VRBAS Media

Oznaka: kina

  • Kina čeka…

    Kina čeka…

    Vojna operacija Rusije u Ukrajini danima izaziva reakcije širom svijeta, međutim, najveći ruski saveznik Kina još uvijek bez konkretne reakcije osim poziva na smirivanje situacija.

    Stručnjaci za spoljnu politiku rekli su za Fox News da Kina zapravo “gleda” da vidi kako se Amerika i njeni saveznici nose sa ruskim napadom na Ukrajinu i prate znakove “slabosti”.

    “Napravili su računicu koliko bi ih koštalo da krenu protiv Tajvana. Sada dobijaju više podataka gledajući šta Zapad sada radi u odnosu na Rusiju”, rekao je za Fox Heinko Klinck, bivši zamjenik pomoćnika ministra odbrane za istočnu Aziju u Trampovoj administraciji.

    “To će informisati i oblikovati kineske odluke”, rekao je Klinck i poručio da će bilo koji znakovi slabosti Amerike u istočnoj Evropi biti iskorišćeni u korist Kine.

    Za sada Amerika i njihovi saveznici reaguju sankcijama i raspoređivanjem NATO snaga oko Rusije, Ukrajine i Bjelorusije.

    Bivši predsjednik SAD-a i najveći kritičar Bajdenove administracije tvrdi da će nesposobnost odvraćanja od ruske invazije ohrabriti Kinu da djeluje agresivnije prema Tajvanu.

    Ipak, Isak Ston Fiš, izvršni direktor Strategy Risk, kineske firme za rizik rekao je za Fox da se ne slaže sa ovom tvrdnjom.

    “Mislim da je na neki način suprotno” rekao je Ston Fiš i poručio da bi Kina mogla iskoristiti okupiranost Amerike rusko-ukrajinskom krizom.

    “Računali bi da je malo vjerovatno da će SAD u isto vrijeme ići u rat sa Rusijom zbog Ukrajine i Kine zbog Tajvana. Što su SSAD više uključene u ukrajinsku krizu iz vojne perspektive, to više motiviše Kinu da djeluje odmah”.

    Komunistička partija dugo se pokušava ujediniti sa Tajvanom, ali taj cilj je naišao na protivljenje zapadnih zemalja poput SAD-a, Velike Britanije i Australije.

    Za zapadne zemlje, Tajvan je svetionik demokratije u Aziji i identifikuju ga kao suverenu naciju. Ali Tajvan je službeno priznat od strane Kine, UN-a i SAD-a kao dio politike Kine.

    Kako je potvrdio ruski šef diplomatije Sergej Lavrov, u razgovoru sa ministrom spoljnih poslova Kine Wang Yi, rečeno mu je da Kina razumije rusku zabrinutost zbog bezbjednosne prijetnje.

    Ministarstvo vanjskih poslova više je puta odbijalo napad nazvati “invazijom” na konferenciji za novinare u četvrtak

  • Peking poziva na suzdržanost

    Peking poziva na suzdržanost

    Kineski izaslanik pri Ujedinjenim narodima u ponedjeljak je pozvao sve strane na uzdržanost i izbjegavanje podsticanja tenzija u Ukrajini, ali nije osudio rusko priznanje nezavisnosti za dva promoskovska regiona na istoku te zemlje, prenosi CNN.

    Peking se nalazi u složenoj poziciji kako se kriza u Ukrajini zaoštrava, dok pokušava da izbalansira dublje veze s Moskvom sa svojom ustaljenom vanjskom politikom uporne odbrane državnog suvereniteta.

    U kratkoj izjavi na hitnom sastanku Vijeća sigurnosti UN-a u ponedjeljak naveče, kineski ambasador u UN-u Zhang Jun rekao je da Peking pozdravlja i ohrabruje svaki napor za diplomatsko rješenje, dodajući da sve zabrinutosti treba tretirati na “bazi jednakosti”.

    “Trenutna situacija u Ukrajini je rezultat mnogih složenih faktora. Kina uvijek zauzima poziciju u skladu s osnovama merituma stvari. Vjerujemo da sve zemlje treba rješavati međunarodne sporove mirnim putem u skladu sa ciljevima i principima Povelja UN-a”, rekao je Zhang.

    Sastanak Vijeća sigurnosti dolazi u trenutku kada svjetski lideri očajnički pokušavaju da deeskaliraju situaciju u Ukrajini, koja je doživjela nagli pomak u stanju na terenu nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin naredio ruskim snagama da uđu u dvije odcijepljene teritorije koje podržava Moskva nakon što su ih priznale kao nezavisne.

    Taj potez su zapadni zvaničnici okarakterizovali kao mogući izgovor za širu invaziju na Ukrajinu.

    Rusija je sedmicama ponavljala da neće izvršiti invaziju na Ukrajinu, a na sastanku Vijeća sigurnosti UN-a branila je svoje postupke kao napore da se ,zaštite i očuvaju ljudi koji žive u Donjeckoj Narodnoj Republici i Luganskoj Narodnoj Republici (DNR i LNR).

  • Australija optužila Kinu za usmjeravanje lasera prema njenom vojnom avionu i ugrožavanje posade

    Australija optužila Kinu za usmjeravanje lasera prema njenom vojnom avionu i ugrožavanje posade

    Premijer Australije je zatražio istragu zbog incidenta u kojem je s broda kineske mornarice usmjeren laser ka australskom vojnom avionu, čime je ugrožena posada.

    Premijer Scott Morrison je u obraćanju medijima rekao da očekuje odgovore od Kine.

    “Ovo je potpuno neprihvatljivo. Zahtijevali smo provođenje istrage o ovakvom ponašanju na brodu. Očekujemo da Kina da neke odgovore o ovome, idemo adekvatnim kanalima kako bismo to postigli”, rekao je Morrison.

    Australsko ministarstvo odbrane je ranije saopćilo da je kineski brod usmjerio laser u australski avion P-8A Poseidon. Riječ je o nadzornom avionu koji je letio sjevernom obalom Australije, a ministarstvo tvrdi da je ovaj potez mogao ugroziti posadu.

    “Ovo se dogodilo, nema sumnje. To je bio kineski brod, nije plovio pod nekom drugom zastavom”, jasan je bio Morrison.

    Peking nije odgovorio na optužbe, ali je slične odbacio 2020. godine kada su stigle s američke strane. Tada je Američka mornarica optužila kineski brod za usmjeravanje lasera u njen špijunski avion iznad Pacifika.

    Odnosi između Australije i Kine su značajno narušeni u proteklim godinama. U septembru prošle godine je Australija potpisala strateški sigurnosni pakt s SAD-om i Velikom Britanijom koji omogućava nabavku nuklearnih podmornica. Peking je tada istakao da taj pakt povećava postojeće tenzije u regiji.

  • Kina: Potrebno je diplomatsko rješenje ukrajinske krize

    Kina: Potrebno je diplomatsko rješenje ukrajinske krize

    Kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi u subotu je istakao hitnu potrebu za diplomatskim rješenjem ukrajinske krize.

    Nadamo se da se kroz dijalog i konsultacije može pronaći rješenje koje će stvarno garantovati bezbjednost i stabilnost u Evropi”, naglasio je Wang u video obraćanju na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji.

    Dodao je da bi sporazum iz Minska mogao biti osnova za diplomatsko rješenje krize, prenosi agencija Anadolija.

    “Vjerujemo da se sada moramo vratiti na početno rješenje sporazuma iz Minska jer su taj sporazum postigle sve strane, što je obavezujuće”, rekao je Wang.

    Prema njegovim riječima, ovo rješenje podržalo je i Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija i to je “jedini izlaz za ukrajinsko pitanje”.

    “Koliko sam shvatio, ruska strana podržava novi sporazum iz Minska, kao i Evropa”, kazao je Wang.

    Naglasio je potrebu za očuvanjem suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine.

    Peking je okrivio širenje NATO-a na istok za stalne tenzije između Rusije i Ukrajine, zbog kojih je svijet na ivici rata.

  • Kina pretiče SAD?

    Kina pretiče SAD?

    Kina nadmašuje Sjedinjene Države kada su u pitanju bežične mreže pete generacije ili 5G.

    To su napisali bivši izvršni direktor Gugla Erik Šmit i profesor vlade na Harvardu Grejem Alison u tekstu za Volstrit džurnal.

    Prema njihovim rečima, “oklevanje” američke vlade ostavilo je SAD “daleko iza u skoro svakoj dimenziji 5G, dok druge nacije, uključujući Kinu, trče napred”, prenosi Sputnjik.

    “Patetični učinak SAD u trci 5G je znak većeg neuspeha Amerike da održi korak sa Kinom u pogledu strateški važnih tehnologija”, napisali su oni. “Kina je takođe ispred Amerike u proizvodnji visoke tehnologije, zelenoj energiji i mnogim primenama veštačke inteligencije.”

    Šmit i Alison pozvali su Bajdenovu administraciju da 5G učini “nacionalnim prioritetom”, upozoravajući da će u suprotnom “Kina posedovati budućnost 5G”.

    Oni su istakli da je prosečna kineska brzina preuzimanja 5G značajno veća od one u SAD.

    “Brzina mobilnog interneta je centralni napredak 5G, koji omogućava novi domen prodornih aplikacija sa moćnim implikacijama na ekonomiju i nacionalnu bezbednost”, rekli su oni, prenosi RT.

    Dvojica stručnjaka su objasnila da će “korak ka stvarnim 5G brzinama dovesti do analognih otkrića u autonomnim vozilima, aplikacijama virtuelne stvarnosti kao što je metaverzum i drugim oblastima. Mnogo je aplikacija koje bi mogle da donesu prednost obaveštajnim agencijama neke zemlje i unaprede njene vojne sposobnosti.”

  • Kineski naučnici osmislili novu metodu testiranja na kovid – gotovo za manje od četiri minuta

    Kineski naučnici osmislili novu metodu testiranja na kovid – gotovo za manje od četiri minuta

    Kineski naučnici osmislili su novu metodu testiranja na koronavirus, koja je pouzdana kao i PCR test i daje rezultat za nekoliko minuta, objavljeno je u naučnom časopisu Nature Biomedical Engineering.

    PCR testiranje, koje je standard za utvrđivanje kovida, obično traje nekoliko sati.

    Istraživači sa prestižnog kineskog univerziteta Fudan, u Šangaju, veruju da su pronašli alternativu.

    Ovaj tim je razvio senzor za analizu uzoraka DNK prikupljenih brisom, koji omogućava dobijanje rezultata za “manje od četiri minuta“. Ovaj test ima “visoku osetljivost“ i lako se može poneti bilo gde.

    Za testiranje uređaja korišćeni su uzorci 33 osobe zaražene koronavirusom, a PCR testovi su rađeni istovremeno da bi se uporedile dve metode. Rezultati su bili identični.

  • Vlada RS se zadužuje da Kinezi grade

    Vlada RS se zadužuje da Kinezi grade

    “Elektroprivreda Republike Srpske” uzeće kredit od 30 miliona maraka da plati dug za struju koji ima prema “Hidroelektranama na Drini”, a potom će taj novac iskoristiti za dokapitalizaciju i izgradnju hidroelektrane Bistrica. U pitanju je hidroelektrana koju gradi Kineska nacionalna aerotehnološka kompanija za međunarodni inženjering (AVIK).

    Izgradnja energetskog sistema hidroelektrane Bistrica, koji će se sastojati od tri stepenasto raspoređene elektrane ukupne vrijednosti 102 miliona evra, počela je u decembru prošle godine. Ulaskom u Bistricu, kineske kompanije praktično su poklopile izgradnju svih većih energetskih kapaciteta u Bosni i Hercegovini.

    Radovi na izgradnji HE Bistrica počeli su krajem prošle godine, a HE na Drini kao investitor nije uspio da obezbijedi novac. Odlučili su se na dokapitalizaciju od 56,3 miliona maraka, ali sve do danas nije bilo poznato na koji način će obezbijediti sredstva. Međutim, ta dilema je okončana raspisivanjem tendera preko kojeg “Elektroprivreda RS” traži banku koja će joj na godinu pozajmiti 30 miliona maraka, po kamatnoj stopi 2,95 odsto. Računaju kako će po osnovu kamata i troškova obrade uz glavnicu dati još 572.000 maraka bez PDV-a.

    “Kreditom bi ERS izmirio obavezu po osnovu kupljene električne energije od HE na Drini, čiji je 65 odsto vlasnik, a tim sredstvima bi HE na Drini dokapitalizovao HE Bistrica, čiji je 100-odstotni vlasnik, da bi na ovaj način kreditna sredstva u krajnjoj namjeni bila iskorištena za izgradnju HE Bistrica u Foči”, navodi se u tenderskoj dokumentaciji.

    Hidroelektrana se nalazi u donjem toku rijeke Bistrice, uz magistralni put Foča – Sarajevo. Bistrica podrazumijeva tri stepenasto raspoređene elektrane, a svaka će se sastojati od brane, dovodnog tunela, cjevovoda i mašinske zgrade. Ukupna instalisana snaga ovog sistema je 39 megavata sa ukupnom godišnjom proizvodnjom 152 gigavat-sata električne energije.

    Prema prvoj bazi kineskih investicija u CEE (Central and Eastern Europe), koju je objavila organizacija civilnog društva ESTIMA, BiH je na četvrtom mjestu u centralnoj i istočnoj Evropi, a druga u užoj regiji. Prva je Srbija, a slijedi je Mađarska sa 5,4 milijarde evra. U BiH kineskim novcem realiziraju se zasad isključivo infrastrukturni projekti.

    Milorad Dodik nedavno je podsjetio na izgradnju hidroelektrana Ulog i Dabar, kao i na nastavak radova na izgradnji bolnice u Doboju te na kraju privedene pripremne radove za izgradnju 40 kilometara auto-puta Banjaluka – Prijedor. Poznato je da je još 2018. godine potpisan ugovor o koncesiji između Vlade RS i kompanije “China Shandong International Economic & Technical Cooperation Group Ltd of Shandong Hi-Speed Group Co. Ltd”, a vrijednost projekta je 297 miliona evra. Izgradnja ovog auto-puta odgođena je samo zbog izgradnje auto-puta od Doboja prema Bijeljini.

    Vlada Republike Srpske posljednjeg dana 2021. godine potpisala je ugovor s Kinezima o finansiranju i izgradnji hidroelektrane Dabar, koji je vrijedan 190 miliona američkih dolara. Hidroelektranu će, prema ovom dogovoru, graditi kineska kompanija “China Energy Gezhouba Group”, a kreditiraće je kineska državna banka Eskim na osnovu garancija Republike Srpske.

    Premijer Republike Srpske Radovan Višković još ranije je najavio potpisivanje ovog ugovora, a kako je istakao, HE Dabar je decenijski projekt Hercegovine i ovog dijela Republike Srpske. HE Dabar, čija je ukupna vrijednost oko 650 miliona KM, imaće instalisanu snagu od 159,15 megavata i 251,80 gigavata po satu proizvodnje električne energije.

    “Republika Srpska je jedna obična kolonija u kojoj strane multinacionalne kompanije nastoje da obespravljene radnike iskorištavaju kao crnačko roblje, a da nekolicina domorodaca i plemenskih vođa dobije zlato i bogatstvo kako bi potlačene robove držala pokornim. Tako je bilo prije deset godina kada su po Srpskoj gradile neke druge firme, tako je i danas, kada grade Kinezi”, smatra poslanik SDS-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Nebojša Vukanović.

  • Kinezi otvaraju još jednu fabriku u Srbiji – ulažu 15 miliona evra

    Kinezi otvaraju još jednu fabriku u Srbiji – ulažu 15 miliona evra

    Šabac dobija još jednu fabriku.Naime, nakon prodaje 11 hektara građevinskog zemljišta u Severozapadnoj industrijskoj zoni u Šapcu 2021. godine, kineska kompanija Mint postala je vlasnik dodatnih 10 hektara zemljišta na ovoj lokaciji, gde planiraju da u avgustu 2023. godine otvore i drugu fabriku za proizvodnju delova za automobile, piše eKapija.”Čelnici kompanije Mint odlučili su da kupe dodatnih 10 hektara građevinskog zemljišta i otvore još jednu fabriku u našem gradu.

    Za kupovinu zemljišta i izgradnju nove fabrike biće uloženo 15 miliona evra. Očekivana ukupna investicija za 10 godina je 46 miliona evra”, rekao je gradonačelnik Šapca Aleksandar Pajić, a saopšteno je na sajtu lokalne samouprave.Goran Madžarević, pomoćnik direktora kompanije Mint za Evropu ističe da će kompanija Mint u ove dve fabrike proizvoditi metalne komponente za šasije automobila i da će zapošljavati radnike širokog spektra zanimanja.

    “Radi se o najnaprednijoj i najčistijoj tehnologiji, tako da neće biti štetnog uticaja na životnu sredinu. Politika kompanije Mint je da je jedino zdrav i zadovoljan radnik dobar radnik. Biće nam potreban veoma širok spektar zanimanja. Imaćemo od nekvalifikovanih, polukvalifikovanih u procesu proizvodnje koji će prolaziti kroz različite obuke i treninge, do prekvalifikovanih radnika, stručnjaka, inženjera mašinske i elektrotehničke struke, pravnika, ekonomista i prevodioca za kineski jezik”, rekao je Madžarević.

  • Kako je Kina jednom riječju otvorila stare rane Britanije i Argentine

    Kako je Kina jednom riječju otvorila stare rane Britanije i Argentine

    Iako je kriza između Rusije i Ukrajine jedna od onih o kojoj se najviše govori u posljednjem periodu, velike svjetske sile koriste svaku priliku kako bi i na drugim dijelovima svijeta propagirali vlastite interese na štetu onih koje smatraju “neprijateljski” nastrojenim.

    Tokom Zimskih olimpijskih igara u Pekingu, kineski predsjednik Xi Jinping organizovao je niz sastanaka s brojnim svjetskim državnicima. Pored sastanka s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, Xi Jinping se sastao i s predsjednikom Argentine Albertom Fernandezom.

    Državnici Argentine i Kine su tokom sastanka potpisali niz sporazuma kao što je infrastrukturna inicijativa Pojas i put, a tom prilikom argentinski predsjednik je podržao i kinesko pravo na tajvansku teritoriju što je spor koji izaziva jednako pažnje kao i trenutna kriza Rusije i Ukrajine.

    S druge strane, kao znak zahvalnosti, kineski predsjednik Xi Jinping potvrdio je svoju podršku Argentini, te je izjavio kako ova država ima potpuno pravo raspolagati teritorijom Falklandskih ostrva.

    Ovo područje danas, baš kao i prethodnih nekoliko decenija izaziva velike sporove između Argentine i Velike Britanije, a države su 1982. vodile i rat u kojem su Britanci izvojevali pobjedu.


    Nakon što je Xi Jinping izjavio kako podržava argentinsko pravo na Falklandska ostrva , nije dugo trebalo da se oglase i iz Velike Britanije. Ministrica vanjskih poslova ove države Elizabeth Truss reagovala je na izjave kineskog predsjednika te je ponovila kako niko nema pravo govoriti o suverenitetu i teritorijalnom integritetu Falklandskih otoka.

    “U potpunosti odbacujemo bilo kakva pitanja u suverenitetu Falklanda. Falklandski otoci su dio britanske porodice i mi ćemo braniti njihovo pravo na samoopredjeljenje. Kina mora poštovati suverenitet Falklandskih ostrva”, rekla je Truss.

    Vrlo brzo, uslijedile su reakcije i kineskih novinara bliskih Komunističkoj partiji ove države koji su napravili paralelu između spora oko Falklandskih otoka i aktuelne situacije u Južnom kineskom moru.
    “Je li uredu da Velika Britanija osporava suverenitet Kine u Južnom kineskom moru slanjem ratnih brodova? Barem Kina ne šalje svoju mornaricu blizu Malvina ili onoga što vi zovete Falklandima”, napisali su novinari.

    Uprkos činjenici da je pažnja svijeta u ovom trenutku fokusirana na Ukrajinu i Rusiju, očigledno je svjetske sile koriste svaku priliku za otvaranje “starih političkih rana” kao što su i Falklandski otoci.

    Falklandi su očigledno samo jedan od primjera koji Kina želi iskoristiti u diplomatskom obračunu sa Zapadom i kao “kontru” diplomatskim inicijativama zapadnih zemalja na području Indo – Pacifika.

    Učinak teško može biti isti, ali poruka je ispunila svoju svrhu. Isprovocirala je Veliku Britaniju i odjeknula na događaju koji se u ovom trenutku i najviše prati – Zimskim olimpijskim igrama u Pekingu.

  • Tegeltija u Pekingu: Podrška projektu “jedne Kine”

    Tegeltija u Pekingu: Podrška projektu “jedne Kine”

    SNSD se na globalnom planu zalaže za jednakopravnost naroda, nemiješanje u unutrašnja pitanja suverenih država i za stvaranje društva koje počiva na solidarnosti, međusobnom uvažavanju i poštovanju, rekao je član Izvršnog komiteta SNSD-a Zoran Tegeltija tokom razgovora u Pekingu sa direktorom za međunarodne odnose i saradnju Komunističke partije Kine Song Taom.

    Teletija je naveo da se SNSD i njegovo rukovodstvo na čelu sa Miloradom Dodikom daje punu podršku konceptu promocije izgradnje društva zajedničke budućnosti čovječanstva, koju je predložio kineski predsjednik Si Đinping, kao i konceptu razvoja multilateralizma, koji za konačni cilj imaju stvaranje trajnog mira, univerzalne bezbjednosti i zajedničkog prosperiteta.

    On je istakao da SNSD u potpunosti poštuje integritet i suverenit Kine i prinicp “jedne Kine”, kao i nemješanje u unutrašnja pitanja te zemlje.

    Tegeltija je izrazio zadovoljstvo uspostavljem partnerskog odnosa SNSD-a i Komunističke partije Kine 2016. godine, te predložio održavanje redovnih konsultacija dvije partije na godišnjem nivou.

    On je izrazio zahvalnost Komunističkoj partiji Kine na velikodušnoj donaciji zaštitne opreme za borbu protiv pandemije izazvane virusom korona, koja je preusmjerena Bolnici u Prijedoru, kao i na svim prethodnim donacijama, koje predstavljaju dokaz dobrih i prijateljskih odnosa.

    Naglasio je da je pomoć Kine bila uvijek blagovremena, konkretna, bez uslovljavanja, ali prije svega iskrena i bratska.

    Tegeltija, koji je i predsjedavajući Savjeta ministara, ukazao je i na značaj nastavka realizacije započetih i pokretanje novih infrastrukturnih projekata u BiH sa kineskim kompanijama.

    On je ukazao na činjenicu da je Kina, uprkos izazovima sa kojima se susretala prije svega na zdravstvenom, ali i ekonomskom i političkom planu, nastavila da ulaže velike napore za stvaranje trajnog mira i da se zalaže za univerzalnu bezbjednost i prosperitet u svijetu, saopšteno je iz Savjeta ministara.

    Tegeltija je posebno zahvalio Kini i njenom rukovodstvu na principijalnom stavu poštovanja međunarodnog prava, posebno u Savjetu bezbjednosti UN po pitanju visokog predstavnika.

    Tokom sastanka, na kojem je bilo riječi o aktuelnim političkim i ekonomskim temama, Tegeltija je istakao da je Kina, pod vođstvom Komunističke partije, postala svjetska ekonomska sila koja je ostvarila impresivne rezultate na brojnim poljima, posebno na ublažavanju i iskorjenjivanju siromaštva i na taj način dala ogroman doprinos borbi protiv siromaštva na globalnom nivou.

    Tegeltija je čestitao 100. godišnjicu od osnivanja i postojanja Komunističke partije Kine, izrazivši uvjerenje da će 20. kongres Komunističke partije, koji je planiran za jesen ove godine, biti veoma uspješan politički događaj ne samo za Kinu, nego i ostatak svijeta, i na kojem će biti ponovljena puna podrška generalnom sekretaru Si Đinpingu i njegovoj viziji i idejama stvaranja pravednijeg društva.