VRBAS Media

Oznaka: kina

  • Uveliko bankrotirali?

    Uveliko bankrotirali?

    Evergrande se muči sa isplatama kamata, i zbog toga rasprodaje korporativne privatne avione, luksuzne nekretnine i delove svog poslovnog carstva.

    U međuvremenu, jedan nemački finansijski analitičar tvrdi da trenutno svedočimo prikrivanju monumentalnih razmera.

    Kreditni analitičar Marko Mecler je u više navrata istakao da je skeptičan po pitanju niza medijskih izveštaja koji se pozivaju na anonimne izvore koji redom tvrde da je Evergrande uspeo da ispoštuje rokove za isplatu kamata na obveznice, piše portal Asiamarkets, prenosi Blic.

    “Činjenica da ne postoje potvrde o prijemu uplate iz bilo kog zvaničnog izvora i da se izvori tretiraju na tako netransparentan način izaziva zabrinutost”, rekao je Mecler u intervjuu za nemački magazin Menadžer.

    O čemu to Mecler priča?

    Pogledajmo kako su do sada, putem finansijskih medija, stizale informacije o Evergrandeovim rokovima za otplatu kamata na obveznice.

    Svaki rok je podigao veliku zabrinutost na globalnim tržištima kako se približavao, i ta velika zabrinutost je ubrzo nestajala kada su objavljivane vesti da je rok ispoštovan “za dlaku”.

    Mecler kaže da je uradio svoj domaći zadatak i da se uprkos raspitivanju kod brojnih investitora, još uvek nije sreo sa potvrdnom informacijom o naplati nijedne od ovih kamata.

    “Evergrande i Sitibank nisu ni jednom zvanično potvrdili uplatu 83 miliona duga do sada. Pitali smo mnoge investitore koje poznajemo i niko nam nije ništa potvrdio. Jedini izvor, na kog se poziva i Njujork tajms i drugi mediji, navodno anonimni čovek iz bankarskog sektora se redovno javlja nekoliko sati pre isteka roka i kaže da je dobio uplatu”, kaže Melcer.

    Da li je Evergrande bankrotirao?

    U zakonskom smislu Evergrande nije bankrotirao, niti portal AsiaMarkets tvrdi da se akcijama ove kompanije trguje dok je ona insolventna. Ipak, bivši direktor Fič Rejtingsa, Mecler, kaže da veruje da je bankrot u punom jeku u toj kompaniji.

    “Evergrande i Sitibank, nisu zvanično potvrdili nijednu uplatu čak iako je prošlo više od 30 dana od poslednjeg roka”, kaže Melcer i dodaje da postoje ozbiljni razlozi za sumnju da je taj novac uopšte uplaćen bilo kome osim individualnim kreditorima nekih ofšor obveznica koje je kompanija kupovala.

    Prema njihovom mišljenju, kaže, to očigledno znači da je Evergrande uveliko bankrotirao. Ovo znači i da su sve ostale obveznice tehnički već sada neispunjene obaveze.

    “To znači i da investitori tehnički mogu vueliko da podnesu zahtev za stečaj”, nastavlja Melcer i zaključuje da ako Evergrande ikada bude likvidiran, moći će da isplate samo 5 odsto ukupnih obaveza.

    Šta još treba da isplate?

    Ako je Melcerova teorija tačna, u narednom periodu ćemo osetiti još veća talasanja na globalnim tržištima.

    Već u sredu 10. novembra ističe grejs period za isplatu kamata, na 3 američke obveznice, ukupne vrednosti 148,2 miliona dolara. Isti grejs period su imali i za plaćanja na dan 24. oktobra i juče 06. novembra. Ukupno Evergrande je trebao da izdvoji oko 317,5 miliona dolara.

  • Bajden: Rusija i Kina okreću glavu od klimatskih problema

    Bajden: Rusija i Kina okreću glavu od klimatskih problema

    Američki predsjednik Džozef Bajden kritikovao je danas Kinu i Rusiju zbog toga što nisu učinile više na rješavanju klimatske krize.

    “Mi smo se pojavili i time uticali na to kako ostatak svijeta vidi Ameriku i njene lidere. To je ogroman problem, a oni su na to okrenuli glavu. Kako mogu da urade to i nazovu sebe velikim vođama”, rekao je Bajden na samitu COP26, prenosi CNN.

    Kineski predsjednik Si Ðinping i ruski predsjednik Vladimir Putin nisu prisustvovali klimatskom samitu Ujedinjenih nacija u Glazgovu, koji se smatra najvažnijim međunarodnim pregovorima o klimi posljednjih godina.

    Govoreći detaljnije o odnosima s Kinom, američki predsjednik je rekao da nije zabrinut zbog mogućeg oružanog sukoba i da je kineskom predsjedniku u razgovoru jasno stavio do znanja da rivalstvo dvije zemlje ne mora da bude i sukob.

    Bajden je naglasio da bi SAD trebalo da podrže klimatske akcije čak i ako druge nacije to ne čine zbog toga što žele da svijet koji će “moći da diše” i da budu predvodnici u njemu.

    “Činjenica je da Kina pokušava da potvrdi svoju novu ulogu kao svjetskog lidera, a da se pri tome ne pojavljuje. Najvažnija stvar koja je privukla pažnju svijeta je klima. Svuda. Od Islanda do Australije. To je jednostavno ogromno pitanje, a Kina se povukla. Kako to možete da radite i da tvrdite da nakon toga možete da imate bilo kakvu liedersku ulogu? Isto je i sa Putinom”, naglasio je Bajden.

    Američki predsjednik je rekao da djelovanje u vezi sa klimatskom krizom nije samo moralni, već i ekonomski imperativ.

    “Ulaganje u budućnost čiste energije je ogromna prilika, ogromna prilika za svaku zemlju da stvori dobro plaćena radna mjesta i podstakne ekonomski oporavak na široj osnovi”, rekao je Bajden na COP26 klimatskom samitu.

    Bajden je naglasio da je više od 100 svetskih lidera, koji predstavljaju države sa više od 85 odsto šuma na planeti, pristalo na okončanje i preokret u vezi s krčenjem šuma i degradacijom zemljišta do 2030. godine, što je odličan primjer kakve su ambicije potrebne u borbi protiv klimatskih promjena.

    “SAD su ponosne što su to pokrenule i podržale. Sa naše strane, nastavićemo da podižemo ambicije i ispunimo cilj i tako smanjimo domaće emisije za 50-52 odsto do 2030. godine. Ove decenije moramo da napravimo značajan napredak”, rekao je američki predsjednik.

    On je na kraju poručio da ne može da se sjeti dva dana u kojima je postignuto više u vezi s klimatskim promjenama od ova dva dana na samitu COP26 u Glazgovu.

  • Tajvanske vazduhoplovne snage upozorile kineske avione

    Tajvanske vazduhoplovne snage upozorile kineske avione

    Tajvanske vazduhoplovne snage upozorile su danas osam kineskih aviona, uključujući borbene avione, koji su ušli u njegovu zonu protivvazdušne odbrane, saopštilo je Ministarstvo odbrane Tajvana.

    Tajvan se već godinu dana i više žali se na ponovljene misije kineskog vazduhoplovstva u blizini ostrva pod njenom samoupravom, često u jugozapadnom dijelu zone protivvazdušne odbrane u blizini ostrva Pratas koja su pod kontrolom Tajvana, prenio je Rojters.

    Kineski avioni uključivali su šest lovaca J-16, jedan protivpodmornički i jedan osmatrački avion, saopštilo je Ministarstvo odbrane.

    Tajvan, za koji Kina tvrdi da je njen i ne isključuje da ga zauzme silom, kaže da kineske vojne aktivnosti u blizini ostrva ugrožavaju regionalnu stabilnost, ističući da će braniti svoju slobodu i demokratiju.

    SAD protiv akcija Pekinga koje jačaju tenzije sa Tajvanom
    Američki državni sekretar Entoni Blinken danas je rekao šefu kineske diplomatije Vangu Jiu da se SAD protive akcijama Pekinga koje su pojačale tenzije u Tajvanskom moreuzu, saopštio je visoki zvaničnik Stejt departmenta.

    Tokom jednočasovnog sastanka sa Vangom na marginama samita G20, Blinken je jasno stavio do znanja da je Vašington protiv bilo kakvih unilateralnih promena status kvo koje inicira Peking, naveo je zvaničnik, prenosi Rojters.

    SAD žele da se na odgovoran način ponašaju u jakoj konkurenciji i trci dve najveće svetske ekonomije, dodao je zvaničnik i naglasio da se obe strane slažu da su otvoreni kanali komunikacije od ključnog značaja.

    Foto: Tanjug/AP
    Foto: Tanjug/AP
    Vang Ji optužuje SAD za tenzije oko Tajvana
    Kineski ministar spoljnih poslova Vang Ji rekao je danas američkom državnom sekretaru Entoniju Blinkenu da su tenzije oko Tajvana izazvane podrškom američkih snaga koje se zalažu za njegovu nezavisnost, saopštilo je danas kinesko ministarstvo spoljnih poslova.

    Kineski ministar i državni savetnik Vang Ji pozvao je Sjedinjene Američke Države da isprave svoj „pogrešan kurs“, kako se navodi, o raznim pitanjima i da vrate kinesko-američke odnose na kolosejk zdravog razvoja, prenosi agencija Rojters.

    Na sastanku na marginama samita Grupe-20 u Rimu, Vang Ji je rekao Blinkenu da je Tajvan najosjetljivije pitanje u njihovim odnosima, dodaje se u saopštenju.

    SAD potvrdile posvjećenost politici odbrane Tajvana
    Direktorka Američkog instituta u Tajpeju Sandra Oudkirk, poručila je je u subotu da SAD ostaju posvećene pomoći Tajvanu da se odbrani.

    Oudkirk, koja je praktično najviši predstavnik SAD na Tajvanu, sa kojim Vašington nema zvanične diplomatske odnose, na svojoj prvoj konferenciji za novinare otkako je preuzela funkciju u julu, opisala je odnose SAD sa Tajpejom kao “čvrste”, prenosi Rojters.

    „SAD imaju obavezu da pomognu Tajvanu da obezbedi svoju samoodbranu“, rekla je američka zvaničnica.

    Njene primjedbe dolaze pošto su posljednjih nedjelja eskalirale tenzije između Tajpeja i Pekinga, koje ne isključuju mogućnost da Kina na silu zauzme ostrvo koje smatra svojom suverenom teritorijom.

    Dok SAD, kao i većina zemalja, nemaju formalne diplomatske odnose sa ostrvom na koje pravo polaže Kina, one su najvažnija međunarodna podrška Tajpeju i glavni snabdjevač oružjem, a administracija predsjednika Džozefa Bajdena je ponovo istakla tu podršku, uz oštro protivljenje Pekinga.

    Na pitanje da li će SAD stati u odbranu Tajvana ako Kina napadne, Oudkirk je rekla da je politika Vašingtona prema ovom pitanju jasna i da ostaje nepromenjena, pozivajući se na nekoliko američkih zakona koji regulišu njene odnose sa Tajpejom.

    Ostrvo je pod sve većim vojnim i političkim pritiskom da prihvati upravu Pekinga, a on se ogleda i u čestim misijama kineskih vojnih aviona u identifikacionoj zoni tajvanske vazdušne odbrane, što izaziva zabrinutost međunarodne zajednice.

    Američki državni sekretar Entoni Blinken pozvao je u utorak sve države članice Ujedinjenih nacija da podrže “snažno, smisleno učešće Tajvana u sistemu UN”.

    Tajvan je imao svoje mjesto u UN i zastupao je Kinu u UN do 25. oktobra 1971. godine, kada je glasanjem doneta odluka da Peking preuzme to mjesto i bude jedini predstavnik za Kinu.

  • Lavrov i Vang o nezapamćeno visokom nivou odnosa Rusije i Kine

    Na marginama samita G20 u Rimu, ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov razgovarao je sa šefom kineske diplomatije Vangom Jiem, o odnosima dvije zemlje koji su, kako je rekao, dostigli nezapamćeno visok nivo.

    “Naši kontakti su veoma, veoma intenzivni. Ovo održava kvalitativno nivo odnosa bez presedana između Ruske Federacije i Narodne Republike Kine. Zadaci koje su pred nas postavili naši lideri primjenjuju se na svim nivoima vlasti i pozitivno se održavaju u građanskom društvu”, rekao je Lavrov, kojem je ovo bio prvi bilateralni sastanak na marginama samita G20.

    Lavrov je podsjetio da će 26. sastanak šefova vlada Rusije i Kine biti održan prije kraja godine, a da će tome prethoditi sastanci pet međuvladinih komisija, prenosi TAS S.

    On je dodao da očekuje da će razgovarati o svim ključnim političkim pitanjima sa svojim kineskim kolegom.

  • Američki general Hyten upozorava da je vojni napredak Kine zapanjujući

    Američki general Hyten upozorava da je vojni napredak Kine zapanjujući

    Nakon što je Kina testirala hipersoničnu raketu, drugi po rangu general američke vojske upozorio je u četvrtak da je tempo kojim kineska vojska razvija sposobnosti “zapanjujući” dok razvoj vojne tehnologije SAD-a blokira “brutalna birokratija”, javlja CNN.

    Odlazeći potpredsjednik Zajedničkog štaba američke vojske, general John Hyten, ponovio je obzervaciju ministra odbrane Lloyda Austina koji je Kinu opisao kao “prijetnju koja ubrzano raste” dok je Rusiju nazvao najneposrednijom prijetnjom.

    “Nazvati Kinu prijetnjom koja ubrzano raste je adekvatan izraz jer je tempo kojim Kina napreduje zapanjujući”, rekao je general Hyten novinarima na okruglom stolu koje je organiziralo ministarstvo odbrane u četvrtak ujutro.

    Podvukao je da tempo i uzlazna putanja prema kojoj Kina napreduje “pokazuju da će nadmašiti Rusiju i Sjedinjene Države ako ne učinimo nešto da to promijenimo.”

    “To će se dogoditi jako brzo, tako da smatram da moramo nešto učiniti. Ne radi se samo o Sjedinjenim Državama, već i o našim saveznicima jer to će biti nešto što će komplet situaciju okrenuti naglavačke”, dodao je Hyten.

    On navodi da ako su u pitanju samo Sjedinjene Države, problem će biti očigledan za pet godina.

    “Međutim, ako su u pitanju Sjedinjene Države i naši saveznici, mislim da možemo biti sigurni malo duže vrijeme”, rekao je on.

    Hytenovi komentari došli su samo sedmicu nakon bezuspješnog američkog testiranja hipersoničnih raketa i u jeku tenzija između SAD-a i Kine oko pitanja Tajvana.

  • Kina ima novo oružje: “Ne možemo se odbraniti”

    Kina ima novo oružje: “Ne možemo se odbraniti”

    Kineska Akademija za tehnologiju lansirnih vozila ponosno je 19. jula objavila kako je u svemir lansirala svoju raketu br.77 (Dugi marš).

    Komandant Glavnog štaba američkih oružanih snaga, general Mark Mili, rekao je u srijedu uveče kako je taj test uporediv sa “Sputnjik trenutkom” – kad je Sovjetski Savez šokirao zapadni svijet postavljanjem svojeg prvog satelita u orbitu oko Zemlje.

    Nešto više od mjesec dana poslije lansiranja te rakete, 24. avgusta, svečano je objavljeno i lansiranje još jedne, 79. rakete.

    Ono što se dogodilo između, a Kina je prećutala, šokiralo je američke vojne stručnjake i zaoštrilo napetosti u rastućem hladnom ratu između Pekinga i Vašingtona.

    Ispod većine radara, doslovnih i figurativnih, proletjela je raketa Dugi marš 78.

    Nosila je prototip oružja koje su Sovjeti razvijali za vrijeme Hladnog rata, nazvanog “Sistem djelimično orbitalnog izbacivanja bombi”.

    Radi se o prijetnji na koju SAD zasad nema odgovora, a Pentagon je sad prvi put i javno priznao da ona postoji.

    “Ono što smo vidjeli bio je vrlo značajan događaj testiranja sistema hipersoničnog oružja. I on je vrlo zabrinjavajuć”, rekao je Mili za Blumberg.

    Kina je već i prije eksperimentisala s hipersoničnim oružjem, koje je zabrinjavajuće samo po sebi.

    Hipersonične brzine, po definiciji barem pet puta brže od brzine zvuka, čine zadatak uočavanja i obaranja projektila na vrijeme gotovo pa nemogućim.

    Rusija i Kina trenutno vode u razvoju hipersoničnih oružja, dok SAD zaostaje, pa je tako ove godine već odobrio čak 70 programa razvoja kako bi uhvatio korak s istočnim suparnicima.

    U razvoj hipersoničnog oružja uključile su se i Francuska, Australija, Indija, Njemačka kao i Japan.

    No ono što se nalazilo u raketi Dugi marš 78 posebno je zastrašujuće po zapadne vojne stručnjake. Ona nije bila samo platforma za hipersonično oružje, već za oružje koje može doseći orbitu oko Zemlje i napasti bilo koju tačku na planeti bez da je moguće predvidjeti koji je njegov cilj.

    Većina američkih sistema za rano otkrivanje napada nalazi se na sjeveru SAD-a i štiti od napada balističkih projektila koji dolaze iz smjera Sjevernog pola – najkraće putanje između SAD-a i Rusije.

    Oružje koje prije napada ulazi u orbitu moglo bi obići Zemlju oko Južnog pola, ili napraviti nekoliko krugova, ili doći iz nekog trećeg, sasvim neočekivanog smjera.

    Jednom kad napusti orbitu i krene prema svojoj meti, orbitalno hipersonično oružje može lako izbjeći sisteme protivraketne odbrane, a njena putanja može je voditi ispod radara koji bi je trebao da je otkrije.

    SAD upravo intenzivno radi na sistemima obaranja ovakvih oružja, ali oni još uvijek ne postoje.

    Čak i kad će postojati, njihova će efikanosti zavisi od niza faktora, od njihove brzine, količine projektila koji su lansirani istovremeno, pa do njihove pokretljivosti.

    Zapadni analitičari otkrili su ovoga leta kako Kina gradi nova polja silosa za interkontinentalne balističke projektile.

    U pokrajini Gansu, pored grada Jumena, gradi se 120 silosa.

    Oko 300 kilometara sjeverozapadno, pored grada Hamija u pokrajini Ksinjiang, gradi se još 110 silosa.

    Čak i kad bi se samo dio novoizgrađenih silosa posvetio skladištenju novih, djelimično orbitalnih sistema, to bi predstavljalo izuzetno ozbiljnu prijetnju po SAD.

    Ali, kinesko oružje još uvijek je u fazi razvoja i zasad se koristi istom raketom kojom Peking šalje satelite i astronaute u svemir.

    Biće potrebno još vremena prije nego što se sistem uprosti i prilagodi za vojnu upotrebu.

    U međuvremenu, Kina tvrdi kako nije bila riječ ni o kakvom oružju, već da je testirala raketoplan – prototip kineske verzije svemirskog šatla.

    Ipak, naknadno se utvrdilo kako je portparol kineskog ministarstva spoljnih poslova, Zao Lijian, pričao o testiranju koje se održalo u julu.

    Misteriozni let 78 nije ni spomenuo.

    Portparol američkog ministarstva odbrane Džon Kirbi pokušao je da ublaži izjave komandanta Glavnog štaba, pa je nakon Milijevog intervjua za Blumberg naglasio kako se ne radi o tehnologiji koja je Pentagonu nepoznata, pa je dodao kako SAD ima odbrambene mogućnosti koje “treba samo poboljšati”.

    “I naš razvoj hipersoničnih sposobnosti je stvaran, opipljiv i mi apsolutno radimo na tome da razvijemo te sposobnosti,” rekao je Kirbi i naglasio kako “neće ući u detalje testiranja ni gdje se sad nalazimo po tom pitanju”.

    Uprkos Kirbijevom uvjeravanju, predstavnik američke odbrambene firme Rejteon, Gregori Hejz , upozorio je samo dan ranije kako su SAD “barem nekoliko godina iza” Kine kad se radi o razvoju hipersonične tehnologije.

  • Potvrđeno: Američka vojska na ostrvu u središtu napetosti Kine i Amerike

    Potvrđeno: Američka vojska na ostrvu u središtu napetosti Kine i Amerike

    PredsjednicA Tajvana, ostrva u središtu rastućih tenzija između Kine i SAD, prvi put je potvrdila prisutnost američkih vojnika u toj zemlji.

    Tsai Ing Wen dala je ekskluzivni intervju za CNN u kojem je rekla da “kineska prijetnja raste iz dana u dan”.

    Tajvan je, podsjetimo, ostrvo udaljeno manje od 200 kilometara od jugoistočne obale Kine, a predsjednica ga je opisala kao “svetionik demokratije, koji mora biti odbranjen kako bi se odbranila vjera u demokratske vrijednosti širom svijeta”.

    “Imamo ostrvo od 23 miliona ljudi koji svakog dana naporno rade kako bi zaštitili sebe, ali i našu demokratiju, te osigurali da naši ljudi imaju slobode koje zaslužuju”, rekla je Tsai Ing Een u razgovoru za CNN.

    “Ako u tome ne uspijemo, to znači da će ljudi koji vjeruju u te vrijednosti posumnjati jesu li to vrijednosti za koje bi se trebali boriti”, dodala je.

    Bajden juče kritikovao “agresivne” akcije Kine u Tajvanskom tjesnacu
    Američki predsjednik Džo Bajden juče je kritikovao “agresivne” akcije Kine u Tajvanskom tjesnacu u poruci upućenoj samitu zemalja azijsko-pacifičke regije, na kojem učestvuje i kineski premijer.

    Putem video-veze predsjednik Bajden je na samitu Istočne Azije naglasio da su Sjedinjene Države “duboko zabrinute zbog nametljivih i agresivnih akcija Kine u Tajvanskom tjesnacu”, koji odvaja Kinu od Tajvana. Takve akcije “prijete regionalnom miru i stabilnosti”, dodao je američki predsjednik.

    Odnosi Tajvana i Kine najgori u više decenija
    Napetosti u tom području su porasle nakon sve češćih kineskih vazdušnih upada blizu Tajvana, koji Peking smatra pokrajinom koju će, ako bude potrebno, silom ujediniti s Kinom. Odnosi Kine i Tajvana su trenutno najgori u više decenija, navodi CNN.

    Kina je ranije ovog mjeseca poslala rekordan broj svojih vojnih aviona u vazdušni prostor oko Tajvana, a državni mediji upozoravaju na moguću invaziju ako Tajvan ne bude slušao službenu politiku kineske vladajuće Komunističke partije.

    Napetosti između Tajvana i Kine, koja nije isključila preuzimanje ostrva silom, eskalirale su proteklih sedmica, kad je Peking pojačao vojni i politički pritisak.

    Predsjednica potvrdila prisutnost američke vojske na tajvanskom tlu
    Tsai Ing Wen je u razgovoru za CNN prvi put potvrdila da su američki vojnici prisutni na tajvanskom tlu. Posljednji američki vojnici službeno su napustili Tajvan 1979. godine, pri čemu su mediji u posljednjih godinu dana izvještavali o prisutnosti manjeg broja američkih vojnika na tom ostrvu.

    Početkom 2020. godine američka vojska je prvo objavila, a potom obrisala snimak američkih specijalaca kako treniraju pripadnike tajvanske vojske. U novembru iste godine tajvansko Ministarstvo odbrane je lokalnim medijima prvo najavilo, a potom negiralo podatak da američki vojnici treniraju lokalne snage.

    Tsai nije htjela otkriti o koliko se američkih vojnika trenutno radi, ali je rekla da “nije toliko puno koliko ljudi misle”.

    “Imamo širok raspon saradnje sa SAD usmjerene prema povećanju naših odbrambenih sposobnosti”, dodala je.

    Potvrda je izrečena dok Kina uveliko povećava vojni pritisak na Tajvan, uključujući misije kineskih borbenih aviona u tajvanskoj identifikacijskoj zoni protivvazdušne odbrane.

    Službena potvrda mogla bi dodatno pogoršati američko-kineske odnose u razdoblju u kojemu Peking izvodi vojne vježbe pored Tajvana.

    Biden nedavno potvrdio: Branićemo Tajvan u slučaju kineskog napada
    Sjedinjene Države stale bi u odbranu Tajvana i obavezne su braniti ostrvo na koji Kina polaže pravo, rekao je nedavno američki predsjednik Džo Bajden, premda je Bijela kuća kasnije rekla da nema promjene u politici prema ostrvu.

    “Da, obavezni smo to učiniti”, odgovorio je Bajden u gradskoj skupštini na upit hoće li SAD stati u odbranu Tajvana, koji se žali na sve jači vojni i politički pritisak Pekinga da se prihvati kineski suverenitet.

    Iako je Vašington prema zakonu obavezan Tajvanu osigurati sredstva za odbranu, dugo je slijedio politiku “strateške nejasnoće” o tome hoće li vojno intervenisati kako bi zaštitio Tajvan u slučaju kineskog napada.

    Tsai: Kina je pod Xijem sve ambicioznija
    Mandat tajvanske predsjednice Tsai Ing Wen koincidira s usponom sve asertivnijeg Pekinga pod vodstvom kineskog predsjednika Xija, kojeg se smatra najmoćnijim kineskim vladarom u više decenija.

    Xi je u svom drugom mandatu, koji je počeo 2017. godine, počeo mijenjati način na koji Kina samu sebe percipira na globalnoj pozornici. Pod Xijem kineska je vojska narasla i brojčano i tehnološki, a kineska ratna mornarica je po veličini prerasla američku.

    Kineski predsjednik je ove sedmice na konferenciji poručio vojsci da mora “probiti nove granice” u pogledu razvoja oružja.

    U isto vrijeme, Xijeva spoljna politika dovela je do promocije naglašeno nacionalističkih diplomata u Ministarstvu spoljnih poslova, koji su spremni glasno braniti kineske pozicije na najkontroverznijim temama, pri čemu se pitanje Tajvana smatra najvažnijim.

    Tsai je za CNN rekla da kineska prijetnja raste iz dana u dana.

    “Sve su ambiciozniji, sve više ekspanzionistički. Stvari koje su im bile prihvatljive u prošlosti, sada više nisu”, zaključila je.

    Šta kažu u Kini?
    Upitan o komentarima tajvanske predsjednice, tajvanski ministar odbrane Chiu Kuo Cheng rekao je novinarima da je tajvansko-američkih vojnih interakcija “bilo dosta i da su dosta česte” te da traju već dugo.

    “Za vrijeme tih razmjena može se razgovarati o bilo kojoj temi”, rekao je.

  • I Bijela kuća pokušava da ublaži Bajdenovu “bombu”

    I Bijela kuća pokušava da ublaži Bajdenovu “bombu”

    “Odnedavno SAD jača vojnu napetost podstičući nezavisnost Tajvana, koji je neodvojivi deo teritorije Kine.”

    Tako je Pak Mjong Ho, zamenik ministra spoljnih poslova Demokratske Narodne Republike Koreje (DPRK), reagujući na rast međunarodnog pritiska na Narodnu Republiku Kinu da se ne upusti u vojnu avanturu pripajanja Republike Kine na Tajvanu.

    Pomnije čitanje sugeriše da su glavne teze stava zamenika ministra napisane u Pekingu ili prepisane iz priručnika Kineske komunističke partije:

    “Tajvan je isključivo unutrašnje pitanje Kine, SAD koristi Tajvan kao sredstvo pritiska na Kinu i istureni položaj za nadvladavanje Kine iako prema van održava politiku “jedne Kine”, delovanje SAD-a predstavlja veliku pretnju međunarodnom miru i stabilnosti”.

    Pak Mjong Ho nakon toga upoređuje krizu s Republikom Kinom na Tajvanu sa stanjem na Korejskom poluostrvu gde, navodi, američke trupe služe “pritisku na NR Kinu”.

    Tek se zatim navodi da snage SAD-a i satelitskih država “koncentrisanih oko Tajvana, mogu u bilo kojem slučaju iskoristiti za vojnu operaciju protiv DPRK.” Severnokorejski diplomata zaključuje da “stvarnost dokazuje da SAD nastoji ugušiti našu zemlju i Kinu, obe socijalističke države, kako bi zadržao nadmoć”.

    Vu u Slovačkoj i Pragu

    Peking se našao pod diplomatskom baražnom vatrom kad je reč o RK na Tajvanu. U sredu je Evropski parlament doneo neobvezujuću rezoluciju koja poziva na jačanje veza s RK na Tajvanu s kojom EU deli demokratske vrednosti. Kristalno čist rečnik potvrđuje da je RK na Tajvanu sigurnosni interes EU. Na to su u Pekingu reagovali burno nizom pretnji.

    Posebno upućenima zemljama Istočne Evrope jer Litvanija otvara kancelariju Tajvana, a ne Taipeija (glavni grad). NR Kina ovo prvo smatra uplitanjem u unutrašnja pitanja, a ovo drugo dopušta. Nova pretnja stiže Češkoj i Slovačkoj koje će primiti ministra spoljnih poslova Republike Kine na Tajvanu. Džozef Vu će učestvovati na forumu u Slovačkoj, a zatim će otići u Prag kako bi se sastao s predsednikom Senata, gornjeg doma češkog parlamenta Milošem Vistrčilom i Zdenjekom Hribom, gradonačelnikom Praga.

    Njih dvojica duže vreme jačaju odnose s RK na Tajvanu. Američki predsjednik Džo Bajden je u petak je izjavio da SAD ima obvezu da brani RK na Tajvanu. Nakon čega su partijski mediji na engleskom objavili oštre napade tvrdeći kako će američka vojska, u slučaju da se uključi u mogući sukob, pretrpeti teške gubitke. Peking u strateškim razmatranjima operacije povratka RK na Tajvan procenjuje da Vašington neće delovati jer bi to dovelo do žrtava što, nakon završetka rata u Avganistanu, nijedan američki predsednik neće želeti.

    Zbog toga ih je toliko i uzbunila Bajdenova izjava. Indikativno, komentari govore isključivo o “miroljubivom ujedinjenju”. Bela kuća je krenula u operaciju ublažavanja predsednikoveizjave. Jan Psaki, portparolka, u petak je na redovnom razgovoru s novinarima potvrdila da nema promene američke politike prema RK na Tajvanu. Ipak, pažnje je vredan citat:

    “Naša politika će se voditi Zakonom o odnosima s Tajvanom, što znači da ćemo nastaviti da pomažemo Tajvanu u održavanju dovoljne sposobnosti samoobrane. Drugi je princip je da svaki pokušaj da se budućnost Tajvana odredi ikako drukčije osim mirnim putem smatramo pretnjom miru i sigurnosti zapadnog Pacifika. To bi predstavljalo veliku zabrinutost za SAD.”

    Japan to smatra pretnjom nacionalnoj sigurnosti, a blizu je i izjava gospođe Psaki. Zaleteo se predsednik Bajden ili ne, nedvosmisleno je da se politika SAD i EU prema NR Kini zaoštrava kad je reč o pitanju RK na Tajvanu.

    Niko ne dovodi u pitanje politiku “jedne Kine”, ali zbog zbivanja u Hong Kongu, gde je Peking brutalno prekršio obveze iz međunarodnog ugovora o preuzimanju te teritorije, saveznici Taipeija odlučni su jamčiti mu mogućnost da sam odluči kada će se, kako i pod kojim uslovima vratiti pod vlast matice zemlje.

    Nepredvidiv Si
    Trenutno su uslovi takvi da vlasti i javnost na ostrvu odbijaju takav razvoj događaja. Na kontinentu predsednik Si Đinping gradi uslove za ostanak na vlasti i nakon drugog mandata čime ruši sastav koji je postavio Deng Sjaoping, ne slučajno.

    Zbog čega se strahuje da bi mogao, u cilju jačanja pozicije na vlasti, da se odluči na vojnu intervenciju. Oštre poruke poput poslednje Bajdenove, one Visokog predstavnika za spoljnu i sigurnosnu politiku EU Žozepa Borela i Tokija za cilj imaju da odvrate Sija i partijske jastrebe od nasilne akcije. I u tom ih svetlu treba gledati. Što god o tome mislio severnokorejski zamenik ministra spoljnih poslova.

  • Kineski i ruski ratni brodovi održali prve vježbe u zapadnom dijelu Pacifika

    Kineski i ruski ratni brodovi održali prve vježbe u zapadnom dijelu Pacifika

    Ruski i kineski ratni brodovi izveli su prvu vojnu vježbu koja je uključivala i zajedničku patrole u zapadnom dijelu Pacifika, saopćilo je rusko ministarstvo odbrane.

    Kako je navedeno, u patrolama je učestvovalo 10 ratnih brodova, a vježba je trajala od 17. oktobra pa sve do 23. oktobra, prenosi CNN.

    “Cilj zajedničke patrole bio je pokazivanje državnih zastava Rusije i Kine, održavanje mira i stabilnosti u azijsko-pacifičkoj regiji, kao i zaštita pomorske ekonomske aktivnosti obje zemlje”, saopćeno je iz Ministarstva odbrane Rusije.

    Osim patrola u ovom dijelu Pacifika, mornarice dvije države uvježbavale su i zajedničke taktičke manevre te su izveli niz vojnih vježbi.

    Iako su vojne aktivnosti Rusije i Kine izazvale brojne reakcije, Ministarstvo odbrane Japana oglasilo se prije nekoliko dana te su istakli kako su japanski vojnici nadzirali brodove tokom aktivnosti koje su bile vezane za prolazak kroz moreuz Tsugaru, te da nije uočeno kršenje međunarodnih pravila.

    Rusija i Kina su prije održavanja vojne vježbe na Pacifiku od 14. do 17. oktobra na Japanskom moru održali bilateralnu vježbu “Pomorska interakcija-2021”.

    Inače, dvije države u posljednjih nekoliko godina održale su niz pomorskih vojnih vježbi od kojih je vjerovatno najupečatljivija bila “Vostok 2018” koja je uključivala simulaciju bitke rusko-kineskog saveza protiv imaginarnog neprijatelja.

    Ruski lider Vladimir Putin više puta je poručio kako su Kina i njen predsjednik Xi Jinping istinski saveznici, a glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova naglasio je kako su Kina i Rusija ujedinjene poput planine te da ih veže neraskidivo prijateljstvo

  • Kina upozorila: “Pomno vas pratimo”

    Kina upozorila: “Pomno vas pratimo”

    Kina je upozorila Slovačku i Češku Republiku da niko ne bi trebalo da gaji iluzije o “neophodnim merama” koje će Kina preduzeti da odbrani svoj suverenitet.

    Razlog je poseta ministra spoljnih poslova Tajvana obema zemljama sledeće nedelje.

    Kina, koja smatra Tajvan svojom teritorijom, uvek je ljuta zbog poseta visokih tajvanskih zvaničnika drugim zemljama, gledajući to kao prikrivenu podršku tvrdnjama da je ostrvo nezavisna zemlja, piše Rojters.

    Tajvanski ministar spoljnih poslova Džozef Vu posetiće Slovačku i Češku sledeće nedelje, a u Pragu će se sastati sa predsednikom Gornjeg doma češkog parlamenta Milošem Vistrčilom i gradonačelnikom Praga Zdenekom Hribom.

    Portparol kineskog Ministarstva spoljnih poslova Vang Venbin rekao je da će Kina pomno pratiti Vuovu posetu

    Na pitanje da li će Kina preduzeti korake protiv Češke i Slovačke, on je rekao da će Kina “preduzeti odgovarajuće i neophopdne mere za čvrstu odbranu nacionalnog suvereniteta i teritorijalnog integriteta i da niko ne bi trebalo da ima iluzije o tome”.

    Tajvan nema diplomatske veze ni sa jednom evropskom državom, osim s Vatikanom.

    Zbog pritiska Kine mnoge zemlje ne žele da ugoste visoke tajvanske ministre, iako je Vu posetio Dansku 2019. godine kako bi govorio na Samitu demokratije u Koperhagenu.

    Kina je pojačala vojni i diplomatski pritisak na Tajvan kako bi ga primorala da prihvati njen suverenitet, ali Tajvan smatra da je nezavisna zemlja koja ima pravo da bude tretirana kao takva na međunarodnom nivou i da će se braniti od Kine ako bude bila napadnuta.