Treći svjetski rat ili drugi hladni rat? Na koga bi Zapad mogao da zaigra, odnosno ima li nekoga ko bi mogao da naslijedi Vladimira Putina? Da li će se pregovori Rusije i Ukrajine nastaviti na višem nivou kao pregovori Rusije i NATO? U šta treba ubjeđivati Kinu? U šta ulagati ako su ruski resursi – gas i nafta preskupi ili nedostupni?
Na kraju da li je ruski oružani napad restart svega što do sada znamo i na šta smo navikli u međunarodnim odnosima ili je moguć povratak na odnose prije sukoba?
Prema saznanjima Blica na nivou Evropske unije, njenih članica i SAD rade se i kruže izvještaji mogućeg ishoda ruskog napada na Ukrajinu, ali i daju preporuke tamošnjim vladama šta bi trebalo izbjegavati.
Blic je imao uvid u jedan takav dokument, a sudeći po onome što je i BBC objavio prije nekoliko dana, izvještaji se baziraju na analizi nekoliko scenarija rata u Ukrajini i davanju procjene koliko je svaki od mogućih ishoda realan.
Generalno, za sada, analize zapadnih država sa najvećom vjerovatnoćom pristupaju scenariju da iz sukoba u Ukrajini, svijet ulazi u “drugi hladni rat”. Sugestija je da se igra na sigurno – a to znači da se ne uzima u obzir kao varijanta niti da se oslanjanja na unutrašnje sukobe u Rusiji, mogućnost pobune ili svrgavanje Vladimira Putina.
Osim u izvještajima i prema nezvaničnim saznanjima Blica iz nekoliko zapadnih ambasada u Beogradu, odbacuje se mogućnost da bilo koja opozicija ili demonstranti u Moskvi imaju moć da izvedu puč. Analizira se i narodni otpor Ukrajinaca – da li ova tragedija i žrtve mogu na terenu na bilo koji način promijeniti tok dešavanja…
I u izvještaju trenutno se kao najizvjesnija opcija obrađuje “drugi hladni rat”. Prestrojavanje svijeta i tu ostaje kao otvorena dilema, ko će sve na kraju biti u bloku sa Rusijom. Iako niko sa sigurnošću sada ne može da utvrdi da će tako biti i do kraja, ali Kina i Indija i nadalje se vide kao partneri Moskve. Otuda se zapadnim vladama savjetuje da ‘porade’ na Kini jer je i ova država, prema procjenama, sve zavisnija od svjetske ekonomije, pa joj savez sa Rusijom prosto može biti preskup.
Opcija “drugog hladnog rata” u sebi uključuje vojnu pobjedu Rusije na teritoriji Ukrajine. Ipak, pod malo vjerovatno ili gotovo nemoguće se podvodi da bi bilo koja vlada koju bi postavila Moskva u Kijevu, bila održiva. Takva vlada kako se procjenjuje ne bi imala podršku Ukrajinaca i u toj državi bi se u tom slučaju mogli očekivati stalni nemiri i pobune.
Koliko je malo vjerovatno, po zapadnim analizama, da ostane vlast pod patronatom Moskve, identična ‘nikakva šansa’ se daje varijanti da Rusija odustane od Krima. Nategnuta bi bila i bilo koja varijanta da se Putinu predloži da na određeni period Donjeck i Lugansk budu pod patronatom neke međunarodne organizacije pa i neutralne poput Ujedinjenih nacija.
U dokumentu u koji je Blic imao uvid, za sada ohrabrujuće zvuči da se više šansi daje “drugom hladnom ratu”, a time i zaustavljanju sukoba samo na relaciji Rusije sa Ukrajinom. Opcija “drugog hladnog rata” ne uključuje prelivanje oružanih sukoba na druge države, što je prateći element varijante treći svjetski rat.
U ovom izvještaju se visokim zvaničnicima Evropske unije daju preporuke da “dobro izvagaju” izjave i prijetnje koje se upućuju Putinu i Rusiji. Kaže se i da bilo kakvo stavljanje Putina u “odbrambeni položaj”, pokušaj “satjerivanja u ćošak gdje nema prostora ni za jedna manevar” može biti okidač za prekogranični odgovor Rusije. Analiza kaže da, kako se ne zna pouzdano šta je i zaista ruska crvena linija, ne treba na slijepo opipavati prag tolerancije Vladimira Putina.
Prema procjenama, u Ukrajinu nisu poslate najbolje trupe koje Rusija ima. Upravo u ovom podatku krije se bojazan da Putin možda računa na druge frontove i zato čuva elitne jedinice. Otuda i opomena bezbjednjaka evropskim političarima – suzdržite se od provokacija ukoliko niste spremni na treći svjetski rat. Ipak, ovakvom ratu se daje baš mala vjerovatnoća, tako da bi njegovo događanje moglo da se podvede pod slučajnost.
Preporuka zapadnim državama je da strategiju oko Rusije ne grade na očekivanjima ili pretpostavkama. Među njima je i ona da bi mogli da zbace Putina. U izvještaju u koji je Blic imao uvid navodi se – niti ima naznaka da postoje zavjerenici, kao što ne bi mogli ni u bližoj budućnosti da se nađu, niti Zapad ima ‘izlaznu figuru’ za tu situaciju, odnosno Putinovu zamjenu.
Kako će izgledati svijet poslije intervencije
Osim mogućih scenarija ishoda rata koji su dio povjerljivih izvještaja, pojedine organizacije koje se bave strateškim procjenama objavile su svoje analize u kratkim crtama i za javnost. Blic prenosi nekoliko tačaka procjene jedne od najozbiljnijih svjetskih mreža “European principal group” koja okuplja globalne kompanije koje se bave geostrateškim analizama i procjenama.
Pokazalo se za sada sankcije ne pomažu. Potrebni su novi izvori energije koji bi što više Rusiju isključili kao bitnu. Zapadni državnici moraju da uđu u proces promjena u Evropi. Prenosimo nekoliko tačaka analize:
Putin je uključio sankcije u svoje dugoročno planiranje. Biće potrebni inovativni i novi pristupi da bi imali uticaj. Tako ni isključivanje Rusije iz svjetskog platnog prometa (SVIFT) nije srebrni metak, već upravo to može dovesti do stvaranja rivalske alternative. Preduzeća će morati da smanje ili se potpuno oslobode od ruske zavisnosti.
Ne postoji kratkoročno rješenje i nema povratka na predratni status: Čak i ako Rusija pobijedi vojno ili primora ukrajinsku vladu da postigne sporazum, upotreba sile je promjenila evropski bezbjednosni pejzaž sve dok Rusija ostaje zaglavljena u agresivnom antizapadnom načinu razmišljanja.
Zapadnoj Evropi će biti potrebna politička promjena kako bi se suočila sa novom realnošću.
Energetska sigurnost: Cijena suočavanja sa Rusijom dolazi po cijeni većih troškova energije i smanjenja oslanjanja na ruske prirodne resurse. Ovo takođe zahtjeva inovativna i nova rješenja, od nove nuklearne energije, do hidro i biomase na Balkanu. Zelenom dogovoru je potrebno i ubrzanje i kompromis da bi se zadovoljila potražnja. Biće potrebni američki uljni škriljci i nafta Sjevernog mora.
– Strateške komunikacije: Ako Rusija treba da bude izolovana, onda je veća potreba da se suprotstavi njenoj propagandnoj mašineriji. Izgrađivane godinama i dobro opremljene, laži traže ponovljeno pobijanje. Poruke treba da dođu do ruskih ljudi koristeći influencere kao što su sportske zvijezde.
Rusi protiv Kremlja
– Ruski narod protiv Kremlja: Jedan tračak nade je da neki obični ruski ljudi pokazuju odbojnost prema Putinovom ratu protiv njihovih ukrajinskih rođaka. Ako se Putin ogriješio, onda bi se vremenom narod mogao pokazati većom prijetnjom od NATO.
