VRBAS Media

Oznaka: Joe Biden

  • Bajden: Ne znam da li ću putovati u Kijev

    Bajden: Ne znam da li ću putovati u Kijev

    Američki predsjednik Džozef Bajden izjavio je u utorak “da ne zna” da li će otputovati u Kijev nakon poziva ukrajinskog predsjednika.

    “Odgovor je da ne znam”, odgovorio je Bajden novinaru tokom događaja u Nju Hempširu, prenosi Rojters.

    Ukrajinski predsjednik Volodomir Zelenski izjavio je u intervjuu za CNN emitovanom u nedjelju da želi da Bajden posjeti Ukrajinu i da očekuje da će predsjednik SAD to i učiniti.

    Bijela kuća je u međuvremenu saopštila da Bajden vjerovatno neće putovati u Ukrajinu, ali da razmatraju da li da pošalju nekog drugog visokog američkog zvaničnika da se sastane sa ukrajinskim državnim vrhom i tako demonstriraju solidarnost SAD sa predsjednikom Zelenskim u trenutku dok se suočava sa sve intenzivnijim ruskim napadima na istoku zemlje.

    Izvori upoznati sa situacijom naveli su kao moguće američke zvaničnike za put u Ukrajinu ministra odbrane Lojda Ostina ili državnog sekretara Entonija Blinkena, ali su potvrdili da Bajden i potpredsjednica Kamala Haris najvjerovatnije neće putovati zbog “bezbjednosnih razloga”, dodaje Rojters.

  • Biden danas razgovara sa saveznicima o Ukrajini, nema planova da ide u Kijev

    Biden danas razgovara sa saveznicima o Ukrajini, nema planova da ide u Kijev

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Joe Biden održaće danas razgovor sa američkim saveznicima kako bi razgovarali o ratu u Ukrajini, uključujući planove za daljnju izolaciju Rusije, saopćila je Bijela kuća.

    “Predsjednik će obaviti razgovor videopozivom sa saveznicima i partnerima kako bi razgovarali o našoj kontinuiranoj podršci Ukrajini i naporima da se Rusija smatra odgovornom, kao dio naše bliske koordinacije”, stoji u saopćenju.

    Bijela kuća je ranije u ponedjeljak saopštila da “nema planova” da Biden putuje u Kijev. Umjesto toga može biti poslan visoki dužnosnik, poput američkog državnog sekretara.

    Inače, Rusija je juče počela veliku operaciju u regiji Donbas na istoku Ukrajine.

  • Bajden savjetuje Indiju: Nije vam u interesu da povećavate uvoz energenata iz Rusije

    Bajden savjetuje Indiju: Nije vam u interesu da povećavate uvoz energenata iz Rusije

    Predsjednik SAD je jasno stavio do znanja indijskom premijeru tokom današnjeg virtuelnog sastanka da Indiji nije u interesu da poveća uvoz energenata iz Rusije.

    To je rekla sekretarka za štampu Bijele kuće Džen Psaki.

    Psaki je sastanak opisala kao produktivan i konstruktivan, a ne kao sastanak suprotstavljenih strana, prenio je Rojters.

    Ona je odbila da kaže da li je Bajden tražio od Indije bilo kakve konkretne obaveze po pitanju uvoza energenata.

    Bajden je rekao Modiju da su SAD spremne da pomognu Indiji da diverzifikuje svoj uvoz energenata, kazala je Psaki, napominjući da je indijski uvoz iz SAD već sada mnogo veći od uvoza iz Rusije.

    “Predsjednik je vrlo jasno prenio da im nije u interesu da to (uvoz iz Rusije) povećavaju”, istakla je ona.

  • Biden: Putin se mora suočiti sa odgovornošću za ratne zločine njegove vojske

    Biden: Putin se mora suočiti sa odgovornošću za ratne zločine njegove vojske

    Predsjednik SAD Joe Biden tokom svog obraćanja danas pozvao je ruskog predsjednika Vladimira Putina da se suoči da ratnim zločinima koje je njegova vojska počinila u Ukrajini, najavljujući nove sankcije za Rusiju.

    Obraćajući se novinarima, Biden je ukazao na važnost prikupljanja dokaza o ratnim zločinima.

    Novinari su također danas upitali Bidena da li smatra da je u Buči počinjen genocid.

    “Ne, mislim da je to ratni zločin”, odgovorio je Biden.

    Biden je također tokom svog današnjeg obraćanja najavio nove sankcije za Rusiju.

    Biden se danas obratio medijima nakon posjete ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog Buči, jednom od gradova u blizini Kijeva koje je ukrajinsko ministarstvo odbrane uporedlo sa Srebrenicom zbog stravičnih prizora koje su zatekli po ulasku u grad.

    Zelenski je ruske akcije nazvao genocidom i pozvao zapad da primijeni strože sankcije Rusiji.

    Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen objavila je na svom zvaničnom Twitteru da će Evropska unija poslati istražitelje u Ukrajinu da pomognu lokalnom glavnom tužiocu da dokumentira ratne zločine.

  • Pens: Bajden napravio više štete nego bilo koji predsjednik

    Pens: Bajden napravio više štete nego bilo koji predsjednik

    Bivši potpredsjednik SAD Majk Pens ocijenio je da je aktuelni predsjednik Džozef Bajden “nanio više štete Americi nego bilo koji predsjednik u modernoj istoriji”.

    Pens je za Foks njuz rekao da je za 14 mjeseci inflacija u SAD najveća u posljednjih 40 godina, a da je benzin poskupio 70 odsto.

    Ocijenio je i da je sadašnja administracija pravila greške u borbi sa pandemijom virusa korona i ukazao na, kako je naveo, “katastrofalno povlačenje” SAD iz Avganistana.

  • Zelenski: Sa Bajdenom o novom paketu sankcija Rusiji

    Zelenski: Sa Bajdenom o novom paketu sankcija Rusiji

    Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je danas da je telefonom razgovor sa američkim kolegom Džozefom Bajdenom o novim sankcijama Rusiji.

    “Upravo sam završio polučasovni razgovor sa predsjednikom SAD. Zajednički smo procijenili situaciju na ratištu i za pregovaračkim stolom. Razgovarali smo o novom paketu sankcija i o pooštravanju postojećih kaznenih mjera”, naveo je Zelenski na Twitteru.

    On je dodao da su razgovarali i o podršci u odbrani Ukrajine, kao i o makro-finansijskoj i humanitarnoj pomoći.

  • Moguć sastanak lidera vodećih sila, Bajden voljan da razgovara s Putinom oči u oči

    Moguć sastanak lidera vodećih sila, Bajden voljan da razgovara s Putinom oči u oči

    Sastanak ruskog predsjednika Vladimira Putina i njegovog američkog kolege Džozefa Bajdena moguć je tek nakon značajne deeskalacije u Ukrajini, rekla je novinarima direktor za komunikacije Bijele kuće Kejt Bedingfild.

    Predsjednik Bajden je rekao da bi bio voljan da se ponovo sastane sa predsjednikom Putinom ili da razgovara sa njim. Neću postavljati preduslove za razgovor između dva predsjednika, osim što ću reći da smo bili veoma jasni da je potrebna opipljiva deeskalacija i jasna, istinska posvećenost diplomatiji – rekla je ona, prenosi TASS.

    Bajden je u ponedjeljak, 28. marta rekao da je moguć novi lični sastanak sa Putinom, dodajući da će izgledi za takve razgovore zavisiti od njihovih ranije ugovorenih obaveza.Ruski predsjednik Vladimir Putin je 24. februara u ranom jutarnjem televizijskom obraćanju rekao da je pokrenuo specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini kao odgovor na zahtjev za pomoć lidera republika Donbasa.

    Zapadne zemlje su na postupke ruskih vlasti odgovorile uvođenjem sankcija fizičkim i pravnim licima, podsjeća TASS.

    Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov je 3. marta nazvao sankcije “nekom vrstom poreza na nezavisnost”.

    On je izrazio uvjerenje da će se situacija u vezi sa Ukrajinom riješiti, odnosno da će biti pronađeno rješenje.

  • Evropa u šoku zbog Bajdena: “Najavljuje rat”?

    Evropa u šoku zbog Bajdena: “Najavljuje rat”?

    Lideri evropskih zemalja, američkih saveznika i stručnjaci za geopolitiku su “zbunjeni” izjavama američkog predsjednika Džozefa Bajdena

    Iz njegovih izjava proizlazi da je ratni cilj Vašingtona u ukrajinsko-ruskom sukobu promjena vlasti u Moskvi, jer to evropski saveznici smatraju “suprotnim naporima Zapada da se ne pruži opravdanje za zaoštravanje ruske vojne akcije u Ukrajini”.

    To danas piše francuski list “Figaro”, a svi evropski mediji ukazuju i na izjave francuskog predsjednika Emanuela Makrona i njemačkog kancelara Olafa Šolca da je ključno rat u Ukrajini preokrenuti ka obustavi vatre i pregovorima, pa je zato nužno i razgovarati s čelnicima vlasti i u Kijevu i u Moskvi.

    U ime EU se od Bajdenovog “ratnog cilja” ogradio i visoki predstavnik Žozep Borelj, naglasivši da “mi ne težimo promjeni režima, jer su ruski građani ti koji treba da odluče ako žele promjenu režima, ako oni, naravno, to mogu da odluče”.

    Ugledni njemački analitičar, novinar njemačkog izdanja “Fajnenšel tajmsa” Volfgang Munšau postavlja pitanje da li Bajdenova izjava znači i da Evropljani sad znaju koji im je strategijski cilj u podršci Kijevu u ukrajinskom ratu, prenosi B92.

    Munšau predočava da bi taj cilj značio da se kreće u rušenje režima koji ima strategijsku nuklearnu moć i postavlja pitanje: “Da li prijetnja Putinu može da se protumači kako kome padne na pamet: kao trabunjanje nekog senilnog predsjednika, ili je to objava rata”?

    “Prva stvar koju lideri Evropske unije moraju da učine jeste da se jasno usredsrede i odluče među sobom šta je tačno naš cilj u ovom ratu”, ukazuje njemački analitičar.

    “To jeste iznenađujuće složeno pitanje s mnogim mogućim odgovorima… da li zaista želimo promjenu (ruskog) režima, da li želimo da Putin bude zvanično poražen”, pita Munšau.

    I predočava da “sa evropskog vidika ništa dobro ne može doći od trućanja nekog američkog predsjednika o promjeni režima u Rusiji zato što to sobom nosi mogućnost nuklearnog rata u Evropi”.

    Makron je danas ponovo razgovarao telefonom s ruskim predsednikom Vladimirom Putinom u pokušaju da se nađe osnov za suštinske pregovore o prekidu rata u Ukrajini, ali evropski mediji i analitičari postavljaju pitanje da li američki saveznici u EU i NATO znaju jasno šta je cilj velikog i višegodišnjeg američkog angažovanja u Ukrajini.

    Tako se ukazuje i na to da je Bajden u Varšavi održao pravi “ratni savjet” s poljskim predsjednikom Dudom, šefovima diplomatija i ministrima odbrane SAD i Ukrajine, ali bez prisustva drugih ključnih evropskih saveznika, rekavši prvi put i da Amerikanci obučavaju ukrajinske vojnike u Poljskoj.

    Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg je takođe rekao da su NATO stručnjaci obučili i opremili najsavremenijim oružjem “desetine hiljada ukrajinskih vojnika”, a kako su prenijeli i mediji, čime je rukovodio američki general Dučič. Bajdenove izjave u Varšavi su, doduše, pokušali da neubjedljivo opovrgnu zvaničnici u Vašingtonu, kao uostalom i to da Bajden nije rekao to što je rekao, odnosno da “Putin ne može ostati na vlasti”, već da je to samo njegov “moralni stav” a ne zvanična politika i cilj Vašingtona.

    Francuski list “Mond” sažima veliku nedoumicu Evropljana u pogledu onoga što oni mogu i treba da učine da se okonča rat u Ukrajini u zaključak da “Zapadnjaci žele da zaustave rat a da u njemu ne učestvuju… Oni ne žele da budu direktno uvučeni u taj sukob, niti da se liše ruskog gasa”.

  • Evropa se “ogradila” od Bajdena – stala uz Putina?

    Evropa se “ogradila” od Bajdena – stala uz Putina?

    Izjava američkog predsednika o smeni režima u Rusiji udaljila ga je od svojih evropskih kolega. Samo jedna pogrešna reč može da uvede svet u još veći sukob.

    Dok američke diplomati pokušavaju da uvere javnost i partnere da izjava predsednika Džoa Bajdena o Vladimiru Putinu nije bila usmerena prema smeni režima u Moskvi, evropski lideri pokušavaju da se distanciraju a da ne ostave utisak da će takva izjava značiti početak raskola u dosad čvrstom savezu protiv Putina.Evropljani su se uglavnom javno distancirali od onog dela izjave američkog predsednika Bajdena u kojem spominje da Putin “ne sme biti na vlasti”, iako se ta izjava na engleskom može shvatiti i da “ne sme imati moć”. Sam američki državni sekretar Entoni Blinken rekao je kako SAD “nema strategiju smene režima u Rusiji ili bilo gde drugde”.

    Mnogi Evropljani strahuju da takve izjave mogu poslati krive poruke da je cilj Zapada smena vlasti u Rusiji.

    Među evropskim liderima koji su se distancirali od Bidenovih izjava o tome da Putin, kojeg je nazvao “kasapinom”, ne bi trebao da bude na vlasti su francuski predsednik Emanuel Makron, britanski premijer Boris Džonson, i visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i sigurnost Džozef Borel.

    “Na građanima je Rusije da o tome odlučuju, kada bi oni bili u stanju to da odlučuju. Ono što mi pokušavamo jest da zasutavimo Putinov rat, njegovu agresiju na Ukrajinu”, izjavio je visoki predstavnik Evropske unije.

    Evropska unija je uvek bila oprezna, nazvala je Putina autokratom, ali nikad nije dala naslutiti da bi njegova smena s vlasti bila cilj angažovanja EU. Francuski predsednik Makron, koji je u napetoj predizbornoj kampanji pa računa i što njemu odgovara, pozvao je na oprez jer, smatra, treba držati kanale komunikacije s Putinom. On posebno možda i najčešće od svih zapadnih lidera razgovara s ruskim predsednikom zbog čega je i pod pritiskom dela evropske javnosti jer dosad nije ništa postigao, a Putin je samo povećao intenzitet razaranja ukrajinskih gradova.

    “Ja ne bih koristio ovakve komentare. Ne bismo trebali rečima ili delima dodatno da eskaliramo situaciju”, rekao je Makron u razgovoru za francusku televiziju, najavivši da će on i dalje imati razgovore s Putinom te da je cilj zaustaviti rusku agresiju i osigurati povlačenje ruskih snaga iz Ukrajine.

    Poziv na oprez
    Osim Pariza, i Berlin nastavlja razgovore s Putinom i pozivanje na oprez, iako je i Nemačka od početka vojne operacije dramatično promenila smer. Godinama je sarađivala s Putinom, povećavala zajedničke projekte i tako postala jedna od država koja je više od drugih zavisna od ruskog uticaja, i to ne samo energetskom.

    Ugledni portal Politico, koji je delomično i njemački, u ponedeljak je objavio izrazito kritičan komentar o generacijama nemačkih političara, nazvavši ih “korisnim idiotima” jer su se godinama ponašali naivno prema Rusiji. Posebno je kritičan taj komentar bio prema bivšoj kancelarki Angeli Merkel, koja je nakon ruske aneksije Krima odobrila projekat Severni tok 2.

    Taj portal čak navodi da “Nemačkoj nije strano biti na krivoj strani istorije”, što je dosta neugodno za sadašnji politički establišment te zemlje.

    Evropska unija se tradicionalno distancira od bilo kakvih ciljeva smene režima, bez obzira na to jesu li takvi režimi prihvatljivi ili ne. Od Sirije do Venezuele i Kube, EU pokazuje kako otvoreno kritikuje takve režime, ali ne želi da se meša u unutrašnjapitanja kao što su smene režima.

    U slučaju Putinovog režima Evropljani su takođe oštri. Da su ruske snage počinile ratne zločine u Ukrajini, govori većina lidera evropskih institucija i država EU, iako oni dosad nisu za to izričito optužili posebno predsednika Putina.

    Diplomate u Briselu smatraju da treba nastaviti višestruki angažman u različitim smerovima. Prvi je pomoći Ukrajini da se brani, drugi pomoći milionima ukrajinskih izbeglica koji beže od rata, a treći je nastaviti snažne sankcije protiv Putina, od ekonomskih do političkih.

    “Ipak u našim naporima moramo ostaviti i kanale komunikacije s Moskvom jer će u suprotnom biti još teže osigurati prekid vatre i dostavu humanitarne pomoći te pomoći u pronalasku diplomatskog rešenja”, istakao je jedan diplomata EU, naglasivši da “ne želi da ulazi u rasprave je li Putin dobar ili ne jer ono što se događa u Ukrajini govori dovoljno samo po sebi”.

    Ratni zločini
    Kako su u poslednje vreme mnogi upoređivali ruskog predsednika Putina sa Slobodanom Miloševićem, koji je na kraju završio na Haškom sudu za ratne zločine, neke diplomate misle da bi i Putin mogao tako da završi.

    Međutim, mnogima se ta mogućnost čini nerealnom. Kada je u proleće 1999. godine tadašnja glavna tužiteljica Haškog suda Lujza Arbor podigla optužnicu protiv Slobodana Miloševića za ratne zločine, u vreme dok su trajali NATO-ovi napadi na Srbiju, a srpske snage činile ratne zločine na tlu na Kosovu, u NATO-u su mnogi krugovi bili zabrinuti. Govorili su kako se time Miloševića isključuje kao mogućeg sagovornika s kojim su ipak pokušavali da postignu dogovor.

    Nakon toga su se kao posrednici u razgovorima s Miloševićem angažirali finski predsednik Marti Ahtisari i ruski premijer Viktor Černomirdin. Uz njihovo je posredovanje došlo do takozvanog Kumanovskog sporazuma.

    Teško je očekivati da će ruski predsednik Putin nakon svega postati cenjen i ugledan partner zapadnih lidera u budućnosti. Ali, u ovom trenutku evropski lideri veruju da je mudro zadržati kanale komunikacije s njim, pogotovo zato što je bez sumnje on jedina osoba koja može doneti odluku o prestanku ruske operacije u Ukrajini.

  • Bajden o Putinu: “Ne može ostati na vlasti”; Oglasila se Bijela kuća

    Bajden o Putinu: “Ne može ostati na vlasti”; Oglasila se Bijela kuća

    Podrška Ukrajini i oštri napadi na Putina: U govoru u Varšavi, predsjednik SAD Džozef Bajden osudio je rusku invaziju i pripremio svijet na dugu borbu između “demokratije i autokratije”.

    Predsjednik SAD Džozef Bajden boravio je dva dana u Poljskoj, sastao se sa izbjeglicama iz Ukrajine, američkim vojnicima i poljskim političarima. Na kraju posjete je održao govor i odao počast borbi Ukrajinaca.

    Bajden je govorio u Kraljevskom zamku koji se smatra simbolom glavnog grada Poljske, Varšave.

    “Moja poruka je: mi smo na vašoj strani. Rusija pokušava da samelje demokratiju u svojoj zemlji i takođe ugrožava susjedne zemlje. Nema opravdanja za brutalni agresivni rat Rusije u Ukrajini”, rekao je Bajden, prenosi DW.

    On je istakao defanzivnu prirodu NATO i napao ruskog predsjednika Vladimira Putina, optužujući ga da laže.

    “Putin je kriv”, povikao je pred prisutnima.

    On sam je više puta telefonirao sa Putinom i borio se za mir. Ali Rusija je bila nezainteresovana – “samo laži”. Sam Putin ga je uvjeravao da se izvode samo vojne vježbe i da se ne planira nikakav napad.

    “Ovaj čovjek ne može da ostane na vlasti. On je diktator koji želi da obnovi imperiju”, rekao je Bajden govoreći o ruskom predsjedniku.

    Bijela kuća – rikverc
    Poslije govora, Bijela kuća je saopštila da Bajden ne poziva na promjenu vlasti u Rusiji. Bajden je želio da kaže da Putinu ne treba dozvoliti da vrši vlast nad susjednim državama.

    Kremlj je odmah reagovao na izjavu i saopštio da je Putin izabran za predsjednika. Portparol Kremlja rekao je da nije Bajden taj koji je odlučiuje da li će Putin ostati na funkciji, već ruski narod.

    Napad na Ukrajinu “strateška greška”
    Bajden je opisao napad na Ukrajinu kao “stratešku grešku Rusije”.

    “Putin je mislio da može da zauzme Ukrajinu u iznenadnom napadu. Ali on ništa nije naučio iz istorije. Sada je NATO mnogo jači nego ikada. Nemojte ni pomišljati da preduzmete akciju protiv pedlja teritorije NATO”, rekao je Bajden.

    SAD i njihovi partneri u NATO imaju “svetu obavezu” da brane teritoriju Alijanse kombinovanom snagom svih članica, poručio je Bajden.

    Obraćajući se narodu Rusije, Bajden je rekao: “Ruski narod nije naš neprijatelj”.

    On je pozvao ljude da se distanciraju od napada na Ukrajinu.

    “To niste vi. Ovaj rat nije dostojan vas “, rekao je Bajden.

    Bajden je rekao da se protiv Rusije može samo zajednički. Sankcije su pogodile ratnu kasu Rusije.

    “Rublja više ne vrijedi ništa, privreda će doživjeti pad”, rekao je Bajden.

    Bajden računa na dugu bitku između demokratije i autokratije
    Vladavina prava, slobodni izbori, sloboda štampe – ​​to su ključne vrijednosti u društvu – ali su pod pritiskom.

    Riječ je o “velikoj bitki između demokratije i autokratije, između slobode i ugnjetavanja, između poretka zasnovanog na pravilima i poretka koji je određen grubom silom”, rekao je Bajden.

    “Moramo da budemo jasni oko ovoga: ova bitka neće trajati danima ili mjesecima. Moramo se čeličiti za dugu borbu. Sve slobodoljubive države sada bi morale da se obavežu”, zaključio je Bajden.