VRBAS Media

Oznaka: kina

  • Đinping u Moskvi: Rusija i Kina su stvorile novi model međudržavnih odnosa

    Đinping u Moskvi: Rusija i Kina su stvorile novi model međudržavnih odnosa

    Veoma mi je drago da, na poziv ruskog predsjednika Vladimira Putina, ponovo dođem u državnu posjetu našem bliskom susjedu, izjavio je kineski predsjednik Si Đinping.

    • U ime kineske vlade i naroda izražavam iskrene pozdrave i najbolje želje vladi i narodu Rusije – rekao je Điping nakon dolaska u Moskvu.

    Đinpinga je na aerodromu dočekao zamjenik ruskog premijera Dmitrij Černišenko.

    Đinping je istakao da su Kina i Rusija dobri susjedi i pouzdani partneri, povezani planinama i rijekama.

    • Prije deset godina, tokom moje prve posjete Ruskoj Federaciji kao predsjednika Narodne Republike Kine, ruski predsjednik Vladimir Putin i ja smo otvorili novu stranicu u sveobuhvatnom razvoju kinesko-ruskih odnosa. Tokom ovih 10 godina bilateralne veze su jačane i razvijane na bazi nesvrstanosti, nekonfrontacije i nisu usmjereni protiv trećih država. Stvoren je novi model međudržavnih odnosa u duhu međusobnog poštovanja, miroljubivog suživota i uzajamno korisne saradnje – naglasio je Đinping.

    Kineski lider je saopštio da se “političko međusobno povjerenje stalno produbljuje, praktična saradnja se širi, a u međunarodnoj areni održava blisku i efikasnu saradnju”.

    • Prijateljstvo je zauvijek duboko ukorijenjeno u srcima ljudi. Razvoj kinesko-ruskih odnosa, ne samo da donose opipljive koristi narodima dveju zemalja, već i daje značajan doprinos napretku cijelog svijeta – istakao je Đinping.

    Đinping je poručio da “Kina i Rusija, kao velike sile i stalne članice Savjeta bezbjednosti UN, igraju važnu ulogu u međunarodnim poslovima”.

    • U svijetu koji je daleko od mira, Kina je spremna zajedno sa Rusijom da odlučno podrži međunarodni sistem usredsređen na UN, da čuva svjetski poredak zasnovan na međunarodnom pravu i fundamentalnim normama međunarodnih odnosa zasnovanim na ciljevima i principima Povelje UN, podržavaju istinski multilateralizam, promovišu multipolarnost u svijetu i demokratizuju međunarodne odnose, promovišu razvoj globalnog upravljanja u pravednijem i racionalnijem pravcu – zaključio je Đinping.

    On je naveo da očekuje da će tokom posjete sa predsjednikom Vladimirom Putinom detaljno razmijeniti mišljenja o pitanjima bilateralnih odnosa i važnim regionalnim i međunarodnim temama od obostranog interesa i iznijeti plan razvoja strateške i praktične saradnje.

    Kako je saopštio portparol Kremlja Dmitrij Peskov, sastanak predsjednika Kine i ruskog lidera Vladimira Putina počeće oko 14.30 časova.

  • Peskov otkrio o čemu će razgovarati Si i Putin

    Peskov otkrio o čemu će razgovarati Si i Putin

    Portparol Kremlja, Dmitrij Peskov izjavio je da će Vladimir Putin i Si Đinping razgovarati o planu za rješavanje sukoba u Ukrajini koji je Kina predložila.

    “Plan koji je Kina predložila za rješavanje sukoba u Ukrajini i teme u njemu formulisane biće dotaknute na ovaj ili onaj način tokom današnjeg sastanka”, rekao je Peskov.

    “Nesumnivo, Ukrajina će se naći na dnevnom redu”, rekao je Peskov novinarima, prenosi list “Izvestija”.

    Peskov je dodao da će predsjednik Ruske Federacije dati iscrpna objašnjenja, kako bi Si Đinping iz prve ruke dobio uvid u to kako ruska strana vidi aktuelnu situaciju.

    Na pitanje da li bi Kina mogla da posreduje između Moskve i Vašingtona tokom sukoba u Ukrajini, portparol Kremlja je odgovorio da za to ne postoje nikakvi preduslovi sa strane SAD.

    “Vidimo liniju usmjerenu na sprječavanje usporavanja borbenih dejstava. I Vašington i Stejt department i Savjet za bezbjednost SAD govore o tome otvoreno i zvanično”, rekao je Peskov, prenosi “Al Jazeera”.

  • Si Đinping danas u posjeti Moskvi

    Si Đinping danas u posjeti Moskvi

    Kineski predsjednik Si Đinping danas počinje posjetu Rusiji, što je njegova prva posjeta stranoj zemlji otkako je treći put izabran za predsjednika Kine, a takođe i njegova prva posjeta Rusiji od početka sukoba Rusije i Ukrajine u februaru 2022. godine.

    Posjeta će postaviti temelje za razvoj kinesko-ruskih odnosa u narednih pet godina i produbiti međusobno razumijevanje Moskve i Pekinga o važnim međunarodnim i regionalnim pitanjima, prenosi RIA Novosti.

    Si Đinping će boraviti u poseti Moskvi od danas do 22. marta, na poziv ruskog predsednika Vladimira Putina, a lideri će razgovarati o pitanjima daljeg razvoja saradnje dve zemlje, najavljeno je ranije iz Moskve i Pekinga.

    Si i Putin razgovaraće o kinesko-ruskom sveobuhvatnom strateškom partnerstvu, razmijeniti mišljenja o važnim međunarodnim i regionalnim poslovima i unapređenju saradnje dvije zemlje, saopštilo je ranije Ministarstvo spoljnih poslova Kine.

    Portparol kineskog Ministarstva spoljnih poslova Vang Venbin izjavio je u petak da će posjeta Sija Moskvi dodatno produbiti međusobno poverenje i razumevanje između dve zemlje, ističući da će to biti i putovanje u cilju jačanja mira, navodi Kineski međunarodni radio.

    Vol strit džurnal je, pozivajući se na svoje izvore, prenio da bi Si Đinping, nakon posjete Moskvi, mogao da održi onlajn sastanak sa predsednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim.

    Kina je više puta izsticala da Peking „igra konstruktivnu ulogu“ u rešavanju ukrajinske krize.

    Kinesko ministarstvo spoljnih poslova je 24. februara objavilo dokument od 12 tačaka o političkom rješavanju ukrajinske krize.

    Među glavnim tačkama su potreba da se poštuje suverenitet i teritorijalni integritet svih zemalja, obnavljanje direktnog dijaloga Moskve i Kijeva, kao i poziv da se spriječi dalja eskalacija.

    Si Đinping je posjetio Rusiju osam puta, više nego bilo koju drugu zemlju, podsjeća RIA Novosti.

  • Odnosi Kinom i Indije krhki, front na Himalajima opasan

    Odnosi Kinom i Indije krhki, front na Himalajima opasan

    Ministar vanjskih poslova Indije Subrahmanjam Jaišankar danas je izjavio da situacija između Indije i Kine u zapadnoj himalajskoj regiji Ladak je krhka i opasna, s vojnim snagama raspoređenim vrlo blizu jedna drugoj u nekim dijelovima.

    Najmanje 24 vojnika poginulo je kada su se dvije strane sukobile u regiji sredinom 2020., ali situacija je smirena kroz runde diplomatskih i vojnih pregovora.

    Prilično opasno
    Nasilje je izbilo u istočnom dijelu nedemarkirane granice između nuklearno naoružanih azijskih divova u decembru, ali nije rezultiralo smrtnim slučajevima.

    • Situacija je po mom mišljenju još uvijek vrlo krhka jer postoje mjesta gdje su naši rasporedi vrlo blizu i prema vojnoj procjeni stoga prilično opasni – rekao je Jaišankar.

    Dodao je da se odnosi između ove dvije zemlje mogu vratiti u normalu, dok se granični spor ne riješi u skladu s načelnim sporazumom iz septembra 2020. koji je postigao sa svojim kineskim kolegom.

    • Kinezi moraju ispuniti ono što je dogovoreno i s tim su se mučili – dodao je ministar.

    Neriješene tačke
    Pojasnio je da iako su se snage obje strane povukle iz mnogih područja, rasprave se nastavljaju oko neriješenih tačaka.

    • Jasno smo stavili do znanja Kinezima da ne mogu narušiti mir i spokoj, ne možete prekršiti sporazum i željeti da se ostatak odnosa nastavi kao da se ništa nije dogodilo. To jednostavno nije održivo – upozorio je on.

    Jaišankar je rekao da je razgovarao o situaciji s novim kineskim ministrom vanjskih poslova, Kvin Gengom (Qin Gangom), na marginama sastanka ministara vanjskih poslova zemalja G20 kojem je bila domaćin Indija.

    Izražena nada

    Što se tiče ovogodišnjeg predsjedanja Indije G20, Jaišankar je izrazio nadu da Njudelhi može učiniti forum “vjernijim svom globalnom mandatu”.

    • G20 ne bi trebao biti debatni klub ili arena samo globalnog sjevera. Cjelokupnost globalnih problema treba biti obuhvaćena. To smo već snažno istaknuli – rekao je Jaišankar.
  • Kina želi da Moskva i Kijev održe mirovne pregovore što prije

    Kina želi da Moskva i Kijev održe mirovne pregovore što prije

    Kina je zabrinuta zbog eskalacije sukoba u Ukrajini i želi da Moskva i Kijev održe mirovne pregovore što je prije moguće, izjavio je danas visoki kineski diplomata Ćin Gang u telefonskom razgovoru sa ukrajinskim šefom diplomatije Dmitrom Kulebom.

    Ćin je rekao da se Kina nada da će sve strane ostati mirne, racionalne i uzdržane i nastaviti mirovne pregovore što je prije moguće, saopštilo je kinesko Ministarstvo spoljnih poslova.

    Očekuje se da će kineski predsjednik Si Đinping posjetiti ruskog predsjednika Vladimira Putina sljedeće sedmice i održati virtuelni sastanak sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.

    Kina, koja se uzdržala od osude Rusije zbog specijalne vojne akcije na Ukrajinu, pozvala je obje strane da pristanu na postepenu deeskalaciju koja bi vodila ka sveobuhvatnom prekidu vatre u svom dokumentu od 12 tačaka za političko rješenje ukrajinske krize.

    U kineskom planu se takođe poziva na zaštitu civila i poštovanje suvereniteta, podsjeća “Reuters”, navodeći da je taj plan mlako dočekan u Moskvi i Kijevu.

  • Oboren kineski dron s bombom

    Oboren kineski dron s bombom

    Ukrajinski vojnici tvrde da su na svojoj teritoriji automatskim oružjem tokom vikenda srušili naoružani dron kineske proizvodnje, piše CNN.

    U pitanju je Mugin-5, komercijalna bespilotna letelica koju je napravio kineski proizvođač sa sedištem u lučkom gradu Sjamen, na istočnoj obali Kine, prenosi portal Nova S.

    Neki tehnološki blogeri kažu da su poznati kao “Alibaba dronovi” jer su bili dostupni za prodaju do 15.000 dolara na veb stranicama kineskog tržišta.

    Kompanija Mugin Limited potvrdila je za CNN da je u pitanju njihova letelica, nazvavši ovo “nesrećnim incidentom”.

    To je najnoviji primer korišćenja civilne bespilotne letelice koja je naknadno opremljena i naoružana, što je znak brzog menjanja obrazaca ratovanja.

    “Uz linije fronta, u suštini sve vreme vršimo vazdušno izviđanje”, rekao je Maksim, 35-godišnji borac teritorijalne odbrane za CNN.

    Služba bezbednosti Ukrajine (SBU) rekla je za CNN da su ih njihovi agenti koji se nalaze na teritoriji pod ruskom kontrolom upozorili da je odatle lansirana bespilotna letelica koja je krenula ka ukrajinskoj meti. SBU je tada podigla uzbunu sa vojnim jedinicama sa sedištem u istočnoj Ukrajini, u blizini grada Slavjanska.

    Oko 2 sata ujutru, u subotu, borci 111. brigade Teritorijalne odbrane Ukrajine čuli su dron, pa su čak i videli da treperi svetlo na letelici.

    “Od zvuka, od signalnog svetla, vojnici su pucali na njega i oborili bespilotnu letelicu”, rekao je Maksim.

    Maksim je rekao da je dron leteo na veoma maloj visini – dovoljno blizu da ga obori ručnim oružjem.

    U januaru su zvaničnici u oblasti Luganska pod ruskom kontrolom na istoku Ukrajine izjavili da su oborili Mugin-5 koji su lansirale ukrajinske snage.

    Ukrajinski zvaničnici nisu komentarisali ovaj konkretan incident, ali su stručnjaci rekli da postoje dokazi da su obe strane u sukobu koristile ovu tehnologiju.

    Kako se oružje razvija u realnom vremenu na ratištima u Ukrajini, civilne kompanije koje stoje iza tehnologije sada se bore da pronađu načine da spreče da njihovi proizvodi uđu u vojni lanac snabdevanja.

    “Ne odobravamo upotrebu. Trudimo se da to zaustavimo”, rekao je portparol Mugin Limited za CNN.

    U prethodnom saopštenju objavljenom na njihovoj veb stranici 2. marta, Mugin Limited je rekao da “osuđuje“ upotrebu svojih proizvoda tokom ratovanja i rekao da su prestali da prodaju proizvode Rusiji ili Ukrajini na početku rata.

  • Kina dobila poruku od SAD

    Kina dobila poruku od SAD

    SAD ohrabruju kineskog predsednika Si Đinpinga da razgovara direktno sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, saopštila je Bela kuća.

    Bela kuća se oglasila nakon vijesti da će kineski lider telefonom razgovarati sa Zelenskim.

    ”Ohrabrujemo predsednika Sija da se obrati predsjedniku Zelenskom jer verujemo da Kina i sam predsjednik Si treba direktno da čuju ukrajinsku perspektivu, a ne samo rusku stranu o ovome”, rekao je sinoć savjetnik za nacionalnu bezbednost Džejk Salivan novinarima, preneo je Si-En-En.

    “Mi smo, u stvari, zagovarali kod Pekinga da dođe do tog kontakta”, rekao je Saliven i dodao da su SAD podstakle taj razgovor javno i privatno. Salivan je dodao da su američki zvaničnici “danas razgovarali sa ukrajinskim kolegama” i da Ukrajinci nisu zvanično dobili potvrdu da će biti telefonskog poziva ili video konferencije sa Sijem.

    “Nadamo se da će ih biti. To bi bila dobra stvar jer bi to potencijalno donelo više balansa i perspektive u načinu na koji Kina pristupa ovom pitanju”, rekao je Saliven.

    On je, kako navodi Si-En-En, dodao da se nada da će to nastaviti da odvraća Kinu od odluke da pruža pravnu pomoć Rusiji.

  • Velika Britanija “etiketirala” Kinu i Rusiju

    Velika Britanija “etiketirala” Kinu i Rusiju

    Velika Britanija “etiketirala” je Kinu, navodeći da predstavlja izazov svjetskom poretku, a pored nje Rusiju je označila kao “najakutniju prijetnju”.

    Zvanični London je u najnovijem spoljnopolitičkom okviru naveo da bezbjednost Ujedinjenog Kraljevstva zavisi od ishoda rata u Ukrajini.

    Prema njihovom dokumentu, britanska vlada je upozorila na produbljivanje partnerstva Kine sa Rusijom i sve veću saradnju Moskve sa Iranom poslije ruske invazije na Ukrajinu, prenio je Rojters.

    Iako se u dokumentu ističe da tenzije u regionu Indo-Pacifika mogu imati veće posljedice od sukoba u Ukrajini, naglašeno je da Rusija i dalje ostala najakutnija prijetnja.

    Ažurirani britanski integrisani pregled (IR), prvi put objavljen prije dvije godine, ne opisuje Kinu kao prijetnju, što će vjerovatno razočarati mnoge u vladajućoj Konzervativnoj partiji, ukazuje britanska agencija.

    Britanski premijer Riši Sunak napisao je u predgovoru IR da se 2021. godine nije mogao u potpunosti predvidjeti tempo geopolitičkih promjena i stepen njihovog uticaja na Britaniju.

    Kada je prvi put objavljen 2021. godine, Integrisani pregled opisao je Kinu kao „sistemskog konkurenta“.

  • Si ide kod Putina?

    Si ide kod Putina?

    Kineski predsednik Si Đinping planira da poseti Moskvu i sastane se sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom već sledeće sedmice, saznaje Rojters.

    Kinesko ministarstvo spoljnih poslova nije odgovorilo na zahtjev za komentar o Sijevoj posjeti Moskvi, ranije nego što je bilo planirano, a i Kremlj je odbio to da komentariše, navodi agencija.

    Za sada nije poznato više pojedinosti o mogućoj skoroj poseti kineskog predsednika Rusiji.

    Najava posete Sija Moskvi usledila je posle vesti da Kina nudi svoje posredovanje u postizanju mirovnog dogovora u Ukrajini, što je naišlo na sumnjičavost Zapada, imajući u vidu kinesku diplomatsku podršku Rusiji, napominje britanska agencija.

    Ruska novinska agencija Tass javila je 30. januara da je Putin pozvao Sija da poseti Moskvu na proleće.

  • Mediji: Amerika nije spremna

    SAD sada nisu spremni da se suprotstave Rusiji i Kini, piše list “Volstrit džurnal”.

    List navodi da trenutno SAD proizvode nedovoljno naoružanja i municije, koji su neophodni za efikasno obuzdavanje i konfrontaciju sa drugim vodećim igračima u svetskoj politici.U članku se ističe, da iako svest o dolasku nove faze borbe velikih sila raste, niz okolnosti sprečava da Sjedinjene Američke Države brzo reaguju na nove uslove. Među tim okolnostima su unutrašnje protivrečnosti u SAD-u, različite procene kineske pretnje, odvlačenje pažnje na trenutne probleme.

    Tokom godina borbe sa terorističkim zemljama na Bliskom Istoku smanjila se proizvodnja podmornica i raketa, koje su neophodne za suprotstavljanje Kini. Vojne vežbe su pokazale da će u slučaju sukoba oko Tajvana zalihe američkih raketa velikog dometa biti potrošene za oko nedelju dana.

    SAD su takođe zaostale za Moskvom i Pekingom u razvoju nadzvučnog naoružanja. Smanjena je privlačnost vojne službe, vojska se tokom poslednjih godina redovno suočavala sa nedostatkom dobrovoljaca.

    List ukazuje da u slučaju zaoštravanja međunarodne situacije Sjedinjene Američke Države mogu biti prinuđene da vode bitke na dva fronta – protiv Kine i protiv Rusije. Arktik može biti lokacija za sukobe, međutim, SAD zaostaju za Rusijom po broju ledolomaca koji bi bili potrebni da bi se obezbedio rad flote.

    Prema podacima „Volstrit džurnala“, SAD će moći tek 2030. godine da obezbede tehnološku prednost nad Kinom i Rusijom stvaranjem novih vrsta naoružanja, dok bi se sukob sa Kinom oko Tajvana, prema američkim obaveštajnim službama, mogao dogoditi ranije.

    U članku se priznaje da trenutno Oružane snage SAD nadmašuju glavne protivnike, vojni budžet se povećava svake godine, a potrošnja za naučno-istraživačke i eksperimentalno-razvojne radove u 2023. godini iznosiće 140 milijardi dolara, što je apsolutni rekord, preneo je Sputnjik.