VRBAS Media

Oznaka: kina

  • Si: Stvoriti uslove za nastavak direktnog dijaloga Moskve i Kijeva

    Si: Stvoriti uslove za nastavak direktnog dijaloga Moskve i Kijeva

    Međunarodna zajednica treba da stvori uslove i omogući nastavak direktnog dijaloga Rusije i Ukrajine, izjavio je predsjednik Kine Si Đinping.

    On je na sastanku sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom u Pekingu naglasio da se podudaraju stavovi Kine i Mađarske u vezi sa ukrajinskim sukobom.

    Si je rekao da je u interesu svih strana da se uspostavi primirje u Ukrajini i pronađe političko rješenje za krizu.

    Prema njegovim riječima, važno je da se ne dozvoli eskalacija sukoba u Ukrajini.

    Si je dodao da Kina na svoj način promoviše razgovore o ukrajinskom sukobu i da podržava sve napore kojima se doprinosi mirnom rješenju krize.

  • Orban sa Sijem: Mađarska veoma cijeni mirovnu inicijativu Kine u vezi sa sukobom u Ukrajini

    Orban sa Sijem: Mađarska veoma cijeni mirovnu inicijativu Kine u vezi sa sukobom u Ukrajini

    Mađarska veoma cijeni mirovnu inicijativu Kine u vezi sa sukobom u Ukrajini, istakao je danas mađarski premijer Viktor Orban u razgovoru sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom tokom svoje nenajavljene posjete Pekingu.

    Orban je rekao da je za Mađarsku od velike važnosti što se Kina zalaže da u svijetu bude mir, a ne rat, prenosi mađarski portal Indeks.

    Orban je na društvenim mrežama napisao da je Kina ključna sila u stvaranju uslova za mir u sikobu između Rusije i Ukrajine i da je zato došao u Peking da se sastane sa Si Đinpingom, samo dva mjeseca nakon Sijeve zvanične posjete Budimpešti.

    Orban je istakao da, osim od zaraćenih strana, od odluke tri svjetske sile, SAD, Evropske unije i Kine, zavisi kada će se završiti rusko-ukrajinski rat i da je zato, poslije sastanaka sa stranama u sukobu, došao u Peking.

    Orban je danas stigao u Peking, a po dolasku je na Fejsbuku objavio fotografiju sa pekinškog aerodroma, uz objavu “Poslije Kijeva i Moskve, stigli smo u Peking, treću stanicu mirovne misije”.

     

    Poseta Orbana Pekingu nije bila najavljena, ali je po njegovom dolasku u Peking na sajtu Ministarstva spoljnih poslova Kine objavljeno da će Orban danas boraviti u Kini i da će sa Si Đinpingom razgovarati o pitanjima od zajedničkog interesa.

     

    Orban je 5. jula boravio u takođe nenajavljenoj poseti Moksvi, gdje se sastao sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom i sa njim razgovarao, između ostalog, o situaciji oko Ukrajine, a prethodno je 2. jula posetio Kijev i razgovarao sa predsednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim.

    Zvaničnici EU su povodom Orbanove posete Moskvi saopštili da on nema mandat da prestavlja EU u razgovorima sa Rusijom, dok je Orban istakao da Mađarska, kao predsjedavajuća zemlja rotirajućeg presjedništva EU, nema mandat da pregovara u ime Unije, ali da želi da napravi korake ka miru u Ukrajini.

    Mađarska je 1. jula preuzela predsjedavanje EU.

  • Njemački list: Zelenski razoračan neučešćem Kine

    Njemački list: Zelenski razoračan neučešćem Kine

    Ukrajinski lider Vladimir Zelenski, kao i njemačka Vlada, navodno su razočarani što je Kina odlučila da ne prisustvuje takozvanoj mirovnoj konferenciji u Švajcarskoj, piše list “Špigl”.

    Berlin je ranije lobirao da Peking učestvuje u događaju.

    Konferencija koju sponzoriše Kijev trebalo bi da bude održana tokom predstojećeg vikenda u odmaralištu Burgenstok u Švajcarskoj i biće posvećena diskusijama oko “formule mira” Zelenskog u 10 koraka za Ukrajinu, koja, između ostalog, zahtijeva potpuno povlačenje ruskih snaga sa teritorija na koje Kijev polaže pravo, i predviđa reparacije i međunarodni tribunal za rusko rukovodstvo, prenosi Srna.

    Više od 160 delegacija, uključujući one iz G7, G20 i zemalja BRIKS-a, pozvano je na događaj čiji je domaćin Švajcarska. Moskva, međutim, nije dobila takav poziv i nagovijestila je da, čak i da jeste pozvana, ne bi prisustvovala, nazivajući plan Zelenskog “neprihvatljivim” i opisujući “apsurdnu” konferenciju kao “potpuno bez perspektive”, podsjeća “Raša tudej”.

    Krajem prošlog mjeseca, Kina je isto potvrdila da neće prisustvovati samitu, a njen ministar spoljnih poslova Vang Ji naglasio je da takvom sastanku nedostaju “tri važna elementa” – priznanje događaja od Moskve i Kijeva, ravnopravno učešće svih strana i poštena rasprava o svim mirovnim prijedlozima.

    Pozivajući se na visokog neimenovanog vladinog zvaničnika u Berlinu, list navodi da su “jasnoću i tajming” odluke Pekinga da preskoči događaj Zelenski i NJemačka protumačili kao čudne i neprijateljske.

    List je naveo da kad bi Kina barem poslala specijalnog izaslanika, to bi samitu dalo “znatno veću težinu”, ali čini se da “globalni jug” nije uključen u sve to nakon što su se pojedine zemlje, kao što su Saudijska Arabija, Pakistan i Brazil, takođe povukle sa ovog događaja.

    Učešće je odbilo i nekoliko drugih latinoameričkih zemalja, uključujući Argentinu i Meksiko, koje zahtijevaju pregovore koji bi omogućili učešće obje strane u sukobu.

    Nikaragva je čak samit Zelenskog nazvala “političkom farsom” čiji cilj nije pronalaženje puta ka miru.

    U međuvremenu, ruski predsjednik Vladimir Putin ponovio je da je Moskva spremna da traži diplomatsko rješenje krize, ali je naglasio da fantazije ne mogu poslužiti kao osnova za bilo kakve mirovne pregovore.

    “Svi pregovori su zasnovani ili na vojnom porazu ili na vojnoj pobjedi. Naravno, pobijedićemo”, rekao je Putin prošle sedmice.

  • Kineski ministar: Vojska uvijek spremna da spriječi nezavisnost Tajvana

    Kineski ministar: Vojska uvijek spremna da spriječi nezavisnost Tajvana

    Kineski ministar odbrane Dong Đun upozorio je danas da je vojska spremna da “prisilno” zaustavi nezavisnost Tajvana, ali je pozvao na obimniju razmjenu sa SAD.

    “Uvijek smo bili otvoreni razmjenu i saradnju, ali za to je potrebno da se obje strane sretnu na pola puta”, naglasio je Dong u svom govoru na forumu “Dijalog Šangri La” u Singapuru, gdje se krajem sedmice sastao sa američkim ministrom odbrane Lojdom Ostinom.

    Ovogodišnji forum u Singapuru održava se sedmicu nakon što je Kina održala manevre oko Tajvana i upozorila je na mogući sukob sa snagama tog ostrva nakon inauguracije predsjednika Laj Čingtea, prenosi AFP.

    Dong je u obraćanju prisutnima na forumu naglasio da je kineska armija uvijek bila neuništiva i snažna snaga za odbranu ujedinjenja domovine i da će uvijek djelovati odlučno i prisilno kako bi spriječila nezavisnost Tajvana i kako bi osigurala da slični pokušaju budu neuspješni.

    Prema njegovim riječima, ko god se usudi da odvoji Tajvan od Kine biće uništen i suočiće se sa sopstvenim uništenjem, prenosi “Srna”.

  • Kina podigla borbene avione – vojska u pripravnosti

    Kina podigla borbene avione – vojska u pripravnosti

    Tajvanska vojska primetila 21 kineski vojni avion i 15 brodova oko ostrva u poslednja 24 sata, saopštile su jutros vlasti u Tajpeju.

    Deset kineskih aviona ušlo je u zonu identifikacije protivvazdušne odbrane Tajvana.

    Kina je u četvrtak i petak sprovela vojne manevre oko Tajvana, negodujući zbog govora novog tajvanskog predsednika Laj Čing-tea koji ocenjuje kao separatistički.

    Tajvan je osudio nove vojne manevre Kine oko ostrva koji su počeli nekoliko dana nakon inauguracije predsednika.

     

  • Kina: Glasamo protiv rezolucije o Srebrenici

    Kina: Glasamo protiv rezolucije o Srebrenici

    Kina neće podržati rezoluciju o Srebrenici, izjavio je predstavnik Kine pri Ujedinjenim nacijama Fu Cong na sjednici Generalne skupštine UN-a u Njjujorku.
    Predstavnik Kine rekao je da su sukobi u bivšoj Јugoslaviji bili tamna strana istorije.

    – Nacrt rezolucije raspršio je velike kontroverze u regionu i BiH i pozvao na ključnu komunikaciju među članicama. Kina neće imati drugu alternativu osim da glasa protiv rezolucije – rekao je Cong.

  • Putin i Si usvojili zajedničku izjavu o produbljivanju strateške saradnje

    Putin i Si usvojili zajedničku izjavu o produbljivanju strateške saradnje

    Predsednik Rusije Vladimir Putin i kineski lider Si Đinping nakon sastanka u Pekingu usvojili su zajedničku izjavu o produbljivanju odnosa sveobuhvatnog partnerstva i strateške saradnje.

    Ruski lider je rekao da će informisati Si Đinpinga o situaciji oko Ukrajine i izrazio je zahvalnost na inicijativama Kine u vezi rješavanja situacije u Ukrajini.

    – U Azijsko-pacifičkom regionu nema mjesta zatvorenim vojno-političkim savezima – to je štetno i kontraproduktivno, rekao je Putin.

    Rusija i Kina se zalažu za reformiranje i depolitizaciju Svetske trgovinske organizacije, G20 i drugih međunarodnih organizacija, istakao je ruski lider.

    Rusija i Kina namjeravaju da nastave da ulažu napore po pitanju integracije Evroazijskog ekonomskog saveza i inicijative “Pojas i put”.

    – Rusija i Kina će jačati kontakte preko banaka, a međusobne investicije su pouzdano zaštićene od trećih zemalja – rekao je Putin.

    Takođe je rekao da Rusija pozdravlja aktivnu saradnju sa Kinom u automobilskoj industriji i prisustvo njihovih proizvoda na ruskom tržištu.

    – Kina postiže očigledne uspjehe u proizvodnji automobila, Rusija će razvijati saradnju sa Kinom u toj oblasti – istakao je ruski lider.

    Po riječima Putina, u zajedničkoj izjavi lidera Rusije i Kine označeni su dugoročni zadaci razvoja čitavog sistema odnosa dvije zemlje.

    Tokom sastanka, Putin i Si Đinping razgovarali su o perspektivama bilateralne saradnje Rusije i Kine.

    Putin je rekao da je sa kineskim kolegom razgovarao o koordinaciji zemalja na međunarodnoj sceni.

    Ruski lider je istakao da su Rusija i Kina stekle iskustvo u obostrano korisnoj i raznovrsnoj saradnji.

    Takođe je dodao da je sa predsjednikom Kine u stalnom kontaktu i da mogu da razgovaraju i o najtežim problemima.

    Putin je rekao da Moskva i Peking pridaju veliki značaj partnerstvu dvije zemlje, koje predstavlja model odnosa susjednih zemalja.

    Ruski lider je zahvalio Si Đinpingu na toploj dobrodošlici u Kini.

    – Kineski prijatelji uspjeli su da stvore toplu atmosferu – primjetio je Putin.

    Kina i Rusija se zalažu za rješavanje palestinsko-izraelskog sukoba bez odlaganja, istakao je Si.

    – Kina je spremna da nastavi da igra ulogu u uspostavljanju mira i stabilnosti na evropskom kontinentu – rekao je Si.

    Stav Kine u vezi sa Ukrajinom je jasan i dosljedan.

    – Kina i Rusija smatraju da je ispravno da se ukrajinska kriza riješi političkim putem. Kina i Rusija brane svjetski poredak zasnovan na međunarodnom pravu – istakao je kineski lider.

    Dvije zemlje će podržavati uspostavljanje multipolarnog svijeta.

    Takođe je dodao da su Rusija i Kina su pružile primjer kako se grade odnosi novog tipa i veze među susjedima.

    – Razgovori sa Putinom bili otvoreni i prijateljski, za 75 godina odnosi dvije zemlje su postali još jači. Rusija i Kina će dosljedno produbljivati političko povjerenje rukovodeći se principom nepridruživanja blokovima, nesukobljavanja i građenja odnosa koji nisu usmjereni protiv trećih država – naveo je kineski predsjednik.

  • Putin: Rusija i Kina zalažu se za vladavinu međunarodnog prava

    Putin: Rusija i Kina zalažu se za vladavinu međunarodnog prava

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin u intervjuu agenciji Sinhua rekao je da je partnerstvo Kine i Rusije na nivou bez presedana, te da obje zemlje odbacuju pokušaje Zapada da nametne svoj lažni i licemjerni poredak, zasnovan na izmišljenim, mitskim pravilima.

    Putin je dao intervju uoči predstojeće posjete Kini 16. i 17. maja. Ruski lider je napomenuo da je Kina prva zemlja koju će posjetiti nakon inauguracije.

    – Upravo je nivo strateškog partnerstva između naših zemalja, koji je bez presedana, odredio da odaberem Kinu kao prvu državu koju ću posjetiti nakon zvaničnog stupanja na dužnost predsjednika Rusije – istakao je Putin,

    On je dodao da se podudaraju stavovi Moskve i Pekinga o ključnim pitanjima sa međunarodne agende, te da prilikom sastanaka sa predsjednikom Kine Si Đinpingom razmjenjuje mišljenja o aktuelnim pitanjima.

    Rusija i Kina, naglasio je Putin, zalažu se za vladavinu međunarodnog prava i sveobuhvatnu bezbjednost uz centralnu ulogu UN.

    Savremene rusko-kineske veze nezavisne su od ideologije i političke konjukture – dvije zemlje su vijekovima neraskidivo povezane tijesnim kulturnim i ljudskim vezama.

    Pouzdanost garancija

    Govoreći o Ukrajini, predsjednik je objasnio da je glavni problem pregovora o Ukrajini – pouzdanost garancija, obzirom da Zapad preferira svjetski poredak koji nije zasnovan na međunarodnom pravu, već na sopstvenim pravilima.

    – Želimo sveobuhvatno, održivo i pravedno regulisanje sukoba u Ukrajini mirnim putem. Otvoreni smo za dijalog s Kijevom, ali to moraju da budu pregovori koji uzimaju u obzir interese svih zemalja uključenih u sukob, uključujući i naše interese – rekao je on.

    S tim u vezi, ruski lider je napomenuo da Ukrajina i njeni zapadni pokrovitelji nisu spremni na ravnopravan, pošten i otvoren dijalog. S druge strane, ruski lider je pozitivno ocijenio kineski pristup regulisanju ukrajinske krize.

    Zapad pokušava da “kazni” Rusiju

    Putin je primjetio i da Zapad uporno pokušava da “kazni” Rusiju, da je izoluju i oslabe, nezakonito prisvoje njene aktive. Takođe zatvara oči na terorističke napade koje Kijev izvodi na teritoriji Rusije.

    Međutim, svi zacrtani strateški planovi biće realizovani – Rusi imaju volju za to, potrebne resurse i kapacitet, istakao je predsjednik.

    Pored toga, naveo je da Moskva postavlja sebi cilj da postane jedna od četiri najveće ekonomije na zemlji.

    – Za nas je od primarnog značaja kvalitet, efikasnost razvoja svih oblasti i povećanje blagostanja naših građana – dodao je Putin.

    Takođe je napomenuo da se zemlje takozvane “zlatne milijarde” vjerovatno ne slažu sa tim da je Zemlja zajednički dom cijelog čovječanstva, a da svi njeni stanovnici imaju jednaka prava. Zapadne elite, predvođene Sjedinjenim Američkim Državama, odbijaju da poštuju civilizacijsku raznolikost i pokušavaju da diktiraju drugim zemljama, ali za Rusiju to nije prihvatljivo.

    Udvostručena trgovina

    Rezultati Rusije i Kine u svjetlu ekonomskog haosa na Zapadu potvrđuju da je izabrani suvereni kurs ispravan, ocijenio je Putin.

    Po njegovim riječima, Moskva i Peking svjesno idu u pravcu uzajamno korisnih ekonomskih veza. Ruski lider je podsjetio da obim trgovine Moskve i Pekinga trenutno iznosi oko 20 biliona rubalja ili skoro 1,6 biliona juana.

    – Kina je već 13 godina naš glavni poslovni partner, a Rusija se 2023. godine popela na četvrto mjesto na listi komercijalnih partnera Kine – naglasio je on.

    Rusija i Kina su u proteklih pet godina udvostručile trgovinski promet sa 111 na 227,8 milijardi dolara, a više od 90 odsto obračuna između kompanija je u nacionalnim valutama, kazao je Putin.

    On je poručio da će Moskva i Peking težiti potpunijoj saradnji u industriji, svemiru, mirnoj nuklearnoj industriji i drugim investicionim oblastima.

  • Najveći trgovinski rat ikada: Bajden povećao carine 100%

    Najveći trgovinski rat ikada: Bajden povećao carine 100%

    Predsednik SAD Džozef Bajden uveo je danas niz oštrih povećanja carina na različite kineske proizvode koji uključuju električna vozila (EV).

    Bajden će zadržati tarife koje je uveo njegov republikanski prethodnik Donald Tramp, dok će povećavati druge, saopštila je Bela kuća.

    Ovaj potez se pravda “neprihvatljivim rizicima” za “ekonomsku sigurnost” SAD koji potiču od onoga što Bela kuća smatra nepravednom kineskom praksom koja preplavljuje globalna tržišta jeftinom robom.

    Nove mere će se odnositi na kineski uvoz čija vrednost iznosi 18 milijardi dolara, a uključuje čelik i aluminijum, poluprovodnike, baterije, ključne minerale, solarne ćelije i dizalice, saopštila je Bela kuća.

    Rojters navodi da će Bajden ove godine povećati tarife na EV prema članu 301 Zakona o trgovini iz 1974. sa 25 na 100 odsto, tarife na litijum-jonske baterije za EV sa 7,5 na 25 odsto i tarife na fotonaponske ćelije koje se koriste za pravljenje solarnih panela sa 25 do na 50 odsto.
    Tarife na “određene” kritične minerale će biti podignute sa nula na 25 odsto.

    Tarife na dizalice za premeštanje robe sa brodova će porasti sa nula na 25 odsto, tarife na špriceve i igle sa nula na 50 odsto, a tarife na određene komade lične zaštitne opreme koja se koristi u medicinskim ustanovama će porasti sa nula na 25 odsto.

     

  • Si je poslao pismo Vučiću: Iskreno sam zahvalan

    Si je poslao pismo Vučiću: Iskreno sam zahvalan

    Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić primio je pismo zahvalnosti predsednika Narodne Republike Kine Si Đinpinga.

    Podsetimo, kineski predsednik u beograd je stigao 7. maja uveče, a kako je i sam rekao bio je dirnut dočekom koji je u njegovu čast priređen.

    Sadržaj pisma objavila je Služba za saradnju s medijima predsednika Republike i njegov sadržaj prenosimo u celosti:

    “Poštovani gospodine predsedniče,

    Povodom uspešnog završetka državne posete Republici Srbiji, želim u ime svih članova kineske delegacije, kao i u moje i ime moje supruge, da izrazim iskrenu zahvalnost Vama i Vašoj supruzi gospođi Tamari Vučić, kao i vladi i narodu Srbije na toplom i prijateljskom prijemu, kao i pažljivom i promišljenom aranžmanu.

    Pod našim zajedničkim rukovodstvom, kinesko-srpsko sveobuhvatno strateško partnerstvo svestrano napreduje na novi nivo. Naše dve zemlje uzajamno čvrsto podržavaju vitalne interese i značajne brige, beleže međusobno političko poverenje, solidno unapređenje praktične saradnje, kao i čelično prijateljstvo koje sa vremenom postaje sve čvršće, donoseći opipljive koristi narodima dve zemlje, dajući snažan impuls sopstvenoj modernizaciji i nacionalnom podmlađivanju.

    Tokom posete, duboko smo razmenili mišljenja o bilateralnim odnosima i međunarodnim i regionalnim pitanjima od zajedničkog interesa, te smo postigli niz važnih konsenzusa. Naše dve zemlje su zajedno proglasile izgradnju zajednice Kine i Srbije sa zajedničkom budućnošću u novoj eri, čime su naši bilateralni odnosi podignuti na novu istorijsku visinu, što će ubrizgavati novi snažan podsticaj večnom prijateljstvu, uzajamnom podržavanju i bliskoj saradnji Kine i Srbije.

    Pokazali ste čvrstu posvećenost samostalnosti i samoosnaživanju Srbije, kao i dalekovidost što se dosledno zalažete za razvoj kinesko-sprskih prijateljskih odnosa. Ja to visoko cenim i spreman sam da sa Vama nastavim da održavam strateške komunikacije i redovne kontakte.

    Pod novom situacijom, kinesko-srpski odnosi već stoje na novoj i višoj istorijskoj polaznoj tački i suočavaju se sa važnim strateškim prilikama i širokim razvojnim perspektivama. Pridajem veliki značaj razvoju kinesko-srpskih odnosa, te sam spreman da zajedno sa Vama ulažem napore da unapređujemo izgradnju zajednice Kine i Srbije sa zajedničkom budućnošću u novoj eri sa neprekidnim novim rezultatima, doprinosimo više blagostanju narodima dve zemlje, dajući novi i veći doprinos svetskom miru i napretku, kao i izgradnji zajednice sa zajedničkom budućnošću za čovečanstvo!

    Želim velikoj Srbiji prosperitet, a narodu sreću i blagostanje!

    Želim Vama i Vašoj supruzi dobro zdravlje i sve najbolje!”.