Oznaka: kina

  • Kinezi spremili nuklearne bombardere

    Kinezi spremili nuklearne bombardere

    Kineska vojska nastavila je danas vežbe oko Tajvana, saopštili su kineski državni mediji.

    U vežbama oko Tajvana učestvuju vazdušne i pomorske snage Kine, a pridružio im se i nosač aviona, dok je Tajpej saopštio da je primećen novi talas ratnih aviona oko ostrva.

    Kina je u subotu najavila trodnevne vežbe, nakon što se predsednica Tajvana Caj Ing-ven vratila u Tajpej, posle susreta u Los Anđelesu sa predsedavajućim Predstavničkog doma Kongresa SAD, Kevinom Mekartijem, preneo je Rojters.

    Kineska državna televizija objavila je da su avioni, uključujući i bombardere H-6 sposobne da nose nuklearno oružje, kao i ratni brodovi, vežbali da “formiraju višesmernu blokadu celog ostrva”.

    Tajvansko ministarstvo odbrane saopštilo je da je do jutros primetilo 59 vojnih aviona i 11 brodova oko Tajvana. Istovremeno, visoki japanski i kineski zvaničnici sreli su se danas kako bi razgovarali o pomorskim nesuglasicama u spornim vodama Istočnog kineskog mora.

    Uoči razgovora, šef kineske delegacije Hong Lijang, rekao je da Peking želi saradnju u pomorskoj oblasti sa Japanom, kao i da očekuje “duboku konverzaciju” sa japanskim kolegama. Portparol japanske vlade rekao je da je Japan pažljivo pratio kineske vežbe oko Tajvana.

    “Važnost očuvanja mira i stabilnosti u Tajvanskom moreuzu nije samo pitanje sigurnosti za Japan, već i za stabilnost cele međunarodne zajednice”, rekao je sekretar vlade Hirokazu Macuno.

    Na prošlom kinesko-japanskom sastanku u novembru, Hong je kritikovao Tokio zbog komentarisanja kineskih aktivnosti u Tajvanskom moreuzu, odvajajući kinesko ostrvo od kopnenog dela zemlje.

    On je zatražio od Japana da povuče brodove iz mora oko ostrva u Istočnom kineskom moru, oko kojih se spore Peking i Tokio. SAD, koje nemaju nikakav suverenitet nad ostrvima, saopštile su da bi smatrale svaki pokušaj Kine da osvoji ostrva kao napad na njenog saveznika.

  • Drama u Mađarskoj: “Prodali su državu Kinezima”

    Drama u Mađarskoj: “Prodali su državu Kinezima”

    ​Mađarska ima ambicije da postane ključni proizvođač automobilskih baterija.

    U Debrecinu Kinezi grade veliku fabriku, iako je upitno gdje će naći vodu, električnu energiju, ali i radnike, piše DW.

    Građevinske mašine već uveliko pripremaju teren za ono što će biti jedna od najvećih fabrika automobilskih baterija u Evropi.

    Kineska firma CATL (Contemporary Amparex Technology Co. Ltd) tu gradi veliku fabriku koja će se prostirati na preko 200 hektara zemljišta. Do kraja decenije trebalo bi da ona proizvodi automobilske baterije ukupnog kapaciteta 100 gigavat-časova svake godine – dakle dovoljno za milion električnih automobila.

    Doprinos automobilske industrije bruto domaćem proizvodu u Mađarskoj je u 2021. Iznosio pet odsto, Budimpešta ne želi da propusti elektrifikaciju te branše.

    Na kilometar od industrijske zone Albertne Lovaš i njen suprug više od tri decenije uzgajaju kupus. Ali šta će biti s njihovim poljima kad fabrika proradi?

    Znamo da ništa ne znamo jer ništa ne govore
    I za kupus treba dosta vode, a za tako veliku fabriku još više. A čiste vode već nema dovoljno: “Tu je potok u blizini, ali već pet godina ne navodnjavamo vodom iz njega jer je previše zagađen.”

    Osim toga je u proteklih par godina ionako bila suša, tako da nikome nije jasno, odakle će fabrika dovesti potrebnu vodu.

    Dodatni je problem što se skoro ništa ne zna o budućoj fabrici. Na to se žali Marton Volješi, inače kuvar, a sada i jedan od organizatora pokreta “Debrecinci protiv fabrike baterija”.

    “Kad se nazdravlja šampanjcem, onda je kompnija na 220 hektara. Kad se izdaju dozvole, onda je odjednom 65 hektara”, sažima svoja saznanja.

    “Zahtjevamo da vidimo informacije o kapacitetu i razmjerima čitave investicije, a ne samo njene fragmente.”

    Poučeni iskustvom da se u Mađarskoj previše toga odlučuje bez obzira na interese lokalnog stanovništva i okoline, ovaj pokret zahtjeva da o tome odluče sami stanovnici: “Cilj nam je održavanje referenduma i u najmanju ruku da zaustavimo buduće širenje fabrike”, kaže Volješi.

    On tvrdi kako je najmanje dvije trećine stanovništva nepovjerljivo prema toj gigantskoj fabrici, ali i kako su još u februaru predali zahtjev za održavanje referenduma i kako još uvijek nisu dobili odgovor.

    Sve veća zavisnost i od Moskve i od Pekinga
    Gradska uprava Debrecina nije htjela dati svoje mišljenje, a portparol kineske firme CATL je rekao da “posmatraju” proteste, ali ne žele da ih komentarišu.

    Isto tako tvrde kako je taj otpor najvećim dijelom utemeljen na “nesporazumima” i “netačnim informacijama.”

    Još jedno pitanje čeka na odgovor – odakle će tolika fabrika dobiti električnu energiju za proizvodnju? Kineski investitor tvrdi kako želi da postigne klimatsku neutralnost u proizvodnji, ali Mađarska je daleko od toga da obezbijedi toliku količinu električne energije iz održivih izvora.

    Budimpešta je najavila izgradnju tri nove termoelektrane – i to na gas. Jasno je da bi on stizao iz Rusije i to sve do godine 2050.

    Sve više se stvara bolna zavisnost ne samo od Moskve već i od Pekinga: Kina će ovom insvesticijom postati drugi po veličini strani investitor u zemlji. Vlada u Budimpešti se čak trudi da se što više dopadne Kinezima, obećavajući 800 miliona evra poreskih olakšica za novu fabriku kao i u izgradnju prateće infrastrukture – što je preko deset odsto ukupne investicije.

    “Taj novac je prijeko potreban u drugim sektorima, naročito u obrazovanju, zdravstvu i socijalnoj zaštiti”, kaže Dora Đorfi, profesorka ekonomije na Korvinovom univerzitetu u Budimpešti.

    Bar kad je riječ o privlačenju stranih firmi, takva podrška ima učinka: i u Debrecinu će naspram fabrike baterija svoj pogon otvoriti i kineska firma SEMCORP koja proizvodi komponente za automobilske baterije, a na drugom kraju grada njemački BMW gradi fabriku električnih automobila.

    Debrecinske kobasice na sečuanski način
    Ekonomski stručnjak Marton Cirfus se pita gdje će fabrika naći dovoljno radnika. Samo za fabriku baterija potrebno je njih 9.000.

    On objašnjava da za najveći broj tih radnih mjesta neće biti potrebna naročita stručnost, pa će to biti manje plaćena radna mjesta, ali će ipak plate biti veće nego u drugim fabrikama, pa će privući radnike, Cirfus kaže da to neće biti dovoljno. Kineska firma je najavila da će prve dvije godine tamo raditi kineski radnici. Pitanje je da li će uopšte moći da odu.

    Apsurdno je što je upravo Mađarska bila najvatreniji protivnik migranata i useljavanja u EU, a sad dogovara olakšice u dodjeli dozvola za rad i boravak sa čitavim nizom zemalja, najvećim dijelom iz Azije. A takva perspektiva međunarodne mješavine u životu Debrecina takođe nije nešto čime su stanovnici oduševljeni.

    “Prodali smo se Kinezima”
    Fabrika baterija u Debrecinu je digla na noge čitav spektar političkih stranaka u Mađarskoj koje se protive svaka iz svojih razloga.

    Od Zelenih zbog okoline pa do ekstremne desnice zbog gastarbajtera. Lokalni aktivista Volješi svjestan je da fabrika postaje “velika politika” pa već i zbog toga upozorava: “Mislim da je mnogo bolje da problem rješava civilno društvo Debrecina. A ako neko želi da se pridruži, neka dođe.”

    U ovom trenutku čitav projekat teče po planu, uprkos svim pozivima da bude zaustavljen. I porodica uzgajivača kupusa kaže kako podržavaju proteste, ali ne gaje previše nade da će se išta promijeniti.

    Albertne Lovaš kaže da zna kako joj je mađarskoj vladi profit uvijek važniji od ljudi. A tako je i u slučaju ove fabrike: “Prodali su državu Kinezima”, kaže mađarska poljoprivrednica.

  • Sučeljeno 10 kineskih i 10 tajvanskih brodova

    Sučeljeno 10 kineskih i 10 tajvanskih brodova

    Gotovo 20 vojnih brodova – oko 10 kineskih i 10 tajvanskih – sučeljeni su u blizini srednje linije Tajvanskog moreuza, izjavio je za Rojters neimenovani izvor.

    Kina je danas, u okviru trodnevnih vojnih vežbi, izvela simulirane napade na stranu vojsku u blizini jugozapadne obale Tajvana, rekao je taj izvor.

    Kinesko ministarstvo odbrane saopštilo je danas da je kineska avijacija uključila dodatne avione u vojne vežbe u blizini Tajvanskog moreuza.

    Ministarstvo odbrane u Tajpeju saopštilo je da Tajvan prati aktivnosti kineskih raketnih snaga i da tajvanske jedinice PVO održavaju visok stepen budnosti, prenosi Rojters.

    Kako je navedeno, u subotu je 71 kineski avion i devet brodova prešlo preko središnje linije Tajvanskog moreuza.

    Kineska ratna mornarica takođe je počela trodnevne vojne vežbe u Tajvanskom moreuzu, koje Peking naziva upozorenjem snagama na Tajvanu koje se zalažu za nezavisnost.

    Peking je planirao vojne vežbe severno, južno i istočno od Tajvana, nakon što se tajvanska predsednica Cai Ing-ven sastala u četvrtak sa predsednikom Predstavničkog doma američkog Kongresa Kevinom Makartijem u Kaliforniji, što je Kina, koja Tajvan smatra svojom teritorijom, snažno osudila.

  • Kineski naučnici objavili dugoočekivane podatke o porijeklu korone

    Kineski naučnici objavili dugoočekivane podatke o porijeklu korone

    Kineski istraživači objavili su analizu uzoraka uzetih prije više od tri godine sa vuhanske tržnice povezanih s izbijanjem Kovida-19.

    ATV
    Tržnica plodova mora i divljih životinja Huanan bila je centralna tačka u potrazi za porijeklom korona virusa, ali ovo je prva recenzirana studija bioloških dokaza prikupljenih još 2020. godine, piše “BBC”.

    Povezivanjem virusa sa životinjama koje se prodaju na tržnici mogle bi se otvoriti nove linije istraživanja o tome kako je epidemija započela.

    Istraživanje otkriva da su brisevi koji su bili pozitivni na virus sadržavali genetski materijal divljih životinja.

    Neki naučnici kažu da je to još jedan dokaz da je bolest izvorno prenesena sa zaražene životinje na čovjeka. Ali drugi su istraživači pozvali na oprez u tumačenju nalaza.

    Druga teorija usredsređena je na pretpostavku da je virus slučajno iscurio iz laboratorije u Vuhanu. Kineski istraživači objavili su na internetu prvu verziju svoje studije u februaru, ali nisu objavili potpune genetske informacije koje su sadržane u uzorcima prikupljenim s tržnice.

    Druga međunarodna grupa istraživača kasnije je iznijela vlastitu procjenu onoga što su ti ključni brisevi otkrili nakon što su uočili da su genetski nizovi objavljeni na web stranici za razmjenu naučnih podataka.

    Nema konačnog dokaza
    Ova nova analiza, koju su potvrdili drugi naučnici prije nego što je objavljena u časopisu “Nature”, uključuje važnije detalje o sadržaju tih uzoraka koji su prikupljeni sa štandova, površina, kaveza i mašina unutar tržnice.

    Rad kineskih istraživača pokazao je da su neki uzorci – prikupljeni sa područja gdje su se prodavale divlje životinje – bili pozitivni na virus.

    Njihova je analiza takođe pokazala da su se životinje, za koje se sada zna da su osjetljive na virus, posebno kunopsi, prodavale žive na tim mjestima.

    Međutim, kineski istraživači istakli su da njihova otkrića nisu konačni dokaz o tome kako je pandemija započela.

    “Ovi uzorci iz okoline ne mogu dokazati da su životinje bile zaražene”, objašnjava studija.

    Ostaje mogućnost, dodaje se u studiji, da je virus na tržnicu unijela zaražena osoba, a ne životinja.

  • Kina pokrenula trodnevne vojne vježbe oko Tajvana

    Kina pokrenula trodnevne vojne vježbe oko Tajvana

    Kina je u subotu pokrenula vojne vježbe oko Tajvana, što je, kako je nazvala, “strogo upozorenje” vladi tog samoupravnog ostrva nakon sastanka njenog predsjednika i predsjednika Predstavničkog doma američkog Kongresa.

    Operacija nazvana “Ujedinjeni oštar mač” trajat će do ponedjeljka, navodi se u saopćenju Komande Istočnog pozorišta Narodne oslobodilačke vojske (PLA).

    “Vježbe će se održati u pomorskim područjima i vazdušnom prostoru Tajvanskog moreuza, uz sjevernu i južnu obalu ostrva, i na istoku ostrva”, rekao je Shi Yin, portparol PLA, prenosi državna novinska agencija Sinhua.

    Vježba će također uključivati ​​vježbe gađanja u ponedjeljak uz obalu kineske provincije Fujian, koja “gleda” na Tajvan.

    Vježbe su uslijedile nakon što je tajvanski predsjednik Tsai Ing-wen razljutio Peking sastankom sa predsjednikom Predstavničkog doma SAD Kevinom McCarthyjem u Kaliforniji.

    Kina gleda na demokratski Tajvan sa samoupravom kao na dio svoje teritorije i obećala je da će ga jednog dana zauzeti, silom ako bude potrebno.

    “Ove operacije služe kao strogo upozorenje protiv dosluha između separatističkih snaga koje traže ‘nezavisnost Tajvana’ i vanjskih snaga i protiv njihovih provokativnih aktivnosti”, rekao je Shi.

    On je kazao da su ovakve operacije neophodne za očuvanje kineskog nacionalnog suvereniteta i teritorijalnog integriteta.

    U posljednja 24 sata tri kineska ratna broda plovila su vodama koje okružuju Tajvan, saopćilo je ostrvsko ministarstvo odbrane.

    Vježbe također prate odlazak iz Pekinga francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i šefice EU Ursule von der Leyen, koji su bili u Kini kako bi pozvali Xi Jinpinga da pomogne u okončanju rata u Ukrajini.

    Tajvansko ministarstvo odbrane u subotu se obrušilo na najavu Pekinga o vježbama, rekavši da one ugrožavaju regionalnu stabilnost.

    Kina je koristila Tsaijevu posjetu SAD-u kao “izgovor za izvođenje vojnih vježbi, što je ozbiljno narušilo mir, stabilnost i sigurnost u regionu”, saopštilo je ministarstvo.

  • Kina mijenja stav o Rusiji?

    Kina mijenja stav o Rusiji?

    Zvanični Peking koji je do sada bio suzdržan kad je u pitanju ruska invazija i nije se ni na koji način mešao u ruske planove, ali sada se to mjenja.

    Postalo je to jasno, prenosi Index.hr, prilikom državne posete francuskog predsednika Kini.”Ruska agresija u Ukrajini je zadala udarac stabilnosti. Znam da mogu da računam na vas da ćete vratiti Rusiju na stranu razuma za pregovaračkim stolom”, rekao je Emanuel makron Si Đinpingu.

    Francuski predsednik je tokom posete Pekingu rekao da Kina može da “odigra značajnu ulogu” na putu prema miru u Ukrajini, pozdravivši “kinesku spremnost i posvećenost razrešenju sukoba”.

    Od kineskog predsednika s druge strane, moglo se čuti da se slaže da se tokom sukoba u Ukrajini ne bi smelo koristiti nuklearno oružje. Si Đinping je takođe rekao da želi da što pre započnu mirovni pregovori i pozvao međunarodnu zajednicu da ne podupire eskalaciju krize.

    Uz to, francuski diplomatski izvor rekao je da je Si spreman da pozove ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog, ali u skladu sa vlastitim rasporedom.

    Kina je spremna da sarađuje s Francuskom kako bi Rusiju i Ukrajinu “snažno pogurali” prema početku pregovora za okončanje sukoba, rekao je taj izvor.

    Međutim, mnogo pažnje su izazvale i izave kineskog ambasadora pri EU, koji je u poslednja 24 sata povukao redak potez direktno rekavši da njegova zemlja ne podržava rat i da ne osigurava oružje Rusiji.

    Ambasador Fu Ćong dao je intervju za NJujork tajms uoči Makronove posete Kini, a u kom je rekao da su kritičari pogrešno protumačili odnos Kine prema Rusiji, umanjujući značaj zajedničke izjave ruskog i kineskog predsednika o “bezgraničnom prijateljstvu” dve zemlje koju su Si i Putin potpisali tri nedelje pre početka invazije.

    “‘Bez ograničenja’ nije ništa drugo nego retorika”, rekao je Fu Ćong. Takođe je kazao da Kina ne daje oružje Rusiji niti će to činiti u budućnosti.

  • Hanhuej: Zapad nije u poziciji da diktira Pekingu kako treba da se ponaša po pitanju Ukrajine

    Hanhuej: Zapad nije u poziciji da diktira Pekingu kako treba da se ponaša po pitanju Ukrajine

    Zapadne zemlje nisu u poziciji da diktiraju Pekingu kako treba da se ponaša u vezi s pitanjem Ukrajine, izjavio je ambasador Kine u Rusiji DŽang Hanhuej za Izvestiju.

    Zapad nije u takvom statusu da daje Kini smjernice, a još manje ovlašćenja ima za prebacivanje odgovornosti na Peking – rekao je ambasador.

    On je, takođe, naveo da je Kina od početka sukoba pokazivala inicijativu za njegovo mirno rješavanje i da nije isporučivala oružje nijednoj od strana.

    Diplomata je dodao da stav Rusije prema Tajvanu govori o odsustvu straha Kremlja od velikih država koje pribjegavaju “politici grube sile”.

    Predsjedink Kine Si Đinping je tokom bilateralnih razgovora s predsjednikom Francuske Emanuelom Makronom u četvrtak, u Pekingu, izjavio da ne postoji čudotvorno sredstvo za rješavanje ukrajinske krize.

    Prema njegovim riječima, strane su dužne da stvore uslove za prekid sukoba i za početak mirovnih pregovora, gradeći uzajamno povjerenje.

  • Predstavnici kineskih fondova stižu u Banjaluku: Proširiti finansijsku saradnju

    Predstavnici kineskih fondova stižu u Banjaluku: Proširiti finansijsku saradnju

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković sastao se danas u Pekingu sa direktorima tri finansijska fonda u Narodnoj Republici Kini. Predstavnici Kaijuan Fonda, Šanhi Internešenal Trusta i Jijuan Rehua Menadžment Centra poželjeli su dobrodošlicu premijeru Republike Srpske i iskazali zainteresovanost za razvoj saradnje.

    Višković se zahvalio na dosadašnjoj saradnji sa Narodnom Republikom Kinom i istakao da je Kina jedan od najvećih ulagača i partnera u Republici Srpskoj.

    U nastavku razgovora, premijer Višković izrazio je spremnost za razvoj saradnje u oblasti finansija između Kine i Republike Srpske kao i za privlačenje što većeg broja kompanija i investitora koji bi ubrzali dalji ekonomski razvoj Republike Srpske.

    Sagovornici ispred kineskih finansijskih fondova Ju Lej, direktor Kaijuan fonda, Taj Peng, direktor Šanhi Internešenal Trusta i Lu Dže ispred Jijuan Rehua Menadžment Centra zahvalili su na posjeti Kini i opredijeljenosti Republike Srpske da se u budućem periodu proširi saradnja i u finansijskom sektoru.

    Takođe su istakli da ovi fondovi imaju dugogodišnje iskustvo na finansijskim tržištima u Kini i svijetu i izrazili spremnost da stečeno iskustvo prenesu na Republiku Srpsku. Najavili su posjetu Banjaluci kako bi sa relevantnim institucijama Republike Srpske nastavili pregovore.

    Treba napomenuti da je Šanhi Internešenal Trust jedna od prvo osnovanih finansijskih institucija u Kini čiji portfolio u 2021 iznosi 34,3 milijarde juana investicija. Takođe, Kaijuan Fond je fond sa velikom i značajnom reputacijom i pozicioniran je na 220. mjestu među 500 kompanija na svijetu iz ove oblasti i registrovanim kapitalom preko 55,1 milijardi juana.

    Premijer Višković je poželio dobrodošlicu pomenutim fondovima i zahvalio se ambasadoru Kine u BiH Nj.E. Ji Pingu, na podršci koju pruža institucijama Republike Srpske i našim privrednicima na povezivanju sa kineskim partnerima.

  • Makron: Znam da mogu da računam na to da će Kina urazumiti Rusiju

    Makron: Znam da mogu da računam na to da će Kina urazumiti Rusiju

    • Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je danas, u razgovoru sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom u Pekingu, da zna da može da računa na to da će Kina “urazumiti” Rusiju i postići da se svi vrate za pregovarački sto. Makron je ukazao da je ruski napad na Ukrajinu “zadao udarac međunarodnoj stabilnosti”.

    “Znam da mogu da računam na Vas da vratite Rusiju razumu i sve nazad za pregovarački sto”, rekao je Makron Siju, a prenio je Rojters.

    Makron i predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen borave u posjeti Pekingu.

  • Višković u posjeti Kini

    Višković u posjeti Kini

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković izjavio je večeras u Pekingu da vidi veliku razvojnu šansu Republike Srpske uz pomoć kompanija koje dolaze iz Kine, navodeći da sa tim kopanijama Srpska radi na projektima vrijednim više od dvije milijarde KM.

    Višković je na svečanom dočeku dobrodošlice u Pekingu zahvalio za podršku koju kineske kompanije pružaju Republici Srpskoj.

    – U ovom momentu mi imamo u fazi pregovaranja i realizacije projekata sa vašim kompanijama preko dvije milijarde KM. To su projekti u fazi energetike i putne infrastrukture – naveo je Višković.

    Višković se sastao u Pekingu sa predstavnicima Kineske državne građevinske inženjerske grupe i Kineske željezničke inženjerske grupe, koji su mu pripremili svečani doček dobrodošlice.

    – Svima koji ste večeras ovdje želim da se zahvalim na svemu što činite da naš boravak ovdje u Kini, Pekingu, bude na najvišem mogućem nivou. Pitali su me da li sam umoran poslije napornog puta, nisam umoran kada se nalazim među prijateljima – rekao je Višković.

    Premijer Srpske tokom posjete Kini sastaće se sa predstavnicima kineskih kompanija, te posjetiti sajam potrošačkih proizvoda i predstaviti potencijale Srpske, saopšteno je iz Biroa Vlade Republike Srpske za odnose sa javnošću.

    Višković će razgovarati sa delegacijom grupacije “Sinofarm”, te predstavnicima kompanija “Čajna enerdži grup” i Kineske nacionalne aero-tehnološke korporacije AVIK, kao i sa predstavnicima kineskih kompanija iz oblasti infrastrukture, građevine i željezničkog saobraćaja.

    Nakon sastanaka koje će imati u Pekingu, Višković će sa članovima delegacije posjetiti i Hainan gdje se održava jedan od najvećih međunarodnih sajmova potrošačkih proizvoda “EKSPO 2023”.