Američki predsjednik Džozef Bajden naredio je američkoj vojnoj i obaveštajnoj zajednici da ojača bezbjednost i ograniči distribuciju osjetljivih informacija nakon što su nedavno procurila izuzetno povjerljiva tajna vojna i obavještajna dokumenta.
Federalni istražni biro /FBI/ uhapsio je juče 21-godišnjeg DŽeka Daglasa Tešeru, pripadnika Nacionalne garde američkog vazduhoplovstva, zbog njegove navodne umiješanosti u odavanje povjerljivih dokumenata američke vlade.
“Dok još utvrđujemo validnost tih dokumenata, uputio sam našu vojnu i obavještajnu zajednicu da preduzme korake za dalje obezbjeđenje i ograničavanje distribucije osjetljivih informacija, dok naš tim za nacionalnu bezbjednost blisko koordiniše sa našim partnerima i saveznicima”, naveo je Bajden u saopštenju.
Oznaka: Joe Biden
-
Bajden naložio ograničenje distribucije osjetljivih informacija
-
Bajden i Sunak održaće bilateralni sastanak u Belfastu
Američki predsjednik Joe Biden je u četverodnevnoj posjeti Sjevernoj Irskoj, a kako je kazao glavni prioritet mu je da se pobrine da irski i Windsorski sporazum ostanu na snazi te da se očuva mir.
Biden i premijer Rishi Sunak će održati sastanak u Belfastu prije nego što se američki predsjednik sastane s liderima pet glavnih političkih stranaka Sjeverne Irske.
Međutim, Bijela kuća je saopćila da neće biti formalnog grupnog sastanka sa liderima.
Skupština Stormonta, koja je uspostavljena mirovnim sporazumom na Veliki petak 1998. godine trenutno ne radi usljed protesta Demokratske unionističke partije (DUP) zbog trgovinskih aranžmana nakon Brexita, najveće unionističke stranke u Sjevernoj Irskoj.
Nakon sastanka sa stranačkim liderima Biden će održati obraćanje u novom kampusu Univerziteta Ulster u Belfastu vrijednom 350 miliona funti.
-
“Biće to katastrofa za Bajdena”
Američki novinar Simor Herš smatra da je neminovno da aktuelni predsednik SAD Džozef Bajden doživi političku katastrofu zbog napada na gasovode Severni tok.
Novinar, koji je inače dobitnik Pulicerove nagrade, je istakao da se ekonomska situacija u Nemačkoj pogoršava, te da, pošto je izgubila ruski gas, nemačku industriju čeka “veoma loša sledeća godina”.
“Biće loše, i to će pasti na Bajdenova pleća. Mislim da će do sredine ove godine to postati politička katastrofa za njega”, rekao je Herš u intervjuu za portal “Postil”.
Herš je istakao da se američki predsednik se pribojava nemačke nezavisnosti, dok Vašington već “pet generacija” strahuje da će ruski energetski resursi postati političko oružje.
Međutim, prema Heršovom mišljenju, ono što se dogodilo neće uništiti nemačko-američke odnose, iako su oni “zatrovani” na zvaničnom nivou.
On smatra da postoji razlika između onoga što misli američka obaveštajna zajednica i onoga što radi Bela kuća.
“Mislim da niko ne podržava konstantno vikanje Bele kuće na Rusiju i Kinu i stalno preuveličavanje onoga što se dešava u ratu, i u vezi s tim postoji znatna razlika u mišljenju predsednika i državnog sekretara Tonija Blinkena”, naveo je Herš.
Govoreći o dizanju “Severnog toka” u vazduh, Herš je podsetio na učešće Norveške u terorističkom napadu i nazvao je “malim psom-ljubimcem” Sjedinjenih Država, prenosi Raša tudej Balkan.
Eksplozije na Severnom toku dogodile su se 26. septembra prošle godine. Simor Herš objavio je 8. februara svoju istragu o eksplozijama u kojoj je, pozivajući se na izvor, naveo da su eksplozivne naprave ispod ruskih gasovoda u junu 2022. godine podmetnuli američki ronioci, a da su ih tri meseca kasnije aktivirali norveški specijalci.
Nemačka, Danska i Švedska, koje sprovode istragu o eksploziji nisu isključile mogućnost ciljane sabotaže.
Ruski predsednik Vladimir Putin je rekao da je eksplozija na gasovodu očigledan teroristički akt, a Generalno tužilaštvo Rusije pokrenulo je krivični postupak za čin međunarodnog terorizma.
Savet bezbednosti UN nije usvojio ruski nacrt rezolucije kojim se Generalni sekretar poziva da formira međunarodnu komisiju za istragu okolnosti sabotaže Severnog toka.
-
Bajden pozvao Kongres da zabrani jurišno oružje
Nakon pucnjave u školi u gradu Nešvilu, država Tenesi i pogibije šest osoba, među njima troje djece, američki predsjednik DŽozef Bajden pozvao je američki Kongres da usvoji zabranu nošenja vatrenog oružja.
- Moramo učiniti više da zaustavimo nasilje vatrenim oružjem. To rasparčava naše zajednice. Ponovo pozivam Kongres da usvoji zabranu za jurišno oružje – rekao je Bajden u Bijeloj kući, prenosi Rojters.
Napadač iz Nešvila je 28-godišnja godišnja žena koja je juče, prije nego što je likvidirana, upala u školu sa najmanje dvije automatske puške i pištoljem, saopštila je policija.
S obzirom na to da Predstavnički dom američkog Kongresa kontrolišu republikanci, usvajanje bilo kakvog novog zakona o bezbjednosti oružja je malo vjerovatno ove godine, smatraju uticajni kongresmeni.
- Koliko još dece mora da bude ubijeno prije nego što republikanci u Kongresu usvoje zabranu jurišnog oružja ili uvedu obavezu bezbjednog čuvanja oružja – zapitala se tokom brifinga za novinare portparolka Bijele kuće Karin Žan Pjer.
-
Bajden potpisao zakon kojim se skida oznaka tajnosti u vezi sa porijeklom kovida-19
Američki predsjednik Džozef Bajden potpisao je zakon kojim zahtijeva od direktora Nacionalne obavještajne službe Avrila Hainesa da skine oznaku tajnosti sa informacija u vezi sa porijeklom kovida-19, saopštila je Bijela kuća.
Bajden je rekao da dijeli mišljenje Kongresa da se objavi što je moguće više informacija o porijeklu kovida-19. Međutim, on je istakao da će njegova administracija imati na umu nacionalnu bezbjednost kada se bude odlučivalo šta će biti objavljeno u javnosti, prenio je Rojters.
- U sprovođenju ovog zakona, moja administracija deklasiraće i podijeliti onoliko informacija koliko je moguće, u skladu sa mojim ustavnim ovlašćenjima da štitim otkrivanje informacija koje bi štetile nacionalnoj bezbjednosti – naveo je Bajden u saopštenju.
Prijedlog zakona je jednoglasno usvojen u Senatu i Predstavničkom domu prije slanja u Bijelu kuću.
Vol strit džurnal izvijestio je prošlog mjeseca da je ministarstvo energetike SAD procijenilo da je pandemija vjerovatno nastala zbog “curenja” virusa iz kineske laboratorije u Vuhanu. Peking je demantovao takvu procjenu.
-
Za Bajdena opravdan nalog za hapšenje Putina
Američki predsjednik Džo Bajden izjavio je da je ruski predsednik Vladimir Putin počinio ratne zločine i da je opravdana odluka Međunarodnog krivičnog suda (ICC) da izda nalog za njegovo hapšenje.
ICC je u petak izdao nalog za hapšenje Putina pod sumnjom da je odgovoran za nezakonite deportacije djece i premještanje ljudi s teritorije Ukrajine u Rusiju. SAD ne priznaje taj međunarodni sud.„Mislim da je to opravdano. Poblem je što sud ne priznaju svi, uključujući i nas. Ali mislim da je poslao snažnu poruku“, rekao je Bajden novinarima, prenosi Index.
„Ruske snage su počinile ratne zločine“
SAD je nezavisno od ICC-a utvrdio da su ruske snage počinile ratne zločine u Ukrajini i smatra da počinitelji moraju odgovarati, rekao je u saopštenju portparol Stejt Dipartmenta.
Potez ICC-a obavezuje 123 države članice da uhapse Putina ako se nađe na njihovoj teritoriji i prebace ga na suđenje u Hag. ICC je izdao nalog za hapšenje i Marije Aleksejevne Lvova-Belove, ruske poverenice za prava dece, pod istim optužbama.
Rusija: Ovo je nečuveno i besmisleno
Rusija odbacuje optužbe da su njene snage počinile ratne zločine tokom invazije. Kremlj je u petak objavio da je nalog za hapšenje Putina nečuven i što se Rusije tiče besmislen te da Rusija, kao i brojne druge države, ne priznaje jurisdikciju ICC-a.
Rimski statut, kojim je 2002. ICC osnovan, ratifikovalo je 123 država. Među njima, između ostalih, nisu ni SAD, Kina, Izrael, Pakistan, Saudijska Arabija, Turska, Iran i Indija.
-
Bajden neće pristati da bude podvrgnut mentalnom testu
Prva dama SAD-a Jill Biden odbacila je zabrinutost zbog godina predsjednika Joea Bidena i odbacila prijedlog republikanske predsjedničke kandidatkinje Nikki Haley da političari stariji od 75 godina polažu test mentalne sposobnosti.
Jill Biden je kazala da je to smiješno, odgovarajući na Haleyin prijedlog tokom intervjua za CNN, koji će biti emitiran danas.
Upitana bi li njen suprug, koji bi imao 82 godine na inauguraciji ako bude ponovno izabran, razmislio o polaganju takvog testa, Jill Biden je rekla: “Nikada ne bismo ni razgovarali o nečem takvom”.
Haley, bivša američka ambasadorica u Ujedinjenim narodima i dvaput izabrana guvernerica Južne Karoline, prva je iznijela prijedlog kada je prošlog mjeseca najavila svoju predsjedničku kandidaturu.
Senator Bernie Sanders, nezavisni zastupnik iz Vermonta koji je u klubu s Demokratima, kritizirao je prijedlog kao apsurdan.
“Mi se borimo protiv rasizma. Borimo se protiv seksizma. Borimo se protiv homofobije. Mislim da bismo se trebali boriti i protiv starosne dobi. Vjerujte ljudima, pogledajte ljude i recite: ‘Znate, ova osoba je kompetentna. Ova osoba je nekompetentna.’ Ima mnogo 40-godišnjaka koji nisu osono kompetentni”, rekao je Sanders u intervjuu za CBS News prošlog mjeseca.
Dok se Bidenovi pripremaju za moguću predsjedničku kampanju 2024., prva dama odbacila je zabrinutost oko starosti svog supruga, navodeći da njegov nedavni raspored putovanja odražava njegovu izdržljivost.
-
Bajden želi Švedsku i Finsku u NATO, ne brine ga hoće li ući zajedno ili ne
Američki predsjednik Džozef Bajden želi i Finsku i Švedsku u NATO i više je fokusiran na pridruživanje obje zemlje, a ne na to da to učine istovremeno, saopšteno je iz Bijele kuće.
“Upitan da li bi Bajden podržao ulazak Finske u NATO pre Švedske, portparol Bijele kuće za nacionalnu bezbjednost Džon Kirbi je rekao da će ‘Finska i Švedska biti veliki saveznici u NATO-u, a što se tiče pitanja o koreografiji… Nama je važno da obje nacije budu članice. ‘Teksaški dvokorak’ koji ide uz to… To nije naša glavna briga”, prenio je Rojters.
Švedska i Finska su prošle godine podnijele zahtjev za pridruživanje Alijansi nakon ruske invazije na Ukrajinu.
Mađarska i Turska su jedine članice NATO-a koje još nisu ratifikovale kandidature.
Ranije ove sedmice je stranka Fides mađarskog premijera Viktora Orbana rekla da će podržati ratifikaciju, pošto su poslanici u toj zemlji započeli proces poslije višemjesečnog odlaganja.
-
Poruka Bajdena: branićemo svaki pedalj država NATO
Američki predsjednik Joe Biden obećao je u srijedu istočnoeuropskim članicama da će SAD “braniti svaki pedalj NATO-a” dajući im garanciju sigurnosti dan nakon ruske objave da neće više sudjelovati u sporazumu o kontroli nuklearnog naoružanja.
Biden je to poručio predstavnicima Bukureštanske devetorice, članicama NATO-a iz istočne Europe s čijim se čelnicima sastao u Varšavi dva dana nakon nenajavljenog posjeta Kijevu i dan uoči godišnjice početka ruske invazije na Ukrajinu 24. veljače 2022.
“Predanost Sjedinjenih Država NATO-u potpuno je jasna. Članak 5 sveta je obveza koju su dale Sjedinjene Države. Branit ćemo doslovce svaku stopu NATO-a, svaku stopu NATO-a”, rekao je Biden.
Prema članku 5 Sjevernoatlantske povelje napad na bilo koju članicu NATO-a prijetnja je svima i zahtijeva zajednički odgovor.
Ranije u srijedu na sastanku s osobljem američkog veleposlanstva u Varšavi Biden je nazvao “velikom pogreškom” odluku ruskog predsjednika Vladimira Putina da neće više sudjelovati u Novom Startu, sporazumu o kontroli naoružanja i najavu da bi Moskva mogla nastaviti nuklearne pokuse.
Novi START posljednji je bilateralni ugovor Moskve i Washingtona o nuklearnom razoružanju kojega je trajanje produljeno do 5. veljače 2026.
Na sastanku s čelnicima Bukureštanske devetorice (Poljska, Rumunjska, Bugarska, Češka, Estonija, Mađarska, Latvija, Litva i Slovačka), članicama NATO-a koje su do raspada Sovjetskog Saveza bile dio Varšavskog ugovora kojim je dominirala Moskva, Biden je ponovio da je Washington predan obrani njihove sigurnosti.
“Kao istočno krilo NATO-a vi ste na prvoj crti naše kolektivne obrane. Znate bolje od bilo koga drugog kakav je ulog u ovom sukobu. Nije to samo Ukrajina, već sloboda demokracija diljem Europe i diljem svijeta”, rekao je američki predsjednik.
U zajedničkoj izjavi nakon sastanka, Bukureštanska devetorica obvezala su se jačati vojnu prisutnost na njihovu teritoriju kao sredstvo odvraćanja Moskve.
“Rusija je najveća i najizravnija prijetnja sigurnosti Saveza”, navodi se u deklaraciji koju je potpisala i Mađarska iako ne podržava neke sankcije Rusiji i jedina je članica NATO-a uz Tursku koja još nije ratificirala pristup Švedske i Finske, novih kandidatkinja za Savez.
Svih devet zemalja, uključujući Mađarsku, u srijedu je opetovalo podršku Ukrajini.
“Ukrajinsko legitimno pravo je braniti se od ruske agresije i vratiti punu kontrolu nad vlastitim teritorijem”, stoji u izjavi. “Nastavićemo podržavati te ukrajinske napore do kraja, koliko god bude potrebno”, piše u prihvaćenoj deklaraciji navode.
U izjavi Bijele kuće o razgovorima SAD-a i Bukureštanske skupine stoji da su “ponovno potvrdili nepokolebljivu potporu Ukrajinu i naglasili da zajedno stoje uz ukrajinski narod koliko god bude trebalo”.
-
Bajden poručio Putinu: Ne, ne i ne!
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Džozef Bajden obratio se javnosti iz Varšave, gde se obeležava godinu dana od početka rata u Ukrajini.
“Hvala što ste me dočekali ovde u Poljskoj, pre godinu dana sam govorio na ovom istom mestu, a onda je Vladimir Putin pokrenuo rat”, rekao je Bajden.
“Pre godinu dana rekli su da će Kijev da padne, pa moram da ih obavestim da Kijev stoji i da je slobodan”, kazao je.
Bajden je rekao da su SAD bile na testu, kao i NATO i ceo svet, testirana je ujedinjenost protiv neprijatelja.
“Svaka demokratija je testirana kada je Rusija napala Ukrajinu”
On kaže da je ceo svet i sva demokratija bili na testu kada je Rusija napala Ukrajinu.
Pitanje sa kojim su se suočili bilo je da li će odgovoriti ili pogledati na drugu stranu.
Rekao je godinu dana kasnije, znamo odgovor – svet jeste reagovao i neće preći na drugu stranu.
“Ustali smo za demokratiju”
Bajden dalje ističe kako je prošlo skoro godinu dana od ruske invazije na Ukrajinu, ali jasno stavlja do znanja “zauzeli smo se za demokratiju”.On dodaje da je imao čast da u ponedeljak u Kijevu sa Zelenskim kaže da će se “zalagati za sve ove stvari”.
Bajden Putinu: Ukrajina nikada neće biti pobeda Rusije
“Demokratija je bila prejaka za Putina”, nastavio je Bajden.“Autokrate razumeju samo jednu reč – ne, ne, ne”, kazao je.
Bajden je poslao još jednu poruku Putinu, upozoravajući ga da “brutalnost nikada neće slomiti volju slobodnih”.
On dodaje da “Ukrajina nikada neće biti pobeda Rusije” – što je dočekano aplauzom publike.
Bajden jasnije poručuje kako “slobodni ljudi odbijaju da žive u svetu beznađa i tame”.
NATO “jedinstveniji” kao rezultat ruske invazije
Ruski lider je na kraju dobio okretanje Finske i Švedske NATO-u, kaže američki predsednik. On dodaje da je NATO “jedinstveniji nego ikad”.Strah od potencijalnog širenja NATO-a bio je jedan od razloga zašto je Rusija pokrenula svoju invaziju.
Bajden kaže da, iako je Putin mislio da će Zapad zavisiti od ruskih energetskih tržišta, oni su umesto toga pronašli druga tržišta i radili zajedno sa SAD na okončanju zavisnosti od ruskih fosilnih goriva.
“Mislio je da su autokrate poput njega čvrsti, a lideri demokratije slabi, a onda je upoznao gvozdenu volju Amerikanaca”, kaže Bajden.
Bajden odaje priznanje hrabrosti ukrajinskog predsednika
Bajden je govorio o ukrajinskom predsedniku Volodimiru Zelenskom – kaže da je njegova hrabrost iskovana u vatri i čeliku.Demokratija u svetu je jačala, a ne slabila, ali su svetske autokrate oslabile, dodaje Bajden.
On dodaje da je najvažnije znati za šta se zalažete i da znate ko stoji uz vas čini svu razliku, a narod Poljske to zna bolje od bilo koga, rekao je.
Duda: Kijev mora da pobedi
Poljski predsednik Andžej Duda govorio je ispred Kraljevskog zamka u Varšavi uoči obraćanja američkog predsednika Bajdena.Duda je kazao da veruje da će Rusija morati da napusti ukrajinsku teritoriju i da Kijev mora da pobedi u ratu.
On je pozvao sve lidere evropskih i zemalja NATO-a da podrže Ukrajinu.
Bajdenova poseta Ukrajini pokazala je Kijevu da se slobodni svet ničega ne plaši, dodao je Duda.