Oznaka: kriptovalute

  • Peking proglasio bitcoin i ostale kriptovalute ilegalnim

    Peking proglasio bitcoin i ostale kriptovalute ilegalnim

    Centralna banka Kine proglasila je ilegalnim sve transakcije koje se obavljaju bitcoinom i ostalim virtuelnim valutama.

    Kineskim bankama je zabranjen rad s kriptovalutama 2013. godine, ali su vlasti ove godine objavile podsjetnik.

    AP navodi da se time izražava zabrinutost da bi i dalje moglo biti aktuelno “rudarenje” i trgovina kriptovalutom ili je riječ o indirektnoj izloženosti finansijskog sistema riziku.

    U današnjem obavještenju se ističe da bitcoin, eterum i druge digitalne valute ometaju rad finansijskog sistema i koriste se za pranje novca i druge prekršaje.

    Narodna banka Kine radi na razvoju elektronske valute juan za transakcije bez gotovine koje može da prati i kontroliše Peking.

  • Tržište digitalnih dobara izgubilo na vrijednosti: Bitkoin ponovo u padu za 8.1 odsto

    Tržište digitalnih dobara izgubilo na vrijednosti: Bitkoin ponovo u padu za 8.1 odsto

    U protekla 24 časa, kompletno tržište digitalnih dobara je još jedan zaredom izgubilo na vrijednosti i to za 8,9 odsto.

    Bitkoin, najpoznatija kriptovaluta na svijetu, je po najnovijim informacijama za 24 časa opao u vrijednosti za 8,1 odsto i njim se trenutno trguje po cijeni od 43.471 dolara.
    Na osnovu posljednjeg preseka tržišta kriptovaluta od 14 časova, Eter je takođe izgubio na vrijednosti, za značajnih 8,1 odsto, i trenutno vrijedi 3.023 dolara, prenosi Blic.
    Tokom današnjeg dana sve kriptovalute u upotrebi su doživele drastičan pad, na kako dnevnom tako i nedjeljnom nivou.

  • Cijena bitcoina prvi put od maja porasla iznad 50.000 dolara

    Cijena bitcoina prvi put od maja porasla iznad 50.000 dolara

    Cijena Bitcoina skočila je iznad granice od 50.000 dolara, kako se ova virtuelna valuta i dalje uspinje iz višemjesečne krize. Ovo je prvi put da je bitcoin dosegao tu prekretnicu od 15. maja.

    Osim Bitcoina napredovale su i druge virtuelne valute, te je Ethereum porastao za više od 3 posto, dok je dogecoin porastao gotovo 2 posto.

    Bitcoin se približavao toj oznaci cijeli vikend prije nego što je konačno prešao tokom večernjih sati u nedjelju, po istočnom vremenu, prema podacima iz CoinDeska.

    Ova kriptovaluta je također u porastu nakon što je PayPal (PYPL) objavio da će omogućiti ljudima da kupuju, drže i prodaju četiri vrste kriptovaluta – bitcoin, ethereum, litecoin i bitcoin cash u Velikoj Britaniji.

    Ova najava označava prvo međunarodno širenje ponude kriptovaluta kompanije izvan Sjedinjenih Američkih Država, gdje je uslugu pokrenula u oktobru prošle godine.

    Ovim potezom “pristup, znanje i istraživanje kriptovaluta imaju potencijal da postanu mainstream u Velikoj Britaniji”, navodi se u saopćenju kompanije.

    Bilo je ovo burnih nekoliko mjeseci za kriptovalute. Bitcoin, koji je u aprilu dostigao historijski maksimum od skoro 65.000 dolara, pao je na 28.800 dolara u junu nakon što je Kina eskalirala u suzbijanju digitalnih valuta, piše CNN.

    Bitcoin, koji se već sedmicama kretao između 30.000 i 40.000 dolara, počeo je rasti nakon pada prošlog mjeseca, kada su veliki tehnološki divovi signalizirali, ili se činilo da signaliziraju, svoju podršku digitalnim valutama.

    U julu je Amazon (AMZN) objavio posao za vodeću osobu u digitalnoj valuti i blockchain proizvodima, čime su kriptovalute naglo skočile.

    Bitcoin i njemu slični su prošlog mjeseca dobili pojačanje zahvaljujući komentarima direktora Tesle (TSLA) i Twittera (TWTR) Elona Muska i Jacka Dorseyja, koji su podijelili kako su ugradili ili planiraju ugraditi digitalne valute u svoje poslovanje.

  • Bitkoin jutros prelazi vrijednost od 48.000 dolara

    Bitkoin jutros prelazi vrijednost od 48.000 dolara

    Tržište kriptovaluta jutros bilježi rast, sve kriptovalute su u zelenom, jedino je od manje poznatih Cardano u padu.
    Vrijednost najpoznatije kriptovalute bitkoin za dvadeset četiri sata je porasla za 3,40 odsto i njime se trenutno trguje po cijeni od 48.811 dolara.

    Sa druge strane, Eter je skočio za 1,63 odsto i njegova jutrošnja cijena iznosi 3.281 dolara, piše na sajtu coindesk.

    Manje poznate kriptovalute se šarene. Ripl je porastao za 2,37 odsto i njime se trguje po cijeni od 1.26 dolara, a Cardano bilježi pad vrijednosti od 0,68 odsto i njegova cijena je 2,49 dolara.

    Investitori zadovoljno trljaju ruke bilo da su kupovali poznatije ili manje poznate kriptovalute, piše Blic.

  • Cijena bitcoina dostigla tromjesečni maksimum

    Cijena bitcoina dostigla tromjesečni maksimum

    Cijena Bitcoina nakratko je tokom vikenda dosegla vrhunac od 45.000 dolara, jer je skok u cijeloj industriji dodao više od 200 milijardi dolara ukupnom tržištu kriptovaluta. Ovim je cijena dosegla novi tromjesečni maksimum.

    Bitcoin je od tada blago pao i u ponedjeljak ujutro njim se trgovalo na oko 43.500 dolara, ali je ostao 50 posto veći od pada prije 30 sedmica, kada je bio ispod 30.000 dolara.

    Vanredni dobici izgledaju relativno skromno u poređenju s Ethereumom (eterom), koji je skoro udvostručio cijenu u istom vremenskom periodu.

    Druga najvrednija kriptovaluta na svijetu pojačana je velikom nadogradnjom svoje osnovne mreže, koja ograničava isporuku tokena, i potaknula je raspravu da bi ethereum na kraju mogao ‘preokrenuti’ Bitcoin.

    Najnoviji skok cijena znači da je ethereum skočio skoro 300 posto od početka 2021. godine, u usporedbi s porastom od 40 posto za bitcoin. To je pomoglo da se tržišna kapitalizacija Ethereuma s jedne petine bitcoina podigne na gotovo polovinu njegove vrijednosti.

    Analitičari su upozorili da bi ulagači trebali biti optimistični, ali i dalje oprezni.

    “Čini se da se optimizam vratio na tržišta kriptovaluta. Ipak, turbulencije koje smo vidjeli na kripto tržištima posljednjih sedmica vjerovatno neće nestati. Ulagači bi trebali zanemariti špekulativnu pomamu koja se ponekad može uzeti u obzir i umjesto toga uzeti dugoročni pristup ulaganju, upoznajući se s ovom nevjerojatnom tehnologijom”, kazao je Paolo Ardoino, glavni tehnološki direktor na kripto razmjeni Bitfinex.

  • Tržište kriptovaluta: Gigant sa Volstrita otvorio šest kripto fondova

    Tržište kriptovaluta: Gigant sa Volstrita otvorio šest kripto fondova

    Najnovije vijesti iz svijeta bankarstva, da JPMorgan ulazi u svijet kriptovaluta tako što će nuditi svojim klijentima da investiraju u neki od šest kripto fondova, se pozitivno oslikala na tržište kriptovaluta.

    Prema podacima sajta Coindesk, najpoznatija kriptovaluta na svijetu, bitkoin je u proteklih 24 sata porastao za 4,97 odsto i njim se trenutno trguje po cijeni od 40.910 dolara.

    Ethereum, bilježi nešto manji rast od 3,34 odsto, i njim se trenutno trguje po cijeni od 2.777 dolara.

    JPMorgan Čejs je u četvrtak finansijskim savjetnicima dopustio da stavljaju klijente privatnih banaka u novi bitkoin fond stvoren sa kompanijom NYDIG. Ovaj fond je identičan onom koju NYDIG nudi klijentima Morgan Stenlija, piše Seebiz, prenosi Blic.

  • Kriptovalute bilježe blagi trend rasta

    Kriptovalute bilježe blagi trend rasta

    Najpoznatijom kriptovalutom bitkoinom se trguje po cijeni od 34.599 dolara, što je gledano u posljednja 24 sata, rast vrijednosti od 2,13 odsto.

    I Eter bilježi trend rasta. U posljednja 24 sata zabilježio je porast vrijednosti od 1, 94 odsto, a njegova cijena ovog jutra iznosi 2.175 dolara, piše Blic.

    Izvršni direktor Delta Exchange Pankaj Balani smatra da se poslije mnogo nedjelja bitkoin kreće prema gornjem kraju opsega od 30.000 do 40. 000 dolara.

    Coindeks piše da se “poboljšava zamah” što bi kupce kriptovaluta održalo aktivnim i tokom vikenda.

  • Brojke koje zabrinjavaju: Kriptovalute ponovo u crvenom, bilježi se pad na tržištu

    Brojke koje zabrinjavaju: Kriptovalute ponovo u crvenom, bilježi se pad na tržištu

    Cijena Bitkoina ovog jutra iznosi 33,462 dolara, što je pad za 0.62 odsto u posljednjih 24 sata.

    I druga poznata kriptovaluta Ethereum je u minusu. Ovog jutra crvene se brojke i za jednu i za drugu kriptovalutu.

    Ethereum je u posljednjih 24 sata izgubio na vrijednosti za 0.99 odsto i njime se trenutno trguje po cijeni od 2,093, pokazuju podaci sajta koindeks.

    Tržište kriptovalutama juče je bilježilo blagi oporavak i većina kriptovaluta je bila u plusu.

  • Oštar pad vrijednosti kriptovaluta

    Oštar pad vrijednosti kriptovaluta

    Cijena bitkoina, najpoznatije kriptovalute na svijetu, se od 19. juna kreće do maksimuma od oko 36.000 dolara i svaki put kada bi prišao blizu toj cifri, krenuo bi oštar pad. Ista situacija ponavlja se i danas.
    Prema podacima sajta koindesk, bitkoin je u posljednja 24 sata pao 6,38 odsto i trenutno se njim trguje po cijeni od 32.468 dolara.

    Etherium je u posljednja 24 sata izgubio 8,13 odsto svoje vrijednosti, i njim se trenutno trguje po cijeni od 2.187 dolara.

    Gotovo čitavo tržište kriptovaluta, takođe, danas bilježi debele minuse i to kardano od 4,83 odsto, dodžkoin od 8,74odsto, dtelar od 7,9 odsto, čejnlink od 10,84 odsto itd, prenio je Blic.

  • Kriptovalute prilika za investiciju ili prolazni trend: Za 20 godina neće biti papirnih novčanica

    Kriptovalute prilika za investiciju ili prolazni trend: Za 20 godina neće biti papirnih novčanica

    Nakon vrtoglavog rasta nedavni kineski restriktivni potez da u određenim pokrajinama trajno ili privremeno zabrani rad velikim postrojenjima za “rudarenje” kriptovaluta, srušio je vrijednost bitkoina.

    Jedni su odmah ustvrdili da on tone, drugi smatraju da je to još samo jedna bura na inače nemirnom kriptotržištu, dok je onim trećima, koji sve to posmatraju sa strane, teško shvatiti fenomen kriptovaluta, a kamoli predvidjeti šta će se u budućnosti desiti.

    Ulje na vatru dodatno je dolio tokom prošle sedmice i upravnik američkog hedž fonda, Majkl Buri, koji je najavio da dolazi, kako je rekao, “majka svih krahova”. Buri, poznat po tome što je svojim investitorima donio veliku zaradu nakon što je proročanski predvidio krah tržišta nekretnina 2008. sada predviđa i propast tržišta kriptovaluta, jer su, kako je objasnio, cijene na neodrživo visokom nivou. Pa kakvu onda budućnost imaju ove kvazi-valute?

    Ukrcavanje na voz

    Tehnološki čarobnjaci i “nezavisni” ekonomski analitičari i dalje vjeruju da se radi o putu bez povratka, dok oni skeptičniji upozoravaju da je riječ o finansijskom balonu koji će kad-tad “izduvati” i nestati poput jutarnje rose.

    Da bi se pokušao dati odgovor na ovo kviz nagradno pitanje od “milion dolara”, neophodno je vratiti se u ne tako davnu prošlost te pojasniti kako su one uopšte nastale. Prvi koraci su napravljeni osamdesetih godina prošlog vijeka, a komentari su bili kako se radi o logičnom odgovoru na papirni novac i bankarsku birokratiju. Drugi su smatrali da je osnovni motiv generisanja kriptovaluta u činjenici da klasični novac više nije mogao zadovoljiti ideje određenih grupa ljudi sa aspekta brzine i načina sticanja bogatstva. Namjera im je navodno bila da potpuno izbjegnu regulaciju finansijskih tokova i stvore paralelan novčani sistem, koji bi ispunio njihove megalomanske finansijske zahtjeve.

    Sve se zavrtjelo, slučajno ili ne, poslije finansijske krize i kraha hipotekarnih kredita u SAD u septembru 2008. godine, a nakon koje je prvi put spomenut bitkoin u radu autora čiji pravi identitet nikada nije utvrđen.

    Negdje početkom 2009. nastaje prva platforma za “rudarenje” i trgovinu, a prva transakcija kojom je plaćeno nešto u “stvarnom svijetu” realizovana je 22. maja 2010. godine, kada su dvije pice vrijednosti 25 dolara plaćene sa ukupno 10.000 bitkoina, što bi prema današnjoj vrijednosti ove kriptovalute iznosilo skoro 295 miliona dolara.

    Od tada, pa do danas, svijet drma pravo “kriptoludilo”, a prema nekim procjenama trenutno je u opticaju čak oko 10.000 digitalnih valuta, čije trgovanje uglavnom nije zakonski uređeno u većini zemalja.

    U Velikoj Britaniji je tokom prošle godine čak sedam odsto odraslih građana ulagalo u ove valute, dok je pet procenata ulagalo u tradicionalnu imovinu na berzama iinvesticije zasnovane na akcijama. Britanski kriptoinvestitori su uglavnom bili muškarci mlađi od 35 godina.

    Više od 70 odsto onih koji su rekli da su kupovali neku od kriptovaluta navelo je da su ostvarili profit, dok je 12 procenata zabilježilo gubitak. Istovremeno, 17 odsto ispitanika je reklo da ne zna da li je svojim kriptoinvesticijama ostvarilo profit ili gubitak.

    Ovo istraživanje je u suprotnosti sa nekim drugima, koja su otkrila da je 52 odsto od 2.000 učesnika u anketi izjavilo da bi vjerovatnije investiralo na berzi u tradicionalnu imovinu poput zlata, nego u kripto. Trećina anketiranih je rekla da neće ulagati u virtuelne valute, jer smatraju da su zakasnili da se ukrcaju na “taj voz”.

    Borba za prevlast

    Ovakvih istraživanja i podataka nema za BiH. Jedino je poznato da su “ulagačima” najinteresantnije kritpovalute bitkoin, a posebno etereum, koji u zemlji rudari između 5.000 i 10.000 ljudi. Prema riječima izvršnog direktora prve kriptomjenjačnice u BiH “Balkan Crdžpto Edžchanfe” Borisa Majstorovića, domaći “rudari” imaju određene mašine s kojima prave tu kriptovalutu, a onda se, s vremena na vrijeme, odlučuju da ih prodaju radi održavanja i plaćanja visokih troškova struje. Primjera radi, “rudari” bitkoina godišnje potroše više električne energije nego što cijela Argentina, što onda zemlje u kojima je niska cijena ovog energenta svrstava u idealne destinacije za “rudarenje”.

    Govoreći o prometu koji je njegova kriptoberza ostvarila u posljednjih 18 mjeseci, naveo je kako je 7.000 ulagača, koliko ih ima registrovanih, obavilo promet od 20 miliona maraka, ali i da je on vjerovatno duplo veći u posmatranom periodu, jer se dobar dio ovih transakcija odvio “na crno”, mimo berze, u kontaktima jedan na jedan.

    I pored periodičnih uspona i padova, Majstorović je uvjeren u budućnost kriptovaluta i blokčejn tehnologije, na kojoj su one zasnovane, naglašavajući kako se ne radi o prolaznom trendu.

    • Ovo nije budućnost, već naša sadašnjost. Bilo je raznih padova i krahova, ali su se ove valute i dalje održale, a neke su čak i ojačale. Da li će jedan broj njih propasti pa vjerovatno hoće. Od 8.000 do 10.000 kriptovaluta, koliko danas postoji u svijetu, vjerovatno će na kraju ostati desetak onih ozbiljnijih. Ostale će propasti ili izumrijeti, jer nije realno da ih toliko postoji – rekao je Majstorović.

    Potez zvaničnog Pekinga da zabrani “privatnim kompanijama” da emituju kriptovalute, objasnio je željom kineskih vlasti da stavi pod svoju kontrolu ovo tržite, odnosno da izdaju svoju kriptovalutu, digitalni juan.

    • Ima određenih najava da će i Evropska centralna banka takođe emitovati digitalni evro, za godinu ili dvije. Vjerujem da će i SAD ići u tom pravcu. Sve to će iz korijena promijeniti finansijski sektor. Prema nekim procjenama, za nekih 20 ili 30 godina pitanje je da li će uopšte u opticaju biti papirnih novčanica – naveo je Majstorović.

    Prednosti i rizici

    Kada su u pitanju rizici, upozorava da ulagači treba da se okrenu “provjerenim” kriptovalutama te da se uvijek treba “birati” između prvih deset kriptovaluta po tržišnoj kapitalizaciji.

    • Što više ljudi ulaže u neku valutu, one će teže propasti od onih koje su tek u, da tako kažem, povoju. U suštini one su sve slične, ali i različite po svojoj svrsi. Kreatori jednih žele da one budu platežno sredstvo, drugi čuvar vrijednosti, poput bitkoina, koji je poput digitalnog zlata, a treći pokušavaju da kreiraju multifunkcionalne mreže na kojima će moći svašta da rade, kao što je slučaj sa etereuomom – pojasnio je Majstorović.

    Na kraju je izrazio i uvjerenje da će zakonsko uređenje kriptotržišta, a koje mnoge zemlje planiraju da uvedu, samo pozitivno uticati, jer bi na taj način i svi iz tog kriptosvijeta bili zaštićeni od mnogobrojnih prevaranata, poput dva brata iz Južne Afrike koja su nedavno “isparila” sa čak 3,6 milijardi dolara vrijednosti u kriptovalutama. Sumnja se da su do tog novca došli prevarom preko svoje firme za ulaganje.

    • Nažalost ljudi često nasjedaju na takve i slične prevare, jer su slabo finansijski edukovani, a ima tu malo i pohlepe, jer se želi na brzinu i preko noći doći do zarade. Moja je poruka da paze s kim rade i da ne nasjedaju na razne piradiminalne i Ponzijeve šeme. Mislim da bi i naše vlasti trebalo ozbiljnije da krenu sa uređenjem ove oblasti, jer dosta kaskamo za svijetom pa čak i za zemljama iz regiona. U Hrvatskoj je ova oblast regulisana kroz Zakon o sprečavanju pranja novca, a Srbija je napravila jedan leks specijalis zakon, koji je izglasan krajem prošle godine. Imali smo već određene razgovore sa predstavnicima našeg Ministarstva finansija, u kojima smo ih zamolili da ubrzaju ovaj proces i kod nas – rekao je Majstorović pojašnjavajući kako kriptobrokeri često imaju problema s bankama koje im zatvaraju ili blokiraju devizne račune.

    Put u jednom smjeru

    Ekonomista Miloš Grujić smatra da čitav ovaj proces ide u jednom gotovo neizbježnom pravcu, a koji bi na kraju mogao voditi ka ostvarenju globalnog sna ekonomiste Fridriha Hajeka o ukidanju papirnog novca.

    Ovaj nobelobac je smatrao da novac nije drugačiji od drugih dobara te da je za njega bolje da postoji “konkurencija među privatnim emitentima, nego monopol vlade”.

    • Uprkos velikoj nestabilnosti, činjenici da nemaju pokriće, niti se mogu upotrebljavati za plaćanje poreza, one imaju veliku vrijednost u razmjeni među korisnicima za finansiranje legalnih, ali i ilegalnih aktivnosti – rekao je Grujić.

    Slično mišljenje dijeli i njegov kolega, profesor sa Ekonomskog fakulteta u Istočnom Sarajevu, Marko Đogo, naglašavajući da smatra da je ovaj kvazi-novac jedna vrsta svjetske finansijske revolucije.

    • Ne bavim se kupovinom ovih valuta, ne zato što neću, već što nisam dovoljno bogat da trgujem s njima. Plata univerzitetskog profesora je skromna. Ali, poznajem mnogo ljudi koji to rade i to dosta uspješno. Mogu vam reći da se radi o vrlo dobro obrazovanim i inteligentnim ljudima, koji su unaprijed svjesni svih špekulativnih i drugih rizika – istakao je Đogo.

    Kako je rekao, jedan od razloga koji je privukao ove pobornike tehnologije i investitore jeste činjenica da kriptovalute nisu bile predmet kontrole od strane centralnih banaka niti državnih agencija, a bile su zaštićene i od inflacije.

    • Za razliku od zlata, vrijednost im zavisi tek od percepcije njihove vrijednosti od strane šire javnosti, tako da ni za “uspjeh” ili “propast” kriptovaluta ne garantuje nijedna institucija. Ono što se meni ne sviđa jeste što su uglavnom nepoznati tvorci takvog digitalnog novca, ali i njihova nepredvidiva promjenljivost na tržištu. Sada je samo pitanje šta “mi” kao svijet u stvari želimo. Ja očekujem da će pojedine kriptovalute vremenom postati prave. Ali, biće to jedna velika i teška bitka, jer će određeni centri moći pokušati to spriječiti. Ne bi me začudilo da recimo grupa zemalja iz G7 odluči da krioptovalute izbace iz bilo kakve potrebe – kaže Đogo.

    Smatra i da će se svemu tome usprotiviti i Evropska centralna banka, čije je predstavnike uporedio sa carem Dušanom, koji je u svom zakoniku napisao da će svakom ko kuje novac biti odsječena ruka. Prema riječima Đoge, nisu problem kovači novca već regionalni gospodari za koje oni rade.

    Krupne ribe

    Nažalost niko od krupnijih igrača sa domaće scene, onih koji već godinama učestvuju u ovoj “igri” i imaju iskustva sa kupovinom kriptovaluta, nije htio pričati o svojim iskustvima. Priznali su tek kako u Republici Srpskoj i na području cijele BiH ima relativno dosta ljudi koji su u proteklom periodu zaradili pozamašne svote novca.

    • Šta mislite da neko od rodbine, bliže i dalje, sazna za to pa ne bi nam se skinuli sa grbače – kroz šalu su konstatovali i poručili kako i dalje vjeruju u budućnost najvećih kriptovaluta.

    Misterija Nakamoto

    Najpopularniju, ali i trenutno najvredniju kriptovalutu bitkoin osnovao je izvjesni Satoši Nakamoto, čiji identitet nikada nije potvrđen, a koji je propisao pravila trgovanja ovom valutom, koja nije inflatorna, jer je on odredio da ne može postojati više od 21 milion bitkoina, koji se kao i druge kriptovalute generiše takozvanim “rudarenjem”, uz pomoć grafičkih kartica i velikih količina struje.