Oznaka: korona virus

  • Pobijedio koronu! Patrijarh zahvalio Bogu i svima koji su se molili za njegovo ozdravljenje

    Pobijedio koronu! Patrijarh zahvalio Bogu i svima koji su se molili za njegovo ozdravljenje

    Njegova svetost patrijarh srpski Porfirije zahvalio je Bogu i svima koji su se molili za njegovo ozdravljenje od virusa korona, poželjevši svima koji su inficirani da ozdrave.

    “Blagodarim Bogu i Svetiteljima Njegovim na molitvenom posredovanju koje me je oporavilo od infekcije virusom korona. Blagodarim ocima, braći i sestrama u Hristu koji su se molili za zdravlje svih nas i starali za naš brz oporavak”, napisao je patrijarh Porfirije na “Instagramu”.
    On je poželio da Gospod ozdravi sve koji boluju “i ukrepi sve koji ih liječe”.
    “Neka svima podari mir i radost u Duhu Svetom – da se tako okrepljeni saberemo u hramu Svetog Save na dan njegovog sveštenog spomena, 27. januara kako bismo toržestveno proslavili našeg Prvog Arhiepiskopa i Prosvetitelja. Blagoslov Božiji neka bude sa svima vama”, naveo je patrijarh Porfirije.
    Iz Srpske pravoslavne crkve 11. januara saopšteno je da je patrijarh Porfirije dobio pozitivan test na virus korona.

  • Stiže “Frankeštajn varijanta”, udružili se omikron i delta

    Stiže “Frankeštajn varijanta”, udružili se omikron i delta

    Omikron definitivno neće biti poslednja verzija korona virusa, upozoravaju naučnici.

    Spremite se da naučite još grčkih slova – naučnici su upozorili da vrtoglavi napredak soja omikron praktično obezbeđuje da on neće biti poslednja verzija korona virusa koja će zabrinuti svet.

    Svaka infekcija pruža virusu šansu da mutira a omikron ima prednost nad svojim prethodnicima – širi se daleko brže uprkos što se pojavio u vreme kad je globalni imunitet od vakcina i prethodnih bolesti ojačao.

    To znači više ljudi u kojima virus može dalje da evoluira.

    Stručnjaci ne znaju kako bi sledeći soj mogao da izgleda ili kako bi mogao da oblikuje pandemiju, ali ističu da nema garancija da će naslednici omikrona uzrokovati blažu bolest niti da će postojeće vakcine biti efikasne protiv njih. Oni zato urgiraju na širu vakcinaciju, dok današnje vakcine i dalje funkcionišu.

    “Što se brže omikron širi, ima više prilika za mutaciju, što potencijalno može dovesti do više varijanti”, rekao je AP-u Leonardo Martinez, epidemiolog Univerziteta Boston.

    Otkako se pojavio sredinom novembra, omikron je poharao globusom kao požar kroz suvu travu. Istraživanja pokazuju da je varijanta najmanje dvostruko zaraznija od delte a najmanje četiri puta od originalne verzije virusa.

    Za omikron je verovatnije nego za deltu da će ponovo zaraziti pojedince koji su prethodno imali kovid i uzrokovati “probojnu infekciju” kod vakcinisanih, dok takođe napada nevakcinisane. Svetska zdravstvena organizacija izvestila je o rekordnih 15 miliona novih slučajeva zaraze u nedelje od 3-9. januara, što je povećanje od 55 odsto u odnosu na prethodnu nedelju.

    Lakoća sa kojom se novi soj širi povećava šanse da će virus zaraziti i zadržati se u ljudima sa oslabljenim imunitetom dajući sebi više vremena da razvije potentne mutacije.

    “Deluje se da su duže, uporne infekcije, najverovatnije tlo za razmnožavanje novih sojeva. Tek kad imate veoma raširenu infekciju obezbedićete priliku da se to dogodi”, ističe dr Stjuart Kempbel Rej, stručnjak za infektivne bolesti Univerziteta Džons Hopkins, prenosi “Blic”.

    Zbog uzrokovanja blažih simptoma u odnosu na deltu, omikron je podstakao nade da to znači početak trenda kad će virus postati poput obične prehlade. To jeste mogućnost, kako ukazuju stručnjaci, s obzirom da se virusi ne šire dobro ako brzo ubiju svog domaćina.

    Ali virusi ne postaju uvek manje smrtonosni tokom vremena.

    Soj bi takođe mogao da postigne svoj glavni cilj – replikovanje – ako zaraženi razviju inicijalno blaže simptome, rašire virus u interakciji s drugima a posle teško obole.

    “Ljudi se pitaju da li će virus evoluirati u blažu formu. Ali nema određenog razloga da to uradi. Mislim da ne možemo biti sigurni da će virus vremenom postati manje smrtonosan”, ističe dr Rej.

    Postepeno poboljšanje u zaobilaženju imuniteta pomaže virusu da preživi tokom dužih perioda. Kad se prvi put pojavio SARS-CoV-2, niko nije bio imun. Ali, infekcije i vakcine su donele bar određeni imunitet većini sveta pa virus mora da se adaptira.

    A za svoju evoluciju ima više mogućih puteva.

    Životinje bi mogle potencijalno da inkubiraju i oslobađaju nove sojeve. Kućni ljubimbci, jeleni i kune iz uzgajivačnica samo su neke od životinja ranjivih na korona virus, koji može potencijalno da mutira u njima i skoči nazad na ljude.

    Drugi potencijalni put je da sa omikronom i deltom u cirkulaciji ljudi mogu da dobiju duple infekcije koje bi mogle da dovedu do, kako je rekao dr Rej, “frankenvarijanti” (Frankenštajn + varijanta), hibrida sa karakteristikama oba soja.

    Kad se nove varijante razviju, teško je reći kakve bi mogle da se pojave. Na primer, omikron ima mnogo više mutacija od prethodnih sojeva, oko 30 u šiljatom protein kojim se kači za ljudske ćelije. Ali takozvana IHU varijanta identifikovana u Francuskoj ima 46 mutacija i deluje da se nije mnogo proširila.

    Naučnici stalno ukazuju na javne zdravstvene mere, poput maski i vakcina, radi obuzdavanja pojave novih sojeva. Iako je omikron bolji u izbegavanju imunog sistema od delte, vakcine i dalje nude zaštitu i busteri uvelike smanjuju verovatnoću od teškog oboljenja, hospitalizacije i smrti.

    Dr Rej je rekao da su vakcine kao oklop za čovečanstvo koji uvelike sprečava širenje virusa iako ga ne zaustavlja u potpunosti. Za virus koji se eksponencijalno širi, kako je rekao, sve što obuzdava njegov prenos može da ima veliki efekat. Takođe, kad vakcinisani obole, njihovi simptomi su obično blaži i infekcija brže prođe, što ostavlja manje vremena da se stvore opasnije varijante.

    Stručnjaci smatraju da virus neće postati endemski poput gripa sve dok su stope globalne vakcinacije niske. Generalni direktor SZO Tedros Adhanom Gebrejesus rekao je da zaštita ljudi od budućih sojeva – uključujući onih koji bi možda biti potpuno otporni na današnje tretmane – zavisi od okončanja globalne nejednakosti u vezi vakcina.

    Tedros bi voleo da se do sredine ove godine vakciniše najmanje 70 odsto stanovnika svake nacije. Trenutno, ima desetina zemalja u kojima je potpuno vakcinisano manje od četvrt populacije, prema podacima Univerziteta Džons Hopkins.

    U međuvremenu, pojava novih sojeva je neizbežna, kako je istakao direktor Instituta molekularne virusologije Univerziteta Minesota Luis Menski.

    “Sa toliko nevakcinisanih ljudi, virus i dalje ima svojevrsnu kontrolu nad onim što se dešava”, zaključio je.

  • “Brzo će se maltene svi zaraziti i vakcinisani će bolje proći”

    “Brzo će se maltene svi zaraziti i vakcinisani će bolje proći”

    Mnogo više zaraza, a manje teških slučajeva. Stručnjaci se nadaju da soj omikron znači početak kraja pandemije. Drugi su još oprezni, ali se svi slažu: vrlo brzo će se maltene svi zaraziti, i vakcinisani će bolje proći.

    Sve što Kristijan Drosten kaže o pandemiji tretira se kao važna vijest. Vodeći virusolog berlinske klinike “Šarite” spada u najbolje poznavaoce virusa u Njemačkoj i najuticajnije savjetnike vlasti. Zato je za mnoge tračak nade njegova nedavna izjava da je novi soj virusa omikron istovremeno “šansa” da se izađe iz kriznog modusa.

    “Svi će se prije ili kasnije inficirati. Tim putem se nužno ide, nema alternative”, rekao je Drostenrekao za list Tagesšpigel.

    Dok gotovo cijela Evropa biljleži rekordan broj zaraza, podaci iz klinika kažu da broj teško oboljelih ne skače jednakim tempom. Omikron je znatno zarazniji, ali, izgleda, i znatno blaži.

    Virus će se vratiti, ali možda ne i pandemija
    Da li je to početak kraja pandemije? Da li će ovim korona preći u takozvano endemsko stanje poput gripa, virusa koji se javlja tu i tamo, sezonski, ali više nema potencijal da masovno ubija?

    Tako svakako misli i Hans Kluge, direktor za Evropu u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO).

    “Može se očekivati da Evropa ide ka završnoj fazi pandemije”, rekao je on.

    U Velikoj Britaniji talas omikrona popušta poslije masovnog zaražavanja oko Nove godine. Njemački ministar zdravlja očekuje da rekordan broj zaraza u ovoj zemlji bude dostignut sredinom februara, poslije čega slijedi pad.

    Kluge kaže da će nakon tog talasa “na nekoliko sedmica ili mjeseci” u društvu postojati jak imunitet protiv korone “ili zahvaljujući vakcinaciji ili jer su ljudi preležali virus”. Uz to bi došao efekat proljeća i ljeta, kada je manje zaraza.

    “Dakle, možemo da se pripremimo da ćemo imati jedno vrijeme mira prije nego što se kovid vrati krajem godine”, rekao je on te dodao da to što će se kovid vratiti, ne znači da će se pandemija vratiti.

    Prema procjenama SZO, do marta bi oko 60 odsto Evropljana moglo da bude zaraženo omikronom.

    Još je rano za procjene?
    Gernot Marks, predsjednik njemačkog udruženja intenzivne medicine, kaže da su u njemačkim bolnicima na respiratorima trenutno mahom nevakcinisani.

    “Trenutno na stanicama intenzivne njege ne vidimo slučajeve omikrona”, rekao je on.

    Drugi doduše upozoravaju da omikron kruži mahom među mladima koji su puno u pokretu. Valja pričekati da se vide efekti među starijima od 60 godina i među nevakcinisanima.

    U Njemačkoj još postoje zadrške kada je u pitanju popuštanje mjera. Trenutno u većinu objekata poput restorana ili butika smiju da uđu samo vakcinisani i oni koji su preležali virus.

    Stručnjaci kao moguće rizike vide pojavu sasvim novog soja koji bi davao ozbiljniju kliničku sliku nego omikron. Takođe, nejasno je još kakve dugoročne posljedice po zdravlje ostavlja omikron.

    “Još je prerano za procjenu omikrona. Ostaje veliki znak pitanja, i to je razlog što još ne možemo da kažemo: hajde da dopustimo sve kao prije”, rekla je virusološkinja Sandra Cizek sa Univerzitetske klinike u Frankfurtu.

    Zavisiće mnogo i od stope vakcinacije, ponavljaju stručnjaci. Kristijan Drosten kaže da virusu treba dozvoliti da se širi tek kada najširi mogući broj ljudi bude imao imunitet, inače bi “previše njih moglo da umre”.

    “Zbog velikog udjela starijeg stanovništva u Njemačkoj moramo da stvaramo imunitet preko vakcine”, kaže on.

  • Zeljković: UKC RS otvara šesti sprat za kovid pacijente

    Zeljković: UKC RS otvara šesti sprat za kovid pacijente

    Načelnik Urgentnog centra Univerzitetskog kliničkog centra (UKC) Republike Srpske Slavica Zeljković rekla je danas da je epidemiološka situacija pogoršana i da se u UKC-u i Urgentnom centru od početka godine svakodnevno bilježi sve više upućenih pacijenata.

    Ona je istakla da je planirano da se prošire kapaciteti koji se odnose na kovid i već od sutra planirano je otvaranje šestog sprata, te dodala da je prostor obezbijeđen, a timovi spremni.

    “Nažalost, posljednjih dana imamo sve veći broj hospitalizovanih pacijenata”, izjavila je Zeljkovićeva na konferenciji za novinare u UKC-u.

    Ona je napomenula da su na početku januara bili uglavnom ambulantni, lakši pacijenti, a da je sada sve više hroničnih bolesnika sa nizom pridruženih bolesti koji odmah po prijemu zahtijevaju hospitalizaciju.

    “U petak na subotu smo imali ukupno 50 hospitalizovanih pacijenata na kovid odjeljenju”, rekla je Zeljkovićeva.

    Ona je istakla da se posljednjih dana javio veliki problem jer je veliki broj oboljelih i zaraženih radnika UKC-a koji su u kontaktu sa inficiranim, pa je trenutno više od 250 medicinara na bolovanju.

    “Uprkos svim poteškoćama sa kojima se svakodnevno susrećemo, uz ogromne napore našeg rukovodstva u organizaciji ovog sistema i nas, radnika, pokušavamo održati ovaj sistem – i kovid i nekovid na UKC-u”, rekla je Zeljkovićeva.

    Ona je navela da i dalje rade sve ambulante, elektivni prijemi i elektivne operacije, ali i dodala da je situacija vrlo teška.

    “Trudimo se da održimo i pružimo maksimalnu uslugu, a građane molimo i apelujemo na razumijevanje jer moraju duže čekati na preglede, da budu strpljivi kada dođu. Apelujemo i dalje na poštovanje epidemioloških mjera onako kako je Institut i Ministarstvo zdravlja propisalo i apelujemo na vakcinaciju”, kaže Zeljkovićeva.

    Ona je dodala da za sada nemaju plan da se obustavi redovan rad.

    Zeljkovićeva je napomenula da je danas upućeno više od 50 pacijenata na Urgentni centar UKC-a i da je od tog broja pet već hospitalizovano, dok još 10 čeka na dijagnostičku obradu.

    “Već od samog dolaska jasno je da su to pacijenti koji su na kiseoniku, koji su hronični bolesnici starije životne dobi. Od jutros nismo imali nijednog mlađeg pacijenta, ali to je ono što smo i očekivali sa pogoršanjem epidemiološke situacije da će sada kovid kod bolesnika koji imaju već niz komorbiteta dovesti do pogoršanja njihovog opšteg stanja i da će oni biti u teškom stanju od samog dolaska”, rekla je Zeljkovićeva.

    Ona je navela da u intenzivnoj njezi dnevno imaju od 20 do 35 pacijenata koji su na respiratoru, a od ostalih pacijenata više od pola je na kiseoničkoj terapiji i to su teški bolesnici.

    Abdominalni hirurg Goran Janjić, koji radi u kovid i nekovid sistemu, istakao je da, uprkos pogoršanju epidemiološke situacije, zahvaljujući radu i entuzijazmu svih u UKC-u, uspijevaju da odgovore svim zadacima.

    Janjić je naveo da je danas glavni dežurni hirurg u UKC-u za nekovid pacijente i da inače ima desetak dežurstava mjesečno i u kovid i nekovid sistemu, a da se između toga rade operacije na redovnom programu.

    “Svjedok sam velike količine posla koji radimo, ali uspijevamo, uprkos svim tim pogoršanjima i situaciji, da odgovorimo i pružimo maksimalnu zdravstvenu zaštitu svim našim pacijentima. Za sada uspijevamo da održavamo kontinuitet i redovnog i urgentnog programa”, rekao je Janjić.

    On je napomenuo da je u UKC-u hospitalizovano 307 pacijenata, od kojih oko 150 zahtijeva neki vid respiratorne podrške.

  • Tedros: Uslovi su idealni da se pojavi još sojeva

    Tedros: Uslovi su idealni da se pojavi još sojeva

    Šef Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) Tedros Gebrejesus izjavio je danas da bi bilo opasno pomisliti da je izuzetno zarazni omikron soj posljednji soj koji će se pojaviti u svijetu i da je to konačnica pandemije i ocijenio da su trenutni uslovi “idealni” da se pojavi još sojeva.

    Međutim, Tedros je dodao da je moguće da će ove godine doći do kraja akutne faze pandemije, gdje kovid predstavlja globalnu zdravstvenu urgentnu prijetnju, pod uslovom da se strategije i “pomagala” kao što su testovi i vakcine iskoriste na pravi način, prenio je Rojters.

    Govoreći na otvaranju sastanka izvršnog tijela, Tedros je skrenuo pažnju da je omikron otkriven prije skoro 10 nedjelja, a da je zabilježeno od tada 80 miliona slučajeva u svijetu, više nego što ih je bilo u 2020. godini.

    “Uslovi su idealni da se pojavi još sojeva”, dodao je.

  • EU priprema nova pravila za putovanja – neće biti bitno odakle dolazite

    EU priprema nova pravila za putovanja – neće biti bitno odakle dolazite

    Evropska unija priprema novi model upravljanja pandemijom koronavirusa za putovanja koji podrazumeva odustajanje od pristupa “geografskog područja porekla putnika” i prevazilaženje sistema mapa zaraze koji bi ostao “samo na informativnom nivou”, objavila je agencija ANSA, pozivajući se na izvore u italijanskoj vladi.Ograničenja više neće biti vezana za područje sa koga dolaze putnici, već za njihov epidemiološki status – potvrdu o vakcinaciji, oporavku od kovida 19 ili negativne testove.

    Za važnost PCR testova uslov ostaje najduže 72 sata, a za brze antigenske testove 24 do 48 sati, prenosi FoNet.

    Novi model upravljanja pandemijom uvažavao bi devetomesečnu važnost zelene kovid propusnice, ali bi se po isteku važnosti za potpuno vakcinisane i one koji su primili treću dozu odluke donosile “na osnovu procena”.

    Trajanje propusnice će od 1. februara biti skraćeno sa devet na šest meseci, a taj rok bi mogao dovesti u problem one kojima je proteklo šest meseci od buster doze, s obzirom da još nema zvaničnih opcija o četvrtoj dozi, navodi ANSA.

    Korak po korak do EU sertifikata s kojim možete da putujete FOTO

    Prema ažuriranim pravilima, putnici koji poseduju važeći sertifikat o vakcinaciji protiv kovida neće biti podvrgnuti dodatnom testiranju ili uslovima samoizolacije.

    Međutim, na osnovu podataka Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC), zemlje bi ipak mogle da uvedu dodatne mere za putnike sa teritorija uključenih u tamnocrvenu kategoriju, koju čine zemlje koje su duboko pogođene korona virusom.

    Boje mape ECDC-a otkrivaju situaciju rizika po zdravlje od korone, uzimajući u obzir stope infekcije i testiranja u drugim zemljama, piše Schengenvisainfo.com.

    Nakon predloženih izmena, mapa bi uzela u obzir i stopu vakcinacije u drugim zemljama.

    Objavljena nova korona-karta: Crvenilo se širi Evropom FOTO

    S tim u vezi, jedan diplomata EU je naglasio da se o predloženim promenama mape još uvek razgovara.

    Novi plan sledi predlog Komisije iz novembra prošle godine da se zauzme “pristup zasnovan na ličnosti” putovanju unutar zemalja EU, što znači da osobe koje poseduju sertifikat o vakcinaciji protiv kovida “u principu ne bi trebalo da podležu dodatnim ograničenjima putovanja, odakle god da dolaze u Evropskoj uniji”

  • U Srpskoj preminulo 12 osoba, 126 novozaraženih

    U Srpskoj preminulo 12 osoba, 126 novozaraženih

    U pоsljеdnja 24 čаsа u Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru Rеpublikе Srpskе i u Bоlnici Sv. Vrаčеvi u Biјеljini izvršеnо је tеstirаnjе 220 lаbоrаtоriјskih uzоrakа, а nоvi virus kоrоnа pоtvrđеn је kоd 136 оsоbа, a preminulo je 12 osoba.

    Kada je riječ o zaraženima rаdi sе о 64 muškаrаcа i 72 žеnе, оd kојih је sеdаm mlаđе, 55 srеdnjе i 74 stаriје živоtnе dоbi.

    Prеmа mјеstu prеbivаlištа, 45 оsоbа је iz Bаnjаlukе, 31 iz Bеrkоvićа, оsаm iz Zvоrnikа, pо šеst iz Brаtuncа, Lаktаšа i Milićа, pо pеt iz Prnjаvоrа i Milićа, čеtiri iz Čеlincа, pо tri iz Dеrvеntе i Srpcа, pо dviје iz Vlаsеnicе, Kоtоr Vаrоšа, Mrkоnjić Grаdа i Ribnikа i pо јеdnа iz Grаdiškе, Knеžеvа, Kоzаrskе Dubicе, Оsmаkа, Priјеdоrа i Sоkоcа.

    U pоsljеdnjа 24 čаsa, Institutu zа јаvnо zdrаvstvо Rеpublikе Srpskе priјаvljеno je 12 smrtnih slučајеvа. Rаdi sе о dеvеt muškаrаcа i tri žеnе, srеdnjе i stаriје živоtnе dоbi оd kојih su pо dviје оsоbе iz Bаnjаlukе, Priјеdоrа i Prnjаvоrа i pо јеdnа iz Biјеljinе, LJubinjа, Mrkоnjić Grаdа, Pаlа, Trеbinjа i Vukоsаvljа.

    Dо sаdа je u Rеpublici Srpskој pоtvrđеno 103.569 slučajеvа virusа kоrоnа, а prеminulо је ukupnо 5.737 оsоbа kоd kојih је pоtvrđеn tеst nа virus kоrоnа.

    U Rеpublici Srpskој, tеstirаnе su ukupnо 394.353 оsоbа.

    Ukupаn brој hоspitаlizоvаnih u Rеpublici Srpskој је 758, u Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru Rеpublikе Srpskе 307, а u оstаlim bоlnicаmа 451. Nа rеspirаtоru је 55 оsоba, 30 u Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru Rеpublikе Srpskе, 25 u оstаlim bоlnicаmа.

  • Sunovrat Australije

    Sunovrat Australije

    Ljeto u Australiji je vreme za plažu i roštiljanje, ali ove godine je totalni haos zbog sve većeg broja slučajeva korone i nedostatka brzih testova.

    Prošle sedmice izostanci radnika zbog izolacije i bolesti postali su toliko ozbiljni da je nacionalna vlada razmotrila smanjenje starosne granice za dozvole za rad, kako bi se i maloletnici mogli uključiti u lance snabdevanja namirnicama, navodi CNN.

    Ipak, ministri su na kraju odustali od tog plana, ali činjenica da Australija, zemlja koja je nekada hvaljena zbog svog odgovora na pandemiju, razmišlja o takvom potezu, je pokazala koliko se čelnici ove zemlje bore s pandemijom i traženjem pravog odgovora na nju.

    Nakon što je veći deo pandemije provela zatvorena od sveta, Australija sada isprobava novi pristup – živeti s kovidom. Ali taj se pomak poklopio s pojavom omikrona koji je doveo do porasta broja slučajeva. Većina od 1,5 miliona zaraženih u Australiji zaražena je u poslednje tri sedmice, a u petak je zemlja izvestila o rekordnom broju od 88 smrtnih slučajeva u jednom danu.

    U odnosu na ostatak sveta, ukupni broj umrlih od pandemije u Australiji od oko 3.000 i dalje je relativno nizak, uglavnom zbog odluke vlade da zatvori svoje granice, uvede dugotrajne mere lokdauna i promoviše vakcine.

    Iako nova situacija ne uzrokuje zdravstvenu katastrofu u razmerima koji se mogu videti drugde, ona dovodi do velikih poremećaja u zemlji o kojoj se nekada pisalo kao o uzoru drugim zemljama u borbi protiv pandemije, prenosi hrvatski portal Index.hr.

    Australijska vlada za ovakvu situaciju krivi pojavu omikrona. “Omikron je bio jedno od najvećih iznenađenja u izazovima i prilično je preokrenuo način na koji smo do tog trenutka upravljali pandemijom”, rekao je premijer Skot Morison.

    On je objasnio da se plan “živeti s kovidom” bazirao na delta varijanti koronavirusa koja nije bila toliko zarazna pa zato nije naručeno dovoljno antigenskih testova – što je ključno u ovoj fazi pandemije kada je toliko ljudi zaraženo. Kućni testovi daju rezultate za nekoliko minuta, ali ih je gotovo nemoguće pronaći u Australiji.

    Kritičari kažu da je vlada morala da predvidi nadolazeću krizu, a ako primer navode Ujedinjeno Kraljevstvo koje daje besplatne testove, dok su SAD problem nedostatka testova rešile mnogo pre nego što je broj slučajeva u Australiji porastao.

    Ali, haos je krenuo i mesta za testiranje beleže kolaps. Neki ljudi žele da dokažu da nemaju kovid kako bi mogli da idu na posao, drugi taj test trebaju za posetu rodbini u bolnicama i domovima za stare. Bez njih, mnogi ljudi ostaju kod kuće u izolaciji, bez da znaju jesu li zarazni ili ne.

    Vlada kaže da stiže još zaliha. Besplatni testovi sad su dostupni u državnim klinikama, ali samo za osobe koje imaju simptome ili one koje se smatraju bliskim kontaktom, što se definiše kao neko ko živi s pozitivnom osobom ili je s njom bila u prostoriji više od četiri sata.

    Međutim, na pitanje kako će ti testovi biti distribuirani, Kris Oven, predsednik Farmaceutskog saveza, rekao je: “To je trenutno sporna točka. Očigledno nema dostupnih zaliha.”

    Premijer Novog Južnog Velsa je rekao da će se sva deca i učitelji morati dva puta da se testiraju brzim testovima kad se škola nastavi. Viktoria ima sličan pristup, ali samo “preporučuje” testove dva puta sedmično. Ali, tesova nema. Prošle sedmice, Savez učitelja upozorio je da će se škole možda i zatvoriti ako brojevi slučajeva porastu.

  • Peti talas korone “zapljusnuo” Srpsku: Isti ljekar liječi u hitnoj i u “kovid” ambulanti

    Peti talas korone “zapljusnuo” Srpsku: Isti ljekar liječi u hitnoj i u “kovid” ambulanti

    Ubrzano širenje virusa korona proteklih dana zadalo je probleme medicinskim radnicima u domovima zdravlja širom Srpske, pa često isti ljekar nekoliko časova dežura u Službi hitne pomoći, a potom nastavlja smjenu u “kovid” ambulanti.

    Otkako je peti talas pandemije zapljusnuo Srpsku u domovima zdravlja svakodnevno imaju pune ruke posla, a u službama hitne pomoći smjene traju i po 16 časova. S obzirom na to da među zaraženima ima i ljekara i medicinskog osoblja, redovi se stvaraju i pred hitnom i pred “kovid” ambulantama, jer oboljelih je mnogo, pa zdravstveni radnici ne stižu sve da pregledaju čim dođu u zdravstvenu ustanovu.

    Da je situacija nezavidna potvrđuju i u Domu zdravlja Ugljevik, ističući da su među zaraženim i njihove kolege tehničari i vozači.

    “U hitnoj pomoći smjena traje i do 16 časova. Danas recimo radim i u hitnoj i u “kovidu”. Svaki put iznova ide procedura oblačenja zaštitnog odijela, a to poprilično oduzima vrijeme. Stvaraju se redovi na obje strane, ljudi čekaju, ali šta da radimo. Uz razumijevanje s obje strane stižemo nekako”, rekla je ljekar porodične medicine Brankica Miljanović.

    Dodaje da u smjeni pregleda i do 50 pacijenata, među kojima ima i mnogo mladih.

    “Na sreću većina ima blagu kliničku sliku, manje je hospitalizacija”, rekla je Miljanovićeva.

    Ništa bolja situacija nije ni u kotorvaroškom Domu zdravlja “Sveti Pantelejmon”, gdje takođe ima zaposlenih u izolaciji, pa se snalaze kako znaju i nastoje reorganizacijom obezbijediti što bolje uslove za pacijente kako bi svi došli na red i bili pregledani.

    “Proteklih dana je bio haos. Nije bilo dovoljno ljekara i onda niti možemo kvalitetno raditi u hitnoj ni u “kovidu”, zbog čega sam povukao dvije doktorke sa specijalizacije da desetak dana priskoče u pomoć, tako da sada stalno imamo jednog ljekara dežurnog u hitnoj, a drugog u ‘kovidu'”, rekao je direktor kotorvaroškog Doma zdravlja, Vladimir Bibić. Istakao je da su na bolovanju dva ljekara, nekoliko sestara i tri vozača.

    Bibić naglašava da dnevno obave i do 150 pregleda u Službi hitne pomoći.

    “Prije pandemije dnevno je bilo dvadesetak pregleda. Na rendgenu je takođe ogromna gužva, čak pet puta više za dan urade snimaka nego u neko normalno vrijeme. Laboratorija tri ili četiri puta više ima posla nego prije korone”, kazao je Bibić.

    Veliki pritisak proteklih dana bio je i na derventski Dom zdravlja, a prema riječima direktora te zdravstvene ustanove Mirka Šarana veliki problem predstavljala im dužina trajanja izolacije.

    “Medicinari koji su bili zaraženi uglavnom su imali blažu kliničku sliku i već nakon nekoliko dana osjećali su se bolje, a u izolaciji su ostajali deset, pa i 14 dana. Dobro će nam doći skraćenje izolacije i karantina”, rekao je Šaran.

    Naglasio je da su sve kapacitete usmjerili u “kovid” ambulantu koja radi u dvije smjene, prenosi Glas Srpske.

  • Postkovid je tihi ubica, ljudi moraju da se čuvaju

    Postkovid je tihi ubica, ljudi moraju da se čuvaju

    Komandant vojne kovid bolnice Karaburma, pukovnik docent dr Ivo Udovičić upozorava da postkovid stanja kod pacijenata koji su preležali infekciju mogu da budu veoma opasna.

    “Postkovid može da bude tihi ubica i ljudi moraju da se čuvaju”, kaže dr Udovičić za “Politiku”, a prenosi Tanjug.

    On podsjeća da korona virus ne izaziva samo upalu pluća.

    “Kovid-19 je sistemska bolest koja dominantno napada endotel krvnih sudova i tu pravi štetu, razara ih i stvara uslove za krvne uguške i začepljenja krvnih sudova. A onda, šest mjeseci poslije kovida, čovjek doživi infarkt miokarda ili šlog”, kaže on.

    Docent dr Udovičić navodi da će nas postkovid tek koštati i tek će izazvati probleme.

    “To se prije svega odnosi na one koji su bili zaraženi delta sojem”, kaže komandant vojne kovid bolnice Karaburma.