VRBAS Media

Oznaka: kina

  • Kina optužila SAD: “Lažu – za Jugoslaviju, za Irak…”

    Kina optužila SAD: “Lažu – za Jugoslaviju, za Irak…”

    Portparol Ministarstva spoljnih poslova Kine Džao Liđijan optužio je Sjedinjene Američke Države da konstantno lažu.

    “Oni lažu. Sjedinjene Američke Države su imperija laži”, napisao je diplomata na Tviteru.

    U prilogu je objavio fotografiju kako bi podsetio na tragediju četiri zemlje. “SAD su nas lagale 1999. za Jugoslaviju, 2003. za Irak, 2011. za Libiju, 2018. za Siriju”, navodi se u opisu.

    Ranije je portparol kineskog Ministarstva spoljnih poslova Džao Liđijan izjavio da su SAD najratobornija zemlja u svetskoj istoriji i najveća pretnja za mir i razvoj na planeti.

  • Poruka iz Pekinga: Testiramo zvijer

    Poruka iz Pekinga: Testiramo zvijer

    Kina se sprema za početak testiranja aviona, opisanog kao letjelicu od “istorijskog i strateškog značaja”.

    Kineski mediji spekulišu da se radi o bombarderu H-20, nastalom na osnovu dizajna američkog B-2.Testiranje novog aviona nedugo posle porinuća najvećeg ratnog broda u istoriji Kine, nosača aviona klase “003”, ali i serije rizičnih manevara na Pacifiku.

    Misteriozna letelica prekrivena velikim platnom, takvom fotografijom Kinezima je najavljeno predstavljanje novog aviona ratnog vazduhoplovstva, koji zvaničnici u Pekingu najavljuju kao događaj od “istorijskog i strateškog značaja”.

    Iako nije objavljeno o kojem se avionu radi, mediji u Pekingu spekulišu da će platno biti skinuto sa strateškog bombardera nove generacije H-20, čije je predstavljanje bilo najavljivano na aeromitingu u Žuhaju prošle jeseni.

    Prvi let novog aviona najavio je šef kineskog centra za testiranje letelica, Ge Heping.

    Kineske vlasti su još ranije objavile da je u toku razvoj strateškog bombardera, čiji je izgled donekle otkriven prošle godine u spotu kojim se promoviše prijem regruta u redove ratnog vazduhoplovstva.

    Prema dostupnim informacijama, nova letelica će biti jako slična američkom bombarderu B-2, te da će imati dolet od oko 12.000 kilometara, odnosno dovoljno da izvede akcije protiv meta u Australiji ili zapadnoj obali Sjedinjenih Američkih Država.

    Klasa “003”
    Kina je nedavno porinula novi nosač aviona, dug skoro 300 metara, opremljen katapultima za lansiranje i hidrauličnim užadima za zaustavljanje letelica. Kada bude završen “Fudžijan” ili “003” će, prema procenama američkih vojnih analitičara, biti “najveći i najmoderniji” nosač aviona izgrađen van SAD.

    Gotovo istovremeno, Japan je u patrolu poslao “Izumo”, nekadašnji nosač helikoptera, koji je u skladu sa novom vojnom strategijom Tokija, preuređen u nosač aviona.

    Misteriozna letelica prekrivena velikim platnom, takvom fotografijom Kinezima je najavljeno predstavljanje novog aviona ratnog vazduhoplovstva, koji zvaničnici u Pekingu najavljuju kao događaj od “istorijskog i strateškog značaja”.

    Iako nije objavljeno o kojem se avionu radi, mediji u Pekingu spekulišu da će platno biti skinuto sa strateškog bombardera nove generacije H-20, čije je predstavljanje bilo najavljivano na aeromitingu u Žuhaju prošle jeseni.

    Prvi let novog aviona najavio je šef kineskog centra za testiranje letelica, Ge Heping.

    Kineske vlasti su još ranije objavile da je u toku razvoj strateškog bombardera, čiji je izgled donekle otkriven prošle godine u spotu kojim se promoviše prijem regruta u redove ratnog vazduhoplovstva.

    Prema dostupnim informacijama, nova letelica će biti jako slična američkom bombarderu B-2, te da će imati dolet od oko 12.000 kilometara, odnosno dovoljno da izvede akcije protiv meta u Australiji ili zapadnoj obali Sjedinjenih Američkih Država.

    Serija incidenata u Pacifiku
    Porinuće novog nosača aviona i najava promocije strateškog bombardera vremenski su se podudarili sa serijom rizičnih poteza kineskih, ruskih, američkih i japanskih mornarica u Pacifiku.

    Serija bliskih susreta kineskih i tajvanskih aviona, tokom prethodnih sedmica, nekako, u drugi plan je bacila žalbe kanadskih vlasti, koje tvrde da su kineski lovci od kraja decembra u najmanje 60 navrata “prozujali” pored patrolnih aviona angažovanih u vodama oko Severne Koreje.

    Kineskim manevrima priključio se i nosač aviona “Liaoning”, koji je prokrstario vodama južno od Japana i istočno od Tajvana, posle čega je Peking optužio japanske vlasti da prate i ometaju ovaj brod.

    “Ne trebaju nam posebni fotografi sa japanskih brodova i aviona”, rekao je portparol kineskog ministarstva odbrane.

    Vlasti u Tokiju su u pratnju kineskog nosača aviona poslali upravo “Izumo”, tvrdeći da su kineski avioni izveli stotine letova u međunarodnim vodama južno od Japana.

  • U pripremi sporazum o slobodnoj trgovini Srbije sa Kinom

    U pripremi sporazum o slobodnoj trgovini Srbije sa Kinom

    U pripremi je Nacrt sporazuma o slobodnoj trgovini Srbije sa Kinom koji će doprinijeti daljem ekonomskom napretku Srbije i njene privrede, te otvoriti ogromno kinesko tržište za srpske proizvode, saopšteno je iz Ministarstva finansija Srbije.

    Ministar finansija Srbije Siniša Mali, koji je danas predsjedavao prvoj sjednici radne grupe za pripremu Nacrta sporazuma o slobodnoj trgovini između vlada Srbije i Kine, ocijenio je da će se sklapanjem ovog sporazuma povećati konkurentnost srpske privrede, porasti izvoz, te otvoriti vrata za dolazak novih investicija iz cijelog svijeta.

    On je istakao značaj sklapanja ovog sporazuma i daljeg jačanja trgovinskih veza Srbije sa Kinom, posebno za srpske poljoprivredne i prehrambene proizvođače, vinare i vinogradare koji će svoje proizvode moći da prodaju pod povoljnijim uslovima na ogromnom kineskom tržištu.

    Mali je rekao da Srbija pridaje veliki značaj daljem jačanju strateškog partnerstva sa Kinom, koja je njen najvažniji trgovinski partner u Aziji, i sa kojom robna razmjena bilježi konstantan rast.

    On je naveo da je tokom posljednjih 10 godina, odnosno u periodu od 2012. do 2021. godine, izvoz Srbije u Kinu povećan 152 puta, iz godine u godinu je sve veći, a u prošloj godini je dostigao gotovo milijardu dolara.

    Zadatak radne grupe je da definiše obuhvat liberalizacije trgovine i pripremi Nacrt sporazuma o slobodnoj trgovini između Srbije i Kine.

    Tokom zvanične posjete delegacije Srbije Pekingu u februaru ove godine, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i predsjednik Kine Si Đinping postigli su dogovor o zaključivanju sporazuma o slobodnoj trgovini.

  • NASA optužila Kinu da želi preuzeti Mjesec kao dio vojnog programa

    NASA optužila Kinu da želi preuzeti Mjesec kao dio vojnog programa

    Kina je u ponedjeljak odbacila kao neodgovornu optužbu direktora NASA-e da bi Kina mogla “preuzeti” Mjesec kao dio vojnog programa, rekavši da je uvijek pozivala na izgradnju zajednice nacija u svemiru.

    Kina je pojačala tempo svog svemirskog programa u protekloj deceniji, s fokusom na istraživanje Mjeseca. Prvo je sletjela na Mjesec bez posade 2013. i očekuje da će lansirati rakete dovoljno moćne da pošalju astronaute na Mjesec krajem ove decenije.

    “Moramo biti veoma zabrinuti što Kina slijeće na Mjesec i govori: ‘Sada je naše, a vi se sklonite'”, rekao je administrator NASA-e Bill Nelson za njemački list Bild u intervjuu objavljenom u subotu.

    Šef američke svemirske agencije rekao je da je kineski svemirski program vojni program i da je Kina ukrala ideje i tehnologiju od drugih.

    “Ovo nije prvi put da je šef američke Nacionalne uprave za aeronautiku i svemir ignorisao činjenice i neodgovorno govorio o Kini”, rekao je Zhao Lijian, glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova.

    “Američka strana je konstantno konstruisala klevetničku kampanju protiv normalnih i razumnih napora Kine u svemiru, a Kina se odlučno protivi takvim neodgovornim primjedbama.”

    Kina je uvijek promovisala izgradnju zajedničke budućnosti za čovječanstvo u svemiru i protivila se njenoj naoružavanju i svakoj trci u naoružanju u svemiru, rekao je on.

    NASA, u okviru svog programa Artemis, planira poslati misiju s posadom u orbitu Mjeseca 2024. godine i sletjeti s posadom u blizini južnog pola Mjeseca do 2025. godine.

    Kina planira misije bez posade do južnog pola Mjeseca ove decenije.

  • Kina bijesna zbog Strateškog koncepta NATO-a

    Kina bijesna zbog Strateškog koncepta NATO-a

    Nakon što je NATO u novom Strateškom konceptu prvi put uvrstio i razmišljanja saveza o Kini, oglasili su se i iz zvaničnog Pekinga te su komentirali samit ove vojne alijanse koji je održan u Madridu.

    Glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Kine Zhao Lijian na današnjoj konferenciji za medije govorio je između ostalog i o Srateškom konceptu NATO-a te je poručio kako ovaj dokument pogrešno predstavlja činjenice i istinu.
    “Pogrešno je definirati Kinu kao sistemski izazov, ocrniti kinesku vanjsku politiku i uprijeti u našu politiku odbrane. Dokument nastoji da podstakne konfrontaciju i antagonizam te snažno odiše hladnoratovskim mentalitetom i ideološkom pristrasnošću. Kina je ozbiljno zabrinuta zbog ovoga i odlučno se tome protivi”, rekao je zvaničnik Ministarstva vanjskih poslova Kine.

    Također, naveo je kako je Kina poznata kao sila svjetskog mira.

    “Nikada nismo izvršili invaziju ni na jednu zemlju, pokrenuli proxy rat te nije formiralo bilo koji vojni blok. Posvećeni smo putu mirnog razvoja i cilj nam je unaprijediti kvalitetnu saradnju kroz Pojas i put. Nismo sistemski izazov kako to vidi NATO”, poručio je Lijian.

    Poručio je i da je NATO organizacija koja zapravo predstavlja izazove svjetskog sigurnosti.

    “NATO tvrdi da je regionalni odbrambeni savez, ali je stalno nastojao napredovati i voditi ratove u raznim zemljama svijeta. NATO ima krv naroda na rukama. Kineski narod neće zaboraviti zločine koje je NATO počini prije 23 godine kada je, pod vodstvom SAD-a, bombardovao kinesku ambasadu u Saveznoj Republici Jugoslaviji. Sada su proširili pipke i na azijsko-pacifičku regiju i pokušavaju ponoviti blokovsku konfrontaciju”, ističe glasnogovornik.

    Na kraju, glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Kine imao je i poruku za NATO.

    “Raspirivanje tzv. ‘kineske prijetnje’ ne vodi nikuda. NATO mora odmah prekinuti neosnovane optužbe i provokativnu retoriku protiv nas, napustiti zastarjeli hladnoratovski mentalitet i način razmišljanja te se odreći slijepe vjere u vojnu moć i pogrešne prakse traženja apsolutne sigurnosti. Potrebno je da zaustave opasan pokušaj destabilizacije Evrope i azijsko-pacifičke regije te da djeluju u interesu sigurnosti i stabilnosti u Evropi i šire”, zaključili su iz Pekinga.

  • Đinping povodom 25 godina od okončanja britanske uprave

    Đinping povodom 25 godina od okončanja britanske uprave

    Kineski predsjednik Si Đinping rekao je danas tokom posjete Hong Kongu povodom 25 godina od okončanja britanske uprave da se ovaj grad “uzdigao iz vatre”.

    Ovo je prva Sijeva posjeta velikom poslovnom centru nakon gušenja demokratskog pokreta.

    “U prethodnom periodu, Hong Kong je prošao više od jednog ozbiljnog testa i prevazišao više od jednog rizika i izazova”, rekao je Si po dolasku na stanicu brzih vozova u centru grada.

    On je dodao da se “Hong Kong, nakon oluje, uzdigao iz vatre i pokazao izuzetnu vitalnost”.

    Danas je i polovina pedesetogodišnjeg perioda modela uprave koji su dogovorili Velika Britanija i Kina. Prema tom dogovoru, grad će zadržati određenu autonomiju i slobode.

    Kritičari kažu da su te slobode ukinute zakonom o bezbjednosti koji su nametnule vlasti iz Pekinga nakon prodemokratskih demonstracija 2019. godine.

    Si je rekao danas da su “činjenice pokazale da je sistem ‘jedna zemlja – dva sistema’ veoma vitalan”.

    “To može da garantuje dugoročnu stabilnost i prosperitet Hong Konga i da brani dobrobit naroda pokrajine”, dodao je kineski predsjednik.

    Ovo je prvo Sijevo putovanje izvan centralnog dijela Kine u posljednje gotovo dvije i po godine.

  • Sve o planu G7 protiv širenja kineske moći

    Sve o planu G7 protiv širenja kineske moći

    Najbogatije demokratije svijeta u nedjelju su objavile globalnu infrastrukturnu inicijativu vrijednu 600 milijardi dolara, kako bi se suprotstavile naporima Kine da izvrši politički i komercijalni uticaj putem masovnih investicija širom ekonomija u razvoju.

    Američki predsjednik Džo Bajden i drugi lideri Grupe 7 su na samitu u njemačkim Alpima otkrili kako namjeravaju da se suprotstave Kini. Bajden je objavio da “naša nacija i svijet stoje na istinskoj prelomnoj tački u našoj istoriji” i ukazao da će izbori koje zemlje u razvoju donesu danas zaštititi ih od budućih šokova od klimatskih promjena i pandemija i pripremiti ih za digitalno doba.

    Kako piše Politiko, Sjedinjene Države ciljaće da iskoriste ukupno 200 milijardi dolara za program u narednih pet godina, putem kombinacije federalnog finansiranja i investicija privatnog sektora. To se nadodaje na 300 milijardi evra koje je Evropska unija već objavila. Zajedno sa doprinosima drugih članica, generalni cilj je da se izgradi shema vrijedna 600 milijardi dolara.

    Politiko ukazuje da Bajden nijednom nije pomenuo “Kinu”, ali je jasno ko je rival trke za globalni uticaj a predsjednik SAD je poručio da će demokratije “kad urade sve što mogu da ponude”, trijumfovati nad autokratija.

    – Mi nudimo bolje opcije za ljude širom svijeta –
    Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je da je cilj bio prezentovati svijetu “pozitivan moćni investicioni impuls i pokazati partnerima u zemljama u razvoju da imaju izbor”.

    Infrastrukturni plan prvi put je otkriven prije godinu dana, na prošlogodišnjem samitu G7 u Velikoj Britaniji, ali je od tada došlo do slabog pomaka i program je preimenovan. Dok je 2021 nazvan “Izgradimo bolji svijet” (B3W; Build Back Better World), kako Bajden naziva remont američke privrede, usljed kolapsa njegove domaće agende nastalo je novo ime: “Partnerstvo za globalnu infrastrukturu”. Taj termin će takođe obuhvatiti programe EU i Velike Britanije.

    Plan je namjenjen da konkuriše kineskoj inicijativi “Pojas i put”, koja je pokušala da ojača veze sa svijetom u razvoju, posebno u Aziji i Africi, nudeći finansije za velike projekte poput izgradnje puteva, željeznice i luka. Američki zvaničnici stalno govore kako nacije koje posluju sa Kinom završe sa “kažnjavajućim dugom” i nude plan Zapada kao alternative, navodi Politiko.

    Ali, većina finansiranja iza novog plana djeluje aspirativno i izgleda da ne ispunjava svoje uzvišene ciljeve. Bijela kuća je u nedjelju objavila nekoliko ranih projekta, uključujući preuzimanje vođstva od strane američkih kompanija na projektu solarne energije u Angoli, postrojenja za proizvodnju vakcina u Senegalu, modularnog reaktora u Rumuniji i 1.600 kilometara dug telekomunikacioni podvodni kabl koji će povezivati Singapur sa Francuskom preko Egipta i Roga Afrike.

    Partnerstvo će takođe obezbjediti strukturu kako bi nacije G7 kombinovale svoje resurse u nuđenju gotovine ekonomija u razvoju da ugase svoja postrojenja za ugalj. Prvi od ovih takozvanih Partnerstva za pravičan prenos energije biće primjenjen u Južnoj Africi, dok su u toku razgovori za ostale u Indiji, Vijetnamu, Senegalu i Indoneziji. Njemački kancelar Olaf Šolc rekao je u nedjelju da će doprinos Berlina Južnoj Africi biti 300 miliona evra.

    Projekat skuplji nego što je bio planiran
    Inflacija je nanijela udarac globalnom infrastrukturnom planu – kao i dvostranačka američka verzija koju je Bajden potpisao prošle godine – čineći projekt još skupljim nego što je prvobitno bilo u planu. Štaviše, tek “prekršteno” Partnerstvo za globalnu infrastrukturu je pogođeno ruskom invazijom na Ukrajinu.

    Bajdenov inicijalni plan je imao značajne klimatske ciljeve koji su, iako i dalje prisutni, pali u sjenku napora protiv krize sa cijenama goriva koju je raspirio rat. Sastanak G7 u Njemačkoj bio je namijenjen učvršćivanju borbe protiv klimatskih promjena, ali su demokratije fokusiranije da smanje cijene nafte i gasa nego na smanjenje njihove emisije.

    Mnoge nacije poništavaju planove da prestanu sa sagorijevanjem uglja dok tragaju za naftom i – na oduševljenje kompanija za fosilna goriva – žele da potroše milijarde da izgrade terminale za tečni gas. I Italija i Njemačka su uoči samita zagovarale podršku kratkoročnih investicija u gas, ukazuje Politiko, prenosi Blic.

    – Naš rad na promovisanju infrastrukture globalno takođe je pogođen trenutnom geopolitičkom situacijom. Stoga smo diskutovali kako naše globalno investiranje u klimatski neutralnu i niskougljeničnu energiju, uključujući gas, može da pomogne kao privremeni odgovor na rusku upotrebu energije kao oružja – rekao je Šolc.

  • “Izuzetno smo zabrinuti”

    “Izuzetno smo zabrinuti”

    Kina je izuzetno zabrinuta zbog novog strateškog koncepta NATO, poručio je Žang Jun, stalni predstavnik Kine pri UN.

    “Kao i sve miroljubive države u svetu, Kina pomno prati strateška prilagođavanja NATO i duboko je zabrinuta zbog političkih implikacija takozvanog novog strateškog koncepta Severnoatlantske alijanse”, rekao je Žang Jun u utorak, na sednici Saveta bezbednosti UN, prenosi agencija RIA Novosti.On je predočio da pojedini lideri zemalja članica NATO od skoro prikazuju druge zemlje kao pretnju i upozorio da je činjenica da upravo NATO stvara probleme u različitim delovima sveta.

  • Kineske trupe u pripravnosti

    Kineske trupe u pripravnosti

    Kineska vojska saopštila je danas da je nedavni prelet američkog mornaričkog aviona kroz Tajvanski moreuz namerno narušavanje mira i stabilnosti u tom regionu.

    Pukovnik Ši Ji, portparol Istočne teatar komande Narodne oslobodilačke vojske, naveo je u saopštenju da je Kina mobilisala vazdušne i kopnene snage da nadgledaju operaciju američkih aviona, koja se odigrala u petak, prenosi Rojters.

    On je dodao da se Peking odlučno protivi ovim akcijama SAD i da su kineske trupe i dalje u stanju pripravnosti.
    Američka mornarica još se nije oglašavala povodom ovog incidenta, navodi Rojters.
    Najnovije tenzije u Tajvanskom moreuzu dolaze nakon što je Tajpej u četvrtak saopštio da je podigao vazduhoplovne snage da upozori 22 kineska aviona koji su ušli u zonu protivvazdušne odbrane.
    Tajvanski moreuz je čest izvor vojnih tenzija, a poslednjih godina američki ratni brodovi i drugih NATO saveznika, poput Britanije i Kanade, plovili su kroz moreuz, izazivajući nezadovljstvo u Pekingu, navodi britanska agencija.

    Kina tvrdi da ima suverenitet i jurisdikciju nad Tajvanskim moreuzom, dok SAD i Tajpej smatraju da je moreuz koji razdvaja Tajvan od Kine medjunarodni plovni put.

  • Podignuti lovci, PVO u pripravnosti

    Podignuti lovci, PVO u pripravnosti

    Tajvanske vazduhoplovne snage danas su upozorile 29 kineskih aviona koji su ušli u zonu protivvazdušne odbrane, saopštilo je tajvansko ministarstvo odbrane.

    Tajvan, na koji Kina polaže pravo kao na sopstvenu teritoriju, žalio se da se ponavljaju takve misije kineskih aviona, prenosi Rojters.

    Dodaje se da je to postalo uobičajena pojava u poslednje dve godine.

    Ministarstvo odbrane Tajvana saopštilo je da su u zonu PVO ušli avion za radioelektronske borbe Y-9, avion za radioelektronsko izviđanje Y-8, šest strateških bombardera H-6, avion za dopunu goriva Y-20, par aviona za radarsko otkrivanje i kontrolu KJ-500, protivpodmornički avion Y-8, osam višenamenskih lovačkih aviona J-16, četiri aviona SU-30 i pet J-11 NOAK. Tajvan je podigao lovce, a PVO je pratila kineske avione, saopštile su tajvanske vlasti.