Oznaka: kazahstan

  • Cvijanovićeva sa predsjednikom Kazahstana: Veliki potencijali za unapređenje odnosa

    Cvijanovićeva sa predsjednikom Kazahstana: Veliki potencijali za unapređenje odnosa

    Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović razgovarala je danas u predsjedničkoj palati Akorda u Astani sa predsjednikom Republike Kazahstan Kasimom Žomartom Tokajevim gdje je konstantovano da su bilateralni odnosi BiH i Republike Kazahstan dobri i prijateljski, bez otvorenih pitanja, te da postoje veliki potencijali za njihovo unapređenje.

    Tokom sastanka, razgovarano je i o aktuelnim globalnim političkim i ekonomskim temama, navedeno je u saopštenju Predsjedništva BiH.

    Srpski član i predsjedavajuća Cvijanović je ukazala na potrebu jačanja političkih odnosa kroz intenziviranje zvaničnih posjeta i međusobnu podršku u multilateralnim formatima, kao i kroz razvoj privredne saradnje dvije strane.

    Ovom prilikom, predsjednik Kazahstana Tokajev zahvalio je srpskom članu i predsjedavajućoj Cvijanović za posjetu Kazahstanu i učešće na Međunarodnom forumu Astana, naglasivši da posjeta predsjedavajuće Cvijanović predstavlja dodatni impuls daljem razvoju odnosa BiH i Kazahstana u svim sferama.Sagovornici su razmijenili mišljenja o mogućnostima poboljšanja trgovinske razmjene dvije zemlje, te je u tom kontekstu predsjednik Tokajev upoznao srpskog člana i predsjedavajuću Cvijanović o mogućnostima i potencijalima kazahstanske privrede, te modelima razvoja koje ova zemlja primjenjuje.

  • Naučnici na korak do genijalnog otkrića

    Naučnici na korak do genijalnog otkrića

    Naučnici iz Kazahstana su na tragu otkrića koje bi moglo da poboljša recikliranje elektronskog otpada.

    Grupa istraživača koristi polimlečnu kiselinu (PLA) koja predstavlja jedan od najpopularnijih komercijalnih biorazgradivih polimera da vežu reciklabilne matične ploče i time omoguće razdvajanje i ponovno iskorišćavanje dragocenih komponenti.

    Tradicionalno, za vezivanje se koriste toksični i neobnovljivi materijali. PLA polimeri imaju slične osobine, ali su biorazgradivi i lako reciklabilni. Naučnici su ustanovili i da je tetrahidrofuran najefikasniji rastvarač za komponente matične ploče. Tetrahidrofuran se ne klasifikuje kao opasan i nema kancerogene efekte.

    Pri testiranju, matična ploča i polimlečna kiselina su stavljene u ultrazvučnu posudu sa tetrahidrofuranom. Ovaj postupak rezultira potpunim razdvajanjem veziva, bakra, fiberglasa. Čitav postupak gotov je za pola sata. Polimlečna kiselina zatim ispari upotrebom visokih temperatura i vodene kupke, pa je 98% hemikalija oporavljeno.

    “Upotreba biorazgradivih i lako reciklabilnih polimera kao veziva za proizvodnju matičnih ploče otvara nove mogućnosti za zaštitu životne sredine, kao i čuvanje resursa. Cilj je da maksimalno oporavimo dragocene materijale kao što je zlato”, kaže jedan od istraživača.

    On procenjuje da jedna tona korišćenih matičnih ploča sadrži 130 kg bakra, 1,38 kg srebra, 0,35 kg zlata i 0.21 kg paladijuma. Ovi metali čine više od 80% ekonomske vrednosti proizvoda.

  • Rusko ministarstvo energije odobrilo je tranzit kazahstanske nafte u Njemačku

    Rusko ministarstvo energije odobrilo je tranzit kazahstanske nafte u Njemačku

    Ruske vlasti potvrdile su količine kazahstanske nafte za transport glavnim naftovodima za prvo tromjesečje 2023. godine, saopćila je novinarska služba kompanije Kaztransoil.

    “Kaztransoil JSC dobio je potvrdu Ministarstva energije Ruske Federacije za transport 300.000 tona kazahstanske nafte u prvom tromjesečju 2023. kroz sistem magistralnih naftovoda Transneft PJSC u smjeru tačke isporuke nafte Adamova Zastava za daljnju isporuka u Njemačku”, stoji u saopćenju za javnost.

    Naglašava se da se ti podaci nalaze u izvatku iz rasporeda tranzita nafte iz zemalja ZND-a kroz Rusiju, koji je odobrilo Ministarstvo energije.

    Transport će se odvijati na temelju međuvladinog sporazuma između Rusije i Kazahstana iz 2002. godine.

    Transneft je 29. decembra objavio da je primio zahtjev od Kaztransoila za rezervaciju dodatnih kapaciteta naftovoda Družba za tranzit u Njemačku u količini od 1,2 miliona tona za cijelu 2023. godine. Naglašeno je da te količine moraju odobriti ministarstvo energije.

    U septembru se doznalo da Berlin pregovara s Astanom o kupovini nafte za rafineriju u gradu Schwedtu koja bi zamijenila ruske sirovine. Te su količine trebale biti isporučene naftovodom Družba. Sada Kazahstan koristi tranzit kroz Družbu, šaljući oko deset miliona tona u smjeru luke u Ust-Lugi.

  • Zelenski otpustio ambasadora Ukrajine u Kazahstanu, za sve kriv skandalozni intervju

    Zelenski otpustio ambasadora Ukrajine u Kazahstanu, za sve kriv skandalozni intervju

    Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski potpisao je odluku o smjeni ukrajinskog ambasadora u Kazahstanu Petra Vrublevskog, a čini se kako je za ovu odluku najveći “krivac” intervju koji je Vrublevski dao medijima.

    Naime, još krajem augusta, Vrublevski je u intervjuu za kazahstanske medije govorio o stanju u Ukrajini te je objasnio kako se Ukrajinci trude da ubiju što više Rusa.

    “Pokušavamo da ubijamo što je više moguće. Što više Rusa ubijemo sada, to će manje naša djeca morati da ubijaju”, rekao je Vrublevski u tom intervjuu.

    Nakon ove izjave, prve reakcije stigle su iz Rusije, a glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova izjavila je kako ovakve riječi može uputiti samo ambasador iza kojeg stoji “teroristički režim”.

    Povodom ove izjave, Vrublevski je pozvan i u Ministarstvo vanjskih poslova Kazahstana gdje je morao objasniti svoje izjave. Tokom sastanka, iz kazahstanskog ministarstva su naglasili kako je ponašanje Vrublevskog neprihvatljivo, ukoliko se u obzir uzme činjenica da je on ambasador strane države.

    Nakon razgovora, Vrublevski je uputio izvinjenje, ali su kazahstanske vlasti aktivno radile na tome da ambasador napusti državu.

    “Početkom oktobra, Kazahstan je najavio da će Vrublevski napustiti zemlju. Istovremeno, postojao je dogovor s Ukrajinom da ona sama opozove ambasadora ukoliko ne žele da on bude protjeran iz države odlukom kazahstanskih vlasti”, prenose ukrajinski mediji.

  • Putin otvoreno zaprijetio “bratskoj naciji” da su sljedeći plijen?

    Putin otvoreno zaprijetio “bratskoj naciji” da su sljedeći plijen?

    Bivše sovjetske zemlje dio su ruske sfere i riskiraju sudbinu Ukrajine ako krenu protiv Kremlja, insinuirao je Vladimir Putin.

    Ruski predsjednik to je dao do znanja dok je bio na pozornici s čelnikom Kazahstana, Kasim-Žomartom Tokajevim, koji je u petak tijekom panel diskusije u sklopu gospodarskog foruma u Sankt Peterburgu rekao da ne priznaje dvije proruske pobunjeničke regije u ukrajinskom Donbasu te da “kvazidržave”, kako ih je nazvao, nema ni namjeru priznavati jer bi to onda značilo da bi, kada bi se svakome dalo pravo na odcjepljenje, danas na svijetu bilo 500-600 država, a to bi svakako po njemu bio – haos, izvještava Telegraph.

    Putin je mirno sjedio, a onda je, nedugo nakon Tokajevljeve izjave, u odgovoru na nepovezano pitanje, kazao da je Sovjetski Savez, u čijem je sastavu bio i današnji Kazahstan, pokrivao identičan teritorij koji je pokrivala i “povijesna Rusija”.

    “Što je Sovjetski Savez? Istorijska Rusija”, rekao je Putin skupivši usnice.

    Nastavio je mirno hvaliti Kazahstan kao “bratsku naciju” prije nego je dodao slabo prikrivenu prijetnju: “Ista stvar se mogla dogoditi s Ukrajinom, apsolutno, ali oni nam nisu htjeli biti saveznici.”

    Jedan analitičar iz Nur-Sultana, glavnog grada Kazahstana koji se nekoć zvao Astana, dopisniku Telegrapha je rekao da je Tokajev “ponizio Putina pred njegovim pristalicama” kao i da Putinovu prijetnju smatra realnom. “Dao mu je do znanja da bi Kazahstan mogao biti sljedeći ruski plijen.”

    Drugi kazahstanski komentator rekao je: “On kaže da, ako smo dobri susjedi, to je u redu. Ali ako ne budeš na liniji i kreneš prozapadno, možemo osvojiti tvoju zemlju jer je naša.”

    Maximilian Hess s Instituta za istraživanje vanjske politike u Philadelphiji ističe da je Tokajev posebno ranjiv jer se u siječnju oslanjao na Putinovu potporu kako bi porazio suparnike u borbi za vlast u Kazahstanu. Tada je Putin u Kazahstan poslao i vojsku da obrani Tokajevljev režim koji se zaljuljao zbog nasilnih prosvjeda nakon drastičnog poskupljenja autoplina.

    “Ovo je jasna prijetnja. Tokajev nema domaću utvrdu moći i od siječnja zna da ovisi o Putinu”, komentirao je Hess, prenosi Jutarnji.

    Ostali kazahstanski analitičari bili su nešto skeptičniji, rekavši da bi se Tokajev suprotstavio Putinu zbog Ukrajine samo da je bilo vrijedno rizika i da je ruska invazija na Kazahstan malo vjerojatna.

    “Kazahstan je već čvrsto ukorijenjen u ruskoj sferi utjecaja. Putin ne treba ponovno nametati granice SSSR-a kako bi ga kontrolirao”, rekao je kazahstanski politički analitičar Dimaš Alhanov.

    Međutim, gledano sa sjevera Kazahstana, invazija se ne čini kao apstraktan koncept.

    “To je vrlo stvaran strah i Rusiji bi bilo lako kada bi se upustila u to”, rekao je Viktor, vlasnik trgovine zavjesama u Oralu, gradu od 300.000 ljudi koji je 75 kilometara udaljen od granice s Rusijom.

    “Stavovi ljudi sada su jači i ne razgovaraju jedni s drugima. Ruska propaganda je sada tako jaka. Rusi su ovdje mislima i srcem preko granice, s Putinom”, kaže Viktor, referirajući se na činjenicu da je u njegovu gradu trećina stanovnika ruskog porijekla.

    Velike zgrade koje se nižu uz glavnu ulicu u Oralu podsjetnik su da je nekada tu bio rub ruskog carstva. Otprilike trećina stanovništva su Rusi, što je uobičajeno za gradove u sjevernom Kazahstanu, iako većinu zemlje čine etnički Kazahstanci.

    Kazahstan je zemlja bogata mineralima, a mnoga ležišta metala i rijetkih ruda nalaze se na sjeveru zemlje. Jedan od najvećih naftnih i plinskih projekata, Karačaganak – u kojem je Shell dioničar – nalazi se u blizini Orala.

    Kazahstanska vojska je siromašna i ne može se mjeriti s ruskom, čak ni u oslabljenom stanju, a Rusija im svako toliko zaprijeti. Tako je i Putinov šef diplomacije Sergej Lavrov i maju optužio Kazahstan da na svom teritoriju Amerikancima dopušta da grade biolaboratorije koji mogu biti iskorišteni za razvijanje naoružanja. Takve su optužbe dotad bile učestale na račun država prema kojima je Moskva neprijateljski nastrojea, kao što su Ukrajina i Gruzija.

  • Uhapšen strani agent u Kazahstanu, planirao atentat na predsjednika

    Uhapšen strani agent u Kazahstanu, planirao atentat na predsjednika

    Kazahstanska kontraobavještajna služba je objavila kako su u glavnom gradu Nur-Sultanu uhapsili stranog agenta koji je planirao da izvrši atentat na predsjednika ove države.

    Kako su objavili iz državne sigurnosne agencije Kazahstana (KNB), strani agent je planirao da izvrši atentat na predsjednika Kassyma-Jomarta Tokayeva i niz visokih državnih zvaničnika.

    Prema optužbama, uhapšeni je planirao i da izvrši terorističke napade na pripadnike agencija za sprovođenje zakona.

    Prema izvještajima iz kazahstanskih medija uhapšeni je priznao da je radio za interese strane države ali još uvijek nije objavljeno koje.

    Početkom godine Kazahstan je bio pogođen protestima koji su od strane vlasti okarakterisani kao pokušaj državnog udara i svrgavanja predsjednika. U smirivanju nemira po pozivu Tokayeva bila je uključena i ruska vojska.

  • Okrenuli Putinu leđa? Nekad najbliži saveznik odbio da pošalje vojsku u Ukrajinu

    Okrenuli Putinu leđa? Nekad najbliži saveznik odbio da pošalje vojsku u Ukrajinu

    Kazahstan, jedan od najbližih saveznika Rusije, odbio je zahtev da se njegove trupe pridruže u Ukrajini, objavili su kazahstanski funkcioneri, prenosi NBC.

    Osim toga, bivša sovjetska republika rekla je da ne priznaje nezavisnost separatističkih republika Donjecka i Luganska koje je pre nekoliko dana priznao Vladimir Putin.

    NBC u svom liveblogu piše kako je ovo “iznenađujući potez tradicionalnog saveznika Rusije” te da su potez podržale Sjedinjene Države.”Pozdravljamo najavu Kazahstana da neće priznati LPR i DPR”, stoji u saopštenju Vijeća za nacionalnu sigurnost. “Takođe pozdravljamo odbijanje Kazahstana da pošalje svoje snage da se pridruže Putinovom ratu u Ukrajini.”

  • Tokajev objasnio zašto je naredio da vojska puca na građane: Svi su se bojali preuzeti odgovornost

    Tokajev objasnio zašto je naredio da vojska puca na građane: Svi su se bojali preuzeti odgovornost

    Predsjednik Kazahstana Kasim-Žomart Tokajev u intervjuu za kazahstanski mediji Khabar 24 osvrnuo se nas nedavne nasilne demonstracije u Kazahstanu te je objasnio zašto je naredio vojnicima da pucaju na naoružane demonstrante bez upozorenja.

    On je svoju odluku opravdao činjenicom da su se službenici za provođenje zakona plašili da preuzmu odgovornost za upotrebu oružja tokom nereda koji su izbili početkom januara. Zbog toga je, kako kaže, na sebe preuzeo odgovornost o donošenju takve odluke.

    “Šefovi agencija za provođenje zakona bojali su se preuzeti odgovornost. Potpuno je izostala inicijativa. Rekao sam im, da su maršal Rokosovski (sovjetski vojni zvaničnik op.a.) ili Georgij Žukov za sve svaki dan pitali Staljina, da li bi dobili Drugi svjetski rat ili ne? Bio je to pravi rat i morali su preuzeti odgovornost”, rekao je Tokajev.

    On je također naglasio kako su zakoni u Kazahstanu takvi da sputavaju službenike u određenim aktivnostima.

    “Naši zakoni su takvi da su sputavali službenike prilikom provođenja zakona u ovakvim situacijama. Stoga sam rekao da moramo otvoriti vatru kako bismo ubili bandite”, zaključio je Tokajev.

    On se tokom intervjua osvrnuo i na ulogu mirovnih snaga Organizacije dogovora o kolektivnog bezbjednosti (ODKB) koje su stigle u Kazahstan tokom demonstracija, a koje su mahom činili ruski vojnici.

    “Uključivanje ODKB-a obavljeno je u skladu s ugovorima koje smo potpisali unutar organizacije. Sve je bilo potpuno legalno. Od početka je bilo naznačeno da će mirovne snage obavljati sigurnosne funckije, odnosno zaštitu strateških objekata”, rekao je Tokajev.

    Podsjetimo, prvih dana januara 2022. godine brojni demonstranti su izašli na ulice Kazahstana nezadovoljni cijenama goriva i plina u državi. Demonstracije su vrlo brzo prerasle u oružani sukob između vojske i policije s jedne te građana s druge strane.

    Na teritoriji Kazahstana vrlo brzo je uvedeno vanredno stanje, a vlada je smijenjena. Predsjednik Tokajev naredio je uvođenje regulacije prodajnih cijena goriva te je demonstrante nazvao plaćenicima koji su uz pomoć vanjskih faktora nastojali izvršiti državni udar.

    Kao rezultat protesta, kazahstanske službe pokrenule su ukupno 695 krivičnih predmeta protiv onih građana za koje se smatra da su učestvovali u protestima ili bili dio organizacije.

  • Okončano vanredno stanje u svim regionima Kazahstana

    Okončano vanredno stanje u svim regionima Kazahstana

    • Vanredno stanje koje je bilo uvedeno u Kazahstanu tokom nemira početkom mjeseca isteklo je večeras u ponoć po lokalnom vremenu (20.00 časova po srednjoevropskom).

    Kazahstanske vlasti objavile su da su red i vladavina zakona ponovo uspostavljeni u svim regionima, ali da se antiterorističke operacije nastavljaju u nekoliko oblasti, prenio je TASS.

    Nemiri su počeli 5. januara, a predsjednik Kasim Žomart Tokajev proglasio je vanredno stanje u cijeloj zemlji do 19. januara u ponoć. U istom periodu na snazi je bio policijski čas od 23.00 do 7.00 časova.

    Nakon što se situacija stabilizovala, vlasti su postepeno ukidale vanredno stanje od 12. januara u određenim oblastima.

    Crvena uzbuna i dalje je na snazi u Almatiju, najvećem gradu u zemlji, gdje se nastavljaju antiterorističke operacije.

  • Kazahstanska policija uhapsila skoro 2.000 ljudi u neredima

    Kazahstanska policija uhapsila skoro 2.000 ljudi u neredima

    Kazahstanski policajci uhapsili su skoro 2.000 ljudi u Almatiju zbog učešća u nezakonitim aktivnostima, pljačkama i drugim krivičnim djelima, saopštila je danas kancelarija komandanta Almatija.

    “Uhapšeno je ukupno 1.925 učesnika u nezakonitim radnjama, pljačkama i drugim zločinima. Oduzeto je ukupno 38 komada malokalibarskog oružja i 1.486 municije”, navodi se u saopštenju, a prenosi ruska agencija TASS.

    U nekoliko kazahstanskih gradova su 2. januara izbili protesti zbog skoka cijena goriva, koji su eskalirali u masovne nerede u kojima je, nekoliko dana kasnije, zapaljeno nekoliko vladinih zgrada koje su prethodno opljačkane.

    U nasilju su povrijeđene hiljade ljudi, a zasad nije poznat broj poginulih, prenosi Tanjug.