Srbija je najveći prijatelj Kine u Evropi, izjavio je u Beogradu srbijanski ministar spoljnih poslova Ivica Dačić.
Dačić je ovo izjavio tokom skupa „Novi svjetski trendovi u odrazu 20. nacionalnog kongresa Komunističke partije Kine“.
Pored toga, Dačić je dao i jednu zanimljivu izjavu:
„Uvijek sam govorio da je nas i Kineza milijardu i po“, rekao Dačić.
Desetine gradova širom Kine, među kojima i Vuhan gdje je zabilježen prvi slučaj korona virusa, ponovo su u izolaciji zbog sprovođenja nulte kovid politike po nalogu predsjednika Si Đinpinga.
Više od 800.000 ljudi u jednom dijelu Vuhana mora da ostanu u kućama do 30. oktobra.
“Otupjeli smo na sve to”, rekao je agenciji Rojters jedan stanovnik Vuhana.
U izolaciji je i Džengdžou, dom najveće svjetske fabrike za proizvodnju ajfona.
Ova mjera je uvedena čim je u Kini prijavljeno više od 1.000 novozaraženih treći dan zaredom.
Predsjednik Kine najavio je početkom mjeseca rekao da neće biti ublažavanja mjera, nazvavši to “narodnim ratom koji će zaustaviti širenja virusa”.
Od 24. oktobra, u oko 28 gradova širom zemlje sprovodi se određeni stepen karantina, rekli su analitičari japanske kompanije Nomura za Rojters.
Posljednjih dana širom zemlje sprovedeno je oko 200 lokdauna i većina njih odnosi se na zajednice koje su označene kao rizične.
U Vuhanu je tokom nedjelje, dnevno prijavljivano do 25 novih slučajeva zaraze.
U Džengdžou, “određeni broj zaposlenih” iz Fokskona, velikog proizvođača koji radi za Epl je zaražen, rekli su iz kompanije za BBC.
Navodi se da zaposleni u karantinu i dobijaju “lijekove i psihološku podršku”.
Broj zaraženih se povećao u kritičnom periodu za Epl koji sada proizvodi Ajfon 14.
Ove nedjelje zabranjeno je ručavanje u restoranima, a obustavljena je i nastava u školama.
Pogođeni su čak i udaljeni regioni, poput Tibeta.
Ranije ove nedjelje objavljeni su snimci na kojima se vide protesti u Lasi na Tibetu zbog strogih mjera protiv kovida.
Lasa je bila u lokdaunu gotovo tri mjeseca, a lokalni zvaničnici kažu da je u četvrtak prijavljeno osam novih slučajeva kovida.
Više video snimaka na društvenim mrežama prikazuje stotine ljudi na protestime i sukobe sa policijom.
Rečeno je da su protestovali radnici migranti, etnički Han Kinezi.
Jedan stanovnik Lase, glavnog grada autonomne oblasti Tibet, potvrdio je za BBC da su se demonstracije održale u srijedu.
Kina se i dalje pridržava stroge nulte kovid politike, iako javnost negoduje zbog karantina i ograničenja.
Privreda je takođe pretrpjela udarac kao rezultat – BDP je u drugom kvartalu ove godine pao za 2,6 odsto u odnosu na prethodni kvartal.
Američko ministarstvo odbrane objavilo svoju novu nacionalnu strategiju odbrane, nakon gotovo pet godina.
Prethodna strategija objavljena je u 2018. i uglavnom se fokusirala na “unutrašnje” pretnje po američku bezbednost i društvo. Ali, od tada su se okolnosti veoma promenile pa je kao glavna pretnja američkoj nacionalnoj bezbednosti označena Kina.
Rusija, koja je započela rat u Ukrajini označena je kategorijom akutna pretnja, dosta nižom od one koju je “zaslužila” Kina. Američki ministar odbrane Lojd Ostin jekao je da su prilikom sastavljanja strategije veoma pažljivo izabrali termin “akutna pretnja”.
“Za razliku od Kine, Rusija ne može sistematski da izazove SAD na duže staze, mada ruska agresija izaziva direktne pretnje na naše interese i vrednosti, a nemilosrdni Putinov rat koji je stavio Evropu u najgoru situaciju od Drugog svetskog rata je to vrlo jasno stavio do znanja”, dodao je Ositn.
Zvanični Vašington je inače, u dokumentima izrađivanim 2018. i 2019. Rusiju opisviao kao malignog aktera na međunarodnoj sceni, ali i kao marginalu pretnju.
Sličan stav iznet je i u Nacionalnoj bezbednosnoj strategiji koju je prošlog meseca predstavio američki predsednik Džo Bajden.
Prema objašnjenju Lojda Ostina, strategija iz 2022, Narodna Republika Kina “ostaje američki glavni konkurent u nadolazećim decenijama”.
Taj zaključak je izveden na osnovu konstantnih akcija Pekinga u Indo-Pacifičkom regionu i u međunarodnom sistemu, kako bi nametnuli svoje autoritarne preference, ali i na osnovu konstatne modernitzacije i povećanja naoružanja kineske vojske, dodao je Ostin.
U novoj američkoj Nacionalnoj strategiji odbrane posebno je istaknuto delovanje kineske armije koja parira modernizacijom američkoj vojsci, a navodi se i da Peking potkopava konstantno napore Pentagona i njegovih saveznika u Indo-Pacifičkom regionu.
“Pored širenja svojih konvencionalnih snaga, Narodna armija Kine brzo napreduje i integriše svoje svemirske, kontrasvemirske, sajber, elektronske i informacione ratne kapacitete kako bi podržala svoj holistički pristup zajedničkom ratu”, kaže se u američkoj strategiji i dodaje da je cilj Kine da potkopa sposobnost američkih snaga da projektuju moć širom sveta.
Takođe naglašava se i proširenje kineskih nuklearnih sposobnosti.
Američki dokumet centralizuje ono što se naziva “integrisano odvraćanje”, ili iznošenje pretnji ekonomske, političke i vojne prirode bilo kojoj naciji koja bi mogla da pomisli da izazove američke spoljnopolitičke ciljeve.
“Naša centralna obaveza je da razvijamo, kombinujemo i koordinišemo naše snage do maksimalnog efekta. Ovo je srž integrisanog odvraćanja, centralni deo Nacionalne strategije 2022. Integrisano odvraćanje znači korišćenje svakog alata koji je na raspolaganju”, objasnio je Ostin.
“Ministarstvo odbrane će uskladiti politike, investicije i aktivnosti kako bi održalo i ojačalo odvraćanje – prilagođeno specifičnim konkurentima i izazovima i koordinisano i sinhronizovano unutar i izvan Ministarstva”, dodao je Ositin.
Predsjednik Amerike, Džo Bajden, na sastanku sa svojim najvišim vojnim savjetnicima, rekao je u srijedu da Sjedinjene Države ne žele sukob s Kinom i da kineski predsjednik Si Đinping to zna.
Bajden je rekao da će Sjedinjene Države nastaviti voditi u nizu pitanja, od ruske specijalne vojne akcije u Ukrajini do klimatskih promjena, do indo-pacifičke regije.
“Ne želimo sukob s njima”, rekao je Bajden o Kinezima.
Predsjednik Kine Si Ðinping izjavio je danas da je Kina spremna da radi sa SAD za dobrobit obe zemlje, objavio je danas kineski državni servis ČTV.
Si je na sjednici Nacionalnog komiteta na temu odnosa Kina-SAD ocijenio da Kina i SAD, kao velike svjetske sile, treba da ojačaju komunikaciju i saradnju kako bi obezbjedili stabilnost svijetu, prenio je Rojters.
Do zaoštravanja odnosa Pekinga i Vašingtona došlo je nakon napada Rusije na Ukrajinu, odnosno, odlaska američkih političara na Tajvan u avgustu.
Kina je tada saopštila da SAD šalju “opasne signale” po pitanju Tajvana, koji Kina smatra svojim.
Si je nedavno izjavio da se Kina, ukoliko bude potrebno, nikada neće odreći upotrebe sile u slučaju Tajvana, dok je američki predsjednik Džozef Bajden rekao u srijedu da SAD ne žele konflikt sa Kinom.
Vlasti u Pekingu ne odbacuju mogućost upotrebe vojne sile za ponovno ujedinjenje Tajvana sa Kinom, saopšteno je danas iz Kancelariji za poslove Tajvana.
“Ne obećavamo da ćemo se uzdržati od upotrebe vojne sile. Kina zadržava pravo da iskoristi sva neophodna sredstva (za konačno ujedinjenje sa Tajvanom)”, naglasio je predstavnik Kancelarije na konferenciji za novinare.
Istovremeno, zvaničnik je napomenuo da je Peking posvećen mirnom ujedinjenju sa Tajvanom i da će ostati odan principu “jedna zemlja, dva sistema”.
“Kina ima nepromenljiv i jasan stav o Tajvanu“, dodao je on.
Tajvanom upravlja lokalna administracija od 1949. godine, kada su preostale snage generala Čang Kaj Šeka (1887-1975) poražene u Kineskom građanskom ratu i našle utočište na tom ostrvu.
Tajvan je zadržao zastavu i nekoliko drugih simbola Republike Kine iz vremena koje je prethodilo dolasku komunista na vlast.
Prema zvaničnom stavu Kine, koji podržava većina zemalja, uključujući Rusiju, ostrvo Tajvan je jedna od kineskih provincija, navodi ruska agencija.
Prije početka 20. kongresa vladajuće Komunističke partije, koji je održan prošle nedjelje, malo ljudi izvan Kine je čulo za Li Ćijanga, a kamoli da su računali da će postati drugi najmoćniji čovjek u toj zemlji.
Tek kada je Si Đinping, kineski predsjednik, na kongres stigao u njegovoj pratnji, postalo je očigledno da će šef Komunističke partije Šangaja, imenovan za drugorangiranog člana Stalnog komiteta Politbiroa, ubrzo biti proglašen za premijera, piše “Guardian”.
Iako su vođe Kine često stizale iz Šangaja, u ovom slučaju se to nije očekivalo. Analitičari su predviđali da će se na premijersko mjesto popeti bivši potpredsjednik Vang Jang, ali je postojao jedan problem on je iz rivalske frakcije Kineske omladinske lige, koju, kako kažu, Si vidi kao prijetnju svojoj vladavini.
Stav analitičara je da Lijevo imenovanje pokazuje da Si stavlja lojalnost i povjerenje iznad svega i da je na kraju upravo ovaj faktor podstakao dugogodišnjeg predsjednika Kine na ovakav izbor.
“On je blizak Siju i ima njegovo povjerenje”, rekao je profesor ŽanPjer Kabestan, viši istraživač u Azijskom centru sa sjedištem u Parizu, i dodao da je sada Si okružen ljudima koji mu na svako pitanje odgovaraju sa “da”.
Veze Li Ćijanga s predsjednikom traju skoro dvije decenije. Kada je Si bio glavni partijski šef u provinciji Džeđang, Li je bio njegov šef kabineta i njegov de fakto glavni lični pomoćnik od 2004. do 2007.
Nakon što je Si postao kineski lider, unaprijedio je Lija najprije u guvernera Džeđanga, a zatim u partijskog sekretara provincije Đangsu, dajući mu iskustvo regionalnog upravljanja i akreditive koji su mu bili potrebni za veće uloge.
Li je dio i Sijeve frakcije, takozvane Nove Džiđijang armije. Tokom tog perioda saradnje, Li je pratio Sija na mnogim radnim putovanjima, uređivao njegove govore i pomagao u izradi Sijevog političkog pravca. Si je imenovao Lija za partijskog šefa Šangaja 2017. godine, kao dio strateškog poteza da se njegovi saveznici postave na ključne pozicije.
Kao premijer, Li će biti najviši zvaničnik zadužen za oživljavanje usporene kineske ekonomije, koja je skoro tri godine patila pod strogom politikom nultog kovida usred zategnutih odnosa sa SAD.
Sada mnogi u Kini polažu nadu da će Li izvući Kinu iz tekućih ekonomskih problema. Kako navode analize, očekuje se da će se Li, za koga govore da ima pragmatičan stil rada, fokusirati na inovacije i visokotehnološke industrije, u skladu sa Sijevim planom da razvije ove oblasti.
Kao pouzdani Sijev saradnik, novi premijer će vjerovatno dobiti slobodnije okvire da upravlja ekonomijom nego njegov prethodnik Li Kećijang, koga Si doživljavao kao prijetnju.
“Malo je vjerovatno da će Sijev bivši pomoćnik ikada prkositi kineskom lideru. Uloga premijera se promijenila u izvršioca Sijevih odluka. Ono što je Siju potrebno je snažan implementator, a tokom zatvaranja u Šangaju Li se dokazao kao lojalan sprovodilac njegove politike nultog kovida, čak i kada je dugotrajno zatvaranje u Šangaju izazvalo gnjev javnosti i nanijelo velike ekonomske troškove”, rekao je Čen Daojin, bivši profesor na Šangajskom univerzitetu političkih nauka i prava.
Vili Lam, viši saradnik u Džejmstaun fondaciji, istraživačkom centru sa sjedištem u Vašingtonu, istakao je da Li vrlo dobro zna da svoju karijeru duguje svom pokrovitelju Siju.
“Li nije imao nikakvo posebno političko dostignuće kao zaleđinu, tako da je jasno da svoju poziciju duguje Siju. Dakle, šta god mu Si kaže da uradi, on će to sprovesti. On bi se veoma razlikovao od Li Kećijanga. Mora da prati Sija 100 odsto”, rekao je Lam.
S druge strane, upečatljiva slika s kongresa bio je odlazak s bine Velike sale naroda u Pekingu Hu Đintaoa, bivšeg kineskog lidera.
Od Hua se, na iznenađenje svjetske javnosti, tokom zasjedanja tražilo da napusti binu. Prije nego što su ga ispratili s pozornice, koju je, kako se čini, nevoljno napustio, po ramenu je potapšao Kećijang.
Prema pisanju BBC-ja, protokoli na velikim okupljanjima Komunističke partije su obično detaljno isplanirali, što dovodi do spekulacija da trenutak u kome je Hu odveden nije bio slučajan. Zbog čega je do ovoga došlo i zašto na taj način, nije najjasnije.
Jedan od razloga za njegov odlazak, kako prenosi BBC, jesu zdravstveni razlozi. Prvog dana kongresa Hu je mogao da uđe samo uz pomoć zvaničnika. Tog dana je izgledao prilično krhko. Međutim, to otvara brojna pitanja ako je na kraju odveden zbog lošeg zdravlja, zašto se to dogodilo tako iznenada? Zašto pred kamerama? Da li je to bilo hitno?
Kineska državna agencija Sinhua izvjestila je da se Hu nije osjećao dobro tokom sesije. Navode da ga je njegovo osoblje potom pratilo sa sjednice na odmor, dodajući da mu je sada mnogo bolje. Ipak, zvaničnog saopštenja kineske Vlade u vezi s incidentom nije bilo. Drugi razlog koji BBC navodi je to da je Hu, kao bivši lider, na taj način simbolično uklonjen.
Tokom kongresa predsjednik Kine održao je dvočasovni govor pozdravivši slom prodemokratskog pokreta u Hongkongu. Ponovio je i da Kina ima pravo da koristi silu kako bi povratila kontrolu nad samoupravnim ostrvom Tajvan, prenosi Euronews.
Da mu je Tajvan sve značajnije pitanje na agendi govori činjenica da je tajvansko pitanje u svom skoro dvosatnom govoru pomenuo mnogo ranije nego u prethodna dva navrata kada je otvarao partijski kongres 2017. i 2012. godine.
“Ako ga stavljate u odjeljak kada ljudi još imaju pažnju, to znači da ga stavljate pod mikroskop”, rekao je Ven Ti Sung, politički analitičar s Australijskog nacionalnog univerziteta.
Kako je kazao Si, Peking će težiti mirnom ponovnom ujedinjenju s Tajvanom, ali se nikada neće odreći opcije upotrebe sile za postizanje tog cilja. Dakle, on nije napravio nikakvu značajnu promjenu u odnosu na dugoročnu poziciju Pekinga da Kina traži mirno ujedinjenje.
“Točkovi istorije se kotrljaju prema ponovnom ujedinjenju Kine i podmlađivanju kineske nacije, a potpuno ponovno ujedinjenje domovine mora da bude postignuto i definitivno se može postići”, rekao je on.
Sa druge strane, Si je iskoristio agresivniju retoriku kako bi kritikovao bilo kakav pokušaj miješanja stranih sila u tajvansko pitanje.
“Rješavanje tajvanskog pitanja je stvar Kineza, to je stvar koju moraju da riješe Kinezi”, rekao je on.
Ipak, Ven Ti Sung za “Deutsche Welle” kaže da je Sijev govor mnogo manje eskalirajući nego što su to neki analitičari očekivali.
“On govori o potpunom ujedinjenju domovine da treba i da mora da se desi, ali je veoma neodređen u tome kako namjerava da se to desi. Dok se neki tajvanski posmatrači plaše da bi Si mogao da iznese konkretne nove strategije za rješavanje tajvanskog problema, Sijev govor signalizira veću želju da se zadrži kontinuitet, a ne promjene. On je govorio o čvrstoj riješenosti i snažnim sposobnostima da se suprotstavi nezavisnosti Tajvana, ali nije govorio o namjeri, planu ili rasporedu”, rekao je on.
Dakle, iako je Peking stavio do znanja da namjerava da zauzme Tajvan, vremenski okvir za takav scenario uveliko varira. Neki američki i tajvanski zvaničnici upozorili su da će kineska armija imati sposobnosti da to učini u roku od nekoliko godina, dok analitičari ukazuju na Sijev cilj nacionanog podmlađivanja do 2049. godine stogodišnjice Narodne Republike Kine kao potencijalni rok.
“Moguće je da je Entoni Blinken, američki državni sekretar, zabrinut zbog tempa i obima kineske vojne modernizacije, koja je očigledno fokusirana na Tajvan, ali sama kineska vojna sposobnost ne ukazuje na namjeru da upotrijebi silu u bliskoj budućnosti”, rekao je Dru Tompson, nekadašnji zvaničnik Stejt departmenta.
Ovakvi govori, inače, tiču se unutrašnje politike, a Si se nije osvrnuo ni na jednu pojedinačnu naciju, čak ni pored intenzivnog međunarodnog interesa za odnose Kine i Rusije i njen potencijalni uticaj na rat u Ukrajini. Međutim, kako piše “Guardian”, kao znak da će Si vjerovatno nastaviti s agresivnom, ekspanzionističkom spoljnom politikom, on je pohvalio rastući globalni uticaj Kine.
“Kineski međunarodni uticaj, privlačnost i moć da oblikuju svijet su porasli. Suočeni sa drastičnim promjenama u međunarodnom pejzažu, zadržali smo čvrstu stratešku riješenost i pokazali borbeni duh”, rekao je on, upozorivši druge zemlje da se ne miješaju u međunarodne sporove koje Kina smatra unutrašnjim pitanjem.
Na kongresu Komunističke partije Kine, za lidera je izabran Xi Jinping što će ujedno za njega to biti treći mandat na ovoj poziciji, a ujudno je ovim još jendeo potvrdio epitet “najmoćnijeg vladara” u državi još od Mao Cetunga.
Lider Komunističke partije Šangaja Li Qiang pratio je Xija na binu u Velikoj dvorani naroda kada je predstavljen novi rukovodeći tim, što znači da će vjerovatno naslijediti Li Keqianga na mjestu premijera kada se povuče u martu.
Ostali članovi Stalnog komiteta od sedam članova, najvišeg rukovodećeg tijela Kine, su Zhao Leji i Wang Huning, koji se vraćaju iz prethodnog komiteta, te novopridošli Cai Qi, Ding Xuexiang i Li Xi. Li Qiang je također novi član Stalnog komiteta.
Smatra se da su svi bliski odani Xiju koji je također ponovo imenovan za predsjednika Centralne vojne komisije.
“Nenormalno iskrivljena pobjeda jedne frakcije, što je rijetkost u tradiciji Komunističke partije, u prošlosti bi postojao grubi odnos snaga”, rekao je Willy Lam, viši saradnik američkog think tanka Jamestown Foundation, prenosi Reuters.
Jinping je ranije tokom sedmice, na kongresu koji je trajao nekoliko dana, najavio promjene u strukturi, djelovanju i potencijalu najveće vojske na svijetu
„Što se tiče kreiranja politike, to znači da će vjerovatno biti više poštovanja prema vlastitim stavovima Xi Jinpinga o tome kako pokrenuti zemlju i ekonomiju naprijed“, rekao je Alvin Tan, šef azijske FX strategije u RBC Capital Markets u Singapuru.
Nacionalni kongres Komunističke partije Kine, koji se održava svakih pet godina, izmijenio je partijski ustav da bi se u njemu još snažnije odrazila ideologija aktualnog predsjednika Xi Jinpinga i istaknula njegova uloga vođe.
Oko 2300 delegata partije, koja vlada zemljom od 1,4 milijarde ljudi, usvojilo je u subotu amandmane na kraju jednotjednog kongresa održanog u Pekingu.
Delegati su podržali uključivanje nekoliko koncepata u ustav.
Vodeći principi su koncept koji potvrđuje Xijev položaj kao jezgru partije i “Xi Jinpingove ideje o socijalizmu u kineskom stilu u novoj eri”.
Dodane su i ostale smjernice koje od 96 milijuna članova stranke zahtijevaju lojalnost, integritet, potporu vodstvu i partijskoj liniji.
“Najznačajnija politička inovacija ovoga partijskog kongresa nije u dokumentima. Naime, umjesto da ustupi mjesto mlađem nasljedniku nakon dva mandata na funkciji glavnog tajnika, Xi Jinping je samoga sebe postavio za vlastita nasljednika”, rekla je Katja Drinhausen iz berlinskoga Instituta Mercator za kineske studije (MERICS).
Delegati su također izabrali članove novoga Centralnog komiteta, koji će zauzvrat odobriti novi Politbiro i njegov Stalni komitet, najmoćnije stranačko tijelo koje donosi odluke.
Član novoga Centralnog komiteta neće biti kineski premijer Li Keqiang s obzirom na to da u subotu, na kraju kongresa njegovo ime nije uvršteno na popis novih članova, a to znači da neće moći sjediti u Stalnome odboru Politbiroa.
Li je već u ožujku na godišnjem sastanku Narodnoga kongresa najavio da se neće ponovno kandidirati nakon dva mandata na vlasti.
No ipak se nagađalo da bi mogao postati predsjednik parlamenta, što bi ga zapravo učinilo drugim najmoćnijim političkim akterom nakon Xija.
Zamjenik premijera Hu Chunhua mogao bi postati novi šef vlade.
A jasan znak prekida s prošlošću moglo bi biti to što je Xijev prethodnik na mjestu predsjednika države i čelnika partije, Hu Jintao ispraćen s pozornice na 20. kongresu Komunističke partije, a dotad je sjedio pokraj Xija.
Ovog su 79-godišnjeg političara, navodno protiv njegove volje s podija odvela dvojica službenih čuvara nedugo nakon što je posljednjeg dana ovotjednog kongresa međunarodnim medijima dopušten pristup govornici u Velikoj dvorani.
Bivši predsjednik Hu nije jedan od vatrenih pristaša aktualnoga kineskog predsjednika.
Zatvaranje ceremonije održavanja kongresa Komunističke stranke Kine obilježilo je neočekivano izvođenje iz prostorija bivšeg kineskog lidera Hu Jintaoa.
Kineski lider Xi Jinping trebao bi započeti treći mandat, nakon što je povukao ključne stranačke lidere iz najvišeg vladajućeg tijela kako bi napravio mjesta za svoje saveznike.
Petogodišnji nacionalni kongres stranke imao je za cilj da pokaže jedinstvo i legitimitet, ali današnja ceremonija zatvaranja kongresa u Velikoj dvorani naroda predstavljala je dramatičan trenutak, jer je bivši najviši lider Hu Jintao neočekivano izveden sa događaja.
Hu, koji ima 79 godina sjedio je na istaknutom mjestu za glavnim stolom na bini, direktno pored svog nasljednika Xija, kada mu je prišao član osoblja, što je vidljivo na slikama i video snimku sastanka.
Dok je sjedio, izgledalo je da je nakratko razgovarao sa muškim članom osoblja, dok je član Stalnog komiteta Politbiroa Li Zhanshu, koji je sjedio s druge strane, držao ruku na stolici iza Huovih leđa.
Činilo se da se tada digao nakon što ga je podigao član stranke, koji je uzeo bivšeg vođu za ruku, sve do dolaska Kong Shaoxun, zamjenika direktora Generalne kancelarije Komunističke partije i šefa njenog sekretarijata. Hu je nakratko razgovarao sa dvojicom muškaraca i u početku se činilo da ne želi da ode. Okolnosti oko Huovog odlaska nisu jasne.
Na izlasku, Hu je viđen kako zastaje i činilo se da nešto govori Xiju za kojega se očekuje da će dobiti novi petogodišnji mandat kao vođa stranke.
CNN izvještava kako nije imao dovoljno pristupa događaju, da je ta medijska kuća cenzurirana u Kini.
Zbog zatvorenosti kineske politike, malo je vjerovatno da će stranka ponuditi javno objašnjenje o Huovom iznenadnom odlasku.
O dramatičnom trenutku nema informacija ni u kineskim medijima, niti se o tome raspravlja na društvenim mrežama.
Partijski kongres nije ispunio očekivanja analitičara koji su smatrali da bi Xi mogao dobiti nove partijske titule, nove časti ili da bi ga njegova politička ideologija, koja je već sadržana u statutu stranke, formalno skraćena na “Misao Xi Jinpinga”, mogla uzdići na više nivoe.
Izmjena partijske povelje koju je odobrilo skoro 2.300 delegata na ceremonijalnom glasanju također uključuje jednu od Xijevih karakterističnih fraza, “borbu”, što je izraz koji XI koristi kada govori o izazovima i uočenim prijetnjama sa kojima se stranka i država suočavaju, kako unutar zemlje, tako i u inostranstvu.
“Usudite se da se borite, usudite se da pobijedite, zakopajte svoje glave i radite naporno, budite odlučni da nastavite da napredujete”, rekao je Xi delegatima tokom svog završnog govora.