VRBAS Media

Oznaka: kina

  • Tajvan prelomio: “Ne možete nas primorati”

    Tajvan prelomio: “Ne možete nas primorati”

    Tajvan će nastaviti da jaca svoje odbrambene kapacitete kako bi se osiguralo da to ostrvo niko ne može da primora da prihvati put koji je odredio Peking.

    To je izjavila tajvanska predsednica Cai Ing-ven.

    Tajvan je pod stalnim vojnim i političkim pritiskom da prihvati vladavinu Pekinga i stavi se pod suverenitet Kine, ali je suočen i sa čestim upadima kineskog ratnog vazduhoplovstva u zonu dejstva tajvanske PVO, prenosi Rojters.

    Kineski predsednik Si Ðinping obećao je u subotu da će ostvariti “na miran način ponovno ujedinjenje” sa Tajvanom i nije direktno pomenuo primenu vojne sile.

    Ipak, usledila je oštra reakcija Tajpeja u kojoj se ističe da samo građani Tajvana mogu odlučivati o budućnosti Tajvana.

    Obraćajući se na skupu upriličenom povodom Dana državnosti, Cai je izrazila nadu da će se tenzije u Tajvanskom moreuzu smiriti i ponovila da Tajvan neće “delovati ishitreno”.

    “Neka niko ne gaji apsolutno nikakve iluzije da će narod Tajvana popustiti pod pritiskom. Nastavićemo da jačamo našu nacionalnu odbranu i pokazujemo svoju odlučnost da se branimo kako bismo osigurali da niko ne može da primora Tajvan da krene putem koji je zacrtala Kina, a koji ne nudi ni slobodan ni demokratski način života”, rekla je ona u govoru ispred predsedničke palate u centru Taipeja.

    Kina je Tajvanu ponudila model autonomije “jedna zemlja, dva sistema”, slično Hongkongu, ali su sve velike tajvanske stranke to odbacile, posebno nakon kineskog prevrata i gušenja sloboda u bivšoj britanskoj koloniji.

    Cai je ponovila ponudu da se razgovara sa Kinom na osnovu pariteta, iako iz Pekinga nije usledio neposredan i direktan odgovor.

    Zvanični Peking ne priznaje tajvansku vladu i odbija saradnju sa predsednicom Cai nazivajući je “separatistom koja odbija da prizna da je Tajvan deo jedne Kine”.

  • U čemu se vozi Si Đinping

    U čemu se vozi Si Đinping

    Proizvođač Hongqi čije ime u prevodu znači “Crvena zastava” stoji iza zvanične limuzine kineskog predsjednika.

    Hongqi L5 je moderna verzija limuzine koja predstavlja omaž prethodnom, retro modelu ove kompanije, a predsjednik Kine Si Đinping trenutno je najveći promoter ovog vozila koje je postalo klasa za sebe.

    Prilikom posjete Indiji prije dve godine, kineski predsjednik je odlučio da putuje u turistički grad Mamalapuram drumom umjesto helikopterom, za razliku od svog indijskog kolege Modija.

    Si je put od 57 kilometara prešao u automobilu Hongqi (Hongći), koji je baš tog dana izašao na svjetlost svjetske pozornice, iako istorijat proizvođača ovih automobila nije od juče, pišu mediji.

    To se sasvim sigurno ne bi dogodilo da ne postoji faktički nepisano pravilo po kome kineski državnici ne putuju helikopterom, već isključivo automobilom ili avionom.

    Čak i kada je prisustvovao multilateralnim sastancima, poput G20, predsjednik Si je izbjegavao upotrebu helikoptera, a da je ovo zaista praksa, potvrđivali su tokom godina i brojni kineski zvaničnici.

  • Amerika u tajnosti obučava tajvanske vojne snage

    Amerika u tajnosti obučava tajvanske vojne snage

    Američke snage za specijalne operacije mjesecima u tajnosti obučavaju tajvanske trupe, riskirajući odgovor Kine, rekao je u četvrtak zvaničnik Pentagona.

    Kontingent od oko 20 specijalaca provodi obuku manje od godinu dana, rekao je zvaničnik, dodajući da se neki od instruktora rotiraju unutra i van.

    Zvaničnik je u velikoj mjeri potvrdio izvještaj Wall Street Journala u kojem se kaže da obuka traje najmanje godinu dana, usred sve većih kineskih verbalnih prijetnji ostrvskom savezniku Sjedinjenih Američkih Država.

    Tajvansko ministarstvo odbrane odbilo je komentarisati izvještaj, ali je glasnogovornik Pentagona John Supple rekao da se općenito govoreći, američka podrška tajvanskoj vojsci zavisi od potrebe.

    “Naša podrška i odbrambeni odnosi s Tajvanom i dalje su usklađeni s trenutnom prijetnjom koju predstavlja Narodna Republika Kina”, rekao je Supple u saopćenju.

    “Pozivamo Peking da poštuje svoju predanost mirnom rješavanju nesuglasica”, dodao je.

    Tajvanski mediji izvijestili su prošlog novembra, pozivajući se na tajvansku pomorsku komandu, da su američke trupe stigle tamo kako bi obučavale tajvanske marince i specijalne snage za operacije malim čamcima i amfibijama.

    Međutim, američki i tajvanski zvaničnici kasnije su te izvještaje demantovali, ističući da su dvije strane uključene samo u bilateralnu vojnu razmjenu i saradnju. SAD isporučuju Tajvanu oružje, uključujući rakete za odbranu i borbene avione, usred prijetnje Pekinga da prisilno preuzme kontrolu nad otokom i reintegriše ga s Kinom.

    SAD također zadržavaju dvosmislenu predanost odbrani Tajvana, koji Peking smatra odmetničkom provincijom. Na video snimku objavljenom prošle godine koji je predstavljen u tajvanskim medijima vidi se kako američke trupe učestvuju u vježbi na ostrvu pod nazivom “Balance Tamper”.

    Kineske snage pojačale su svoje aktivnosti prema Tajvanu u prošloj godini, izvodeći vježbe napada na moru i leteći velikim brojevima bombardera i lovaca u blizini zračnog prostora Tajvana. U ponedjeljak je rekordnih 56 kineskih ratnih aviona ušlo u tajvansku zonu protuzračne obrane.

    Glasnogovornik američkog State Departmenta Ned Price nazvao je kinesku aktivnost “destabilizirajućom” i “provokativnom”.

    “Snažno apeliramo na Peking da prestane s vojnim, diplomatskim i ekonomskim pritiskom i prisilom prema Tajvanu”, dodao je.

  • Amerika duboko zabrinuta zbog krize između Kine i Tajvana

    Amerika duboko zabrinuta zbog krize između Kine i Tajvana

    Sjedinjene Američke Države su “duboko zabrinute” zbog postupaka koji podrivaju mir u Tajvanskom moreuzu, rekao je za BBC savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan.

    Njegovi komentari uslijedili su nakon što je Kina četiri dana zaredom, u javnoj demonstraciji sile, poslala rekordan broj vojnih aviona u zonu protuzračne odbrane Tajvana.

    Tajvan sebe smatra suverenom državom, ali Kina na otok gleda kao na otcijepljenu provinciju. Peking nije isključio moguću upotrebu sile za postizanje cilja, a to je ujedinjenje.

    “Ustat ćemo i progovoriti, privatno i javno, kada vidimo ovakve vrste aktivnosti koje su u osnovi destabilizirajuće”, rekao je Sullivan za BBC, dan nakon sastanka s najvišim kineskim diplomatom Yangom Jiechijem.

    Na pitanje jesu li SAD spremne poduzeti vojnu akciju za obranu Tajvana, Sullivan je rekao: “Dopustite mi samo da kažem ovo, sada ćemo poduzeti mjere kako bismo pokušali spriječiti da se taj dan ikada dogodi”.

  • Xi Jinping ne planira prisustvovati samitu G20 koji će se održati u Rimu

    Xi Jinping ne planira prisustvovati samitu G20 koji će se održati u Rimu

    Kineski diplomati izvijestili su zvaničnike da predsjednik Xi Jinping trenutno ne planira prisustvovati samitu G20 u Italiji ovog mjeseca, prenosi Bloomberg.

    Kineski diplomati saopćili su na pripremnom sastanku u Firenci prošlog mjeseca kako je moguće da Xi ne bude u prilici da prisustvuje samitu, i pozvali su se na kineske protokole za Covid-19, koji uključuju karantin za putnike koji se vraćaju u zemlju, kao razlog što on ne namjerava da otputuje u Rim.

    Bloomberg je naveo riječi nekoliko neimenovanih izvora bliskih toj temi, koji tvrde da od tada nije bilo razgovora o Xijevom prisustvu, a Italija, koja je domaćin samita G20, tek treba primiti zvanični odgovor Kine.

    Xijev eventualni put u Italiju pod znakom je pitanja već dugo vremena. Kineski čelnik nije napustio zemlju od sredine januara 2020. godine. On također nije primio u posjetu nijednog državnog gosta posljednjih godinu i po.

    Ukoliko Xi ne otputuje u Rim, to bi značilo da se njegov prvi planirani susret “licem u lice” s američkim predsjednikom Joe Bidenom neće desiti.

    Odnosi između dviju najvećih svjetskih ekonomija ostaju zategnuti. Novine South China Morning Post javile su krajem augusta da Xi Jinping razmatra samo virtualno učešće na samitu koji će se održati 30. i 31. oktobra.

    Još nije poznato namjerava li Kina poslati delegaciju sa manje članova, prenosi dpa.

  • Borelj: EU i Kina moraju da nastave saradnju uprkos razlikama

    Borelj: EU i Kina moraju da nastave saradnju uprkos razlikama

    Evropska unija i Kina moraju nastaviti da se bave brojnim pitanjima uprkos razlikama, rekao je visoki predstavnik za spoljnu politiku i bezbjednost EU Žozep Borelj kineskom kolegi Vang Jiu tokom video sastanka.

    “Visoki predstavnik je primijetio da EU i Kina moraju da nastave intenzivan rad u brojnim važnim oblastima iako su neslaganja još uvijek prisutna”, navodi se u saopštenju iz EU i dodaje da je Borelj naglasio inkluzivni i kooperativni karakter evropske indo-pacifičke strategije, prenosi Rojters.

    Kineski ministar inostranih poslova Vang rekao je da obe strane moraju nastaviti trend povećanog angažovanja u nastojanju da ojačaju političko povjerenje i da upravljaju međusobnim razlikama, navodi se u saopštenju objavljenom na veb stranici ministarstva spoljnih poslova Kine.

    EU zauzima mekši stav prema Kini, jednom najvažnijih trgovinskih partnera, od kako su SAD postigle novi bezbjednosni sporazum (AUKUS) sa Velikom Britanijom i Australijom, a za koji se smatra da je osmišljen da se suprotstavi rastućem kineskom uticaju na Pacifiku.

    Međutim, kritičari vjeruju da je sporazum podrio šire napore američkog predsjednika Džozefa Bajdena da okupi saveznike poput Francuske nakon što je Australija odustala od ugovora o kupovini francuskih podmornicama, najavila kupovinu američkih i ižvala ogorčenje u Parizu.

    Prema riječima Boreljevog portparola, visoki predstavnik EU je pozdravio najnoviji pokušaj popravljanja transatlantskih veza i zajedničku izjavu Bajdena i francuskog predsjednika Emanuela Makrona u kojoj su se složili da razgovaraju o obnovi povjerenja nakon spora oko podmornica.

  • Kinezi prema Tajvanu poslali 24 borbena aviona

    Kinezi prema Tajvanu poslali 24 borbena aviona

    Tajvan je rasporedio snage zračne ophodnje kao odgovor na kineske avione.

    Odnosi između Kine i Tajvana ponovo su napeti nakon što je Peking danas poslao 24 borbena aviona, uključujući dva bombardera sposobna za nošenje nuklearnih bombi prema zračnom prostoru Tajvana.

    Ovakva reakcija Kine uslijedila je nakon nakon što su Tajvana te objavile svoju namjeru da se pridruže Transpacifičkom trgovačkom partnerstvu (CPTPP).

    Naime, Kina se prijavila za ulazak u isti trgovački savez manje od sedmicu dana prije Tajvana, otoka kojeg doživljava kao dio svoje države, prenosi Reuters.

    Tajvan je rasporedio snage zračne ophodnje kao odgovor na kineske avione i pratio ih kroz svoje sisteme protivzračne odbrane, stoji u saopćenju otočkog Ministarstva obrane.

    Trgovački savez zvan “Sveobuhvatan i progresivan sporazum o transpacifičkom partnerstvu” (CPTPP) je trgovački dogovor iz 2016. koji je trebao osnažiti trgovinu preko Tihog okeana.

  • Peking proglasio bitcoin i ostale kriptovalute ilegalnim

    Peking proglasio bitcoin i ostale kriptovalute ilegalnim

    Centralna banka Kine proglasila je ilegalnim sve transakcije koje se obavljaju bitcoinom i ostalim virtuelnim valutama.

    Kineskim bankama je zabranjen rad s kriptovalutama 2013. godine, ali su vlasti ove godine objavile podsjetnik.

    AP navodi da se time izražava zabrinutost da bi i dalje moglo biti aktuelno “rudarenje” i trgovina kriptovalutom ili je riječ o indirektnoj izloženosti finansijskog sistema riziku.

    U današnjem obavještenju se ističe da bitcoin, eterum i druge digitalne valute ometaju rad finansijskog sistema i koriste se za pranje novca i druge prekršaje.

    Narodna banka Kine radi na razvoju elektronske valute juan za transakcije bez gotovine koje može da prati i kontroliše Peking.

  • Zašto je sporno Južno kinesko more i zbog čega velike sile na ovom području lome koplja

    Zašto je sporno Južno kinesko more i zbog čega velike sile na ovom području lome koplja

    Iako je formiranjem novog-starog saveza oko programa AUKUS prvenstveno potencirana saradnja Velike Britanije, SAD-a i Australije, indirektna poruka koja se ovim potezom poslala Kini vjerovatno je u ovom momentu mnogo značajnija.

    Jačanjem saveza, Velika Britanija i Sjedinjene Američke Države kao i Australija poslale su poruku kako neće dozvoliti zvaničnom Pekingu dalju militarizaciju spornih područja u Južnom kineskom moru koje već decenijama predstavlja predmet spora.

    Gdje se nalazi Južno kinesko more i zašto je bitno

    Područje smješteno između nekoliko azijskih država, već nekoliko decenija izaziva brojne tenzije kako među ovim zemljama, tako i na međunarodnom planu.

    Južno kinesko more predstavlja dio koji se nalazi između Kine, Vijetnama, Tajvana, Indonezije, Filipina, Bruneja i Malezije. S obzirom na broj država koje ga okružuju, područje Južnog kineskog mora predstavlja idealnu podlogu na kojoj države mogu iznositi svoje zahtjeve, ali i ukazivati na probleme koji su često kroz opterećeni burnim bilateralnim odnosima.


    S obzirom na položaj, Južno kinesko more za svaku državu na ovom području predstavlja i dio preko kojeg se odvija veliki dio trgovine što državama generira prihode koji se mjere u milijardama. Osim toga, prema istraživanjima, Južno kinesko more bogato je i prirodnim resursima kao što je plin i nafta što svakako daje dodatnu dimenziju ovom problemu.

    S obzirom da Kina predstavlja ujedno i najveću državu koja izlazi na Južno kinesko more, njeni zahtjevi prema ovom dijelu su i najveći. Međutim, kineski zahtjevi u Južnom kineskom moru često se ne podudaraju sa zahtjevima i željama drugih država koje također tvrde kako imaju pravo na određeni dio ovog teritorija.

    Upravo ovi sporovi koji se vode već nekoliko decenija postali su generator jednog oblika “hladnog rata” između Kine s jedne, te susjednih država i njihovih transatlantskih partnera s druge strane.

    Svi sporovi u Južnom kineskom moru

    Države koje okružuju ovo područje, još sedamdesetih godina počele su polagati pravo na područja u ovom moru koja su bogata resursima. Osim resursa, države su se sporile i oko vlasništva nad otocima kao što su Spratly i Paracel za koje Kina tvrdi da pripadaju Pekingu.


    Ipak, da bi se objasnila historija sukoba, potrebno se vratiti u 1947. godinu i period nakon Drugog svjetskog rata kada je područje Južnog kineskog mora bilo pod kontrolom tadašnjeg Japana. Međutim, nakon poraza u Drugom svjetskom ratu, područje je okupirala kineska vojska.

    Već tada, Kina je donijela strategiju koju je nazvala Linija s 11 crtica čime je jasno pokazala pretenzije na skoro 90 posto područja Južnog kineskog mora. Između ostalog, unutar linija bili su i ključni arhipelazi kao i sporna ostrva Spratly, Paracel uključujući i skup koralnih grebena u blizini Filipina.


    S obzirom na tadašnje dobre odnose sa Sjevernim Vijetnamom, Kina je na “korištenje” ovoj državi ustupila Tonkinski zaljev zbog čega se Linija s 11 crtica pretvorila u Liniju s devet crtica.

    Upravo ova teorija kojom je Kina s devet crtica zaokružila teritorije kojima vlada, izazvala je brojna negodovanja susjednih država koje su smatrale da i one moraju imati jednak pristup i prilaz Južnom kineskom moru.

    Tenzije su naročito eskalirale 1974. godine kada su Kina i Južni Vijetnam pokrenuli rat koji je postao poznat kao “Bitka na Paracel ostrvima” što je bio pokušaj vijetnamske vojske da protjera kinesku mornaricu iz područja za koje je VIjetnam smatrao da pripada ovoj zemlji.

    S obzirom na tenzije, Ujedinjene nacije su 1982. godine organizovale sastanak čiji je plod bio usvajanje Konvencije o pravima mora (UNCLOS) koju su između ostalog potpisale Kina i sve okolne države.

    Prema UNCLOS-u, nacije koje izlaze na Južno kinesko more dobijaju ekskluzivnu ekonomsku zonu 200 nautičkih milja od svojih obala.

    “U toj zoni, one imaju isključiva prava eksploatacije resursa, a druge nacije imaju slobodu plovidbe i preleta ovim dijelovima. Vode unutar 12 nautičkih milja su ‘teritorijalne’ vode i zemlje na tom području imaju potpuni suverentitet”, navodi se u Konvenciji.


    Međutim, i pored usvajanja ove Konvencije, Kina se i dalje pridržava teorije Linija s devet crtica za koju smatra kako ima historijsku pozadinu uprkos činjenici da pravno nije utemeljena.

    Na spornim područjima kao što su Paracel i Spratly ostrva, Kina već godinama vrši militarizaciju, a također, već nekoliko godina aktuelan je pristup gradnje umjetnih ostrva što se također definira kao “rat bez oružja” kojim zvanični Peking nastoji stvoriti pritisak na susjedne države.

    Ono što je interesantno, Kina je na ovim dijelovima uložila i velika sredstva u gradnju radara koji bi trebali prepoznati sve aktivnosti stranih brodova koji se približavaju dijelovima mora za koje Kina tvrdi da pripadaju njima.

    Tenzije i dalje rastu, ali Kina ne odustaje od planova

    Tenzije među državama naročito su eskalirale 2016. godine kada su Filipini pokrenuli tužbu protiv Kine pred Haškim sudom gdje su tvrdili kako je upravo kineska Linija s devet crtica nevažeća jer nema pravno utemeljenje te ne podliježe pravilima Konvencije o pravima mora.

    Također, Filipini su pokrenuli tužbu i zbog konstantnih kineskih aktivnosti u predjelima koji su prema Konvenciji UN-a trebali predstavljati ekonomsku zonu Filipina, te su istakli kako je samo tokom jednog mjeseca zabilježeno više od 200 upada kineskih snaga sigurnosti u filipinske teritorijalne vode.


    Na kraju, 2016. godine Stalni arbitražni sud u Hagu donio je presudu u korist Filipina gdje se navelo kako nigdje ne postoje pravni dokazi da Kina ima kontrolu nad područjem Južnog kineskog mora.

    “Tribunal je utvrdio da Kina krši suverena prava Filipina ometajući filipinsko istraživanje nafte, kao i filipinske ribare. Također, Tribunal je utvrdio kako ostrva Spratly ne predstavljaju pravno ostrvska područja već kamenje na koje je Peking postavio hiljade tona pijeska i betona kako bi ga učinio upotrebljivim”, navodi se.

    Vrlo brzo, uslijedila je reakcije i kineskih zvaničnika koji su izrazili nezadovoljstvo odlukom te su naveli kako je neće poštovati.

    “Kineska vlada i kineski narod odlučno se protive presudi i neće je ni priznati ni prihvatiti”, rekao je kineski ministar vanjskih poslova.


    Iako su Filipini odnijeli pobjedu, ona je bar za sada, samo moralna s obzirom da je Kina i nakon 2016. godine nastavila militarizaciju spornih područja i ometanje aktivnosti koje se tiču susjednih država i njihovih ekskluzivnih ekonomskih zona.

    Početkom 2021. godine, Kina je donijela i nekoliko zakona kojima je nastojala potvrditi svoju dominaciju u Južnom kineskom moru. Zvaničnici su tako usvojili Zakon o obalnoj straži kao i Zakon o sigurnosti pomorskog prometa.

    Između ostalog, Kina je ovim zakonima donijela mjere kojima zahtijeva od stranih brodova koji prevoze određene vrste tereta kroz Južno kinesko more da kineskim vlastima dostave detaljne informacije pri tranzitu kroz područja koje Kina smatra vlastitim teritorijalnim vodama.

    Upravo sve aktivnosti i sveprisutnost tenzija u Indo-Pacifiku, doprinijeli su tome da azijski problem vrlo brzo postane svjetski u koji će se uključiti euroatlantski saveznici.

    Južno kinesko more – međunarodni problem

    Kako bi zaštitili vlastite ekonomske i političke interese, ali i interese zemalja saradnica u azijskog regiji, euroatlantski saveznici već duži period intenzivno obavljaju niz vojnih operacija na području Južnog kineskog mora. Uprkos činjenici da u ovim operacijama dominiraju SAD i Velika Britanija, članice EU također su bitan dio operacija.

    Francuska u Indo-Pacifiku drži oko 7.000 trupa, a Njemačka će po prvi put nakon 20 godina poslati brod na područje Južnog kineskog mora što je dio nedavno usvojene Indo-Pacifičke strategije čije je usvajanje obrazložio ministar vanjskih poslova Heiko Maas.

    “Politički Zapad leži na Istoku. Šaljemo jasnu poruku, Indo-Pacifik je prioritet njemačke vanjske politike”, rekao je Maas.

    Uprkos trenutnim razlikama i tenzijama oko programa AUKUS koje su stvorene između SAD-a, Velike Britanije i Australije s jedne, te Francuske i članica EU s druge strane, države zapadnog bloka i dalje su saglasne u jednom cilju koji se tiče suzbijanja utjecaja Kine.


    Svjesni da su države koje okružuju Kinu suviše slabe i ovisne od moći Pekinga, zapadne zemlje nastoje što više direktnim putem i uz pomoć saveznika poput Australije, Japana i Tajvana utjecati na slabljenje zvaničnog Pekinga.

    Kineski zvaničnici, s druge strane, neće mirno posmatrati aktivnosti u samom “komšiluku” te je s toga za očekivati da će se tenzije u ovom predjelu, naročito nakon AUKUS-a, dodatno pojačati čime će Južno kinesko more još jednom postati potvrda promjene u globalnim odnosima čiji fokus nije na Bliskom, već na Dalekom istoku.

  • Kina odlučna: Ne

    Kina odlučna: Ne

    Kina je danas izrazila snažno protivljenje nastojanjima Tajvana da se pridruži Transpacifičkom sporazumu o slobodnoj trgovini (TPP).

    Istakla je da je to ostrvo “neotuđivi deo Kine”.

    “Princip jedne Kine priznata je norma međunarodnih odnosa i opšti konsenzus međunarodne zajednice”, izjavio je novinarima portparol kineskog ministarstva spoljnih poslova Džao Liđen, a prenosi japanska agencija Kjodo.

    Kina se “odlučno protivi pristupanju Tajvana bilo kakvim zvaničnim sporazumima i organizacijama”, dodao je portparol, samo dan nakon što je Tajvan podneo zahtev za pridruživanje trgovinskom paktu, iz kojeg su se SAD povukle u januaru 2017. godine.

    Peking je prošle nedelje aplicirao za članstvo u TPP-u, formalno poznatom kao Sveobuhvatni i progresivni sporazum o transpacifičkom partnerstvu, u očiglednom nastojanju da poveća svoj ekonomski uticaj u regionu, ocenjuje Kjodo.

    Podsetimo, ranije u toku dana zvaničnici tajvanske vlade saopštili su da je Tajvan aplicirao za pridruživanje 11-članoj pacifičkoj trgovinskoj grupi, što bi, kako ocenjuje agencija AP, moglo da izazove potencijalni sukob sa rivalskim Pekingom oko statusa tog ostrva.

    “Molba Tajvana za pridruživanje Sveobuhvatnom i progresivnom sporazumu o transpacifičkom partnerstvu (CPTPP) mogla bi biti osujećena ako Kina, koja se prijavila prošle nedelje, bude primljena prva”, izjavio je Džon Deng, tajvanski ministar bez portfelja.

    CPTPP, koji je stupio na snagu 2018. godine, obuhvata sporazume o pristupu tržištu, kretanju radne snage i državnim nabavkama. Ostale potpisnice tog sporazuma su Australija, Kanada, Japan, Meksiko, Singapur i Novi Zeland.

    Kina tvrdi da polaže pravo na Tajvan kao deo svoje teritorije, i da vlada Tajvana nema pravo da vodi spoljne odnose.

    “Kina je ometala prilike Tajvana na međunarodnoj sceni. Ako se Kina pridruži pre Tajvana, to će ugroziti prijavu Tajvana”, rekao je Deng na konferenciji za novinare.

    CPTPP je zapravo bilo transpacifičko partnerstvo, odnosno grupa koju je promovisao tadašnji američki predsednik Barak Obama. Njegov naslednik Donald Tramp povukao se 2017. godine iz tog partnerstva, a aktuelni predsednik Džo Bajden se nije ponovo pridružio.