji, poginule najmanje 23 osobe

    Novi žestok sukob frakcija u Libiji, poginule najmanje 23 osobe

    Novi sukobi između političkih i vojnih frakcija u Libiji eskalirali su u subotu u glavnom gradu države Tripoliju gdje su poginule najmanje 23 osobe, dok je na desetine civila ranjeno.

    Prema pisanju afričkih i arapskih medija, intenzivne borbe izbile su glavnom gradu Libije tokom noći i trajale su i tokom subote. Suparničke frakcije razmjenjivale su jaku vatru, a eksplozije su odjekivale gradom.

    “Ovo je užasno. Moja porodica i ja nismo mogli da spavamo od zbog sukoba. Zvuk je bio suviše zastrašujući. Ostali smo budni u slučaju da moramo brzo otići. To je užasan osjećaj”, rekao je jedan od stanovnika Tripolija.

    Prema pisanju portala Africanews, do sukoba je došlo između pristalica vođe Revolucionarne brigade Tripolija Haithama al-Tajourija i frakcije koju predvodi Abdel-Ghani al-Kikli.
    Al-Tajouri predvodi frakciju koja podržava političara Fatija Bashaghu, osobu koju istok države koji priznaje Tobruk kao svoje sjedište, prihvata kao premijera države.

    S druge strane, Abdel-Ghani al-Kikli i grupa okupljena oko njega podržava Abdul Hamida Dbeibaha kao premijera države i vođu vlade koja je priznata na međunarodnoj sceni.
    Upravo je Bashagha prije dva dana uputio pismu Dbeibahu gdje ga je pozvao da potpiše mir i mirno preda vlast.

    “Ovo je iskren i patriotski poziv. Nadamo se da ćete odgovoriti u interesu države”, stoji u pismu vođe frakcije s istoka države.

  • Kupac odbio ukrajinske žitarice

    Kupac odbio ukrajinske žitarice

    Kupac je odbio ukrajinske žitarice, koje su dopremljene u libansku luku Tripoli na brodu “Razoni”, saopštila je ukrajinska ambasada u Bejrutu.

    Odbijanje kupca je obrazloženo kašnjenjem tereta više od pet meseci, prenosi Rojters.

    “Prema informacijama koje je dostavio pošiljalac ukrajinskog žita na brodu Razoni, kupac u Libanu je odbio da prihvati teret zbog kašnjenja po uslovima isporuke“, navela je ukrajinska ambasada na Fejsbuku.

    Prema ovom saopštenju “pošiljalac sada traži drugog primaoca koji bi istovario njegov teret bilo u Libanu/Tripoliju ili bilo kojoj drugoj zemlji/luci.”

    Razoni je prvi teretni brod sa ukrajinskim žitom koji je napustio luku Odesa u okviru sporazuma o deblokadi ukrajinskih luka,a na njemu je nešto preko 26.000 tona kukuruza.

    Ujedinjene nacije i Turska su posredovale u sporazumu Kijeva i Moskve prošlog meseca, nakon upozorenja da bi zaustavljanje ukrajinskih pošiljki žitarica izazvano invazijom Rusije na Ukrajinu moglo dovesti do velike nestašice hrane, pa čak i izbijanja gladi u pojedinim delovima sveta, navodi britanska agencija.

    Do sada je oko 243.000 tona kukuruza izvezeno iz Ukrajine na sedam brodova, od prvog polaska 1. avgusta, prenosi Rojters prema podacima turskog ministarstva odbrane.

  • Pokušaj atentata na premijera Libije: Napadači izrešetali njegov auto

    Pokušaj atentata na premijera Libije: Napadači izrešetali njegov auto

    Napadači su danas mecima pogodili automobil libijskog premijera Abdulhamida al-Dbeibaha, ali je on pobjegao nepovrijeđen, rekao je izvor blizak njemu, usred intenzivnih frakcijskih prepirki oko kontrole nad vladom.
    Izvor je rekao da se incident dogodio dok se Dbeibah vraćao kući, opisujući to kao jasan pokušaj atentata, ali su napadači pobjegli i incident je upućen na istragu, piše “Reuters”.

    Dbeibah u martu postavljen na mjesto šefa GNU-a

    Ako se potvrdi, pokušaj atentata na Dbeibaha mogao bi pogoršati krizu oko kontrole nad Libijom nakon što je rekao da će ignorisati glasanje koje je parlament sa sjedištem na istoku zemlje zakazao kasnije u četvrtak da ga zamijeni.

    Oružane snage su posljednjih sedmica mobilizovale više boraca i opreme u glavnom gradu, što je izazvalo bojazan da bi politička kriza mogla izazvati borbe.

    Libija je imala malo mira i stabilnosti od pobune protiv Moamera Gadafija koju je podržao NATO 2011. godine, a 2014. se podijelila između zaraćenih frakcija na istoku i zapadu.

    Dbeibah je postavljen u martu na funkciju šefa Vlade nacionalnog jedinstva (GNU) koju podržavaju UN, a koja je trebala ujediniti podijeljene institucije u zemlji i nadgledati izbore u decembru kao dio mirovnog procesa.

    Suparničke frakcije borile su se za poziciju nakon što se izborni proces raspao usred sporova oko pravila, uključujući i legitimnost Dbeibahove kandidature za predsjednika nakon što je obećao da se neće kandovati. Parlament, koji je uglavnom podržavao istočne snage tokom građanskog rata, proglasio je GNU nevažećim i u četvrtak će održati glasanje za imenovanje novog premijera koji će formirati drugu vladu.

    Neće biti održani izbori
    Dbeibah je u govoru ove sedmice rekao da će predati vlast tek nakon izbora, a savjetnik UN-a za Libiju i zapadne zemlje su rekle da nastavljaju da priznaju GNU.

    Parlament je ove sedmice rekao da ove godine neće biti održani izbori, nakon što su on i još jedno političko tijelo izmijenili privremeni ustav zemlje, uznemirujući mnoge Libijce koji su se registrovali za glasanje.

    Potez parlamenta da odabere novog premijera mogao bi dovesti do povratka na situaciju prije nego što je uspostavljena Dbeibahova vlada jedinstva, s paralelnim administracijama koje žele vladati Libijom iz različitih gradova.

    Međutim, analitičari kažu da to možda neće odmah pokrenuti povratak građanskom ratu.

  • “Mač islama” ipak predsjednički kandidat

    “Mač islama” ipak predsjednički kandidat

    Slavlje pristalica Sajfa al Islama na ulicama Sabhe počelo je nekoliko trenutaka pošto je žalbeno vijeće suda u tom gradu odbacilo odluku izborne komisije i sinu Moamera Gadafija dozvolilo da se kandiduje na predsjedničkim izborima.

    Odluka suda uslijedila je nakon nekoliko dana napetosti u Sabhi i pokušaja snaga lojalnih Haftaru Kalifi da oružjem spriječi osoblje suda da uđe u kancelarije.

    Poslije skoro nedjelju dana i uz silne intervencije međunarodne zajednice, službenici suda su konačno u četvrtak ušli u kancelarije i odmah odbacili odluku izborne komisije, prema kojoj je Gadafijevom sinu, odbijen zahtjev da se kandiduje na predsjedničkim izborima zbog procesa za ratne zločine pred Međunarodnim krivičnim sudom i nekoliko lokalnih sudova.

    Sud su, danima, blokirali vojnici lojalni Haftaru Kalifi, čiju je kandidaturu za predsjednika odbacila izborna komisija, takođe zbog serije procesa koji se protiv njega vode zbog navodnih ratnih zločina.

    Libijska izborna komisija prvobitno je potvrdila kandidaturu Gadafijevog sina, ali je ta odluka razbesnela Vijeće staraca u nekadašnjem centru pobune, Misrati, koje je stanovnike Libije pozvalo da bojkotuju izbore.

    Naknadno, Gadafijeva kandidatura je poništena, pa je konačnu odluku, poslije serije protesta, spekulacija i potezanja oružja, donio sud u Sabhi.

    Istovremeno, sud u Tripoliju odbacio je sve optužbe na račun premijera Abdula Hamida Dbeibe, čime mu je otvoren put za učešće u trci za prvog predsjednika Libije, koji će biti izabran direktnim glasanjem.

    Čitav niz eksperata za stanje u Libiji smatra da je održavanje izbora nemoguće u ovom trenutku, ali da međunarodna zajednica insistira da se izborni proces nastavi.

    Izborni proces u Libiji prati pravi haos, uključujući krađu izbornog materijala u nekoliko gradova i prijetnje polaznicima predizbornog kursa u Tripoliju.

  • Gadafijev sin pušten na slobodu nakon sedam godina provedenih u zatvoru

    Gadafijev sin pušten na slobodu nakon sedam godina provedenih u zatvoru

    Libijske vlasti pustile su u nedjelju jednog od sinova Moamera Gadafija nakon više od sedam godina zatočeništva u glavnom gradu Tripoliju, rekao je privremeni čelnik zemlje.

    Mandatar za mjesto premijera Abdul Hamid Dbeibah rekao je u ponedjeljak da je Al-Sadi Gadafi pušten na slobodu u skladu s prethodnim sudskim nalogom.

    Mohamed Hamouda, glasnogovornik prijelazne vlade, rekao je da je on izašao iz zatvora Al-Hadaba, gdje se nalaze mnogi dužnosnici Gadafijevog režima koji čekaju na suđenje, uglavnom u vezi sa suzbijanjem ustanka 2011. u kojem je srušen dugogodišnji vladar. Hamouda nije detaljno objašnjavao okolnosti puštanja.

    Lokalni mediji izvijestili su da je Al-Sadi Gadafi pušten na slobodu nakon što je oslobođen optužbi koje datiraju iz vremena ustanka protiv vladavine njegovog oca. Nakon puštanja na slobodu, otputovao je u Tursku, prema internetskoj stranici Al-Marsad.

    “Ne možemo ići naprijed bez pomirenja”, rekao je Dbeibah u tweetu najavljujući puštanje.

    Njegova vlada dobila je zadatak voditi razorenu zemlju do izbora prije kraja ove godine. U vrijeme pobune 2011. Al-Sadi Gadafi bio je na čelu brigade specijalnih snaga koja je učestvovala u suzbijanju pobunjenika.

    On je prokrijumčaren preko pustinje u Niger 2011. upravo u trenutku kada je srušen režim. Izručen je u martu 2014. nakon što on, kao i kolege koji su ga pratile, “nisu poštovali uvjete boravka u Nigeru”, rekla je tada vlada zapadnoafričke zemlje.

    Diktator Gadafi je imao osmero djece, od kojih je većina imala značajnu ulogu u njegovom režimu. Njegov sin Muatasim ubijen je u isto vrijeme kada je Gadafi zarobljen i ubijen. Druga dva sina, Seif al-Arab i Kamis, ubijena su ranije u ustanku.

    Seif al-Islam, koji je važio za nasljednika svog oca, živi u Libiji od puštanja iz pritvora 2017. Drugi sin, Hanibal, navodno je pritvoren u Libanu. Ostala djeca su još na slobodi a zatražila su azil u susjednom Alžiru zajedno sa Gadafijevom ženom.