Oznaka: kina

  • Tajvan: Poslati brodovi na odbrambene pozicije, alarmirani obalski raketni odbrambeni sistem

    Tajvan: Poslati brodovi na odbrambene pozicije, alarmirani obalski raketni odbrambeni sistem

    Prema najnovijim informacijama iz Tajvana, Kina je danas poslala 25 borbenih aviona i tri ratna broda ka Tajvanu.

    Nešto ranije je Ministarstvo odbrane Tajvana saopštilo da je u poslednja 24 sata primetilo 19 kineskih aviona koji su ušli u bezbednosnu vazdušnu zonu Tajpeja.

    Tajvan je odgovorio raspoređivanjem vojnika, slanjem brodova na odbrambene pozicije i alarmiranjem obalskih raketnih odbrambenih sistema.

    Peking izvodi takve upade skoro svakodnevno, navodi AP, kao deo takozvane taktike “sive zone” koja ima za cilj da zastraši protivnika i troši opremu Tajvana, iscrpljuje osoblje i degradira javni moral.

    Kina smatra da je Tajvan, sa 23 miliona stanovnika, jedna od njenih provincija, koja će biti pripojena silom ako bude bilo potrebno.

    Odnosi između Pekinga i Tajpeja, koji su i ranije bili napeti, naglo su se pogoršali 2022. godine, a Peking je povećao vojne manevre oko ostrva.

    Današnji upad je bio relativno skroman u odnosu na to kada je tokom vikenda obeležavanja Dana državnosti u Kini 2021. godine Peking poslao 149 vojnih aviona jugozapadno od Tajvana u formacijama za napad.

  • Lukašenko: Snažna Kina znači i snažna Bjelorusija

    Lukašenko: Snažna Kina znači i snažna Bjelorusija

    Predsjenik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko, koji se od 28. februara do 2. marta nalazi u državnoj posjeti Kini, izjavio je tokom sastanka sa premijerom Kine Li Kećangom da će se njegova zemlja intenzivnije razvijati uz jaku Kinu.

    “Želimo vam uspjeh. To je naš pragmatizam. Ako je Kina snažna, i naša Bjelorusija će se razvijati i biti snažna,” rekao je Lukašenko, prenosi agencija Belta.

    Lukašenko je čestitao kineskoj strani na uspješno održanom Kongresu Komunističke partije Kine i rekao da Peking “prati svoj put, ne uznemirava nikog i ne obraća pažnju na sitne žaoke.”

    Predsjednik Bjelorusije, koji već 13. put u ulozi predsjednika posjećuje Kinu, je pozvao na još veću saradnju dvije zemlje u svim oblastima.

  • Kina: SAD da prestanu sa politizacijom pitanja porijekla virusa korona

    Kina: SAD da prestanu sa politizacijom pitanja porijekla virusa korona

    Portparolka Ministarstva spoljnih poslova Kine Mao Ning je, na današnjoj konferenciji, izjavila da se Kina “snažno suprotstavlja svim pokušajima političkih manipulacija” pod maskom traženja porijekla virusa korona.

    “Tražimo da SAD poštuju nauku i činjenice i prestanu sa politizacijom pitanja porijekla virusa korona,” rekla je Mao Ning, prenosi TASS.

    Portparolka Ministarstva spoljnih poslova Kine je na taj način reagovala na nedavne tvrdnje šefa FBI Kristofera Raja.

    Podsjećamo, Raj je izjavio da je FBI došla do zaključka da je pandemija virusa korona vjerovatno nastala kao posljedica incidenta u kineskoj laboratoriji u Vuhanu, prenio je Rojters.

    On je je optužio kinesku vladu da je “učinila sve da spriječi i omete” napore SAD i drugih zemalja da saznaju nešto više o porijeklu pandemije, dodaje britanska agencija, prenosi Tanjug.

  • Direktor FBI-a: Vjerujemo da je koronavirus posljedica laboratorijskog incidenta u Kini

    Direktor FBI-a: Vjerujemo da je koronavirus posljedica laboratorijskog incidenta u Kini

    Direktor FBI-a Cristopher Wray je jučer izjavio da ova američka sigurnosna agencija vjeruje da je pandemija koronavirusa posljedica laboratorijskog incidenta u kineskom gradu Wuhan.

    Govoreći prvi put o FBI-ovoj istrazi porijekla koronavirusa, za Fox News je izjavio da FBI već duže vrijeme pretpostavlja da je pandemija najvjerovatnije posljedica incidenta u laboratoriju.
    Wray je napomenuo da agencija na čijem je čelu ima tim stručnjaka za rizike od bioloških prijetnji. Istakao je da većina detalja istrage ostaje tajna te da je tokom istrage bilo teško raditi s kineskim vlastima.

    “Samo sam primijetio da je kineska vlada činila sve da pokuša osujetiti ili maskirati stvari”, konstatovao je.

    Ovo je izjavio nekoliko dana nakon što su iz Ministarstva energetike Sjedinjenih Američkih Država saopštili da je vrlo izgledno da je koronavirus dospio izvan kineskog laboratorija.

    Naglasili su da u američkoj vladi postoji podijeljeno mišljenje o porijeklu ovog virusa, tj. da većina u obavještajnom aparatu misle da je riječ o prirodnoj pojavi ili da je premalo dokaza da bi se donio zaključak.

    U Ministarstvu vanjskih poslova Kine suprotstavili su se zaključcima američkog ministarstva. Poručili su da trebaju prestati s tim, prestati blatiti Kinu i prestati politizirati porijeklo koronavirusa, prenosi CNN.

  • Teška optužba: Kinezi sarađuju sa grupom Vagner

    Teška optužba: Kinezi sarađuju sa grupom Vagner

    Kineska satelitska kompanija “Spacety”, koja je ranije bila na crnoj listi SAD, dostavila je snimke iz vazduha ruskoj plaćeničkoj grupi Vagner.

    To tvrdi Daniel Kritenbrink, pomoćnik američkog državnog sekretara za pitanja istočne Azije i Pacifika.

    On je o tome govorio tokom jutrošnjeg saslušanja u Kongresu. Sa sedištem u Pekingu i međunarodnim sedištem u Luksemburgu, “Spacety” je svemirska kompanija specijalizovana za male satelite i satelitske usluge.

    Ranije ovog meseca, “Spacety” je dodat na američku trgovinsku crnu listu.

    “Spacety” je ranije rekao da se pridržava međunarodnih sankcija protiv Rusije.

  • Blinken otvoreno zaprijetio Kini: Ako Peking pruži oružanu pomoć Rusima, mi nećemo oklijevati

    Blinken otvoreno zaprijetio Kini: Ako Peking pruži oružanu pomoć Rusima, mi nećemo oklijevati

    Državni sekretar Amerike Antony Blinken poručio je da Washington neće okijevati nametnuti sankcije Kini ukoliko pošalju smrtonosno oružje ruskim vojnicima u Ukrajini.

    On je tokom sastanka u kazahstanskoj prijestolnici Astani rekao da bi Peking kršenjem američkih sankcija Rusiji samo stvorio probleme u odnosima s drugim zemljama.

    “Pazili smo na to od prvog dana, a razlog zbog kojeg sam to pokrenuo, ne samo s Wang Yijem prošle sedmice, već i javno, zajedno s drugim kolegama u administraciji, jeste zabrinutost da na temelju informacija koje imamo Kina razmatra prelazak sa nesmrtonosne podrške koju su neke od njezinih kompanija pružale, na smrtonosnu materijalnu podršku ruskim ratnim naporima u Ukrajini”, istaknuo je.

    Dodao je da su Kinu vrlo jasno upozorili na implikacije i posljedice pružanja takve podrške.

    “Ono što mogu podijeliti s vama jest da smo Kinu vrlo jasno upozorili na implikacije i posljedice pružanja takve podrške. Nećemo oklijevati, na primjer, ciljati na kineske firme ili pojedince koji krše naše sankcije ili na neki drugi način sudjeluju u podržavanju ruskih ratnih napora”, naveo je.

    Blinken je poručoo da Washington izdaje licence kako bi firmama dao vremena da prekinu odnose s ruskim kompanijama koje su sankcionisane u pokušaju Zapada da izvrši pritisak na Moskvu da prekine rat.

    Blinkenova posjeta glavnim gradovima Kazahstana i Uzbekistana njegova je prva posjeta regiji otkako je šef diplomatije Bidenove administracije.

    Podsjećamo, Blinken je obećao američku pomoć Centralnoj Aziji kako bi se smanjila ovisnost regije o Rusiji, obećavši podršku suverenitetu bivših sovjetskih republika koje je uznemirio rat u Ukrajini.

    Nekoliko dana nakon godišnjice invazije na Ukrajinu, glavni američki diplomat susreo se sa svojim kolegama iz svih pet srednjoazijskih zemalja u kojima je Moskva dugo bila glavna sila i magnet za radnike, a gdje susjedna Kina također ima sve veći utjecaj.

    Blinken je najavio 25 milona dolara nove podrške, povrh prethodnih 25 miliona dolara najavljenih u septembru, kako bi pomogao srednjoazijskim državama u diverzificiranju trgovinskih ruta i stvaranju radnih mjesta kod kuće.

    Inicijative uključuju obrazovanje na engleskom jeziku, razvoj sustava elektronskog plaćanja i obuku za radnike migrantakoji se vraćaju.

    “Ponovno potvrđujem nepokolebljivu podršku Sjedinjenih Država Kazahstanu, kao i svim drugim nacijama, da slobodno odrede svoju budućnost, posebno kada obilježavamo godinu dana otkako je Rusija pokrenula potpunu invaziju na Ukrajinu”, rekao je Blinken na konferenciji za novinare.

    U razgovoru s kolegama iz svih pet zemalja Kazahstana, kao i Kirgistana, Tadžikistana, Turkmenistana i Uzbekistana, Blinken je rekao da Sjedinjene Američke Države podupiru njihov “suverenitet, nezavisnost i teritorijalni integritet”.

  • “Upravo smo ušli u novi Hladni rat”

    “Upravo smo ušli u novi Hladni rat”

    Svetski poredak u velikim je problemima i u ovom trenutku podeljeniji je nego što je ikada bio, piše britanski “Telegraf”.

    Posthladnoratovsko samozadovoljstvo dovelo je do množenja autokratskih država, a Kina i Rusija otvoreno prednjače u konkurentskoj viziji zapadnom svetskom poretku, dodaje taj list, kao i to da je jedan potez Kine definitivno “napravio liniju na pesku”.

    Radi se o tome da je kineski predsednik odlučio da u Moskvu pošalje najviše rangiranog diplomatu i to u nedelji obeležavanja godišnjice početka rata u Ukrajini. “To je označilo dramatičnu geopolitičku prekretnicu”, navodi “Telegraf”, a prenosi Jutarnji list.

    Ratoborno ponašanje Rusije nije izolovan slučaj. Putin i Si Đinping se godinama kreću ka zajedničkom cilju da oslabe Zapad, a posebno Ameriku. I jedan i drugi se osećaju ugroženim od međunarodnog poretka koji se temelji na većim slobodama, na demokratskoj odgovornosti i pravednosti. I jedan i drugi slede plan širenja svoje sfere uticaja i vojnim sredstvima – ako situacija tako nalaže, ističe dalje britanski list.

    Tako je nakon godina i godina sve radikalnijeg iskušavanja zapadnjačke tolerancije, kinesko-ruska osovina prešla sa otvorenog iskušavanja krhkosti međunarodnih standarda na plan njihovog totalnog uništenja.

    Prećutna kineska podrška ruskom vojnom avanturizmu – koja bi uskoro mogla uključiti i direktnu proliferaciju oružja Rusiji – potvrđuje strateško partnerstvo koje se inkubiralo godinama.

    Prvi čovek Cije Vilijam J. Barns odlučio je da upotrebi reč “uveren” kada je opisivao obaveštajne procene da Kina razmatra naoružavanje Rusije.

    Ova činjenica morala bi da alaramira čitavu Ukrajinu i Zapad a pitanje koje se nameće je – koliko će taj isti Zapad, koji je od Kine nemerljivo zavisniji nego od Rusije, ići daleko da odgovori Pekingu?

    Si je verovatno već odlučio da je vojna podrška Moskvi vredna rizika i za to su, kako piše “Telegraf”, dva razloga: tim putem može da nastavi da potencira strah Zapada od Kine ali i da pojača zavisnost Moskve od Pekingu.

    “Sve u svemu, očigledna je činjenica – nalazimo se u novom hladnom ratu. Naš se svet deli na dve sfere uticaja s desetinama država koje su postupno prisiljene da zauzmu stranu. Ili će ih na to tek prisiliti”, navodi se dalje u tekstu.

    Ono što ovo novo poglavlje čini još opasnijim je potpuna erozija bezbednosne arhitekture i povratnih komunikacija koje su sprečile da se prethodni Hladni rat rasplamsa.

  • Peking: Vašington nema prava da govori Rusiji i Kini kako da razvijaju bilateralne odnose

    Peking: Vašington nema prava da govori Rusiji i Kini kako da razvijaju bilateralne odnose

    Sjedinjene Američke Države nemaju pravo da govore Rusiji i Kini kako da razvijaju bilateralne odnose, izjavila je portparolka kineskog Ministarstva spoljnih poslova Mao Ning.

    SAD nemaju pravo da uređuju rusko-kineske odnose, nećemo trpjeti pritiske i prijetnje američke strane – rekla je diplomata, komentarišući upozorenja niza američkih političara Pekingu o posljedicama ako Kina bude isporučivala oružje Rusiji.

    Portparolka je primjetila da Vašington ne samo da šalje smrtonosno oružje na bojno polje u Ukrajini, već i krši tri zajedničke kinesko-američke izjave konstantnom prodajom naprednog oružja Tajvanu.

    Diplomata je dodala da Kina aktivno promoviše pregovore i političko rješenje ukrajinske krize.

    Ranije je savjetnik američkog predjsednika za nacionalnu bezbjednost DŽejk Salivan izjavio da Kina sama treba da riješi da li će pomagati Rusiji u sukobu u Ukrajini s obzirom na “realne troškove” koji će očekivati Peking u slučaju pomoći Moskvi.

  • Vojska spremna – invazija

    Vojska spremna – invazija

    Šef CIA Villiam Burns rekao je da obaveštajni podaci pokazuju da je kineski predsednik Si Đinping izdao naredbu vojsci o invaziji na Tajvan.

    Tačnije, Đinping je naredio vojsci da bude spremna za invaziju na Tajvan do 2027. godine.

    Ali Burns smatra da Si trenutno sumnja u svoj plan napadajući Tajvan s obzirom na to kakvo je iskustvo Rusije u ratu u Ukrajini.

    U intervjuu sa CBS-om, Burns je naglasio da SAD mora ozbiljno da shvati Sijevu želju da kontroliše Tajvan.

    “Znamo da je Si naredio kineskom vojnom rukovodstvu da bude spremno za invaziju na Tajvan do 2027. godine, ali to ne znači da je odlučio da pokrene rat te ili neke druge godine. Naša procena je da Si i njegovo vojno rukovodstvo sumnjaju da bi mogli da izvrše invaziju”, rekao je Burns.

    Raste rizik od napada na Tajvan

    Tajvan i Kina razdvojeni su 1949. godine nakon građanskog rata, koji je završio kontrolom Komunističke partije na kopnu. Samoupravno ostrvo se ponaša kao suverena država, ali ga ne priznaju Ujedinjene nacije ili bilo koja velika država.

    1. godine predsednik Džimi Karter zvanično je priznao vladu u Pekingu i prekinuo međunacionalne veze sa Tajvanom. Kao odgovor, Kongres je usvojio Zakon o odnosima sa Tajvanom, stvarajući merilo za nastavak odnosa.

    SAD su više puta podržale Tajvana, iako Kina zbog toga negoduje i tvrdi da je Tajvan deo kineske teritorije. Američki predsednik Džo Bajden rekao je da će američke snage braniti Tajvanu ako Kina pokuša da ga napadne.

    Bela kuća kaže da se američka politika nije promenila time što je Bela kuća saopštila da želi da se status Tajvana mirno reši. Ali iz Bele kuće ne otkrivaju da li bi američke snage mogle biti poslate kao odgovor na kineski napad.

    Burns kaže da podrška SAD-a i evropskih saveznika Ukrajini tokom rata u Ukrajini može da poslužiti kao odvraćanje Kine od napada na Tajvan.

    Međutim, Burns veruje da će rizici mogućeg napada na Tajvan samo rasti.

    “Videli su kako je Putin prošao u Ukrajini, to će im verovatno povećati sumnje u to da li treba da napadnu”, zaključio je Burns.

  • Bijela kuća: Nema definitivnog odgovora da je covid-19 procurio iz laboratorija

    Bijela kuća: Nema definitivnog odgovora da je covid-19 procurio iz laboratorija

    Savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan u nedjelju je odgovorio na novi izvještaj Wall Street Journala u kojem se navodi da je Ministarstvo energetike zaključilo da je koronavirus procurio iz laboratorija, rekavši da “nema definitivnog odgovora” na to pitanje.

    “Evo šta mogu da vam kažem. Predsjednik Joe Biden je više puta usmjeravao svaki element naše obavještajne zajednice da uloži napore i resurse kako bi se došlo do dna ovog pitanja”, rekao je Sullivan za CNN.
    Dodao je da će svaku novu informaciju podijeliti s Kongresom i obavijestiti građane SAD-a.

    “Ali trenutno nema definitivnog odgovora koji se pojavio od obavještajne zajednice na ovo pitanje”, rekao je savjetnik za nacionalnu sigurnost.

    Wall Street Journal je objavio da Ministarstvo energetike, naoružano “novom obavještajnim podacima”, sada tvrdi da je virus nastao iz laboratorijske nezgode u Kini, pridružujući se FBI-u u tom zaključku, dok druge agencije misle da je pandemija rezultat prirodnog prijenosa.

    Prema izvještaju, zaključak Odjela za energetiku donesen je s “malim povjerenjem”.