Oznaka: kina

  • Očajni Kinezi pale mrtve na lomačama

    Očajni Kinezi pale mrtve na lomačama

    Pogrebna preduzeća i bolnice kažu da su preopterećeni, a međunarodni zdravstveni stručnjaci predviđaju 2.1 miliona smrti od kovida u narednim mjesecima. Uprkos tome, Kina tvrdi da je samo 5.000 ljudi umrlo od virusa od zaokreta politike. Na snimcima iz Kine čini se, ipak, da su, nakon eksplozije infekcija kovidom-19, porodice u Kini očajne i počele su spaljivati tijela svojih voljenih na ulicama.

    Peking je prošli mjesec ukinuo svoju politiku “nulte zaraze kovidom” nakon tri godine strogih ograničenja, što je dovelo do golemog porasta slučajeva u zemlji.

    Usred porasta potražnje, pogrebna preduzeća povećali su troškove kremiranja – što je izgleda navelo neke porodice da uzmu stvari u svoje ruke.

    U jednom isječku vidi se tako drveni kovčeg kako se spaljuje na maloj lomači, a čini se kako je snimak nastao negdje u ruralnoj Kini.

    Međutim, na drugoj snimci, za koju se tvrdi da je iz Šangaja, može se vidjeti grupa stanara kako stoji na parkingu između višespratnica, oko nečega što se čini kao još jedna improvizovana lomača.

    Još dva snimka sličnog sadržaja kruže internetom. U oba slučaja, štićenici su položili tijelo na posteljinu i kredom iscrtali oko lomače.

    Na jednom snimku su ožalošćeni raspirivali vatru granama drveća u gradu u kojem je – kako je juče objavljeno – ljekar u jednoj od bolnica procijenio da je 70 odsto od 25 miliona stanovnika Šangaja zaraženo kovidom.

    Snimak tekstualne poruke na Weibu (kineskoj platformi) prikazuje poruku stanara koji obavještava svog susjeda kako mu je otac umro i kako sebi nije mogao priuštiti uslugu kremiranja. Zbog toga je rekao da će “pronaći siguran prostor” gdje može spaliti očeve ostatke.

    “Bloomberg” je razgovorao s pekinškim pružaocem pogrebnih usluga, koji im je rekao da se kremiranje može dogovoriti za tri dana po cijeni od 480 evra, dok bi usluga istog dana koštala 624 evra.

  • Talibani potpisali istorijski sporazum sa kineskom kompanijom

    Talibani potpisali istorijski sporazum sa kineskom kompanijom

    Predstavnici talibanske vlasti u Afganistanu potpisali su danas istorijski sporazum sa kineskom kompanijiom CPEIC koji podrazumijeva vađenje nafte sa sjevera Afganistana.

    Prema pisanju afganistanskih medija, ugovor je potpisan u Kabulu, a ceremoniji su učestvovali talibanski zvaničnici te kineski ambasador u Afganistanu.

    “Prve tri godine ovog projekta su istraživačke. U ovom periodu, u procesu istraživanja nalazit će se 4.500 kvadratnih kilometara u tri provincije države. Iz ovog područja vadit će se od 1.000 do 20.000 tona nafte”, rekao je ministar rudarstva Afganistana Shahabuddin Delawar.

    Takođe, naglasio je kako je ugovor potpisan na 25 godina.

    “Tražimo od kineske kompanije da vadi naftu na osnovu međunarodnih pravila. Kompanija će imati podršku državnih institucija”, poručili su zvaničnici.

    Kako je navedeno, Afganistan bi trebao dobiti 20 posto udjela u projektu te 15 posto u profitu koji će se godinama povećati na 75 posto.

    “Projekat bi trebao obezbijediti posao za najmanje 3.000 ljudi u Afganistanu”, piše Tolo News.

  • Preporučeno testiranje putnika iz Kine

    Preporučeno testiranje putnika iz Kine

    Zvaničnici članica EU preporučili su danas da putnici koji dolaze iz Kine u Uniju imaju negativan rezultat testa na kovid 19 prije ulaska u avion, pošto Peking planira da ublaži restrikcije za putovanja uprkos novom talasu infekcija.

    Preporuku je uputila Integrisana grupa za odgovor u kriznim situacijama /IPCR/, koju čine zvaničnici vlada 27 zemalja EU. Sličnu preporuku dala je ranije Evropska komisija.

    Kina planira da ublaži restrikcije 8. januara, uprkos talasu infekcija zbog kojih su kineske bolnice i pogrebni domovi preopterećeni.

    IPCR je preporučio da svi putnici koji kreću avionom u Kinu ili avionom dolaze iz te zemlje nose maske, da članice Unije uvedu nasumično testiranje putnika po dolasku iz te zemlje i da testiraju otpadne vode na aerodromima sa međunarodnim letovima iz Kine.

  • Kina je odlučila, nema neutralnog stava

    Kina je odlučila, nema neutralnog stava

    Kinesko rukovodstvo je oduzelo kolektivnom Zapadu, poslednju nadu o neutralnoj poziciji Pekinga.

    Ovo je izvestio ruski kolumnista, Petr Akopov.

    Reč je o vežbama Rusije i Kine u Istočnom kineskom moru i, posebno, o razgovorima ruskog predsednika Vladimira Putina i predsednika Kine Si Đinpinga.

    Kineski lider je u okviru telefonskog razgovora obavestio Putina, o spremnosti Pekinga da podrži Moskvu.

    Ovo se pokazalo kao pravi udarac zapadnim zemljama. Prema autoru, njihovo verovanje u neutralnu i udaljenu poziciju Kine je propalo.

  • 70 posto Šangaja zaraženo koronavirusom

    70 posto Šangaja zaraženo koronavirusom

    Viši ljekar u jednoj od najboljih bolnica u Šangaju kazao je da je 70 posto stanovništva ovog megagrada zaraženo Covidom-19 nakon velikog porasta slučajeva u Kini, izvijestili su u danas državni mediji.

    Do naglog porasta došlo je nakon što su godine oštrih ograničenja prošlog mjeseca naglo ublažene uz malo upozorenja ili pripreme. Chen Erzhen, potpredsjednik bolnice Ruijin i član šangajskog stručnog savjetodavnog odbora za Covid, procijenio je da je većina od 25 milijuna ljudi u gradu zaražena.

    “Sada je širenje epidemije u Šangaju vrlo široko i zahvatilo je 70 posto stanovništva, što je 20 do 30 puta više nego u aprilu i maju, rekao je Chen za Dajiangdong Studio, medij u vlasništvu Komunističke partije.

    Šangaj je od aprila praktikovao iscrpljujući dvomjesečni karantin, tokom kojeg je više od 600.000 stanovnika bilo zaraženo, a mnogi su odvedeni u masovne karantinske centre. Ali sada se varijanta Omicron neobuzdano širi gradom i stručnjaci predviđaju da će zaraze dosegnuti vrhunac početkom 2023. godine.

    U drugim većim gradovima, uključujući Peking, Tianjin, Chongqing i Guangzhou, kineski zdravstveni dužnosnici sugerišu da je val već dosegao vrhunac.

    Chen je dodao da njegova bolnica u Šangaju ima 1600 hitnih prijema dnevno, dvostruko više od broja prije ukidanja ograničenja, od kojih su 80 posto bili pacijenti s Covidom.

  • NASA: Šta ako Kinezi naprave bazu na Mjesecu

    NASA: Šta ako Kinezi naprave bazu na Mjesecu

    Šef NASA Bil Nelson je rekao da postoji rizik da će Kina, ukoliko prva stigne, proglasiti dio Mjeseca za svoju teritoriju.

    Najviši zvaničnik NASA, bivši astronaut i senator Floride Bil Nelson upozorio je da bi Sjedinjene Države “trebalo da pripaze” na Kinu koja bi, koristeći izgovor za naučna istraživanja, mogla da napravi bazu na Mjesecu.

    • Zato bi trebalo da se pobrinemo da ne dođu prvi do nekih od oblasti sa najbogatijim resursima – objasnio je šef NASA.

    NASA se nada da će Amerikanci, ipak, biti prvi

    Onda bi, rekao je Nelson, a preneo Politiko, Kinezi mogli reći: “Sklonite se odavde, mi smo tu i ovo je naša teritorija”.

    Nelson se nada da će Amerikanci stići na Mesec pre Kineza, ali je naglasio da je datum kineskog slijetanja “sve bliže”. Dodao je da su Sjedinjene Države u svemirskoj trci sa Kinom.

    Nelson je ukazao na situaciju u Јužnom kineskom moru, gdje je kineska vojska uspostavila baze na spornim teritorijama i upozorio da se isto može dogoditi i sa teritorijom na Mesecu.

    U decembru prošle godine Kinezi su objavili da će njihovi astronauti sletjeti na Mjesec do 2030. godine, ali i da će u narednoj deceniji biti uspostavljena međunarodna stanica za istraživanje Mjeseca predvođena Kinom.

    NASA je, u međuvremenu, nedavno završila misiju Artemis I za snimanje površine Mjeseca. Buduće misije planirane su za neke druge aktivnosti na Mjesecu. Amerikanci su fokusirani i na Mars.

    Ipak, zabrinuti su zbog kineskog prodora u svemir.

    Kinezi su za miroljubivu koegzistenciju na Mjesecu

    Peking je odbacio američka tumačenja motiva koji stoje iza kineskih svemirskih aktivnosti.

    “Svemir nije bokserski ring”, rekao je za Politiko Liu Penđu, portparol kineske ambasade u Vašingtonu.

    Portparol je rekao da su neki američki zvaničnici imali “neodgovorne izjave kako bi pogrešno predstavili normalne i legitimne svemirske poduhvate Kine”.

    I zaključio da se Kina zalaže za “miroljubivo korišćenje svemira”.

  • Kina se sprema za rat

    Kina se sprema za rat

    Kina priprema svoju vojsku za rat sa Tajvanom, upozorio je penzionisani general-potpukovnik vojske SAD i bivši savetnik za nacionalnu bezbednost H.R. Mekmaster.Odnosi između Kine i Tajvana dugo su loši zbog želje ostrva da bude nezavisno, ali su postali napetiji jer kinesko vođstvo ima sve agresivniji stav. Iako Tajvan smatra da je nezavisan od Kine i priznat je kao poluautonomna država, Kina je ostrvo proglasila svojim i smatra da je kontrola nad ostrvom ključna za ponovno ujedinjenje, prenosi “Newsweek.com”.

    Mekmaster je izjavio da veruje da bi Kina mogla da se sprema za vojnu akciju kako bi preuzela kontrolu nad Tajvanom dodajući da je kineski predsednik Si Đinping jasno stavio do znanja da planira da ponovo preuzme Tajvan.

    “Si Đinping je sasvim jasno stavio do znanja, u svojim izjavama, da će, iz svoje perspektive, Kinu ponovo učiniti celim tako što će podvesti Tajvan. A pripreme su u toku”, izjavio je penzionisani general.

    Mekmaster je rekao da je najbolji način da se spreči veliki rat oko Tajvana “odvraćanje”, dodajući da bi Sjedinjene Države, koje već troše više od 1,6 milijardi dolara na odbranu, trebalo da ulažu još više u nacionalnu bezbednost. “Kina je postala sve agresivnija, ne samo iz ekonomske i finansijske perspektive već i fizički, sa svojom vojskom“, rekao je Mekmaster i dodao da smatra da će Si Đinping uvesti Kinu u rat.

    Naveo je da smatra da je ton kineskog predsednika sve oštriji i napominje da Amerika i saveznici mogu da upadnu u zamku da prođu isto kao i sa Vladimirom Putinom.

  • Sukob je počeo s razlogom. Mete su: Rusija, Kina i Srbija

    Sukob je počeo s razlogom. Mete su: Rusija, Kina i Srbija

    Sjedinjene Američke Države su zloupotrebile svoja prava u odnosima sa Rusijom da bi promenile poredak, pišu kineski mediji.

    Prema rečima stručnjaka, SAD su 2022. godine pojačale eskalaciju u tri potencijalno opasna regiona odjednom. Prvo je izbio ukrajinski sukob, čiji se kraj ne očekuje u bliskoj budućnosti.

    Drugo, odnosi Srbije i Kosova su se pogoršali, a situacija preti da postane još jedno žarište u Evropi.

    Prema ekspertima, 2023. Vašington ne namerava da stane na tome i nastaviće da podstiče sukobe.

    “SAD mogu da nastave da podstiču nove krize, i izazivaju regionalne sukobe, kako bi postigle svoje strateške ciljeve, proširile neke od svojih unutrašnjih problema, i pomogle svojim monopolima da profitiraju čineći svet opasnijim”, navodi se u članku.

    Upravo sada Rusija i zapadne zemlje, na čelu sa SAD, vode žestoku borbu na tržištu nafte, koja je eskalirala zbog uvođenja gornje granice cena. Moskva je odlučila da prekine prodaju nafte državama koje su podržale ograničenja.

    Prema Čui Hengu, mlađem istraživaču u Centru za ruske studije na Istočnokineskom normalnom univerzitetu, sukob je počeo jer su Sjedinjene Države u padu. Da bi popravio situaciju, Vašington je počeo da podstiče sukobe, kako bi lišio svoje rivale političkog i ekonomskog uticaja u ključnim regionima.

    “Na primer, u globalnom poretku u čijem je centru SAD, Vašington je samovoljno pokušao da promeni poredak zloupotrebom svojih prava, uključujući ograničavanje ruskog uticaja u Evropi i kršenje srpskog suvereniteta, čime se taj poredak uništava”, rekao je Heng.

    Bezbednosno pitanje obećava neizvesnost 2023. godine, jer SAD nameravaju da pogoršaju krizu u Evropi delujući protiv Rusije, a u Aziji vršeći pritisak na Kinu.

    Prema rečima Li Hajdonga, profesora na Kineskom univerzitetu spoljnih poslova, ovo preti da dovede do opasnog sukoba moćnih sila.

    “Trebalo bi da budemo svesni velikih preokreta, u odnosima između velikih sila 2023. Sada postoji blokovska konfrontacija između Zapada i Rusije koju predvode SAD, a one takođe pokušavaju da stvore sličnu konfrontaciju u Aziji, dogovarajući se sa zemljama poput Japana da obuzdaju Kinu”, rezimirao je Li Haidong.

  • Si Điping: Nova faza u pristupu pandemiji

    Si Điping: Nova faza u pristupu pandemiji

    Kineski predsjednik Si Đinping rekao je da kineska politika u vezi sa kovidom povećava šanse za život i pozvao na više napora i jedinstva dok zemlja ulazi u “novu fazu” u svom pristupu pandemiji.

    Si je u televizijskom obraćanju za Novu godinu rekao da je Kina prevazišla neviđene poteškoće i izazove u borbi protiv kovida 19.

    Ovo je prvi komentar predsjednika Kine u javnosti u vezi sa kineskom politikom prema kovidu otkako je Peking ukinuo strogu politiku nultog kovida zasnovanu na masovnom testiranju, centralizovanom karantinu i zatvaranju i blokadama.

  • Sve zamke kineskih kredita

    Sve zamke kineskih kredita

    Zemlje Balkana još nisu članice Evropske unije, iako su neke odmakle na tom putu. Ali, baš zato je vladavina prava značajno drugačija nego u zemljama EU, pa naši sagovornici smatraju da bi to mogao biti jedan od najvažnijih motiva ulaganje Kine i njenih kompanija na ove prostore.

    Profesor Vjekoslav Domljan, rektor Sarajevo School of Science and Technology (SSST), ističe da Kina ima interesa da se etablira na najvećem tržištu svijeta, tj. u Evropskoj uniji, a mi dođemo kao most.

    “Put do EU vodi i preko mekog trbuha, tj. Balkana, pa Kini Bosna i Hercegovina može biti interesantna kao karika u tom lancu, no daleko manje nego Srbija, na koju otpada 80 posto kineskih investicija u zemlje Balkana koje nisu članice EU. Sa druge strane, stopa štednje, pa tako i investicijskog potencijala bh. ekonomije je jako niska, pa bi bh. vlastodršci vrlo rado prihvatili inokapital za razvoj infrastrukture. Imajući u vidu neodgovornost bh. politike spram građana, nepostojanje stručnih znanja npr. za provođenje costbenefit analize ili ugovaranja projekta iz oblasti projektnih financija, netransparetnost procedura javnih nabavki itd. nije teško predvidjeti šta bi se moglo desiti. Konačno, postoje iskustva primjerice s infrastrukturnim ulaganjima Kine u Crnu Goru”, kaže Domljan.

    Direktor Istraživačkog centra MANS iz Crne Gore Dejan Milovac napominje da se ne radi o kineskim investicijama u konkretnu zemlju, već o investicionim kreditima koji su nerijetko uslovljeni obavezom zemlje primaoca kapitala da, u postupku realizacije projekta za koji se kredit uzima, bude angažovana kineska kompanija.

    “Iskustvo Crne Gore pokazuje dosta toga kada su u pitanju projekti koji se finansiraju iz kineskih kredita, a u prvom redu govorimo o ozbiljnom nedostatku transparentnosti, katastrofalnom odnosu prema životnoj sredini i potpunom odsustvu bilo kakve nezavisne kontrole kompletnog projekta, što su sve preduslovi za bujanje korupcije”, kazao je Milovac.

    On podvlači da je ogroman dio informacija o tome kako je građen crnogorski autoput i dalje pod velom tajni zbog odnosa između kineskih kreditora i crnogorskih vlasti, koji se u prvo vrijeme zasnivao na zajedničkom interesu da javnost bude što manje upoznata sa pojedinostima vezanim za autoput. Kasnije se to skrivanje informacija, dodaje Milovac, pravdalo brojnim sporovima koji su uslijedili nakon okončanja završetka projekta.

    “Crnogorski građani i dalje nemaju konačnu informaciju koliko ih je koštao kilometar autoputa, u prvom redu zbog i dalje otvorenih sporova između kineskog izvođača i crnogorske vlade, ali i zbog još neutvrđene odgovornosti za devastaciju životne sredine za koju još ne znamo koliko će da košta. Ukratko, veliki novac otvara ogroman prostor za korupciju, što uz nedovoljno razvijene institucije, kakve su i dalje crnogorske, predstavlja recept za katastrofu čiju će cijenu u konačnom platiti crnogorski građani”, naglašava Milovac.

    Na pitanje koji je rizik otplate kineskih kredita i treba li biti oprezan u smislu da će Kina, u slučaju nemogućnosti zaduženih država da servisiraju dug, svoja potraživanja prema njima pretvoriti u kapital, Domljan odgovara da bi se pitanje moglo i obrnuti: Šta ako Kina ne bude mogla da naplati dug?

    “Niko ne ulaže kapital da bi ga otpisao. Dakle, interes je kreditora da mu se novac vrati i to oplođen. Sa druge strane, interes BiH je da dobije novac po što povoljnijim uvjetima i da ga uloži tamo gdje će se najbolje oploditi ili barem gdje će polučiti najveće efekte uklanjanja uskog (infrastrukturnog) grla. Da li bh. građani i opozicija guraju poziciju da djeluje u tom pravcu? Prema tome, pitanje rizika otplate treba postavljati u izbornim bazama i parlamentima, a ne tek u medijima, jer će njima doći račun na naplatu, kaže Domljan.

    Milovac navodi da se Crna Gora odrekla suverenosti, odnosno državnog imuniteta na eventualne buduće sporove sa kineskom EXIM bankom, u slučaju da ne bude u mogućnosti da servisira kredit za autoput.

    “Ono što je važno napomenuti u crnogorskom slučaju, jeste činjenice da je u ugovor o preferencijalnom zajmu ugrađen niz klauzula kojima je zaštićen interes EXIM banke, a jako malo javni interes, što je bila dužnost Vlade Crne Gore. Ovo se u prvom redu odnosi na mogućnost da EXIM banka aktivira jednokratnu isplatu kredita u slučaju da njene procjene pokažu da Crna Gora nije u mogućnosti da uredno servisira kredit. Takođe, tu je i mogućnost da banka naše kreditno zaduženje proda trećem licu, što bi Crnu Goru izložilo novim ekonomskim rizicima, možda i geopolitičkim rizicima”, upozorava Milovac.

    U prvoj polovini godine na izmaku spekulisalo se da, kada je u pitanju obnova sarajevske tramvajske pruge, postoje tajni ugovori. Ministar saobraćaja Kantona Sarajevo Adnan Šteta tada je naglasio da tajni ugovori sa EBRDom i izvođačem radova ne postoje. Šteta ističe da se od toga željelo napraviti političko pitanje.

    “Tretman svih međunarodnih ugovora u BiH je identičan. Za sve ugovore koji se rade u KS, FBiH, bilo kojem drugom kantonu, BiH, koji imaju međunarodni karakter zna se red koraka, tako da tu ne može ništa biti tajanstveno. Ne postoji mogućnost sakrivanja detalja, ugovor je međunarodnog karaktera i on poštuje sve zakonske odredbe države BiH, EU”, tvrdi ministar.

    Profesor Domljan podsjeća da naša zemlja nije članica WTOa niti EU, no ipak mora poštivati barem pravila EU, jer je potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s EU, pa tako i pravila EU o investicijama, socijalnim i okolišnim standardima, kao i to da su javne nabave transparentne i otvorene za sva poduzeća, tuzemna i inozemna, na osnovu nediskriminacije i jednog postupanja.

    “U Izvješću Europske komisije o BiH za 2022. ponavlja se da su javne nabavke podložne nepravilnostima i osjetljive na korupciju u toku procesa nabave i implementacije ugovora. Konkretno se kaže: ‘Selektivno i netransparentno vođenje sudskih postupaka u predmetima korupcije u javnim nabavkama razlog je za veliku zabrinutost.’ Ovome se nema šta dodati, a slučaj pruge je tek ilustracija onoga što će uslijediti”, kaže Domljan.