Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov je ideju Žozepa Borela da zamrznuta sredstva Ruske Federacije prebaci u Ukrajinu nazvao krađom.
Naime, ranije se šef diplomatije EU Žozep Borel zalagao za korišćenje zamrznutih ruskih zlatnih i deviznih rezervi za obnovu Ukrajine.
EU više nema svoju spoljnu politiku, ona je u potpunosti solidarna sa politikom Sjedinjenih Država, napomenuo je šef ruskog MIP-a, prenose ruski mediji.
Visoki predstavnik Evropske unije za vanjsku politiku Josep Borrell izjavio je kako bi članice EU trebale razmotriti opciju finansiranja obnove Ukrajine “zamrznutim” rsukim deviznim rezervama.
U intervjuu za Financial Times, Borrell je rekao kako je opcija iskorištavanja ruskog novca u obnovi Ukrajine itekako realna te je ovaj potez uporedio s praksom koju su Sjedinjene Američke Države primjenjivale u Afganistanu.
“Amerika je preuzela kontrolom nad milijarde dolara vrijednom imovinom Afganistanske centralne banke i to dijelom kako bi se obeštetile žrtve terora te za humanitarnu pomoć zemlji. Bio bih za ovaj potez i u slučaju Ukrajine jer je logičan. Imamo novac u džepu i neko bi morao objasniti zašto je to dobar potez kada je riječ o afganistanskom novcu, a nije dobar kada je riječ o ruskom”, poručio je Borrell.
Početkom ruske invazije na Ukrajinu, Evropska unija i saveznici zamrznuli su stotine milijardi dolara vrijedne devizne rezerve Centralne banke Rusije.
Zbog toga, unutar evropskih diplomatskih krugova već su se pokrenule rasprave o tome kako bi se novac mogao iskoristiti za obnovu Ukrajine, a upravo je Borrell jedan od najvećih zagovornika ovakve ideje.
“Borrell je rekao da je pitanje kako platiti obnovu Ukrajine jedno od ključnih političkih pitanja s obzirom na nevjerovatnu količinu novca koja bi bila uključena”, piše FT.
Iako bi iskorištavanje ruskog novca za obnovu Ukrajine značio i dodatno pogoršanje odnosa između Moskve i Zapada, Borrell ističe kako ovakav potez ne bi bio neuobičajen.
“Amerika je u Afganistanu izdvojila 3,5 milijardi dolara zamrznutih rezervi za pomoć žrtvama. Trenutno imamo jedno od najvažnijih političkih pitanja na stolu – ko će platiti obnovu Ukrajine?”, izjavio je Borrell.
Visoko predstavnik Evropske unije za vanjske poslove i sigurnost, Josep Borell izjavio je kako ne postoji saglasnost među članicama Evropske unije o potpunoj zabrani uvoza ili većim carinama na uvoz plina i nafte.
“U ovom trenutku nemamo jedinstvenu poziciju po ovom pitanju,” izjavio je Borell za njemačke novine Die Welt, prenosi Reuters.
Izvoz nafte je osnovni izvor stranih valuta za Kremlj te su mnogi unutar EU pozivali na apsolutni prestanak uvoza nafte iz Rusije jer se trenutno na taj način efektivno finansiraju ruski ratni napori u Ukrajini.
Neke od članica EU pokušavaju da proguraju šesti paket sankcija, a Brisel pripema poptunu procjenu mogućih posljedica zabrane uvoza nafte kao dijela nekog od budućih sankcija.
Prema podacima Eurostata u 2020. godini, Rusija je snabdijevala nešto više od četvrtine evropskog tržišta naftom.
Borell je izjavio kako će o ovim temama biti raspravljano na sljedećem EU samitu koji se treba održati krajem sljedećeg mjeseca i da ne očekuje bilo kakve odluke prije toga.
Šef diplomatije EU Žosep Borelj kaže da su sankcije protiv Rusije i dalje “na stolu, uključujući naftu i gas”.
Upozorava i da se Ukrajini sada hitno mora pomoći u nabavci naoružanja kako bi se odbranila od predstojeće ruske invazije na Donbas.
“Rat koji se trenutno dešava i bitke koje će se voditi narednih dana i nedelja dogodiće se bez obzira na naše sankcije. One imaju više srednjoročni uticaj. Ali narednih nedelja, ratna mašinerija Rusije biće ista i imaće ista sredstva za ratovanje kao i do sada. Zato se moramo skoncentrisati na hitnu pomoć u odbrani Ukrajine i ne treba imati iluzije da ako danas zaustavimo gas da će to zaustaviti rusku vojsku”, poručio je Borelj.
Šef diplomatije EU je nakon sastanka ministara spoljnih poslova poručio da Savet EU danas nije donosio konkretne odluke o mogućim novim sankcijama protiv Rusije i ocenio da je i dalje ”sve na stolu, uključujući i sankcije na gas i naftu”.
Borelj ukazuje da EU četiri puta više plaća za rusku naftu nego za gas i naglašava da je ”važno da se počne sa sankcijama za naftu, jer je to veći račun i lakše ga je zameniti”.
On istovremeno upozorava da će eventualne sankcije na ruske energente različito pogoditi zemlje članice, pri čemu će najteže biti pogođene zemlje centralne Evrope.
Istovremeno, šef diplomatije EU upozorava da se ruska vojska, nakon, kako je ocenio, velikog neuspeha u pohodu na Kijev, sprema za novu veliku invaziju na Donbas, i poziva EU i zemlje članice da sada prvenstveno pomognu ukrajinskoj vojsci izdvajanjem zajedničkih i nacionalnih sredstava za naoružanje. Žosep Borelj ponavlja da EU neće ”učestovati u ratu u Ukrajini”, ali naglašava da je spremna da pomogne Ukrajini da se odbrani u suočavanju sa novom bitkom.
Ministri spoljnih poslova EU sastaju se danas u Lukemburgu, a fokus razgovora redovnog aprilskog Savjeta EU i ovoga puta biće na Ukrajini uz upozorenje šefa diplomatije EU Žosepa Borelja da se očekuje nova ruska ofanziva na Donbas, ali i kriza na globalnom nivou kada je riječ o energentima i hrani.
Žosep Borelj je dolazeći na sastanak Savjeta EU najavio da će ministri razgovarati sa generalnim tužiocem Međunarodnog krivičnog suda Karimom Kanom i ukrajinskom tužiteljkom Irinom Venediktovnom o prikupljanu dokaza o ratnim zločinim počinjenim na teritoriji Ukrajine, a razmotriće se i predlog šefa dioplomatije EU da se za naoružanje ukrajinske vojske izdvoji dodatnih 500 miliona evra iz EU Instrumenta za mir.
Iz EU pred ovaj sastanak poručuju da danas neće biti donošene odluke o novim sankcijama, uključujući i one koje se odnose na sve češće pominjani embargo na rusku naftu, ali šef diplomatije EU pred ministraski sastanak napominje da su sankcije ”uvijek na stolu”.
Žosep Borelj dodaje da će Moldavija i Gruzija, koje će danas dobiti tzv ”Upitnik” Evropske komsije o zahtevu za kandidatski status, morati da prođu ”normalnu porceduru” kao i druge zemlje
On dodaje da će Savjeta EU danas razgovarati i o evropskom planu za ”Globalno povezivanje” i upozorava na krizu koja se približava.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i šef diplomatije EU Žosep Borelj stigli su rano jutros u glavni grad Ukrajine Kijev.
Fon der Lajen i Borelj u Kijev krenuli su noćas vozom iz Pšemisla, u Poljskoj, oko 13 kilometara od granice sa Ukrajinom.
Planirano je da se Fon der Lajen u Kijevu sastane sa predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim.
Šef diplomatije EU Žozep Borelj komentarisao je danas događaj u ukrajinskom gradu Buči i rekao da on to ne bi nazvao genocidom.
“Reč genocid bih iskoristio za mnogo strašnije stvari”, rekao je Borelj u intervjuu radio-stanici COPE, prenosi agencija RIA Novosti.
Događaji u gradu Buči doveli su do nove serije uzajamnih optužbi Rusije i Ukrajine.
Kijev, naime, optužuje ruske snage da su u tom gradu počinile ratni zločin ubijajući civile, dok Moskva to kategorički odbacuje i tvrdi da je reč o “još jednoj provokaciji”.
Visoki predstavnik Evropske unije za vanjske poslove i bezbjednosnu politiku Džozef Borel pozvao je 27 zemalja EU da nastave naoružavati ukrajinsku vojsku jer će “sve biti odlučeno u idućih 15 dana”.
“Ukrajinski otpor je izvanredan. Ruska vojska se ne uspijeva probiti na udaljenost veću od 200 kilometara od svojih logističkih baza te je izgubila puno vojnika i tenkova, što možemo vidjeti preko satelita. Ukrajinci lakim pješaštvom, naoružani raketnim bacačima i Stingerima, efikasni su protiv tenkova i aviona”, izjavio je Borel u intervjuu za špansku javnu televiziju TVE.
Upitan trebaju li treće zemlje nastaviti slati oružje ukrajinskoj vojsci kako bi se nastavio taj njen navodni uspjeh, Borel je odgovorio: “To je najvažnije. Jer će sve biti odlučeno u idućih 15 dana.”
Zamoljen da objasni taj konkretan rok, dodao je da “želi reći da to neće biti unutar 24 sata”.
“Otpor će se nastaviti koliko je potrebno, ali cilj ruske invazije nije uspio”, napomenuo je španski bivši ministar spoljnjih poslova, prenosi Index.
Borel je rekao da su Rusi ostali bez trećine vojnika u proteklih mjesec dana, koliko traje njihova, kako je naveo invazija na Ukrajinu.
“Kada se zbroje poginuli, ranjeni i zarobljeni, ostali su bez 40.000 vojnika. To je procjena”, izjavio je.
Borel tvrdi da je ukrajinski otpor razbio obruč oko Kijeva.
“Neki gradovi su u očajnoj situaciji, poput Mariupolja, ali čini se da Rusi nisu nimalo sposobni zauzeti Kijev. Potrebno je stoga nastaviti pomagati (Ukrajincima) hitno da se nastave odupirati u nadolazećim danima. Zato su im potrebni Stingeri i protivoklopno oružje, potrebno im je pomagati kao što smo radili i dosad”, izjavio je šef evropske diplomatije.
Napomenuo je da “Rusija trenutno ne želi pregovarati ni o čemu jer želi okupirati teritoriju”.
“Na pregovore želi doći u boljoj situaciji. Želi zaokružiti zauzimanje obale (Crnog mora). Želi doći do istočne granice s Moldavijom i tako odvojiti Ukrajinu od mora. Ukrajina je spremna pregovarati u bilo kojem trenutku, ali s druge strane nema sagovornika”, rekao je, dodavši da bi se pregovaralo o prekidu vatre.
“To je prva stvar koja se radi u ovakvim situacijama”, istakao je Borel.
Nije htio govoriti o planovima NATO-a, rekavši da nije nadležan za taj vojni savez, ali je izjavio kako NATO namjerava poslati dodatne vojnike u svoje zemlje članice na istočnoj granici.
“Ali na agendi nije nikakva intervencija u Ukrajini”, zaključio je.
Šef diplomatije EU Žosep Borel kaže da je ruska vojna operacija na Ukrajinu bila glavna tema Savjeta ministra spoljnih poslova EU koji su se danas satali u Briselu, ali da nisu donijete i konkretne odluke o sljedećim potezima EU uključujuci i pitanje novih sankcijama prema Rusiji.
Borel nagalašava da će restriktivne mjere i dalje biti “važan dio pristupa EU” i napominje da je EU spremna da u koordinaciji sa pratnerima nastavi da pritiska Rusiju.
Istovremeno EU će, prema riječima Borela, nastaviti da politički, finansijski, humanitarno pomaže Ukrajinu ukljucujući i pomoć vojnim snagama Ukrajine.
“Došli smo do političkog dogovora o izdvajanju dodatnih 500 miliona evra iz Evropskog instrumenta za mir. Smatramo da je ono što se dešava u Ukrajini ratni zločin počinjen od strane ruskih vojnih snaga nad ukrajinskim civilima i to ne može proći bez odgovora”, kaže Borel.
Šef diplomatije EU kaže i da je zbog ruskog uništavanja gradova trenutno 3,3 miliona izbjeglih iz Ukrajine i ocjenjuje da predsjednik Rusije Vladimir Putin koristi izbjeglice kao oružje.
“Mi smo spremni da pomognemo svima”, kaže Borel, te zaključuje da će EU tražiti da se Rusija osudi zbog ratnih zločina i kršenje humnatirnog i međunarodnog prava.
Od tvrdnje da je Dodik obećao Borelju da nema govora o secesiji Srpske, preko izjava da je Izetbegović obećao nastavak dijaloga oko izborne reforme, da lider SDA nevjerovatno laže, pa to toga da je Borelj u nekim stvarima bio zbunjen i da nije razumio gdje je uopšte došao.
Ovako su otprilike glasile izjave političara koji su se u srijedu u Sarajevu sastali s visokim predstavnikom EU za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku Žozepom Boreljom.
Iako su bili zajedno na istom sastanku, lideri SNSD, HDZ BiH i SDA, Milorad Dodik, Dragan Čović i Bakir Izetbegović, nakon njega su dali tri potpuno različite izjave, pa je javnosti ostalo nejasno šta je uopšte bila tema razgovora i gdje je nastao šum u komunikaciji.
Od Borelja tri putića
Sva tri lidera su nakon sastanka izašla optimistična pred novinare i rekli kako je razgovor bio konstruktivan i tu prestaje svaka sličnost s njihovim daljim izjavama.
Čović je nakon sastanka pričao o onome šta trenutno najviše “žulja” hrvatske političare u BiH, a to je reforma izbornog zakonodavstva.
– Borelj kaže da su izmjene Izbornog zakona prepoznate kao nužna reforma da bi se bilo šta obezbijedilo u BiH kada je u pitanju njen evropski put. Tražio je od mene i Izetbegovića da se izjasnimo da li smo spremni da intenzivno razgovaramo o ovome kako bi riješili sve. Izetbegović je rekao da jeste – naveo je Čović.
Za razliku od Čovića, Izetbegović se nije mnogo osvrtao na izbornu reformu već je odmah “raspalio” po Dodiku, ustvrdivši kako je lider SNSD obećao Borelju da nema govora o secesiji Srpske.
– Od Dodika je ponovo u više navrata traženo da deblokira institucije i da odustane od ovoga što se radi u Narodnoj skupštini Republike Srpske. Ono što je Dodik obećao jeste da nema govora ni o kakvoj secesiji – rekao je Izetbegović, te dodao da je Borelj od Dodika zahtijevao da se zaustavi prenos nadležnosti sa BiH na Srpsku.
Ko je prespavao sastanak?
Dodik je, naravno, sve odmah demantovao i Izetbegovića nazvao lažljivcem.
– Kako čovjek laže, ne mogu vjerovati. Mislim da nije fer da se tako bezočno laže jer je Borelj od Izetbegovića tražio da se završi sa ustavnom reformom, kao i reformom Izbornog zakona – rekao je Dodik.
Iz ovih izjava Dodika, Čovića i Izetbegovića na kraju se mogu zaključiti dvije stvari – ili nisu dobro razumjeli Boreljevog prevodioca ili su prespavali sastanak.
Ali, nisu oni jedini. Slične izjave su se u srijedu cijeli dan mogle čuti i od drugih političara koji su se sastajali s Boreljom – od predstavnika opozicije iz Srpske i Federacije BiH, pa do trojice članova Predsjedništva BiH. Svi oni su medijima prenijeli svoju verziju sastanka, a javnosti je nakon tih izjava ostalo samo da nagađa šta je na kraju uopšte rečeno na tim susretima.
Sankcije
Lider SBB, Fahrudin Radončić je, na primjer, rekao nakon sastanka “da će BiH imati blagonaklonost Evropske unije”, iako je Borelj nešto kasnije rekao kako za BiH nema ubrzanog puta u EU.
S druge strane, predsjednik SDS, Mirko Šarović, tvrdio je da je Borelj na sastanku “u nekim stvarima bio potpuno zbunjen, te da čak ni neka ustavna ograničenja nije shvatao”.
– Nisam baš siguran da je uopšte razumio gdje je došao – tvrdio je Šarović, koji je još dodao kako neće biti novca Evropske unije za Srpsku.
Reagujući na tu izjavu, Dodik je ekspresno odgovorio da to nije tačno.
– Borelj mi te sankcije nijednom nije spomenuo na sastanku, a ako je to rekao Izetbegoviću, onda laže. Dakle, postoje kriterijumi; Evropska unija plasira sredstva BiH i ako ih obustavi samo Srpskoj time je doprinijela podjeli BiH – poručio je Dodik.
Kao s druge planete
Politička analitičarka Tanja Topić ističe da su izjave nakon sastanka s Boreljom “tipična politička kakofonija u BiH”.
– Svi govore svoju priču, a onda shvatimo da su svi ti ljudi bili na istom mjestu, razgovarali o istim sadržajima, a ponašaju se kao da su došli s drugih planeta. Svako od njih šalje potpuno drugačije poruke i očito je da ih prilagođavaju svojim pristalicama, odnosno onima koji podržavaju njihove politike – ističe Topićeva za Srpskainfo.
Dodaje da zbrka nastala s porukama koje političari šalju javnosti nekome izgledaju smiješno, a nekome žalosno, ali da to u suštini samo govori o nedostatku odgovornosti ovdašnjih funkcionera, na prvom mjestu za javno izgovorenu riječ.
Topićeva ističe da ovo nije nešto što se dešava samo sad, već da su se ovakve stvari desile bezbroj puta u prošlosti. Ona kaže da je dovoljno prisjetiti se nekih ranijih sastanaka određenih međunarodnih zvaničnika s funkcionerima iz BiH, koji bi nakon tih razgovora saopštavali javnosti u BiH sadržaj koji apsolutno nema nikakve veze sa onim sadržajem koji je bio predmetom razgovora.
– To samo pokazuje neozbiljnost, nonšalantnost i neodgovornost za javno izgovorenu riječ. Na kraju možda i jednu vrstu ponižavanja i ismijavanja, ne samo građana, već i međunarodnih sagovornika – zaključuje Topićeva.