VRBAS Media

Oznaka: Joe Biden

  • Bajden: Talibani moraju da odluče da li žele da ih prizna međunarodna zajednica

    Bajden: Talibani moraju da odluče da li žele da ih prizna međunarodna zajednica

    Talibani moraju da odluče da li žele da ih prizna međunarodna zajednica, izjavio je američki predsednik Džo Bajden u intervjuu za ABC emitovanom danas, dodajući da ne misli da je ta grupa promijenila svoja temeljna uvjerenja.

    Upitan da li misli da su se talibani promijenili, Bajden je za “ABC NJuz” rekao: “Ne.”

    “Mislim da prolaze kroz neku vrstu egzistencijalne krize: Da li žele da ih međunarodna zajednica prizna kao legitimnu vladu? Nisam siguran da to žele”, rekao je Bajden.

    On je dodao da mu se čini da je ta grupa više posvećena svojim uvjerenjima.

    Napominje da je prijetnja od Al-Kaide i njenih pridruženih organizacija “veća u drugim dijelovima sveta nego u Avganistanu”, dodajući da nije racionalno ignorisati prijeteće probleme “koje predstavljaju podružnice Al-Kaide u Siriji ili istočnoj Africi”, gdje je, kako kaže, prijetnja za SAD “znatno veća”.

    “Trebalo bi da se usredsredimo na to gdje je najveća prijetnja”, rekao je Bajden u odbrani povlačenja SAD iz Avganistana.

    Bajden je, takođe, odbacio zabrinutost zbog tretmana žena i djevojaka u toj zemlji, tvrdeći da nije “racionalno” pokušavati zaštititi ženska prava širom svijeta putem vojne sile.

    Umjesto toga, to bi trebalo učiniti putem “diplomatskog i međunarodnog pritiska” na one koji krše ljudska prava kako bi promijenili svoje ponašanje.

  • Biden: Američke snage mogle bi ostati u Afganistanu i nakon 31. augusta

    Biden: Američke snage mogle bi ostati u Afganistanu i nakon 31. augusta

    Američki predsjednik Joe Biden izjavio je da će američke snage ostati u Afganistanu dok svi Amerikanci ne budu evakuirani, čak i ako to znači da su ostali nakon datuma povlačenja 31. augusta.

    “Ako ostane još američkih građana, ostat ćemo tamo dok ih sve ne izvučemo”, rekao je Biden u intervjuu za ABC News.
    On je dodao da talibani za sada sarađuju u pomaganju da Amerikanci napuste Afganistan, ali da postoje dodatne teškoće u izvlačenju Afganistanaca koji su sarađivali s Amerikancima.

    “Uradit ćemo sve što možemo da pokušamo eliminisati konflikt i stvoriti prolaze za njihov dolazak na aerodrom. Trenutno nisam u mogućnosti da produžim operacije u Kabulu”, izjavio je novinarima američki ministar odbrane Lloyd Austin.

    Nakon što su talibani ušli u glavni grad Afganistana Joe Biden, koji je prošli mjesec hvalio afganistanske snage kao “najopremljenije na svijetu”, trenutno ima najmanju podršku od tri američka predsjednika koji su vladali tokom tog najdužeg američkog rata.

    Nedavna anketa Reutersa i Ipsosa pokazuje da je podrška Bidenu pala za sedam postotnih bodova, na najniži nivo do sada.

    Biden je ove sedmice poručio da je američka vojna intervencija u Afganistanu imala jasne ciljeve, a to je u prvom redu eliminacija onih koji su odgovorni za teroristički napad 11. septembra 2001. Tvrdi da su uspjeli u tome, a kao dokaz toga je naveo ubistvo vođe terorističke grupe Al Kaida Osame bin Ladena.

    Ocijenio je da se američka vojska ne treba miješati u borbe, sve dok to ne počne raditi afganistanska vojska. Napomenuo je da su Sjedinjene Američke Države potrošile milijarde dolara da bi se afganistanska vojska mogla boriti.

  • Tramp: Bajden ponizio SAD kao niko do sada u istoriji

    Tramp: Bajden ponizio SAD kao niko do sada u istoriji

    Bivši američki predsjednik Donald Tramp poručio je da je zbog katastrofe koja se dogodila u Avganistanu njegov nasljednik Džozef Bajden ponizio SAD više nego bilo koji drugi predsjednik u istoriji.

    “Ovo je užasno vrijeme za našu zemlju. Mislim da svih ovih godina naša zemlja nije bila toliko ponižena. Ne znam kako to da nazovete, vojnim porazom ili psihološkim porazom”, rekao je Tramp u utorak za “Foks njuz”.

    Bivši američki predsjednik uporedio je situaciju s iranskom talačkom krizom 1979. godine i zapitao da li će sadašnja administracija SAD svojim odlukama izazvati gori razvoj događaja, pošto talibani svojim punktovima okružuju međunarodni aerodrom u Kabulu, a postoje izvještaji o premlaćivanju i drugom nasilju.

    Tramp je rekao i da su scene zabilježene tokom vikenda, kada su Avganistanci koji su visili uz trup teretnog aviona vojske SAD, a kasnije i nastradali kada je avion počeo da uzlijeće, veće poniženje nego evakuacija američke ambasade u Sajgonu 1975.

    On je kazao i da je, tokom prošlogodišnjih pregovora, upozorio talibanskog vođu mulu Abdula Ganija Baradara da će SAD deset puta jače uzvratiti udarac ako neki Amerikanac bude povrijeđen ili ako snage militanata prodru u zabranjena područja.

  • Zbog odnosa prema Afganistanu podrška Joeu Bidenu najslabija do sada

    Zbog odnosa prema Afganistanu podrška Joeu Bidenu najslabija do sada

    Podrška američkom predsjedniku Joeu Bidenu pala je za sedam postotnih bodova, na najniži nivo do sada, nakon što su talibani osvojili afganistanski glavni grad, pokazuje anketa Reutersa i Ipsosa.

    Anketa provedena u ponedjeljak pokazala je da Bidena podržava 46 posto Amerikanaca, što je najniži sedmični nivo od njegovog preuzimanja vlasti u januaru.

    Popularnost američkog predsjednika znatno je pala nakon što su talibani ušli u glavni grad Afganistana, iz kojeg je vlada pobjegla, nakon dva desetljeća američke vojne operacije koja je koštala bilione dolara i odnijela hiljade američkih života.

    Druga anketa Ipsosa, također provedena u ponedjeljak, pokazala je da manje od polovicne Amerikanaca podržava Bidenov vojni i diplomatski pristup u Afganistanu.

    Američki predsjednik, koji je prošli mjesec hvalio afganistanske snage kao “najopremljenije na svijetu”, trenutno ima najmanju podršku od tri američka predsjednika koji su vladali tokom tog najdužeg američkog rata.

    Bijela kuća je u utorak saopćila kako je Biden razgovarao s britanskim premijerom Borisom Johnsonom s kojim je dogovorio sastanak G7 iduće sedmice kako bi se razgovaralo o zajedničkoj strategiji za Afganistan, prenosi Hina.

  • Biden: Potrošili smo milijarde dolara na afganistansku vojsku, a oni su se na kraju predali

    Biden: Potrošili smo milijarde dolara na afganistansku vojsku, a oni su se na kraju predali

    Američki predsjednik Joe Biden obratio se javnosti zbog posljednjih dešavanja u Afganistanu, a koja su izazvana ponovnim talibanskim ovladavanjem zemlje.

    Prvobitno je podsjetio kako je počela američka vojna intervencija u Afganistanu. Poručio je da je ona imala, kako je izjavio, jasne ciljeve, a to je u prvom redu eliminacija onih koji su odgovorni za teroristički napad 11. septembra 2001. Tvrdi da su uspjeli u tome, a kao dokaz toga je naveo ubistvo vođe terorističke grupe Al Qaede Osame bin Ladena.

    Kako je kazao, u uklanjanju prijetnji po Sjedinjene Američke Države potrošeno je mnogo resursa.

    Tvrdi da je njegov prethodnik Donald Trump dogovorio da se američka vojska povuče do 1. maja ove godine. Međutim, kako je izjavio, nije sklopljen bilo kakav sporazum kojim bi se štitile američke snage prilikom povlačenja.

    Poručio je da “stoji iza svoje odluke” o povlačenju vojske. Ocijenio je da se “američka vojska ne treba miješati u borbe, sve dok to ne počne raditi afganistanska vojska”. Napomenuo je da je SAD potrošio milijarde dolara da bi se afganistanska vojska mogla boriti.

    “Ali, nismo im platili volju da se bore”, dodaje.

    Pomenuo je i činjenicu da je afganistanski predsjednik pobjegao iz zemlje kada su talibani krenuli preuzimati Kabul.

    Ponovio je da bi bilo pogrešno ponovo miješati američku vojsku u unutrašnje afganistanske borbe. Kako je kazao Biden, Rusija i Kina ne bi ništa više voljele od toga da SAD nastave trošiti milijarde dolara.

    Osvrnuo se i na nedavni razgovor sa predsjednikom ove zemlje Ashrafom Ghanijem te je tom prilikom izdvojio njegovu izjavu, odluku da se afganistanska vojska bori protiv talibana.

    Podsjetio je i da je sam nekoliko puta putovao u Afganistan i da “iz prve ruke zna šta se tamo dešava”. Obećao je da će se SAD nastaviti za ljudska prava, prava djevojčica, djevojaka i žena, baš kao što to čine, kako je rekao, u ostatku svijeta.

    Biden je obećao pomoć i Afganistancima koji rade za američke vladine i nevladine institucije. Naglasio je da će američka vojska, koja radi na evakuaciji, djelovati “profesionalno i učinkovito, kao i uvijek do sada”.

    Smatra da se ono što se sada dešava u Afganistanu moglo desiti prije pet godina. Priznao je da su počinjene greške u 20-godišnjoj vojnoj intervenciji.

    “Duboko žalim zbog onog što se sada dešava”, zaključio je.

  • Bajden (ne)uspješan komandant oružanih snaga

    Bajden (ne)uspješan komandant oružanih snaga

    Američki predsjednik Džozef Bajden je, za razliku od njegovih prethodnika na toj funkciji, ostao pri stavu o povlačenju iz Avganistana, a sada, uz druge zvaničnike, izražava šokiranost kojom su talibani preuzeli kontrolu nad skoro cijelom tom zemljom.

    Analitičari navode da brzina pada avganistanske administracije i nastali haos predstavljaju ozbiljan test za Bajdena koji je vrhovni komandant američkih snaga i nalazi se na udaru žestokioh kritika predstavnika Republikanske stranke koji smatraju da nije uspio u ispunjavanju te dužnosti.

    Bajden je vodio kampanju kao stručnjak u međunarodnim odnosima i u proteklih nekoliko mjeseci neprestano je umanjivao mogućnost napredovanja talibana i tvrdio da su Amerikanci svih političkih uvjerenja umorni od dvadesetogodišnjeg rata.

    Međutim, sada sve vodeće ličnosti u američkoj administraciji priznaju da su bile iznenađene brzinom raspada avganistanskih snaga.

    “Vidjeli smo da avganistanske snage nisu bile u stanju da brane zemlju i to se desilo mnogo brže nego što smo pretpostavljali”, rekao je američki državni sekretar Entoni Blinken za CNN.

    Bajden je izvještaje o dešavanjima u Avganistanu primao u Kamp Dejvidu, odakle je održao video-konferenciju sa pripadnicima tima za nacionalnu bezbjednost.

    Neimenovani višerangirani zvaničnici američke administracije navode da su u toku rasprave da li bi Bajden trebao da javno govori o situaciji u Avganistanu.

    Američki predsjednik bi trebao da ostane u Kamp Dejvidu do srijede, 18. avgusta, ali bi mogao da se vrati u Bijelu kuću, ukoliko odluči da se obrati naciji.

    Bajden je četvrti američki predsjednik koji se suočava sa izazovima u Avganistanu i insistirao je na tome da neće predati taj sukob nasljedniku na funkciji šefa Bijele kuće.

    Međutim, Bajden će, najvjerovatnije, morati da objasni zašto se bezbjednosna situacija u Avganistanu toliko brzo pogoršala, posebno zbog činjenice da su on i ostali članovi administracije insistirali na tome da se to neće desiti.

    Prošle sedmice Bajden je izrazio nadu da će avganistanske snage imati volje i snage da brane svoju zemlju, ali su zvaničnici upozoravali da se vojska te zemlje urušava, zbog čega je predsjednik naredio da više hiljada pripadnika američke aermije ode u region i ubrza planove za evakuaciju.

    Bivši američki predsjednici Barak Obama i Donald Tramp takođe su najavljivali odlazak vojske iz Avganistana, ali su se na kraju povlačili, usljed savjeta vojnog rukovodstva i drugih političkih razloga.

    Bajden je, sa druge strane, ostao pri stavu da ne promijeni rok za povlačenje 31. avgust, dijelom iz ubjeđenja da je američka javnost na njegovoj strani.

  • Podnesite ostavku zbog dešavanja u Avganistanu!

    Podnesite ostavku zbog dešavanja u Avganistanu!

    Bivši predsednik SAD Donald Tramp pozvao je aktuelnog predsednika Džoa Bajdena da podnese ostavku zbog dešavanja u Avganistanu.


    Talibani su, podsetimo, posle povlačenja vojske SAD nakon silovite ofanzive u nedelju zauzeli i glavni grad Talibana. Predsednik je pobegao van zemlje, a to su pokušavale desetine hiljada Avganistanaca.

    Tramp je u saopštenju ocenio da je vreme da Bajden podnese ostavku zbog onoga što je dozvolio da se dogodi Avganistanu, porast broja obolelih od kovid-19, uništavanje energetske nezavisnosti SAD i sakaćenjaeekonomije, prenosi Njujork post.

    Talibani su juče, posle brze ofanzive u kojima su osvojili najveći deo Avganistana, ušli u glavni grad Kabul i istakli zastavu na predsedničkoj palati.

    Predsednik Ašraf Gani napustio je zemlju.

  • Financial Times: Bidenov ugled nakon debakla u Afganistanu je potpuno urušen

    Financial Times: Bidenov ugled nakon debakla u Afganistanu je potpuno urušen

    Komentator vanjskopolitičkih dešavanja i ugledni novinar Financial Timesa Gideon Rachman govorio je o američkoj intervenciji u Afganistanu i posljedicama odluke o povlačenju snaga ove države.

    U autorskom tekstu za Financial Times Rachman ističe kako Donald Trump jeste pokrenuo pitanje odlaska američkih trupa iz Afganistana, ali da je Biden ovaj proces ubrzao.

    “Da Donald Trump predsjedava SAD-om u trenutku dok traje debakl u Afganistanu, američki vanjskopolitički establišment osudio bi njegovu neodgovornost i nemoral. Budući da je riječ o Bidenu, umjesto kritike vlada neugodna tišina”, piše Rachman.

    Rachman ističe kako bi se pad Kabula pod talibansku vlast mogao desiti baš na 20. godišnjicu terorističkog napada koji se dogodio 11. septembra 2001. godine u SAD-u.

    “Užasne stvari se dešavaju na terenu dok talibani zauzimaju grad za gradom. Konačni kolaps vlade je neizbježan. To bi se moglo dogoditi baš na 20. godišnjicu napada koji su izvorno doveli do pokretanja američke intervencije u Afganistanu”, navodi se u tekstu.

    Novinar također kritikuje Bidenova razmišljanja i podcjenjivanje moći talibana. Prošlog mjeseca je, kako ističe Rachman, Biden govorio kako je mala vjerovatnoća da će talibani pregaziti sve i kontrolirati državu, a sada se dešava nešto potpuno suprotno. Zbog toga, kako navodi, njegov ugled je potpuno narušen.

    Postavlja se i pitanje šireg strateškog ugleda SAD-a u cijelom svijetu.

    “Bidenovo glavno opravdanje za povlačenje iz Afganistana bilo je strateško. U nedavnim primjedbama, on je tvrdio da SAD ne može ostati vezan za politike stvorene na razmišljanjima o izgledu svijeta kakav je bio prije 20 godina. Biden je rekao kako se moraju suočiti s prijetnjama koje su aktuelne danas, a prva prijetnja koju je identificirao bila je Kina”, piše u tekstu Rachman.

    Afganistan kao groblje carstava

    Neuspjeh SAD-a i Afganistanu znatno otežava i shvatanje Bidenove poruke da se “Amerika vratila”.

    “Nasuprot tome, savršeno se uklapaju dvije ključne poruke koje su uputile ruske i kineske vlasti. Prvo, američka moć opada. Drugo, na američke garancije sigurnosti se ne može niko osloniti”, poručuju Rachman.

    Ističe kako bi za Kinu od velikog značaja bilo narušavanje ugleda Washingtona, naročito nakon debakla u Afganistanu.

    “Direktne posljedice na Peking od povlačenja američkih trupa iz Afganistana neće biti dobro prihvaćene. Kineski režim je usvojio politike represije muslimana Ujgura u regiji Xinjiang. Ideja da bi Ujguri mogli dobiti podršku od talibana svakako da brine Peking. U međuvremenu, Kina se suočava sa velikom dilemom. Da li je bolje pokrenuti vojnu intervenciju u Afganistanu ili prepustiti zemlju talibanima? Kineski komentatori dešavanja već Afganistan spominju kao zemlju koja se naziva ‘grobljem carstava'”, piše Rachman.

    Koliko su slični Afganistan i Vijetnam?

    Također, poručuje kako u SAD-u već kreću poređenja Afganistana s Vijetnamom.

    “Već postoje izvještaji da Amerika pokušava uvjeriti talibane da ne upadaju u Američku ambasadu u Kabulu kako bi izbjegli ponavljanje scena iz 1975. godine. Prošlog mjeseca, Biden je govorio kako se talibani ne mogu upoređivati s vojskom Sjevernog Vijetnama. Možda će požaliti zbog tih riječi”, kaže Rachman.

    Na kraju analize, novinar Financial Timesa ističe kako će SAD izvlačenjem posljednjih vojnih snaga iz Kabula potpisati smrtnu presudu afganistanskoj vladi.

    “Za razliku od afganistanske vlade, američka administracija se i dalje može držati za nekoliko slamki spasa. Kraj vijetnamskog rata uistinu jeste bio debakl i mnogi su u pitanje doveli američku moć. Međutim, 14 godina nakon pada Saigona, Hladni rat je završio, a Zapad je pobijedio. Na kraju, borba između američkog i sovjetskog sistema okrenula se borbi između snaga domaćih ekonomija i političkih sistema. Trenutno rivalstvo Kine i SAD-a može se također definirati u tom smjeru. Međutim, ova misao nije utjeha zarobljenom narodu Afganistana”, zaključuje u tekstu za Financial Times Gideon Rachman.

  • Bajden traži da se novovakcinisani nagrade sa 100 dolara

    Bajden traži da se novovakcinisani nagrade sa 100 dolara

  • Biden se obratio Amerikancima povodom pola godine mandata: Ljudi, svijet nam se čudi

    Biden se obratio Amerikancima povodom pola godine mandata: Ljudi, svijet nam se čudi

    Američki predsjednik, demokrata Joe Biden je upozorio na teorije zavjere za koje je naglasio da se šire zemljom i dijele naciju. Kako je izjavio, ostatak svijeta se čudi Amerikancima.

    Govoreći za CNN povodom pola godine predsjedničkog mandata, podsjetio je na teorije zavjera krajnje desničarske grupe QAnon i teorije zavjera o vakcinama protiv koronavirusa.

    “Šta ćete kazati unucima ili djeci o tome šta se dešava? Sjećate li se ovakvog vremena ikada prije, bilo da ste demokrata ili republikanac? Ovo nije ono što smo mi zaista. I kazat ću još nešto. Imam mnogo međunarodnog iskustva, ne dobrog, ne lošeg, ali imam ga. Predsjedavao sam Odborom za vanjske poslove, bio sam duboko involviran. Bavio sam se nacionalnom sigurnošću u administraciji predsjednika Baracka Obame. Ali, ljudi, ostatak svijeta nam se čudi”, poručio je Biden.

    Ranije je Bijela kuća odlučila da se suprotstavi objavljivanju dezinformacija na društvenim mrežama, posebno onih koje se odnose na vakcine protiv koronavirusa. Zdravstveni zvaničnik Vivek Murthy je prošle sedmice upozorio da su dezinformacije, kako je kazao, ozbiljna prijetnja po javno zdravlje.

    Nadležni su prozvali kompanije poput Facebooka smatrajući da ne ulažu dovoljno napora da onemoguće objavljivanje lažnih informacija. Biden je 19. jula ocijenio da Facebook time “ubija ljude”. Potcrtao je da se to odnosi na neadekvatno djelovanje po pitanju dezinformacija, prenosi CNN.