VRBAS Media

Oznaka: kina

  • Xi Jinping poručio Scholzu da Kina i Njemačka istraže nova polja saradnje

    Xi Jinping poručio Scholzu da Kina i Njemačka istraže nova polja saradnje

    Kineski predsjednik Xi Jinping poručio je njemačkom kancelaru Olafu Scholzu u utorak da bi dvije zemlje trebale aktivno istražiti nova polja saradnje kao što je nova energetska, zelena i digitalna ekonomija, javio je kineski državni emiter programa CCTV.

    U telefonskom razgovoru dvojice čelnika, Xi je također naglasio da bi druga i četvrta ekonomija svijeta trebale ostvariti potencijal rasta trgovine usluga, sudeći po transkriptu razgovora koji je objavila CCTV.

    Kina je njemački najveći trgovinski partner i najbitnije pojedinčano uvozno tržište za njemačku automobilsku industriju.

    Xi je izjavio da su njemačke kompanije dobrodošle da iskoriste prilike koje pruža kinesko otvaranje, i izrazio je nadu da će Njemačka zauzvrat pružiti pošteno poslovno okruženje za kineske investitore.

    Scholz, koji je naslijedio Angelu Merkel na kancelarskoj poziciji 8. decembra, izjavio je kako je Njemačka voljna da ojača praktičnu saradnju s Kinom na polju čiste energije, digitalne ekonomije i usluga, javila je CCTV, dodajući kako se on također nada da će sporazum o ulaganjima između EU i Kine stupiti na snagu što je prije moguće, prenosi Reuters.

    Evropski parlament u maju zaustavio je ratifikaciju sporazuma, koji je dogovoren u decembru 2020. nakon sedam godina pregovora dok Peking ne ukine sankcije političarima EU.

  • Kina: Bijela knjiga o demokratskom napretku Hongkonga

    Kina: Bijela knjiga o demokratskom napretku Hongkonga

    Izdata bela knjiga o demokratskom napretku Hongkonga u okviru “jedna zemlja, dva sistema”.

    Kancelarija za informisanje Državnog saveta Kine danas je izdala belu knjigu pod naslovom „Hongkong: demokratski napredak u okviru jedne zemlje, dva sistema“.
    U Beloj knjizi su predstavljeni sveobuhvatan pregled nastanka i razvoja demokratije u Specijalnom administrativnom regionu Hongkongu, kao i principi i stavovi centralne vlade.

    Pod britanskom kolonijalnom vladavinom, u Hongkongu nije bilo demokratije, navodi se u beloj knjizi.

    Bela knjiga je istakla da je kineska vlada nakon obnove suvereniteta nad Hongkongom sprovela osnovnu politiku „jedna zemlja, dva sistema“ i uspostavila demokratiju u regionu.

    Centralna vlada Kine je od tada pružala stalnu podršku regionu u razvoju njegovog demokratskog sistema.
    „Odlučnost, iskrenost i napori Komunističke partije Kine (KPK) i kineske vlade u tom cilju ostali su dosledni i očigledni u očima svih objektivnih posmatrača“, navodi se u Beloj knjizi.

    Činjenice dokazuju da su antikineske snage u Hongkongu i spoljne snage koje stoje iza njih odgovorne za ometanje napretka demokratije u Hongkongu, navodi se u Beloj knjizi.

    Kako bi stavili tačku na politička previranja u Hongkongu poslednjih godina, KPK i centralna vlada donele su niz značajnih odluka, javlja KMG.

  • “Moskva i Peking moraju preduzeti više zajedničkih akcija”

    “Moskva i Peking moraju preduzeti više zajedničkih akcija”

    Neke međunarodne snage i dalje se miješaju u unutrašnje poslove Kine i Rusije pod maskom “demokratije” i “ljudskih prava”, zbog čega Kina i Rusija moraju preduzeti više zajedničkih akcija da bi efikasnije zaštitile bezbjednosne interese dvije strane i imale važnije mjesto u globalnom upravljanju, piše danas Kineska medijska grupa.

    Kina i Rusija su stalne članice Savjeta bezbjednosti i dijele zajedničke stavove i stavove o zaštiti međunarodne pravičnosti i pravde, te o promovisanju demokratizacije međunarodnih odnosa.

    Od zajedničkog promovisanja političkog rješavanja pitanja Avganistana do zajedničkog nastupa protiv takozvanog “demokratskog samita” koji su SAD stvorile da bi produbile podjele, kinesko-ruska saradnja nije samo moćna provjera i ravnoteža protiv hegemonizma, već i čvrsto održavanje međunarodnog sistema sa UN kao jezgrom, ubrizgavajući više izvijesnosti u neizvijesni međunarodni poredak, piše u komentaru KMS.

    KMS podsjeća da su kineski predsjednik Si Đinping i ruski predsjednik Vladimir Putin imali video-sastanak, kako bi razmijenili mišljenja o temama kao što su bilateralni odnosi, pragmatična saradnja i međunarodna strateška saradnja.

    “Dogovor o Zimskim olimpijskim igrama”, koji su sklopile dvije strane, pokazuje duboko prijateljstvo između dva lidera država i takođe svjedoči o visokom stepenu političkog međusobnog povjerenja između dvije zemlje.

    Ovaj sastanak je drugi video-sastanak dvojice lidera Kine i Rusije ove godine i 37. susret dvije strane od 2013. godine.

    Pod rukovodstvom lidera državne diplomatije, odnosi Kine i Rusije su u najboljem periodu u istoriji, a praktična saradnja u različitim oblastima i dalje postiže rezultate, piše KMS.

    Dvojica šefova država su na ovom sastanku sveobuhvatno sumirala bilateralne odnose u ovoj godini i izrazili zadovoljstvo rezultatima saradnje.

    Uzimajući za primjer ekonomiju i trgovinu, uprkos uticaju epidemije, obim trgovine između Kine i Rusije ove godine je dostigao novi maksimum, premašivši 130 milijardi američkih dolara za 11 mjeseci.

    Osim toga, bilateralna saradnja je bila plodonosna u oblastima energetskih i tehnoloških inovacija.

  • Uručena donacija Kine zdravstvenim ustanovama u Srpskoj vrijedna 1,37 miliona KM

    Uručena donacija Kine zdravstvenim ustanovama u Srpskoj vrijedna 1,37 miliona KM

    Ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić i ministara saobraćaja i veza Nedeljko Ćorić danas su u Banjaluci prisustvovali primopredaji vrijedne donacije zaštitnih odijela za potrebe zdravstvenih ustanova.

    Primopredaja je upriličena u skladištu kompanije “Krajinagrup”.

    Ukupno 217.050 zaštitnih sterilnih hirurških odijela vrijednosti 1.372.344 evra donirale su kineska kompanija Delmen Forward GmbH i agencija CEATEC (China Europe Association for Technical and Economic Cooperation Yangtze River Delta Trade Promotion Committee).

    Ova jednokratna odijela biće raspoređena u 15 javnih zdravstvenih ustanova u Republici Srpskoj – Univerzitetskom kliničkom centru, Zavodu za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju “Dr Miroslav Zotović”, Bolnici za hroničnu psihijatriju Modriča, Zavodu za stomatologiju i Bolnici “Sveti Vračevi” Bijeljina.

    Oprema će biti dostavljena i bolnicama u Gradišci, Doboju, Zvorniku, Istočnom Sarajevu, Nevesinju, Prijedoru, Trebinju, Foči, Specijalnoj bolnici za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Mlječanica i Specijalnoj bolnici za psihijatriju Sokolac.

  • Putin najavio razgovor sa Xi Jinpingom: Odnosi Rusije i Kine sa Zapadom su napeti

    Putin najavio razgovor sa Xi Jinpingom: Odnosi Rusije i Kine sa Zapadom su napeti

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin i kineski predsjednik Xi Jinping održat će danas razgovor u čijem će fokusu biti aktuelni problemi koji opterećavaju odnose Zapada s jedne i Rusije i Kine s druge strane.

    Glasnogovornik ruskog predsjednika Dmitrij Peskov pojasnio je kako Putin i Jinping imaju mnogo tema za za razgovor, a koje se prije svega odnose na situaciju u Evropi i odnosima s NATO savezom.

    “Predsjednici će se osvrnuti na ratobornu retoriku NATO-a i napetu situaciju u Evropi. Strane će razmijeniti svoje stavove o međunarodnim poslovima, nedavnim događajima u međunarodnim odnosima, a naročito situaciji u Evropi. Odnosi su veoma napeti i to definitivno zahtijeva razgovor između saveznika – Moskve i Pekinga”, rekao je Peskov.

    Takođe, Peskov je naglasio kako će se tokom razgovora predsjednici Rusije i Kine osvrnuti i na “veoma agresivnu retoriku SAD-a”.

    “Na dnevnom redu je i mnoštvo drugih pitanja. Razgovori o energetici, saradnji u oblasti visoke tehnologije, zajedničkim investicijama i trgovini”, zaključio je Peskov.

  • Zašto Zapad toliko strahuje od digitalnog juana?

    Zašto Zapad toliko strahuje od digitalnog juana?

    Kina je ranije ove godine preduzela snažne napore ne bi li suzbila kriptovalute.

    Posebno se to odnosi na rudarenje kriptovaluta, ali i transakcije, posebno kad se radi o bitkoinu.

    Razlozi za to su mnogostruki, ali najvažniji je to što kineska vlada želi snažno da afirmiše projekat digitalnog juana. A čini se da upravo taj projekat izaziva strahove na Zapadu, o čemu je za “Fajnenšel tajms” (FT) govorio Džeremi Fleming, šef britanske britanske nadzorne agencije (GCHQ).

    Fleming je rekao da digitalne valute nude “veliku priliku” za demokratizaciju platnih sistema, ali razvoj ove nove tehnologije takođe predstavlja pretnju.

    “Ako se radi pogrešno, neprijateljskim nacijama daje mogućnost da nadziru transakcije”, rekao je. “Ona im daje moć… da mogu da kontrolišu šta se radi s tim digitalnim valutama.”

    Pre objave nove kibernetičke strategije, šef špijunske službe razgovarao je s FT-om iz londonskog sedišta Nacionalnog centra za kibernetičku bezbednost, odbrambenog ogranka GCHQ-a.

    Planiran kasnije ovog meseca, ovaj dokument će poslužiti kao nacrt za suzbijanje digitalnih pretnji kako se rat sve više širi u sajberprostor, piše Tportal. S prislušnim stanicama u Velikoj Britaniji i inostranstvu, agencija sarađuje sa svojim poznatim sestrinskim službama MI5 i MI6 kako bi se specijalizovala za domaće i međunarodne obavještajne službe.

    Međutim, GCHQ-ova digitalna stručnost vrlo je tražena, a Fleming je naziva povećanjem tehnološke “izvrsnosti” u društvu. Fleming poručuje da je Kina trenutno “najveći strateški problem” s kojim se Britanija suočava, šireći špijunažu i tražeći kontrolu nad svojom digitalnom infrastrukturom.

    “Kina je preuzela inicijativu. Puno investiraju, i otvoreno i tajno. To je zato što nova pravila počinju stvarno da utiču na njihov rad u tehnološkom i digitalnom kontekstu”, objasnio je Fleming.

    “Moramo razumeti kakva je naša reakcija na sve to”, kaže Fleming. Pre Britanaca, i Sjedinjene Države kao i Evropska unija izrazile su duboke zabrinutosti vezane uz digitalni juan. A zašto digitalna verzija kineske valute toliko plaši Zapad?

    Digitalni juan zapravo je državna digitalna valuta (CBDC), vezana u odnosu 1:1 s klasičnom kineskom valutom. Svaka fizička novčanica koju je kreirala centralna banka ima jedinstveni identifikator, te svaki izdati digitalni juan token ima isti. Za razliku od kriptovaluta, CBDC-ovi se obično ne temelje na decentraliziranom blokčejnu, jer centralne banke time nastoje da zadrže jasnu vlast nad monetarnom politikom.

    Pokrenut u oktobru 2020. godine, Narodna banka Kine (PBoC) emitiovala je milione digitalnih juana građanima u sklopu nastojanja testiranja tehnologije. Proces još uvek traje. Kineski građani već mogu da troše digitalni juan u sve većem broju trgovina širom zemlje. Zapravo, prema podacima s početka novembra, digitalni juan do sada je korišćen u preko 100 miliona transakcija, dostigavši ukupnu vrednost od 9,7 milijardi dolara.

    Pravi test digitalnog juana biće Zimske olimpijske igre u Pekingu 2022. Uvođenje će takođe uključivati strane posetioce. Jao Kujan, bivši direktor instituta za digitalne valute u Narodnoj banci Kine, rekao je u maju da namera nije promatrati sve transakcije u stvarnom vremenu.

    Ali kineska vlada postavila je milione kamera za prepoznavanje lica širom zemlje kako bi pratila svoje građane, pa čak i kažnjavala manja kaznena dela poput nezakonitog prelaženja ulice. Digitalni juan mogao bi se glatko uklopiti u tu nadzornu infrastrukturu, i to je ono što izaziva strahove. U svakom slučaju, Kina je od svih vodećih ekonomija u razvoju digitalne valute najdalje otišla. I to je jedan od razloga povećane zabrinutosti koja dolazi sa Zapada.

  • Kina: Vašington će platiti cijenu zbog diplomatskog bojkota ZOI

    Kina: Vašington će platiti cijenu zbog diplomatskog bojkota ZOI

    Kina je danas poručila da će SAD morati da “plate cijenu” nakon što je Vašington objavio da će diplomatski bojkotovati Zimske olimpijske igre (ZOI) zbog kršenja ljudskih prava.

    Bijela kuća je početkom sedmice objavila da će zvaničnici vlasti bojkotovati ZOI zbog “zločina” u oblasti ljudskih prava. Objava ne sprječava američke sportiste da učestvuju na ZOI.

    Portparol kineskog Ministarstva spoljnih poslova Žao Liđijan rekao je danas da će Peking preduzeti “odlučne protivmjere”.

    “SAD će platiti cijenu zbog svojih pogrešnih dijela. Sačekaćemo i vidjeti”, istakao je Liđijan. On je, takođe optužio SAD da narušavaju “političku neutralnost u sportu” i da je opravdanje bojkota “zasnovano na lažima i glasinama”.

    Kina je optužena za sistematska kršenja ljudskih prava Ujgura u regionu Sinđijang što su SAD označile kao genocid.

    Litvanija je prošle sedmice objavila da će diplomatski bojkotovati igre dok je Novi Zeland saopštio da je njihov diplomatski bojkot uzrokovan pandemijom virusa korona.

    Australija, Britanija i Japan saopštile su da još razmatraju svoj stav.

  • Kineze razbjesnio Bidenov samit: Ta njihova demokratija je oružje masovnog uništenja

    Kineze razbjesnio Bidenov samit: Ta njihova demokratija je oružje masovnog uništenja

    Kina je u subotu američku demokratiju nazvala oružjem za masovno uništenje, nakon samita za demokratiju koji je SAD organizirao kako bi ojačao istomišljenike u suočenju s autokratskim režimima.

    Kina je izostavljena iz dvodnevnog virtualnog samita, zajedno sa zemljama među kojima su Rusija i Mađarska i ljutito je odgovorila optužujući američkog predsjednika Joea Bidena da izaziva ideološke podjele iz doba hladnog rata.

    “Demokratija je odavno oružje za masovno uništenje koje SAD koristi za upletanje u druge države”, rekao je glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova u online saopćenju, koje je također optužilo SAD da su potaknule obojene revolucije u inozemstvu.

    Ministarstvo je također tvrdilo da je samit organizirao SAD kako bi povukao crte ideoloških predrasuda, instrumentalizirao i naoružavao demokraciju te poticao podjele i sukobe, prenosi AP.

    Umjesto toga, Peking je obećao da će se “odlučno oduprijeti i suprotstaviti svim vrstama pseudodemokracija”.

    Uoči samita, Kina je pojačala propagandni napad kritizirajući američku demokraciju kao korumpiranu i neuspješnu.

    Umjesto toga, iznijela je vlastitu verziju “narodne demokratije” u bijeloj knjizi objavljenoj prošle sedmice čiji je cilj ojačati legitimitet sve autoritarnije vladajuće Komunističke partije pod predsjednikom Xijem Jinpingom.

    Iako je SAD u više navrata nijekao da će biti još jednog hladnog rata s Kinom, napetosti između dva najveća svjetska gospodarstva zadnjih su godina porasle zbog više pitanja, među kojima su trgovina, tehnološko natjecanje, ljudska prava, Xinjiang i Tajvan.

  • Američki list Hill: Ovo je strategija kojom SAD mogu onemogućiti kineski napad na Tajvan

    Američki list Hill: Ovo je strategija kojom SAD mogu onemogućiti kineski napad na Tajvan

    David Ochmanek i Michael O'Hanlon su u autorskom tekstu za američki list The Hill predložili strategiju kojom bi Sjedinjene Američke Države spriječile Kinu da preuzme kontrolu nad Tajvanom.

    Za njih su nedavna saznanja da je Kina napravila makete američkih vojnih brodova, za koje pretpostavljaju da su u svrhu vojne obuke, podsjetnik na nužnost osnaživanja odvraćanja od mogućeg kineskog napada na Tajvan.

    Smatraju da bi ovaj napad bio velika invazija za Kinu koju bi mogla provesti. Istakli su da bi mogli zračno napasti tajvanske aerodrome, luke, protuzračnu odbranu, velike brodove, infrastrukturu za komunikaciju i komandno-kontrolne sisteme za projektile. Ocijenili su da bi potom uslijedila kopnena ofanziva u kojoj bi bile korištene amfibije.

    “Kopnena ofanziva bi bila praćena spuštanjem padobranaca i angažmanom transportnih helikoptera”, dodaju.

    Ochmanek i O'Hanlon nisu isključili mogućnost da Kina napadne američke snage i baze koje se nalaze na zapadnom Pacifiku. Ocijenili su da je izgledno da bi koristili i nosače aviona kako bi onesposobili američku vojsku da odbrani Tajvan.

    Podsjetili su da su vojne snage i vojne baze osjetljive na ovu vrstu napada, ali su kao dobru vijest su istakli da se ravnoteža snaga može preokrenuti u odnosu na najmnogoljudniju državu svijeta.

    SAD-u su preporučili da, umjesto što se oslanja na snage na zapadnom Pacifiku za koje su naveli da su laka meta, pronađe način kako da isporuči i rasporedi naoružanje s relativno sigurne lokacije. Uvjereni su da je to izvodivo, a da se pri tom Kini oteža. Mišljenja su da za to nisu potrebna toliko sofisticirana sredstva.

    “Kako je govorio bivši zamjenik ministra odbrane Robert Work, kada se osmišlja ovakav scenarij SAD-u je potrebno da potope ili onesposobe stotine kineskih brodova te da kineskoj vojsci onemoguće da bez poteškoća djeluju u tajvanskom zračnom prostoru”, ukazali su.

    Autori su pri stavu da sposobnost sprečavanja invazije odvraća i smanjuje mogućnost izbijanja rata. S obzirom na trenutni odnos snaga, sugerisali su američkom Ministarstvu odbrane da razmotri da godišnje, u narednih pet do deset godina, troši nekoliko milijardi dolara kako bi američka vojska imala:

    Veliki broj malih bespilotnih letjelica za čije polijetanje nisu potrebne piste, a koje se mogu lansirati sa mobilnih rampi i koje se mogu spustiti padobranom. Potcrtali su da bi dronovi algoritmima za automatsko prepoznavanje ciljeva mogli identificirati odgovarajuće mete;

    Nekoliko desetina podmornica potrebnih na zapadnom Pacifiku za lansiranje raketa, postavljanje morskih mina ili direktno napadanje brodova u blizini Tajvana;

    Dovoljno protubrodskih raketa kako bi zrakoplovstvo moglo intenzivno napadati kinesku flotu;

    Veću diverzificiranost satelitske flote, a kako bi se izbjegla ovisnost o velikim ranjivim pojedinačnim satelitima koji se koriste za izviđanje i komunikaciju.

    Naglasili su da je tajvanskim snagama najpotrebniji pametne mine, protubrodske rakete koje se mogu lansirati sa mobilnih rampi, visoko mobilni raketni sistemi kratkog dometa i dobri komunikacijski sistemi duž obale.

    Ponovili su da SAD treba sve učiniti kako bi Kini učinila nezamislivim da napadne Tajvan. David Ochmanek je međunarodni istraživač u domenu odbrane koji radi za think tank organizaciju Rand. Michael O'Hanlon je viši saradnik i direktor odjela za istraživanje vanjske politike pri think tank organizacije Brookings Institution, piše The Hill.

  • Akcije potonule 75 odsto: Još jednom džinu “prevelikom da padne” preti bankrot

    Akcije potonule 75 odsto: Još jednom džinu “prevelikom da padne” preti bankrot

    Kineski investitor u razvoj nekretnina Kaisa počeo je pregovore sa svojim ofšor poveriocima o odlaganju dospeća duga od 400 miliona dolara.Naime, rok za isplatu duga Kaisa Group Holdingsa ističe sledeće nedelje, navela su za Rojters dva izvora direktno upućena u tu situaciju.

    Danas su akcije te grupe oštro pale nakon što je saopštila kako nije uspela da obezbedi obavezno minimalno odobrenje od 95 odsto poverilaca da na berzi objavi ponudu 6,5 odsto svojih ofšor obveznica do 7. decembra, bez koje rizikuje da ode u bankrot.

    Prethodno su grupa vlasnika ofšor obveznica koji kažu da poseduju 50 odsto tog duga i njihov finansijski savetnik poslali Kaisa grupi pismo u kojem se nudi dodatno vreme za pregovore o isplati obveznica i izbegnu bankrot.

    “Bondholderi” su takođe na sto izneli ponudu da obezbede dve milijarde dolara svežeg kapitala za Kaisa grupu, ali do sada nije napravljen značajniji pomak sa tom ponudom, prema izvorima Rojtersa, koji su zatražili da ostanu anonimni jer se radi o poverljivim informacijama.

    Akcije posrnulog džina u poslu sa nekretninama oslabile su do zaključenja trgovanja na hongkonškoj berzi 8,82 odsto, daleko više od pada indeksa berze (Hang Seng Index) koji je iznosio 0,9 procenata, čime je pad akcija te firme u ovoj godini dostigao oko 75 odsto.