Oznaka: kolumbija

  • Odron zatrpao autobus u Kolumbiji, najmanje 33 žrtve

    Odron zatrpao autobus u Kolumbiji, najmanje 33 žrtve

    Najmanje 33 ljudi poginulo je kada je klizište zatrpalo autobus na sjeverozapadu Kolumbije, a prema riječima ministra unutrašnjih poslova te zemlje, devetoro ljudi je spaseno.

    Odron, izazvan jakim padavinama, sručio se u ponedjeljak na vozilo između sela Pueblo Riko i Santa Sesilia u Provincija Risaralda, oko 230 kilometara sjeverozapadno od glavnog grada Bogote, prenio je Rojters.

    “Do sada smo pronašli tijela 33 osobe, među kojima su tri maloljetnika, a spasili smo devetoro ljudi, od kojih je četvoro u kritičnom stanju“, rekao je ministar unutrašnjih poslova Alfonso Prada na konferenciji za novinare.

    Predsjednik Kolumbije Gustavo Petro opisao je ovu nesreću na svom Twitter nalogu kao tragediju.

    “Solidarnost sa porodicama žrtava”, napisao je Petro i obećao podršku vlade.

    Kolumbiju su pogodile jake kiše izazvane fenomenom La Ninja.

    U dosadašnjim nepogodama je stradalo više od 216 ljudi, 48 osoba se i dalje vode kao nestale, dok je 538.000 osoba ostalo bez svojih domova.

  • Moskva uzvraća udarac?

    Moskva uzvraća udarac?

    Odlazećem kolumbijskom predsedniku Ivanu Dukeu Markesu je obraćanje Savetu bezbednosti Ujedinjenih nacija pružilo priliku da se pohvali svojim dostignućima.

    Umesto toga, Dukue je dobio oštar ukor od ruskog ambasadora u UN-u Vasilija Nebenzije, koji je nabrojao dugu listu neuspeha njegove administracije u sprovođenju mirovnog sporazuma sa oružanim pobunjenicima u zemlji i suzbijanju trgovine drogom.

    “Predsedniče, sigurni smo da će vam današnji govornici uputiti mnogo lepih reči dok pokušavaju da zaobiđu sporna pitanja. Ali u Rusiji, ako ste sa nekim prijatelj, trebalo bi da mu kažete istinu. Zato nećemo pokušavati da se pretvaramo da nismo zabrinuti za budućnost kolumbijskog mirovnog procesa”, rekao je Nebenzija.

    Ovo je usledilo nekoliko dana nakon što je Rusija upozorila zemlje članice UN da će možda morati da plate diplomatsku cenu za suprotstavljanje Moskvi u Generalnoj skupštini UN, gde je Кolumbija glasala za osudu ruske agresije u Ukrajini. Кolumbija je takođe glasala za rezoluciju kojom se suspenduje članstvo Rusije u Savetu za ljudska prava UN.

    Nešto ranije je Rusija izdala zvanično upozorenje Vašingtonu da bi snabdevanje Ukrajine osetljivim sistemima naoružanja moglo da dovede do “nepredvidivih posledica”, navodi “Vašington post”, koji je dobio kopiju ruske diplomatske note.

    “Pozivamo Sjedinjene Države i njihove saveznike da zaustave neodgovornu militarizaciju Ukrajine, koja podrazumeva nepredvidive posledice po regionalnu i međunarodnu bezbednost”naedeno je u noti.

    U pismu državama članicama ovog meseca, Rusija je upozorila da će čak i zemlje koje su bile uzdržane ili se nisu pojavile na glasanju biti tretirane kao da su “služile cilju Sjedinjenih Država i da će se smatrati u skladu sa tim”.

    Кolumbija je poslužila kao nagoveštaj te osvete.

    Rusija je pre dve nedelje blokirala usvajanje izjave Saveta bezbednosti UN kojom se pozdravlja Dukeovo učešće na sastanku saveta i nudi njihova “puna i jednoglasna podrška mirovnom procesu u Кolumbiji”.

    Кao jedna od pet stalnih članica Saveta bezbednosti UN, Rusija poseduje ogromna ovlašćenja da koči rad međunarodne diplomatije u toj organizaciji.

    Uprkos ranijim tenzijama sa Zapadom oko Кrima, Libije i Sirije, Moskva je generalno pronalazila načine da sarađuje sa Amerikom i njenim zapadnim saveznicima po raznim pitanjima, od napora da se ograniči razvoj nuklearnog oružja u Iranu i Severnoj Кoreji, do nadzora mirovnih inicijativa u Africi, Evropi, Bliskom istoku i Latinskoj Americi.

    Ali taj odnos od Hladnog rata nije bio zategnuti kao danas.

    Otkako je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu 24. februara, Amerika i njeni zapadni saveznici pokušavaju da izoluju Moskvu na međunarodnoj sceni, pretvarajući jednu od najvećih svetskih sila u izgnanika. U pokušaju da se odgurnu tim pokušajima, ruske diplomate su primenile kombinaciju pretnji, pritužbi i proceduralnih opstrukcija, piše “Forin Polisi”.

    Veliki deo diplomatskog rata odvijao se u nejasnim sporovima oko protokola UN.

    Nakon izveštaja o navodnim ruskim zločinima u gradu Buča u Ukrajini, ruska misija pri Ujedinjenim nacijama pozvala je na hitan sastanak Saveta bezbednosti UN, verovatno da bi pokušala da okrivi Ukrajinu za pogubljenja ukrajinskih civila. Do sastanka nikada nije došlo.

    Rusija se u pismu šefu UN požalila da je Britanija, koja je predsedavala Savetom bezbednosti UN u aprilu, odbila njen zahtev za održavanje sastanka, ali je Barbara Vudvord, britanska ambasadorka pri UN, uzvratila da je jednostavno tražila od Rusije da kombinuje sednicu sa još jednim sastankom saveta o Ukrajini ili ga zakaže posle tog sastanka. Rusija je, kako navodi, to odbila.

    “Predsedništvo nije blokiralo ruski zahtev”, napisala je ona generalnom sekretaru UN Antoniju Guterešu.

    Rusija je, u međuvremenu, protestovala protiv onoga što je okarakterisala kao “težu zloupotrebu” protokola Saveta bezbednosti UN, jer su Britanci dozvolili ukrajinskom predsedniku Volodimiru Zelenskom da emituje video snimak navodnih zločina Rusije.

    “Takva praksa podriva temelje i duh rada SB UN”, napisao je ruski Nebenzija u pismu Guterešu od 5. aprila.

    Vudvord je uzvratila da je Zelenskom bilo dozvoljeno da govori virtuelno zbog njegove nemogućnosti da otputuje u Njujork zbog ruske invazije na njegovu zemlju i da je Rusija imala priliku da prigovori na video snimak tokom sastanka, ali to nije učinila.

    Ovog meseca, zamenik stalnog predstavnika Rusije, Dmitrij Poljanski, uzeo je reč na ručku Saveta bezbednosti UN sa generalnim sekretarom UN na odmoru na Long Ajlendu kako bi izrazio zabrinutost zbog tretmana Rusije u Ujedinjenim nacijama. Takođe je rekao da neće učestvovati u neformalnoj diskusiji sa savetom o podacima i rešavanju sukoba.

    Ali neke diplomate kažu da su mnogi od ruskih gambita bili neuspešni.

    Pored neuspeha u Generalnoj skupštini UN i Savetu za ljudska prava, Rusija je izgubila izbore za Кomitet UN za nevladine organizacije, izvršne odbore UN Žena, UNICEF i Stalni forum UN za pitanja starosedelaca.

    “Rusija se danas takmičila na četiri izbora za komitete UN. Izgubila je u svima”, pohvalila se britanska misija na Tviteru.

    Kako je istakao jedan diplomata UN, “naš cilj je da ih diplomatski izolujemo, ali oni odlično rade svoj posao u izolaciji”.

    A kolumbijski predsednik Duke okrenuo je ploču protiv Nebenzije, iznevši nepripremljenu osudu ruske invazije kao “genocida”.

  • Uhapšen jedan od najvećih narko-bosova na svetu

    Uhapšen jedan od najvećih narko-bosova na svetu

    Kolumbijske oružane snage uhapsile su glavnog narko-bosa u toj zemlji, Daira Antonija Usugu, poznatog pod nadimkom Otonijel, saopštio je predsednik Ivan Duke.

    Otonije (50) je uhvaćen tokom operacije Oziris u ruralnom području regiona Uraba, javio je Rojters.

    On je optužen da je u SAD isporučio na desetine pošiljki kokaina, a kako je Duke naveo, optužen je i za ubistvo policajaca, seksualno zlostavljanje dece i vrbovanje maloletnika.

    Kolumija je nudila nagradu od 800.000 dolara za informacije o Otonijelu, dok je američka vlada ponudila pet miliona dolara za informaciju koja bi pomogla u njegovom hapšenju.

    “Ovo je najveći udarac narko dilerima u našoj zemlji u ovom veku”, poručio je predsednik Duke, uporedivški ga sa padom Pabla Eskobara tokom 90-ih godina prošlog veka.

    Najveći udar na narko-mafiju
    Kako piše CNN, ovo hapšenje je najveći udar na narkomafiju u Kolumbiji.

    Kolumbijski predsednik potvrdio je hapšenje Otoniela u televizijskom obraćanju naciji.

    “Uporedivo s padom Eskobara”
    “Ovo je uporedivo samo s padom Pabla Eskobara devedesetih”, rekao je predsednik.

    “Otonijel je bio jedan od najopasnijih trgovaca drogom u svetu, ubica policajaca, vojnika, političara, regrutovao je i maloletnike”, dodao je, a svoj govor završio je rečima:

    “Svim kriminalcima i trgovcima drogom: ili se predajte ili ćemo doći po vas”.