Oznaka: južna koreja

  • Formalni prekid svih veza između dvije Koreje

    Formalni prekid svih veza između dvije Koreje

    Sjevernokorejska vlada je proteklih nedjelja povukla nekoliko poteza kojima je fizički i simbolično prekinula i ono malo veza koje je imala sa južnim susjedom. Ona je time okončala višedecenijsku politiku koja je, bar formalno, kao cilj isticala ujedinjenje korejskog naroda sa obje strane 38. paralele.


    Sve je, čini se, počelo govorom lidera Kim Džong Una u skupštini sredinom januara, kada je izjavio da njegova zemlja treba da odustane od svih koncepata koji podrazumijevaju zbližavanje i detant s Južnom Korejom, poput “ponovnog ujedinjenja” ili “pomirenja”, i zatražio od poslanika da odobre promjene u ustavu kojima bi Južna Koreja bila označena kao primarni protivnik i glavni neprijatelj, piše RTS.

    Kim je poslanicima sugerisao, i uopšte svojim sunarodnicima, da prestanu da Južnokorejce nazivaju “zemljacima” i čak rekao da bi Skupština u Pjongjangu mogla da razmotri uvođenje u ustav odredbe kojom se u slučaju izbijanja rata na Korejskom poluostrvu kao cilj države definiše zauzimanje čitave teritorije južnog susjeda.

    Raskid veza i uklanjanje simbola zbližavanja
    Nakon tog govora ukinuti su Komitet za miroljubivo ujedinjenje zemlje i druga politička tijela zadužena za međukorejsku saradnju i presječena pruga koja je vodila do granice sa Južnom Korejom.

    Narodna skupština Demokratske Narodne Republike Koreje početkom februara je izglasala i ukidanje svih zakonskih akata koji su podržavali ekonomske veze sa južnim susjedom.

    Među njima je, ističu mediji u istočnoj Aziji, i onaj koji se odnosio na turistički projekat u okviru kojeg je oko dva miliona južnokorejskih turista posjetilo sjevernokorejsku planinu Kumgang krajem devedesetih i početkom dvijehiljaditih godina.

    Mada u realnosti obustavljen još davne 2008. godine, nakon incidenta u kojem su sjevernokorejske snage bezbjednosti usmrtile stariju južnokorejsku građanku koja je vjerovatno slučajno zalutala u prostor pod kontrolom vojske, taj projekat, koji je početkom ovog vijeka predstavljao simbol saradnje i uzlaznih odnosa između dvije zemlje, do početka ovog mjeseca i dalje je postojao na papiru.

    Južnokorejski mediji govore i o tome da satelitski snimci pokazuju da je proteklih dana u sjevernokorejskoj prijestonici Pjongjang uklonjen još jedan važan simbol zbližavanja dviju zemalja korejskog naroda s početka ovog vijeka – spomenik po imenu “Luk ujedinjenja” koji je, prikazujući dvije žene u nacionalnoj nošnji koje zajedno drže kartu Korejskog poluostrva, izražavao stremljenje ka njegovoj ponovnoj političkoj integraciji.

    U svom prošlomjesečnom govoru u parlamentu posvećenom potpunom konceptualnom, političkom i psihološkom razlazu s Jugom, šef Radničke partije i države Kim Džong Un dotakao se tog spomenika, postavljenog na južnom ulazu u grad 2001. godine, kao jednog od anahronizama koji bodu oči.

    Privremeno otopljavanje odnosa
    Sve navedeno ne ostavlja sumnje da je Sjeverna Koreja napustila višedecenijsku formalnu politiku zbližavanja usmjerenog ka ujedinjenju u budućnosti, koja je formulisana zajedničkim kominikeom još 1972. godine, i to na inicijativu tadašnjeg sjevernokorejskog predsjednika Kim Il Sunga.

    Smatra se da je bio odlučio da poboljša odnose sa južnim susjedom zbog zabrinutosti da bi usljed (tadašnjeg) političkog zbližavanja Vašingtona i Pekinga mogao da izgubi vojnu i ekonomsku podršku Kine.

    Prvi pravi, konkretni koraci u pravcu političkog i ekonomskog zbližavanja dvije Koreje, međutim, preduzeti su tek početkom ovog vijeka, nakon što su se u junu 2000. godine prvi put lično sastali lideri tih ideološki i vojno suprotstavljenih država, Kim Džong Il i Kim De Džung.

    U ekonomskom smislu, konkretni plod tog susreta bila je industrijska zona Kesong, desetak kilometara unutar Sjeverne Koreje, u kojoj je do 2016. radilo više od 100 južnokorejskih preduzeća, koja su zapošljavala više od pedeset hiljada sjevernokorejskih radnika.

    To privremeno otopljavanje odnosa omogućilo je i pojedinim porodicama sa obje strane granice da se sretnu poslije nekoliko decenija razdvojenosti.

    Okretanje leđa Kima politici djeda i oca
    I mada je istina da je diskurs o ponovnom ujedinjenju i izmirenju u prošlosti najčešće bio mrtvo slovo na papiru i da su pomenuti zajednički ekonomski poduhvati uglavnom bili projekti koje su “gurale” južnokorejske vlade koje je formirala tamošnja Demokratska partija, te da suštinski nisu imali podršku konzervativaca, analitičare u regionu brine činjenica da je Kim Džong Un sada i zvanično okrenuo leđa politici svog djeda i oca.

    Ovih dana u istočnoj Aziji se stoga puno piše o razlozima za to, pogotovo u svjetlu izjave predsjednika Republike Koreje Jun Sok Jola, koji je kritikujući predstojeće formalno proglašenje svoje države za neprijatelja kao antinacionalno, rekao i da nije sasvim jasno šta se nalazi iza te promjene političkog kursa Sjeverne Koreje.

    U pokušaju da nađu odgovor na to pitanje, analitičari u Istočnoj Aziji najprije navode činjenicu da je Sjeverna Koreja, kroz nekoliko sastanaka na najvišem nivou sa ruskim liderima prošle godine, uspjela da od Moskve obezbijedi ekonomsku pomoć i transfer važnih vojnih tehnologija.

    One su joj, smatra se, omogućile da uspješno lansira svoj prvi vojni satelit i poboljša dizajn podmornica, tako da na njih može da smjesti više projektila sposobnih da nose nuklearne bojeve glave.

    Kada je riječ o ekonomiji, vjeruje se da je Moskva obećala sjevernokorejskim partnerima stabilno snabdijevanje naftom i hranom, te da je počela da odmrzava nekoliko desetina miliona američkih dolara sjevernokorejskog novca koji je bio na čuvanju u Rusiji a koji je bio zamrznut u skladu sa sankcijama Ujedinjenih nacija uvedenim protiv komunističke zemlje zbog njenog nuklearnog i raketnog programa.

    Sateliti, bombe, rakete i podmornice
    Vojni sateliti su od suštinskog značaja za bezbjednost komunističke države jer, mada posjeduje nuklearne bombe i rakete srednjeg i dugog dometa koje može da lansira na teritoriju najvećeg geopolitičkog protivnika SAD, do sada nije mogla da precizno i uspješno prati kretanje američkih udarnih grupa oformljenih oko nosača aviona ili da prikupi informacije o uporištima sa nuklearnim silosima i drugim važnim vojnim metama u SAD.

    To praktično znači da nije mogla da efikasno upotrijebi oružje koje posjeduje u slučaju da bude napadnuta.

    Takođe, podmornice su vrlo bitne, ne samo zato što mogu da se približe obali neprijatelja i vežu za sebe dio njegovih izviđačkih i pomorskih snaga, već i stoga što nude opciju uzvratnog udara, čak i ako protivnik uspije da intenzivnim raketiranjem i bombardovanjem prvi neutrališe kopnene nuklearne snage komunističke države, upravo bi podmornice, ako ostanu uspješno prikrivene, bile te koje bi ga kaznile razornim nuklearnim odgovorom.

    Ruska pomoć i pažnja svijeta
    Argument je, dakle, taj da je vlada u Pjongjangu zahvaljujući ruskoj pomoći stekla ekonomsku sigurnost i pouzdanje u sopstvenu snagu da se vojno odupre eventualnoj zajedničkoj agresiji Južne Koreje i SAD, i da je to razlog zašto se ona sada osjeća dovoljno samouvjerenom da raskine i ono malo preostalih veza koje je imala sa Seulom.

    I mada to mišljenje ima smisla, ono zapravo objašnjava zašto Pjongjang može sada sebi da priušti da objavi da se odriče ujedinjenja, ali možda ne otkriva u potpunosti i zašto je on tu mogućnost zaista iskoristio.

    Dok pojedini južnokorejski i japanski analitičari zagovaraju tezu da je sjevernokorejski režim željan međunarodne pažnje i da mu ne odgovara to što je fokus svjetske javnosti usmjeren na ukrajinsko i palestinsko pitanje, drugi, naročito američki, u skorašnjim oštrim riječima i djelima Kim Džong Una vide nastojanje da se, u susret predsjedničkim izborima u SAD, stvori izvijestan manevarski prostor za pregovore sa sljedećom administracijom u Vašingtonu.

    Ona bi mogla biti republikanska ako vjerovatni kandidat te stranke, bivši predsjednik Donald Tramp ne bude izbačen iz trke prisilnim (zakonskim) sredstvima.

    Upravo bi bio taj koji je inicirao sastanke i razgovore sa Kim Džong Unom, čije su rezultate, smatraju mnogi komentatori u SAD, ironično kasnije potkopali neokonzervativci iz njegove sopstvene vlade.

    Kada su u pitanju međunarodni odnosi, krajnji cilj režima u Pjongjangu je da Sjeverna Koreja bude priznata kao nuklearna sila, te da činjenica da razvija nuklearno i raketno naoružanje više ne bude uzimana kao izgovor za ekonomske sankcije.

    Dakle, priznanje prava na sopstvenu nezavisnu politiku u oblasti odbrane i uklanjanje prepreka za ekonomski razvoj ono su čemu stremi rukovodstvo u Pjongjangu.

    U tom smislu, postizanje nekakvog vojnopolitičkog sporazuma sa SAD, jedne vrste garancija o međusobnom nenapadanju, jeste esencijalno, pa mišljenje da Kim drži jedno oko na političkim događajima u SAD dok zaoštrava retoriku prema Jugu nije bez osnova.

    Prisustvo američkog nuklearnog oružja
    Međutim, do promjene kursa u formalnoj politici Pjongjanga došlo je na samom početku ove godine, čitavih 12 mjeseci prije ustoličenja novog predsjednika u Bijeloj kući.

    Zato je možda razložnije pretpostaviti da je, prije svega, podstaknuta potezima vlade u Seulu, naročito sve učestalijim zajedničkim vojnim manevrima južnokorejske, američke i japanske vojske u južnokorejskom vazdušnom prostoru u kojima učestvuju teški američki bombarderi “B-1B” i “B-52”, koji uvježbavaju ofanzivni udar na Sjevernu Koreju.

    U Seulu su na vlasti konzervativci, koji su poznati po svom izrazito antikomunističkom stavu, čvrstoj, beskompromisnoj politici prema sjevernom susjedu i lojalnosti Vašingtonu.

    Vlada južnokorejskog predsjednika Jun Suk Jola vratila je i produbila obavještajnu i vojnu saradnju sa Japanom i prošle godine dogovorila sa Vašingtonom da američki bombarderi i podmornice, naoružani projektilima sa nuklearnim glavama ulaze u južnokorejske teritorijalne vode i vazdušni prostor.

    Čak je izborila pravo da južnokorejsko političko i vojno rukovodstvo pritom imaju uticaj na to kada i gdje će američko nuklearno oružje biti unošeno.

    Vlada u Seulu je sve to učinila radi odvraćanja jer ne posjeduje sopstveno nuklearno oružje, ali je time, moguće, u očima vrha u Pjongjangu na neki način poremetila relativnu vojnu ravnotežu na poluostrvu.

    Slabosti i prednosti
    Naime, južnokorejske, američke i japanske snage posjeduju ogromnu prednost u odnosu na Sjevernu Koreju kada je u pitanju konvencionalno naoružanje, naročito vazduhoplovstvo i mornarica, te imaju sposobnost vrlo snažnog koordinisanog udara.

    Pjongjang je tome parirao razvojem nuklearnog oružja i raketa koje mogu da dosegnu američke baze u Japanu i drugde u zapadnom Pacifiku, pa i teritorije samih Sjedinjenih Država – ta nuklearna moć trebalo je da nadomjesti inferiornost Sjeverne Koreje u konvencionalnom naoružanju i ekonomskoj snazi i da održi status kvo.

    S druge strane, Južna Koreja se, naravno, i ranije oslanjala na američki nuklearni kišobran, ali je to, u periodu od okončanja Hladnog rata do prošle godine (bar formalno) podrazumijevalo da bi SAD vršile nuklearni udar na eventualnog južnokorejskog protivnika sa podmornica u međunarodnim vodama ili svojih baza u Pacifiku, ali ne i sa same teritorije Južne Koreje, i to bez ikakvog upliva korejskog rukovodstva u lanac odlučivanja u vezi s tim udarom.

    To je Sjeveru davalo nešto više vremena za odbrambenu reakciju i pružalo mu uvjerenje da izgradnjom interkontinentalnih raketa koje mogu da dosegnu teritoriju SAD može da odvrati Vašington od nuklearne pomoći Seulu i tako unese razdor u vojni savez te dvije prijestonice.

    Međutim, sada kada su američke nuklearne bombe opet na teritoriji i u vazdušnom prostoru Republike Koreje, a u njihovom raspoređivanju uticaj imaju i južnokorejski generali, prijetnja po Sjever je veća nego ranije.

    Moguće je zato da su neki od razloga zašto Pjongjang sada naglašava potpuni raskid sa Jugom i odbacuje ujedinjenje i u teoriji, to što želi da snažno izrazi nezadovoljstvo tvrdim spoljnopolitičkim kursom južnokorejskih konzervativaca i izvrši pritisak na vlasti u Seulu da odustanu od daljeg jačanja vojnih veza sa Vašingtonom, posebno vježbi uz sjevernokorejsku granicu u kojima učestvuju američki bombarderi sposobni da nose nuklearne bombe.

  • Sjeverna Koreja ispalila oko 200 artiljerijskih granata u blizini granice sa Јužnom Korejom

    Sjeverna Koreja ispalila oko 200 artiljerijskih granata u blizini granice sa Јužnom Korejom

    Severna Koreja jutros je u okviru vojne vježbe ispalila oko 200 artiljerijskih granata u vode kod svoje zapadne obale, saopštila je vojska Јužne Koreje.

    Generalštab južnokorejske vojske saopštio je da je detektovao artiljerijsku paljbu sjeverno od granične linije demilitarizovane zone, de fakto pomorske granice dvije države, prenosi Јonhap.

    Tampon zona je postavljena u okviru međukorejskog vojnog sporazuma potpisanog 19. septembra 2018. godine, kako bi se smanjile granične tenzije.

    Јužna Koreja je sjevernokorejske vežbe nazvala provokacijom, a u ovom incidentu nije prijavljena nikakva šteta.

  • Lider opozicije u Južnoj Koreji izboden u vrat tokom obilaska grada, sve pratile i TV kamere

    Lider opozicije u Južnoj Koreji izboden u vrat tokom obilaska grada, sve pratile i TV kamere

    Lider glavne opozicione stranke u Južnoj Koreji Lee Jae-myung uboden je nožem u vrat tokom posjete gradu Busanu.
    Prema pisanju CNN-a, političar je uboden nožem u vrat tokom obilaska gradilišta novog aerodroma.

    Lee Jae-myung je razgovarao sa novinarima kada je napadnut, a prema prvim informacijama napadač ga je ranio nožem na lijevoj strani vrata.

    “Lee je pretrpio oštećenja vratne vene. Ubrzo će biti podvrgnut operaciji”, naveli su članovi njegovog tima.

    Ipak, na svu sreću, povrede nisu opasne po život.

    Policija je odmah nakon napada napadača oborila na zemlju te su ga uhapsili. Napadač je prvobitno prišao političaru te je tražio autogram, a zatim ga je napao nožem.

    Predsjednik Južne Koreje Yoon Suk Yeol izrazio je duboku zabrinutost za sigurnost Leeja nakon napada.

    “Takvo nasilje ne bi trebalo tolerisati ni pod kojim okolnostima. Želimo da policija brzo istraži slučaj”, saopšteno je iz kabineta predsjednika Južne Koreje.

  • Sjeverna Koreja planira napad kao Hamas?

    Sjeverna Koreja planira napad kao Hamas?

    Sjeverna Koreja se priprema za mogućnost iznenadnog napada na Južnu Koreju koristeći taktiku palestinske grupe Hamas.

    To je izjavio načelnik generalštaba vojske Južne Koreje Kang Šin-čeol na parlamentarnom Odboru za nacionalnu odbranu.

    “Prema prvobitnoj proceni, Hamasova iznenadna operacija je bila uspešna. Izrael je pogođen hiljadama raketnih napada u kratkom vremenskom periodu. Zaštitni efekat Gvozdene kupole bio je minimalan”, naveo je Kang, prenosi agencija Jonhap.

    On je dodao da je izraelski granični sistem neutralisan i da obaveštajne službe poput Mosada nisu uspele da predvide iznenadni napad.

    “Iznenadni napad, korišćenjem taktike Hamasa, uključujući diverzifikaciju metoda napada i korišćenje ranjivosti u naprednim odbrambenim sistemima je očekivani scenario kojem bi Severna Koreja mogla da pribegne”, rekao je Kang, napominjući da bi Severna Koreja mogla da okupira graničnu teritoriju i uzme taoce kako bi eskalirala i podstakla pregovore.

    Kang je napomenuo da bi artiljerija velikog dometa i dronovi mogli da se koriste protiv iznenadnog napada Severne Koreje.

    On je naglasio da se jedinice koje se mogu infiltrirati kopnom, morem ili vazduhom mogu eliminisati kroz sisteme odbrane prednjih baza, operacije integrisane odbrane, operacije protivpomorskih snaga specijalnih operacija i zajedničke operacije protivvazdušne odbrane.

    Takođe, dodao je da, čak i ako Severna Koreja napadne velikim brojem dronova, oni mogu biti identifikovani i oboreni kroz zajedničke operacije protivvazdušne odbrane.

    Tokom sastanka južnokorejskog predsednika Mun Džae-ina i severnokorejskog lidera Kim Džong-una 19. septembra 2018. godine potpisan je vojni sporazum o smanjenju napetosti na Korejskom poluostrvu.

    Od tada nije bilo ozbiljnijih okršaja između dve zemlje, osim u novembru prošle godine kada je Severna Koreja ispalila projektil na naseljeno južnokorejsko ostrvo u blizini pomorske granice.

    U januaru ove godine pet severnokorejskih dronova ušlo je u vazdušni prostor Južne Koreje, a predsednik te zemlje Jun Seok-jol rekao je da bi ta zemlja mogla da raskine sporazum o smanjenju napetosti u odnosima sa severnim susedom.

    Nakon iznenadnog napada Hamasa na Izrael, južnokorejski ministar odbrane Šin Von-sik najavio je da će tražiti suspenziju međukorejskog vojnog sporazuma iz 2018, sa ciljem da se nastavi praćenje kretanja trupa Severne Koreje i pripremi se za mogući napad.

  • Rusija i Kina obavile zračnu vježbu, Japan i Južna Koreja oglasili uzbunu i podigli avione

    Rusija i Kina obavile zračnu vježbu, Japan i Južna Koreja oglasili uzbunu i podigli avione

    Ruske i kineske oružane snage obavile su zajedničku zračnu patrolu iznad azijsko-pacifičke regije, a u ovoj vježbi su učestvovali borbeni avioni i bombarderi. Međutim, vježba je rezultirala uzbunom u Japanu i Južnoj Koreji.

    Vježba je počela u utorak i završena je u srijedu, potvrdilo je rusko ministarstvo odbrane, kao i njihove kolege iz Kine. Iz Moskve je saopćeno da je misija trajala oko osam sati.

    “Zračna grupa se sastojala od Tu-95MS strateških bombardera Ruskih zračnih snaga i XIan H-6K strateških bombardera Kineskih zračnih snaga, koji su obavili patrolu iznad voda Japanskog i Istočnog kineskog mora te zapadnog dijela Pacifika”, navodi se u saopćenju ruske vojske.

    Rusko ministarstvo odbrane je objavilo snimak vježbe na kojem se vidi kako borbeni avioni i bombarderi polijeću s aerodroma u Kini te lete u formaciji.

    Strateškim bombarderima su se pridružili ruski Su–30SM i Su-35S borbeni avioni, kao i kineski Shenyang J-11B, koji su predstavljali pratnju i zaštitu većim avionima. Kineski avion je baziran na dizajnu modela Su-27 iz sovjetske ere, a čija se prva verzija pojavila 1985. godine.

    Rusi su naglasili da je vježba dio planova bolje vojne saradnje s Pekingom, ali da “nije usmjerena protiv trećih zemalja”.

    Međutim, iako Rusija tvrdi da su vježbe potpuno u skladu s međunarodnim zakonom, one su rezultirale uzbunom u Japanu i Južnoj Koreji. Nakon početka misije u utorak, pomenute dvije zemlje su podigle svoje avione tvrdeći da su ruski i kineski avioni letjeli preblizu njihovog zračnog prostora. Seoul je je uputio protest tvrdeći da je povrijeđena južnokorejska identifikacijska zona zračne odbrane.

    Japanske vlasti su navele da je prelet ruskih i kineskih aviona “jasna demonstracija sile” te da je “ozbiljno zabrinuo” Japan. Ipak, potvrđeno je da strani avioni nisu ušli na teritorij ove zemlje.

  • Počela vojna vježba

    Južna Koreja i Sjedinjene Američke Države otpočele su danas redovnu vojnu vježbu.

    Vježba je otpočela usled povećanih tenzija zbog severnokorejskih raketnih testova i “pooštrene retorike protiv saveznika”, objavila je južnokorejska agencija Jonhap.

    Vježba “Fridom šilds” bazirana je na kompjuterskoj simulaciji.

    Trajaće 11 dana, a kreiraće “realne” scenarije usled, kako navode zvaničnici iz Seula, sve većih pretnji Pjongjanga zbog testiranja raketa.

    Prolećna vežba počela je u ponoć po južnokorejskom vremenu, nakon što je Severna Koreja u nedelju testirala dve strateške krstareće rakete sa podmornice i izvela “vatrenu jurišnu vežbu” u četvrtak.

    “Fridom šilds” neće biti pauzirana za vikend, pa će to biti dosad najveća saveznička komandna vežba ikada.

    “Naša kombinovana vežba je defanzivnog tipa i ima za plan da odbrani Južnu Koreju od pocentijalne severnokorejske agresije”, saopštio je generalštab Južne Koreje.

    Očekuje se da će američka vojska poslati i nosač aviona na nuklearni pogon “USS Nimic”, za naknadne kombinovane pomorske vežbe sa južnokorejskim partnerima, a sve u vezi sa “Fridom šildsom”, dodali su zvaničnici iz Seula.

  • Kijev “gleda” u Seul: Odluke još nema

    Kijev “gleda” u Seul: Odluke još nema

    Južna Koreja još nije odlučila hoće li slati Ukrajini smrtonosno oružje, izjavio je premijer zemlje Han Dok Su u intervjuu za Si-En-En.

    “Mislim da to neće biti sada”, rekao je ministar.

    Han Dok Su je istakao da Seul, istovremeno, pruža podršku Kijevu na druge načine, istakavši da su odlučili da ove godine uvećaju podršku za 130 miliona dolara. Ranije je Južna Koreja isporučivala Kijevu humanitarnu pomoć i predmete vojne namjene, među kojima nije bilo oružja ni municije.

  • Podignuti borbeni avioni; uočeni ruski i kineski bombarderi

    Podignuti borbeni avioni; uočeni ruski i kineski bombarderi

    Južna Koreja podigla je danas borbene avione nakon što su dva kineska i šest ruskih aviona ušli u Identifikacionu zonu protivvazdušne odbrane (KADIZ) te zemlje.

    U saopštenju se navodi da su kineski bombarderi H-6 više puta ulazili i izlazili iz KADIZ, prenosi Rojters.Nekoliko sati kasnije, kako je saopšteno, ponovo su ušli u tu oblast iz pravca Japanskog mora zajedno sa ruskim ratnim avionima, među kojima su bili bombarderi TU-95 i lovci SU-35.

    Kako se navodi, letelice nisu povredile vazdušni prostor Južne Koreje.

  • Projektili su ispaljeni: Počinje invazija?

    Viši severnokorejski vojni zvaničnik optužio je SAD i Južnu Koreju za “agresivnu provokaciju” pokretanjem zajedničkih vežbi vazdušnih snaga ove nedelje.

    On je upozorio na posledice ako se vežbe pretvore u invaziju, javio je NK njuz, pozivajući se na državnu severnokorejsku medija.

    Maršal Korejske narodne armije (KPA) i član Prezidijuma Politbiroa Pak Džong Čon rekao je da “procenjuje da je Vašington odabrao kodno ime vojne vežbe Vigilant Storm kao znak ili poruku Pjongjangu” podsećajući na ofanzivu SAD na Irak iz 1991. , koja je nosila kodni naziv “Operacija Pustinjska oluja”, izvestio je državni glas Koreje.

    On je takođe rekao da veruje da su zajedničke vežbe deo američkih planova za “ukidanje vlade Severne Koreje”. U svojoj strategiji nacionalne odbrane objavljenoj prošle nedelje, SAD su upozorile da će “upotreba nuklearnog oružja Severne Koreje dokrajčiti režim”.

    “Ako SAD i Južna Koreja pokušaju da upotrebe oružje protiv nas, suočiće se sa šokantnim incidentom”
    Ali dok je Pak zahtevao od Vašingtona i Seula da obustave vežbe i rekao da je njihova nacionalna bezbednost u pitanju, on nije naveo konkretne akcije koje bi Pjongjang preduzeo ako se vežbe održe južno od međukorejske granice.

    “Ako Sjedinjene Države i Južna Koreja pokušaju da upotrebe oružje protiv nas bez straha, specijalna sredstva oružanih snaga DNRK odmah će izvršiti svoju stratešku misiju, a SAD i Južna Koreja će se suočiti sa šokantnim incidentom i platiti najstrašniju cenu u istoriji”, rekao je Pak u svojoj izjavi, ukazujući da će KPA napasti samo ako Severna Koreja bude napadnuta prva.

    Otprilike devet sati nakon te izjave, Severna Koreja je lansirala najmanje deset balističkih projektila u more kod istočne obale Južne Koreje, u onome što je vojska Republike Koreje nazvala “činom bez presedana” koji se “nikada i ni pod kojim okolnostima ne može tolerisati”. Seul je obećao “čvrst odgovor” na lansiranje i uzvratio sa tri precizna tzv. rakete zemlja-vazduh.

    Na televiziji se čula sirena za uzbunu.

  • Korejsko poluostrvo na rubu rata

    Korejsko poluostrvo na rubu rata

    Međusobne prijetnje SAD i Sjeverne Koreje više nisu samo verbalne, jer se, u kontekstu geopolitičke situacije, svijet polarizovao, pa su Moskva i Peking sada otvoreno na strani Pjongjanga, navode politički analitičari.

    Opasne vojne igre, u koje se uključuje sve više zemalja (Japan i Australija na primjer), a vjerovatno će im se, prije ili kasnije, priključiti i pojedine članice NATO-a iz Evrope, imaju sve nužne preduslove za eskalaciju.

    Pogotovo kada im se pridoda i Tajvan, jer je sve vidljivije kako SAD i njihovi azijski saveznici, prije svega Južna Koreja i Japan, vojnim vježbama i retorikom vrše pritisaka na Pjongjang.

    S druge strane Kina (tradicionalno) i, nakon dugo vremena, Rusija otvoreno staju na stranu Sjeverne Koreje i garantuju joj bezbjednost, navodi “Geopolitka.

    Jasno je da se iz nekog razloga nastoji destabilizovati ionako krhko stanje na Korejskom poluostrvu izvođenjem brojnih vježbi i protivvježbi.

    Sjevera Koreja lansira krstareće projektila, a SAD dovlače nosače aviona u nemirne vode nemirne regije, u kojoj se prelamaju interesi najvećih vojnih i nuklearnih sila svijeta.

    Zvanični Pjongjang optužuje Vašington da se priprema za nuklearni rat i da namjerno pogoršava stanje na Korejskom poluostrvu.

    Sjeverna Koreja prijeti SAD da će “platiti” ukoliko upotrijebe silu protiv nje.

    To se povezuje sa velikim vojnim vježbama koje su SAD i njihovi saveznici (ili “sateliti” kako iz naziva Pjongjang) preduzimali gotovo svakodnevno.

    Sjeverna Koreja na vojne vježbe svojih suparnika odgovara raketnim testiranjima. Tako je od 25. septembra izvršila devet testiranja, uključujući balističku raketu srednjeg dometa tipa “Hvaseong 12”, koja je preletjela Japan.

    U Pjongjangu navode da je raketa preletjela rekordnih 4,5 hiljade kilometara.

    To je izazvalo buru negodovanja, ali i zabrinutost Japana, koji se osjeća ranjivijim nego ikad.

    Pjongjang je u posljednje vrijeme intenzivirao i artiljeriska gađanja, vježbe vazdušnih snaga i taktičkih nuklearnih jedinica.

    Od početka godine Pjongjang je ukupno izvršio 28 lansiranja projektila, od kojih su tri bila krstareća.

    Nije teško zaključiti kako se bezbjednosno stanje u regionu pogoršava proporcionalno rastu napetosti između SAD i Zapada s jedne, i Rusije i Kine s druge strane, piše “Geopolitike”.