VRBAS Media

Oznaka: kina

  • Peking ne dozvoljava da se u Kini nastavi istraživanje o porijeklu koronavirusa

    Peking ne dozvoljava da se u Kini nastavi istraživanje o porijeklu koronavirusa

    Kineski zdravstveni zvaničnik Zeng Yixin je poručio da je “šokiran” planom Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za drugu fazu istraživanja porijekla koronavirusa. Poručio je da Kina ovaj plan neće prihvatiti.

    Prema njegovim riječima, posebno je šokiran zbog teorije da je virus možda povezan sa kineskim laboratorijem. Ovu teoriju je nazvao glasinom koja je protivna zdravom razumu i nauci.

    “Nemoguće je da prihvatimo ovakav plan”, izjavio je Yixin.

    Istraživanje porijekla koronavirusa je postalo diplomatsko pitanje koje je dodatno pogoršalo odnose Kine i Sjedinjenih Američkih Država i njenih saveznica. Zapadne zemlje tvrde da Kina nije bila dovoljno transparentna o dešavanjima u prvim danima pandemije. Kinezi su odbacili ove kritike te su ih ocijenili kao politizaciju pitanja kojim bi se trebali baviti naučnici.

    Generalni direktor WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus je prošle sedmice istakao da je rano isključiti mogućnost da se koronavirus možda počeo širiti iz laboratorija u gradu Wuhan, gdje je 2019. godine registrovana prva osoba zaražena ovim virusom.

    Zeng uvjerava da vuhanski laboratorij nema viruse kojima se direktno mogu zaraziti ljudi. Napomenuo je da je ranije ove godine međunarodni tim stručnjaka, kojim je koordinirao WHO, posjetio laboratorij i utvrdio da je vrlo malo vjerovatno da se virus počeo širiti iz laboratorija.

    Prema pisanju agencije Associated Press, većina stručnjaka pretpostavlja da se virus počeo širiti u trenutku kada je prešao sa životinje na čovjeka.

  • Broj žrtava poplava u Kini porastao na 33, kiša i dalje pada

    Broj žrtava poplava u Kini porastao na 33, kiša i dalje pada

    Broj žrtava velikih poplava u centralnoj kineskoj provinciji Henan povećan je na 33, a osmero ljudi je nestalo, saopćile su danas lokalne službe za hitne intervencije.

    Područje pogođeno katastrofom obuhvata više od tri miliona ljudi u 103 zajednice, a 256.000 osoba je raseljeno, objavile su vlasti. Oblast pogođenog poljoprivednog zemljišta procjenjuje se na oko 215.000 hektara, a direktna ekonomska šteta na oko 190 miliona dolara.

    Poplavama su prethodile rekordne kišne padavine u čitavoj provinciji, a najteže je pogođen glavni grad Zhengzhou. Nepogoda je izazvala prekid snabdijevanja električnom energijom i saobraćaja, pošto su putevi i pruge poplavljeni i oštećeni.

    Vlada je naredila lokalnim vlastima da odmah unaprijede kontrolu i zaštitu od poplava u urbanom sistemu prijevoza, nakon što je 12 ljudi poginulo u potopljenom metrou u Zhengzhou, prenio je Reuters.

    Kiša i dalje pada u centralnom dijelu Kine. Meteorološka služba Henana obavijestila je državne medije da je izdala upozorenje na predstojeće kiše dva dana unaprijed.

  • Kina predstavila najbrže kopneno vozilo na planeti, voz koji ide 600 kilometara na sat

    Kina predstavila najbrže kopneno vozilo na planeti, voz koji ide 600 kilometara na sat

    Kina je predstavila voz koji je u stanju da dostigne maksimalnu brzinu od 600 kilometara na sat, javili su državni mediji. Maksimalna brzina učinila bi voz, koji je Kina sama razvila i proizvela u gradu Qingdao, najbržim kopnenim vozilom na planeti.

    Koristeći elektromagnetsku silu, maglev (magnetno- levitacijski) voz “levitira” iznad pruge bez ikakvog kontakta između kompozicije i šina.

    Kina je koristila tu tehnologiju skoro dvije decenije u veoma ograničenom obimu. Šangaj ima kratku maglev liniju od jednog od njegovih aerodroma do grada.

    Iako još nema međugradskih ili međupokrajinskih maglev linija u Kini, današnja objava mogla bi se pokazati dobrom za korištenje većih brzina, a neki gradovi kao što su Šangaj i Chengdu započeli su da provode istraživanja.
    Brzinom od 600 kilometara na sat, putovanje vozom između Pekinga i Šangaja,duže od 1.000 kilometara, trajalo bi svega dva i po sata.

    Poređenja radi, putovanje avionom na toj dužini trajalo bi tri sata, a vozom velike brzine pet i po sati.

    Zemlje od Japana do Njemačke također nastoje izgraditi maglev željezničke mreže, i pored visokih troškova i njihove inkompatibilnosti s infrastrukturom postojećih mreža koje ostaju glavne prepreke za njihov brzi razvoj, prenosi Reuters.

  • Tajna operacija Londona: 4.000 specijalaca – intenziviranje borbe sa protivnicima

    Tajna operacija Londona: 4.000 specijalaca – intenziviranje borbe sa protivnicima

    Britanske specijalne jedinice krenuće u novu tajnu misiju protiv Rusije i Kine u cilju intenziviranja borbe sa protivnicima na nivou država, prenosi “Tajms”.

    Ovaj list se prilikom iznošenja takvih najava poziva na komandanta brigade Marka Totena.

    Prema njegovim riječima, britanska specijalna vazdušna služba i specijalna brodska služba izvršavaće opasnije zadatke usmjerene na suprotstavljanje državama. Komandant brigade će predvoditi “snage specijalne namjene” britanske mornaričke pješadije koje će pomagati specijalnim jedinicama boreći se protiv terorizma i obuzdavajući plaćenike širom svijeta.

    Grupu će činiti 4.000 ljudi, izviještava “Tajms”. “Ono što možemo da uradimo je da omogućimo specijalnim jedinicama da se fokusiraju na složenije, kompleksnije zadatke suprotstavljanja Rusiji i Kini.

    To zahtijeva znanje i iskustvo pravih stručnjaka, zato ćemo im dati više vremena i ljudstva kako bi se izborili sa njima (zadacima), a mi možemo izvršavati neke zadatke kao što su antiteroristička aktivnost na moru ili zajedničke operacije koje predstavljaju poteškoće i koje su praćene većim rizicima”, rekao je brigadir. Pretpostavlja se da bi specijalne jedinice zajedno sa britanskom obaviještajnom službom MI6 mogle da špijuniraju vojnike i obaviještajne jedinice Rusije i Kine.

    Prema izvorima u vojsci, specijalne jedinice se mogu pozabaviti i obukom pomorskih snaga zemalja u regionu Južnog kineskog mora kako bi se te države uspešnije štitile od Kine prenosi Sputnjik.

  • Moskva i Peking dali Šmitu rok od godinu dana: Hoće li Rusija i Kina uspjeti da zatvore OHR

    Dvije svjetske velesile, Rusija i Kina, podijelile su članicama Savjeta bezbednosti UN nacrt rezolucije kojom bi odmah bila ukinuta ovlašćenja međunarodnog visokog predstavnika u BiH.

    Unacrtu se podržava imenovanje visokog predstavnika Kristijana Šmita, ali samo do 31. jula naredne godine, kada bi bila zatvorena Kancelarija visokog predstavnika (OHR).

    Stručnjak za međunarodne odnose, Miloš Šolaja, kaže za Srpskainfo da je izvjesno da novi visoki predstavnik Kristijan Šmit dolazi u BiH 1. avgusta, kako je i najavljeno, i da je ova rezolucija prećutan način da se prihvati njegov dolazak.

    – O dolasku Šmita se nije glasalo u Savjetu bezbednosti, iako je u njihovom mandatu bilo postavljeno pitanje kako će se izvesti njegov dolazak, a da to ne izazove neke političke i druge napetosti i suprotnosti – kaže Šolaja.

    On ističe da Rusija i Kina nisu predale ovu rezoluciju tek tako.
    – Obje glasaju za visokog predstavnika u Savjetu bezbjednosti, iako Kina do sada nije bila aktivan učesnik svih tih procesa u Savjetu bezbednosti, s obzirom da je i postjugoslovenska kriza bila geografski daleko od nje. Međutim, Kina se sada stavlja zajedno s Rusijom u aktivnu ulogu i postaje jedna od zainteresovanih zemalja za stanje u Evropi, a samim tim i u regionu jugoistoka Evrope, čega je BiH dio. BiH je svakako dio ukupnih politika na Balkanu – objašnjava Šolaja.

    Podsjeća da Kina ima svoj porogram 17+1 i da joj je u okviru inicijative stalo da bude što aktivnija i da ima određene konstruktivne odnose sa svim zemljama Evrope.

    – Sada se zajedno s Rusijom stavlja u aktivnu ulogu i to je ono što je apsolutno novo i na neki način nije iznenađenje. Ovo što je sadržano u nacrtu rezolucije jeste da se razgovara da se konkretno postavi i neki vremenski rok za zatvaranje Kancelarije visokog predstavnika, što Savjet bezbednosti, koji ima mandat da potvrđuje ili osporava visokog predstavnika, drži u ruci. To je različito od onih pet ciljeva i dva uslova koje je postavila Evropska unija – kaže Šolaja.

    Dodaje da se ovim potezom Rusije i Kine sada već obavještava da bi u praktičnom smislu, kasnije u pravnom i svakom drugom, mandat visokog predstavnika trebao da bude priveden kraju.

    – Vjerovatno će u razradi te rezolucije Kina i Rusija davati i konkretne prijedloge kako mandat visokog predstavika prestaje – jasan je Šolaja.

    Glavni istraživač i koordinator programa u Centru za primijenjene evropske studije u Beogradu i bivši ambasador BiH pri EU, Igor Davidović, ocjenjuje da uložena inicijativa Rusije i Kine u suštini znači razmatranje njihovog stava da je potrebno ukidanje kancelarije visokog predstavnika, što neće biti ni brzo ni jednostavno.

    Dok se sva ta polemika bude vodila, Šmit će imati u rukama godinu dana bonska ovlašćenja i mandat visokog predstavnika. Šta će se u tih godinu dana dešavati pratiće i Rusija i Kina, ali i zapadni partneri, koji su aminovali i uredili na neki način dolazak Šmita na tu funkciju. Sigurno je da u tih godinu dana ulazimo u jedan nemiran period, jer Rusija i Kina imaju snagu u Savjetu bezbednosti, ali je sigurno i to da se neće baviti tom pričom samo radi BiH, već prije svega, zbog svog zasebnog interesa, a to je odnos prema SAD, Njemačkoj, Velikoj Britaniji i drugim zapadnim partnerima – kaže Davidović za Srpskainfo.

    U svemu tome, dodaje, imaćemo priliku da pratimo način na koji će velike sile rješavati svoje međusobne odnose, povodom jedne epizode koja se zove visoki predstavnik u BiH.

  • Evropska unija o željama Rusije i Kine: Uslovii za zatvaranje OHR-a nisu ispunjeni

    Evropska unija o željama Rusije i Kine: Uslovii za zatvaranje OHR-a nisu ispunjeni

    Rezolucija koju su Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija predložile Rusija i Kina, a koja donosi prijedlog ukidanja Ureda visokog predstavnika u našoh zemlji, neće promijeniti agendu Evropske unije za Bosnu i Hercegovinu.

    U komentaru za naš portal iz Evropske komisije su kazali kako se EU raduje dobroj saradnji s gospodinom Christianom Schmidtom, kojeg je Upravni odbor Vijeća za provedbu mira (PIC) od 1. augusta imenovao novim međunarodnim visokim predstavnikom (OHR) za Bosnu i Hercegovinu, u skladu s ranijim procedurama.
    “Računamo na to da će OHR nastaviti raditi na dnevnom redu s pet ciljeva i dva uvjeta dogovorena 2008. godine, jer ovaj program ‘5 + 2’ za zatvaranje OHR-a još nije ispunjen”, kazala je za Klix.ba glasnogovornica EU Anna Pisonero-Hernandez.

    Kaže i kako EU nastavlja saradnju s BiH na provedbi 14 ključnih prioriteta iz mišljenja Evropske komisije o njenoj prijavi za članstvo u EU i očekuje da će iskoristiti naredne mjesece u napretku u ispunjavanju tih ciljeva.

    “To podrazumijeva implementaciju važne vladavine zakona i pravosudne reforme te pokretanje ustavnih i izbornih reformi. Te su reforme ključne za dokazivanje da Bosna i Hercegovina ozbiljno shvata integraciju u EU, u skladu s težnjama svojih građana”, zaključila je ona.

    VIJEĆE SIGURNOSTI UN-A
    Rusija i Kina predložile rezoluciju kojom žele ukinuti visokog predstavnika u BiH
    U srijedu smo izvjestili kako su Rusija i Kina predložile rezoluciju Vijeću sigurnosti Ujednjenih nacija, kojom bi se odmah oduzele ovlasti visokom predstavniku međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini. Rezolucija podržava imenovanje visokog predstavnika Christiana Schmidta do 31. jula 2022. godine, za kada je prema njoj predviđeno zatvaranje Ureda visokog predstavnika, navodi se dalje.

  • Rusija i Kina predale nacrt rezolucije za ukidanje ovlašćenja visokog predstavnika

    Rusija i Kina predale nacrt rezolucije za ukidanje ovlašćenja visokog predstavnika

    Rusija i Kina podijelile su članicama Savjeta bezbjednosti UN nacrt rezolucije kojom bi odmah bila ukinuta ovlašćenja međunarodnog visokog predstavnika u BiH.

    U kratkom nacrtu rezolucije, u koji je uvid imala agencija AP, navodi se da ovlaštenja koja su data visokom predstavniku na konferenciji za sprovođenje Dejtonskog sporazuma 1997. godine više nisu potrebna zbog napretka koje su postigle strane u BiH.

    U nacrtu se podržava imenovanje visokog predstavnika Kristijana Šmita do 31. jula naredne godine, kada bi bila zatvorena Kancelarija visokog predstavnika.

    Ambasadori zemalja članica Upravnog odbora Savjeta za sprovođenje mira u BiH 27. maja imenovali su Šmita za novog visokog predstavnika, a Rusija se nije saglasila sa ovom odlukom.

    Šmit bi trebalo da 1. avgusta preuzime funkciju nakon ostavke Valentina Incka koji je tu dužnost obavljao 12 godina.

  • SAD upozorava kompanije koje posluju u kineskoj provinciji Xinjiang

    SAD upozorava kompanije koje posluju u kineskoj provinciji Xinjiang

    Sjedinjene Američke Države izdale su oštro novo upozorenje kompanijama o poslovanju u kineskoj provinciji Xinjiang.

    Američkim firmama koje još uvijek imaju lanac opskrbe i investicione veze u ovoj regiji rečeno je da “bi mogli rizikovati kršenje američkog zakona”.

    Washington je citirao dokaze o genocidu i drugim kršenjima ljudskih prava u Xinjiangu, a Kina je negirala ranije navode da je ujgursko stanovništvo u regiji bilo podvrgnuto kršenju ljudskih prava.

    Poslovno savjetovanje o lancu opskrbe Xinjiang zajednički su objavili State Department, Treasury, Commerce, Homeland Security, Labor i Ured američkog trgovinskog predstavnika.

    “Preduzeća i pojedinci koji ne izlaze iz lanaca opskrbe, pothvata i/ili investicija povezanih sa Xinjiangom mogli bi se suočiti sa rizikom od kršenja američkog zakona”, stoji u ažuriranom savjetodavnom listu, koje je prvi put objavljen u julu prošle godine.

    U izjavi za novinare, državni sekretar Antony Blinken rekao je da se u dokumentu napominje da kineska “vlada u Xinjiangu vrši genocid i zločine protiv čovječnosti”.

    Najava dolazi kada zapadne vlade zaoštravaju svoj stav prema kompanijama koje posluju u sjeverozapadnoj regiji Kine.

    U petak je administracija Bidena dodala 14 kineskih firmi i drugih entiteta na svoju ekonomsku crnu listu zbog navodnih kršenja ljudskih prava i nadzora u Xinjiangu. Ranije ovog mjeseca, francuske vlasti otvorile su istragu za “zločin protiv čovječnosti” u četiri modne marke.

    Uniqlo, vlasnik Zare Inditex i francuska tekstilna firma SMCP negiraju tvrdnje, dok je Skechers odbio komentirati.

    Ovaj potez uslijedio je nakon žalbi Evropskog ujgurskog instituta i drugih grupa pod pritiskom da trgovci profitiraju korištenjem prisilnog rada.

    Regija Xinjiang proizvodi 85 posto kineskog pamuka i čini oko petine globalnih zaliha.

    Ujguri su zatočeni u logorima u kojima su se pojavili navodi o mučenju, prisilnom radu i seksualnom zlostavljanju. Kina je porekla ove tvrdnje rekavši da su kampovi objekti za “preodgoj” čiji je cilj Ujgure izvući iz siromaštva.

  • Erdogan: Turskoj važno da Ujguri žive kao ravnopravni građani, ali poštujemo kineski suverenitet

    Erdogan: Turskoj važno da Ujguri žive kao ravnopravni građani, ali poštujemo kineski suverenitet

    Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan je poručio kineskom predsjedniku Xi Jinpingu da je Turskoj važno da Ujguri žive kao “ravnopravni građani Kine”, ali da poštuje kineski suverenitet.

    To je kazao u današnjem telefonskom razgovoru, a tokom kojeg su dva državna čelnika razmijenili mišljenja o bilateralnim i regionalnim pitanjima, saopćili su iz Erdoganovog ureda.

    Prema navodima Ujedinjenih nacija (UN) i organizacija za ljudska prava, više od milion Ujgura i drugih muslimanskih manjina su posljednjih godina prisilno odvođeni u kampove koji se nalaze u zapadnoj kineskoj provinciji Xinjiang.

    Kineska vlast je prvobitno negirala da postoje bilo kakvi kampovi, a onda je istakla da postoje centri koji se koriste za suzbijanje ekstremizma. Odbacila je sve navode o nasilju.

    “Erdogan je naglasio da je Turskoj važno da Ujguri žive u prosperitetu i miru kao ravnopravni građani Kine. Potcrtao je da Kina poštuje kineski suverenitet i teritorijalni integritet”, navedeno je u zvaničnom saopćenju.

    Turski predsjednik je ocijenio da postoje veliki potencijali za osnaživanje trgovačkih i diplomatskih odnosa između ove dvije države. Teme njihovog razgovora bili su i energetika, transport i zdravstvo.

    Skoro 40.000 Ujgura koji žive u Turskoj su kritikovali pristup Ankare pitanju statusa ove etničke zajednice u najmnogoljudnijoj državi svijeta. To se desilo prošle godine nakon što su ove dvije države postigle sporazum o ekstradiciji. Turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu je u martu ove godine izjavio da je ovaj sporazum sličan onom koji postoji s drugim zemljama te je demantovao da će se njime Ujguri primorati na povratak u Kinu.

    Tokom martovske posjete kineskog ministra vanjskih poslova Wanga Yijaa Ankari, nekoliko stotina Ujgura je protestovalo u Turskoj. Vlast ove zemlje poriče navode opozicije da zanemaruje prava Ujgura zbog interesa koje ima u odnosima s Kinom.

    Turska je u aprilu pozvala kineskog ambasadora na razgovor, a nakon što je rekao da ima pravo odgovoriti opozicionarima na kritike o kineskom odnosu prema Ujgurima, prenosi agencija Reuters.

  • U Kini u jednom danu dato devet miliona doza vakcine

    U Kini u jednom danu dato devet miliona doza vakcine

    Kina je u subotu dala oko devet miliona doza vakcina protiv kovida-19, pokazuju najnoviji su podaci Nacionalne zdravstvene komisije.

    Time je ukupan broj datih doza vakcina u Kini dostigao ukupno 1.374 milijardi, prenijela je agencija Rojters.