VRBAS Media

Oznaka: josep borrell

  • Blinken i Borrell: Svi trebaju poštovati i štititi institucije Bosne i Hercegovine

    Blinken i Borrell: Svi trebaju poštovati i štititi institucije Bosne i Hercegovine

    Američki državni sekretar Antony Blinken i šef vanjske i sigurnosne politike Evropske unije Josep Borrell poručili su danas da SAD i EU čvrsto stoje u podršci teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine.

    Povod za današnje zajedničko saopćenje je nedavni sastanak visokog predstavnika EU Josepa Borrella i američkog državnog sekretara Antonyja Blinkena prošle sedmice u Washingtonu.

    “EU i Sjedinjene Američke Države dogovorile su da će dodatno ojačati zajednički angažman na Zapadnom Balkanu u cilju podrške napretku regije na njenom evropskom putu”, navodi se na početku.

    Dalje ističu da su Evropska unija i Sjedinjene Američke Države ujedinjene u čvrstoj podršci teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine, kao i u zajedničkom radu na promicanju izborne i ustavne reforme i održavanju funkcionalnosti njenih državnih institucija.

    U saopćenju SAD i EU kažu da imaju ozbiljnu zabrinutost zbog sve glasnije retorike podjela u Bosni i Hercegovini.

    “Pozivamo sve strane da poštuju i štite državne institucije, nastave konstruktivan dijalog i poduzmu korake za napredak na putu integracije u EU, uključujući i relevantne reforme. EU i Sjedinjene Američke Države spremne su olakšati ove korake”, zaključeno je.

    Blinken i Borrell su naglasili punu podršku procesu proširenja Evropske unije koja je prioritet za cijeli Zapadni Balkan.

    “Ova regija pripada Evropskoj uniji. Bliža integracija će poboljšati stabilnost i doprinijeti prosperitetu ljudi u regionu. U tom kontekstu naglašavamo da bi pristupni pregovori s Albanijom i Sjevernom Makedonijom trebali početi bez odlaganja”, saopćeno je.

  • Borelj: Ništa sporno u sporazumu Mađarske i “Gasproma”

    Borelj: Ništa sporno u sporazumu Mađarske i “Gasproma”

    Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj rekao je da energetski sporazum mađarske i ruske kompanije “Gasprom” ne krši zakone EU.

    “Članice imaju slobodu da sklapaju bilateralne sporazume. Koliko ja znam, tu nema ništa nezakonito, ništa što je u suprotnosti sa evropskim zakonima”, rekao je Borelj, komentarišući sporazum “Gasproma” i Mađarske.

    Ukrajina lobira kod zapadnih susjeda da kazni Rusiju zbog, kako navodi, pokušaja Moskve da isporuke gasa koristi kao oružje protiv Evrope.

    Sporazumom “Gasproma” i Mađarske dogovorena je isporuka gasa, ali uz zaobilaženje Ukrajine kao zemlje tranzita.

    Ukrajina želi da EU istraži taj sporazum uz obrazloženje da ovakav dogovor o isporuci gasa krši propise Unije.

  • Borelj: EU će raditi na jačanju odbrane od sajber napada

    Borelj: EU će raditi na jačanju odbrane od sajber napada

    Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj je na sjednici Evropskog parlamenta u Starzburu upozorio da posljednjih godina raste broj sajber napada na Evropsku uniju i njene članice, i da je najbolji način suočavanja sa prijetnjama udruživanja snaga i mobilizacija resursa.

    On je u utorak rekao da se istraživanja, obuke i vježbe moraju unaprijediti i da se napori za spriječavanje napada moraju pojačati kako bi sajber prostor bio zaštićen, navodi se u saopštenju Evropske službe za spoljne poslove.

    Dodao je da će sajber odbrana takođe biti ključni aspekt zajedničke strategije u borbi protiv visokotehnoloških napada koje se trenutno razvija.

    “Nastavićemo da radimo na sajber odbrani kako bismo izgradili otpornost Evropske unije na sajber napade i obezbjedili bolje odbrambene sposobnosti. Radićemo na poboljšanju EU kako bi mogla da spriječava i odvraća i reaguje na sajber napade putem naših alata za sajber bezbjednost”, rekao je Borelj.

  • Borelj: Avganistan se suočava sa slomom ekonomsko-društvenog sistema

    Borelj: Avganistan se suočava sa slomom ekonomsko-društvenog sistema

    Avganistan se suočava sa slomom svog ekonomskog i društvenog sistema koji rizikuje da se pretvori u humanitarnu katastrofu, napisao je na svom blogu visoki predstavnik za spoljnu politiku i bezbjednost EU Žozep Borelj.

    Izbjegavanje najgoreg scenarija zahtijevalo bi od talibana da ispune uslove koji bi omogućili veću međunarodnu pomoć, istakao je Borelj, prenio je Rojters.

    Avganistan doživljava ozbiljnu humanitarnu krizu i predstoji joj društveno-ekonomski kolaps, koji bi bio opasan za Avganistance, region i međunarodnu bezbjednost, napisao je on.

    Cijene hrane u zemlji skočile su više od 50 odsto otkako su talibani preuzeli vlast u avgustu, zbog zamrzavanja devet milijardi dolara imovine Avganistana, koja se nalazi u stranim rezervama centralnih banaka, i povlačenja stranog dohotka, pa je došlo do porasta inflacije.

    Avganistanski bankarski sistem je u velikoj mjeri paralizovan, ljudi ne mogu da podignu novac, dok je zdravstveni sistem zemlje, koji je u velikoj mjeri zavisio od strane pomoći, blizu kolapsa, naveo je Borelj.

    Ako se situacija nastavi i sa približavanjem zime, postoji rizik da se pretvori u humanitarnu katastrofu, napisao je on, dodajući da bi to moglo pokrenuti masovnu migraciju u susjedne države.

    EU je povećala humanitarnu pomoć Avganistanu otkad su talibani preuzeli vlast, ali je obustavila razvojnu pomoć, što su, takođe, učinile druge zemlje i Svjetska banka.

    Odgovor EU na krizu zavisio bi od ponašanja novih avganistanskih vlasti, rekao je Borelj, a za nastavak odnosa biće potrebno poštovanje uslova, uključujući ljudska prava.

    Ovo prije svega zahtjeva da talibani preduzmu korake koji će omogućiti međunarodnoj zajednici da pomogne narodu Avganistana, rekao je on, dodajući da žensko osoblje iz međunarodnih agencija mora biti u stanju da radi svoj posao.

  • Borelj: EU i Kina moraju da nastave saradnju uprkos razlikama

    Borelj: EU i Kina moraju da nastave saradnju uprkos razlikama

    Evropska unija i Kina moraju nastaviti da se bave brojnim pitanjima uprkos razlikama, rekao je visoki predstavnik za spoljnu politiku i bezbjednost EU Žozep Borelj kineskom kolegi Vang Jiu tokom video sastanka.

    “Visoki predstavnik je primijetio da EU i Kina moraju da nastave intenzivan rad u brojnim važnim oblastima iako su neslaganja još uvijek prisutna”, navodi se u saopštenju iz EU i dodaje da je Borelj naglasio inkluzivni i kooperativni karakter evropske indo-pacifičke strategije, prenosi Rojters.

    Kineski ministar inostranih poslova Vang rekao je da obe strane moraju nastaviti trend povećanog angažovanja u nastojanju da ojačaju političko povjerenje i da upravljaju međusobnim razlikama, navodi se u saopštenju objavljenom na veb stranici ministarstva spoljnih poslova Kine.

    EU zauzima mekši stav prema Kini, jednom najvažnijih trgovinskih partnera, od kako su SAD postigle novi bezbjednosni sporazum (AUKUS) sa Velikom Britanijom i Australijom, a za koji se smatra da je osmišljen da se suprotstavi rastućem kineskom uticaju na Pacifiku.

    Međutim, kritičari vjeruju da je sporazum podrio šire napore američkog predsjednika Džozefa Bajdena da okupi saveznike poput Francuske nakon što je Australija odustala od ugovora o kupovini francuskih podmornicama, najavila kupovinu američkih i ižvala ogorčenje u Parizu.

    Prema riječima Boreljevog portparola, visoki predstavnik EU je pozdravio najnoviji pokušaj popravljanja transatlantskih veza i zajedničku izjavu Bajdena i francuskog predsjednika Emanuela Makrona u kojoj su se složili da razgovaraju o obnovi povjerenja nakon spora oko podmornica.

  • Borelj razgovarao sa Vučićem i Kurtijem “Sloboda kretanja kamen temeljac Evropske unije”

    Borelj razgovarao sa Vučićem i Kurtijem “Sloboda kretanja kamen temeljac Evropske unije”

    Portparol Evropske unije Peter Stano izjavio je danas da je visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj razgovarao sa Aljbinom Kurtijem i Aleksandrom Vučićem o trenutnoj situaciji na sjeveru Kosova.

    On je za prištinsku Gazetu ekspres precizirao da su razgovori obavljeni sinoć i da je Borelj istakao da je sloboda kretanja kamen temeljac Evropske unije.

    – Očekujemo da će Kosovo i Srbija promovisati slobodu kretanja u regionu. Nastavljamo da pratimo stanje na terenu i apelujemo na obje strane da pokažu uzdržanost i odmah smanje tenzije – rekao je Stano.

    Dodao je da je specijalni predstavnik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak i dalje u Beogradu i da će nastaviti da razgovara sa obje strane.

    Stano je pozvao Beograd i Prištinu da koriste dijalog uz posredstvo Evropske unije za rješavanje svih otvorenih pitanja, uključujući slobodu kretanja i registarske tablice.

    Priština je od juče na administrativnim prelazima sa centralnom Srbijom počela da zabranjuje ulazak na KiM sa srpskim registarskim tablicama i da ih zamjenjuje privremenim.

    Na administrativne prelaze Jarinje i Brnjak Priština je poslala jedinice ROSU sa oklopnim vozilima.

    Takva odluka izazvala je proteste Srba koji su blokirali puteve na administrativnim prelazima Jarinje i Brnjak.

  • Borelj: Nemamo druge opcije osim dijaloga sa talibanima

    Borelj: Nemamo druge opcije osim dijaloga sa talibanima

    EU nema druge opcije osim razgovora sa talibanima u Avganistanu, rekao je danas evropski visoki predstavnik za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj.

    Borelj je u obraćanju poslanicima Evropskog parlamenta u Strazburu istakao da će Brisel pokušati da koordiniše sa ostalim članicama EU kako bi organizovali diplomatsku prisustvo u Kabulu.

    “Kriza u Avganistanu nije završena. Da bi imali ikakvu šansu da utičemo na bilo šta, nemamo druge opcije sem da se uključimo u razgovore sa talibanima”, naglasio je Borelj.

    On je naveo da će EU ukazati na značaj poštovanja ljudskih prava.

  • Borrell i Graziano ponovo zatražili uspostavljanje evropskih snaga za brzu reakciju

    Borrell i Graziano ponovo zatražili uspostavljanje evropskih snaga za brzu reakciju

    Visoki zvaničnici EU danas su zatražili od vlada država članica bloka da uspostave vojne snage za brzu reakciju kako bi intervenirale širom svijeta, navodeći da će kriza u Afganistanu služiti kao katalizator za okončanje višegodišnjeg nedjelovanja.

    Šef evropske diplomatije i vojni zapovjednik bloka izjavili su kako EU treba da reagira na sukobe van svojih granica i da stvori “prve ulazne snage” od 5.000 vojnika, umanjujući ovisnost od Sjedinjenih Američkih Država.

    “Situacija u Afganistanu, na Bliskom istoku i Sahelu pokazuje da je sada vrijeme da se djeluje, počevši od stvaranja evropskih snaga za brzu reakciju sposobnih da pokažu volju unije da djeluje kao globalni strateški partner”, izjavio je general Claudio Graziano, predsjedajući vojne komisije EU.

    “Kada ako ne sada?”, izjavio je on novinarima dok su se ministri odbrane EU okupili na sastanku u Sloveniji kako bi raspravljali o posljedicama haotičnog povlačenja zapadnih trupa iz Afganistana nakon što su talibani preuzeli kontrolu nad zemljom 15. augusta.

    Napori EU na stvaranju takvih snaga paralizirani su duže od decenije – uprkos stvaranju u 2007. sistema borbenih grupa EU od 1.500 vojnika koje nikada nisu korištene zbog sporenja oko finansiranja i nespremnosti nekih članica da šalju svoje vojnike.
    “Ponekad ima dešavanja koja kataliziraju historiju, koja stvaraju pomake, i ja mislim da je Afganistan jedan od takvih slučajeva”, izjavio je šef evropske vanjske politike Josep Borrell, naglašavajući da snage za brzu reakciju moraju biti dijelom toga.

    Borrell je je kazao da EU treba uspostaviti jedinice koje su operativnije od borbenih grupa.

    “Potreba za snažnijim evropskim vojnim snagama evidentnija je sada nego ikada”, izjavio je on novinarima i dodao je kako se nada planu za nove snage u oktobru ili u novembru.

    Dugo vremena predlagane evropske snage za brzu reakciju sada su vjerovatnije kada je Britanija napustila blok. Britanija, jedna od vodećih evropskih vojnih sila uz Francusku, skeptična je prema kolektivnoj evropskoj vojnoj politici, prenosi Reuters.

    Na Brdu kod Kranja održava se sastanak ministara odbrane država članica EU, a glavna tema je stanje u Afganistanu.

  • Zemlje EU planiraju formiranje zajedničkih vojnih snaga koje bi brojale 50.000 vojnika

    Zemlje EU planiraju formiranje zajedničkih vojnih snaga koje bi brojale 50.000 vojnika

    Pad Kabula pod vlast talibana i haotični napori međunarodne evakuacije pokazuju da Evropa mora razviti vlastite vojne kapacitete nezavisno o Sjedinjenim Američkim Državama, tvrdi visoki predstavnik EU za vanjsku politiku Josep Borrell.

    Borrell je rekao da će se evropske sile boriti za evakuaciju svojih građana i afganistanskih saveznika prije nego što SAD-e okončaju svoju operaciju na aerodromu u Kabulu.

    Nekoliko američkih saveznika zatražilo je od Washingtona da produži evkauaciju, što je u petak potvrdio generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg, jer će bez zaštite 6.000 američkih vojnika raspoređenih na aerodromu evropske operacije možda morati prestati.

    Šokantan kolaps afganistanske vlade koju podržava Zapad, haotični prizori na aerodromu i strahovi da bi nova generacija afganistanskih izbjeglica mogla pokušati krenuti u Evropu oživjeli su govore o Evropi koja razvija sredstva za samostalno djelovanje.

    Diplomatska misija EU u Kabulu broji 400 afganistanskih uposlenika i članova porodica koji bi mogli emigrirati u Evropu, međutim samo je 150 do sada uspjelo napustiti zemlju, a neki od aviona koje su poslale vojske EU zemalja lete napola prazni.

    Trećina putnika na letu koji je u subotu stigao u Španiju bili su Amerikanci, rekao je Borrell.

    “Problem je pristup aerodromu, američke provjere i sigurnosne mjere su vrlo jake” i sprječavale su prolazak afganistanskog osoblja, rekao je Borrell, dodajući da je Brisel zatražio od Washingtona da pokaže “veću fleksibilnost”.

    Kreatori evropske politike strahuju da Kabul neće biti izuzetak i da bi buduće krize u Iraku ili u regiji Sahel u zapadnoj Africi mogle zahtijevati slične vojne misije za osiguranje evropskih građana i interesa, možda bez podrške SAD-a.

    “Žalim zbog načina na koji su se stvari odvijale, ali niko nije tražio mišljenje Evropljana”, rekao je.

    “Neke zemlje će morati sebi postaviti pitanja o američkom savezniku koji, kako je rekao Joe Biden, ne želi voditi tuđe ratove. Europljani nemaju izbora. Moramo se organizovati da se nosimo sa svijetom kakav jeste, a ne sa svijetom o kojem sanjamo”, dodao je.

    Europska unija već razvija ono što naziva svojim novim “strateškim kompasom”, okvirom koji će 27 država članica, djelujući zajedno, imati više diplomatske i vojne snage i razviti više onoga što francuski predsjednik Emmanuel Macron naziva “strateškom autonomijom”.

    Kako su se događaji odvijali u Kabulu, predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel, koji je domaćin samita lidera EU rekao je da situacija u Afganistanu nije uspješna priča za međunarodnu zajednicu.

    “Moramo analizirati kako EU može dalje razviti sposobnosti i pozitivno utjecati na međunarodne odnose kako bi odbranila svoje interese. Naša strateška autonomija EU ostaje na vrhu našeg dnevnog reda”, rekao je.

    Za Borrella to mora uključivati ​ zajedničke vojne snage.

    “Predložit ćemo da se Uniji da ekspedicijska snaga od 50.000 ljudi, sposobna da djeluje u okolnostima kakve vidimo u Afganistanu”, rekao je Borrel.

    Istakao je da će u septembru posjetiti Irak, Tunis i Libiju te da će iduća kriza bit u Iraku i Sahelu.

    “Europa reagira samo u krizi. Afganistan bi je mogao probuditi. Došao je trenutak da joj se dodjeli vojna sila sposobna za borbu ako je potrebno”, zaključio je Borrel,

  • Borrell: Prvo treba pokazati rezultate, onda ćemo razgovarati o kandidatskom statusu

    Napredak Bosne i Hercegovine u reformama je ograničen, kazao je danas u Birselu Josep Borrell, visoki predstavnik Evropske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku. Njegova ocjena BiH na EU putu bila je drugačija od one bh. delegacije.

    Nakon sastanka Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje EU i BiH, on je izjavio kako je sada dobar trenutak jer su poduzeti neki koraci kao što su izbori u Mostaru, koji su dokazali da su reforme moguće kada postoji politička volja.
    “Napredak u reformama je ograničen. Danas potičemo vodstvo da pojača neophodne napore u preostalim mjesecima neizborne godine. Imaju dužnost da zemlju pokrenu u integraciju s EU, jer je to nešto što su riješile sve strane”, izjavio je.

    Dodao je da BiH trebaju reforme koje bi ukinule sve oblike nejednakosti i diskriminacije, uključujući i one na ustavnom nivou, što je neophodno.

    Evropska komisija je spremna da govori o kandidatskom statusu ako se ostvare rezultati u ostvarivanju ključnih prioriteta”, izjavio je on.


    Osim Borrella, na konferenciji je govorio i šef bh. delegacije predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija, koji je imao drugačiji stav.

    “Mi smatramo da smo uradili dovoljan broj mjera, da nismo ‘najbolji učenik’ u procesu pridruživanja EU, ali sigurno smo uradili onoliko mjera koliko je moguće kvalifikovati kao uspješan proces i BiH dodijeliti kandidatski status”, izjavio je predsjedavajući Tegeltija.