VRBAS Media

Oznaka: Joe Biden

  • Bajden zabranio uvoz ruskog uranijuma: Ipak, u zakonu ima rupa

    Bajden zabranio uvoz ruskog uranijuma: Ipak, u zakonu ima rupa

    Američki predsednik Džozef Bajden potpisao je zakon kojim se zabranjuje uvoz obogaćenog uranijuma, odnosno nuklearnog goriva za proizvodnju struje u nuklearnim elektranama u SAD iz Rusije.

    Ova zabrana goriva za nuklearne elektrane stupiće na snagu za oko 90 dana, ali se američkom Ministarstvu energetike dozvoljava da odobrava izuzetke do 2027. godine, u slučaju da postoji zabrinutost zbog nedostatka goriva, prenosi Rojters.

    Zakonom se takođe odobrava 2,7 milijardi dolara za finansiranje izgradnje industrije nuklearnog goriva SAD, čijih 24 odsto obogaćenog uranijuma korišćenog u nuklearnim elektranama dolazi iz Rusije.

    “Predsednik Bajden ozakonio je istorijsku seriju radnji koje će ojačati energetsku i ekonomsku sigurnost naše zemlje smanjivanjem i konačnim eliminisanjem našeg oslanjanja na Rusiju”, rekao je savetnik Bele kuće za nacionalnu bezbednost Džejk Saliven.

    On je podsetio da je reč o zakonu koji ispunjava multilateralne ciljeve koje su SAD zacrtale u decembru prošle godine sa Kanadom, Francuskom, Japanom i Velikom Britanijom o zajedničkom ulaganju od 4,2 milijarde dolara za povećanje kapaciteta tih zemalja u upotebi uranijuma.

    Ruski ambasador u SAD Anatolij Antonov ocenio je da će ovaj zakon stvoriti šokove u međunarodnoj ekonomiji, ali da neće doneti priželjkivane rezultate.

    “Delikatna ravnoteža između izvoznika i uvoznika uranijuma biće narušena. Život je potvrdio da je ruska ekonomija spremna za bilo kakve izazove i da brzo odgovara na poteškoće, čak i izvlačeći dobitke. Tako će biti i ovog puta”, piše u saopštenju ruske ambasade na Telegram kanalu.

     

  • Bajden: SAD pomogle Izraelu da obori skoro sve dronove i rakete koje je Iran ispalio

    Bajden: SAD pomogle Izraelu da obori skoro sve dronove i rakete koje je Iran ispalio

    Američki predsjednik Džo Bajden najoštrije je osudio iranski napad na Izrael i dodaje da će pozvati lidere zemalja G7 da pruže zajednički diplomatski odgovor.

    “Iran i njegovi saveznici koji deluju iz Jemena, Sirije i Iraka pokrenuli su vazdušni napad bez presedana na vojne objekte u Izraelu. Najoštrije osuđujem ove napade. Po mom nalogu, da bi podržala odbranu Izraela, američka vojska je tokom protekle nedjelje rasporedila avione i razarače balističkih projektila u region”, naveo je Bajden u saopštenju.

    Dodao je da su, zahvaljujući raspoređivanju aviona i projektila i “izvanrednoj vještini” pripadnika američke vojske, SAD pomogle Izraelu da obori skoro sve dronove i rakete koje je Iran ispalio.

    “Pozvaću svoje kolege, lidere G7 da koordiniraju ujedinjeni diplomatski odgovor na drski napad Irana. Moj tim će sarađivati sa kolegama širom regiona”, naveo je Bajden.

    Istakao je da će Vašington ostati u bliskom kontaktu sa izraelskim zvaničnicima.

    “I pored toga što danas nismo videli napade na naše snage ili objekte, ostaćemo oprezni zbog svih prijetnji i nećemo oklijevati da preduzmemo sve neophodne mjere kako bismo zaštitili naš narod”, poručio je Bajden.

    Bajden razgovarao sa Netanjahuom
    Američki predsjednik Džo Bajden saopštio je da je razgovarao telefonom sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom povodom iranskog napada na Izrael.

    “Potvrdio sam čvrstu posvećenost Amerike bezbjednosti Izraela. Rekao sam mu da je Izrael pokazao izuzetan kapacitet da se brani čak i od napada bez presedana, šaljući jasnu poruku svojim neprijateljima da ne mogu efikasno da ugroze bezbjednost Izraela”, naveo je Bajden u saopštenju.

    Netanjahu je prethodno održao vanredni sastanak ratnog kabineta.

  • Bajden upozorio Iran da ne napada Izrael

    Bajden upozorio Iran da ne napada Izrael

    Američki predsjednik Džozef Bajden izjavio je danas da očekuje da će Iran napasti Izrael “prije, a ne kasnije” i pozvao Teheran da odustane od napada, prenio je danas Rojters.

    Na pitanje novinara koja je njegova poruka Iranu, Bajden je rekao da je njegova poruka: “Nemojte”, i naglasio da je Vašington posvećen odbrani Izraela.

    “Podržaćemo Izrael. Pomoći ćemo u odbrani izraela i Iran neće uspjeti”, rekao je on.

    Bajden je odbio da otkrije bezbjednosne informacije.

    Prethodno je portparol Bijele kuće Džon Kirbi rekao da je navodni predstojeći napad Irana na Izael stvarna i trajna prijetnja, ali nije izneo nikakve detalje kada bi moglo da dođe do navodnog napada.

    Kirbi je dodao da SAD posmatraju položaj sopstvenih snaga u regionu u svetlu prijetnji Teherana i da veoma pažljivo prate situaciju.

  • Tramp traži više debata sa Bajdenom uoči izbora u SAD

    Tramp traži više debata sa Bajdenom uoči izbora u SAD

    Kandidat Republikanske stranke na predstojećim predsjedničkim izborima u SAD Donald Tramp želi više debata sa predsjednikom i kandidatom Demokratske stranke Džozefom Bajdenom od uobičajene tri.

    Komisija mora da unaprijedi raspored debata za 2024. kako bi više Amerikanaca imalo šansu da vidi kandidate prije nego što počnu glasanja, a mi zalažemo za održavanje još debata – poručili su organizatori Trampove kampanje u pismu javnosti, prenosi Rojters.

    Oni su zatražili da se debate održe još ranije nego obično.

    Tamp je prethodno odbijao da debatuje sa protivkandidatima unutar Republikanske stranke, prije nego što je prošlog mjeseca izabran za kandidata stranke za predsjedničke izbore, ali sada sve više govori da želi što više debata s Bajdenom, i to ”bilo kada, bilo gde”.

    Bajden nije direktno pristao na Trampove pozive, ali ih nije ni u potpunosti odbacio, rekavši da će njegov odgovor zavisiti od ”ponašanja bivšeg predsjednika”, pošto unutar Bajdenovog tima postoji sumnja da Tramp neće poštovati pravila Komisije za debate.

    Pojedini Bajdenovi savetnici smatraju da on ne treba da uopšte debatuje s Trampom.

    Prema anketi Ipsosa, Bajden ima podršku oko 41 odsto registrovanih birača, dok Trampa podržava oko 37 odsto njih.

     

  • Bajden održao govor o stanju države: Kritikovao Trumpa i potvrdio izgradnju pristaništa za Gazu

    Bajden održao govor o stanju države: Kritikovao Trumpa i potvrdio izgradnju pristaništa za Gazu

    Američki predsjednik održao je svoje treće obraćanje naciji “O stanju unije”. U obraćanju se fokusirao na kritiku politike Donalda Trumpa, ali i iznio obećanja o pomoći Gazi te dobar dio posvetio pitanju prava na pobačaj u SAD-u.

    Bidenova najznačajnija najava došla je pred kraj njegovog govora koji je trajao otprilike sat vremena, kada je potvrdio da će američka vojska uspostaviti “privremeno pristanište u Sredozemnom moru na obali Gaze” koje može primiti velike pošiljke vode, hrane i lijekova. Biden je obećao da misija neće uključivati raspoređivanje američkih trupa na terenu i da će omogućiti značajnu infuziju zaliha u Gazu.

    Ponavljajući svoje uvjerenje u pravo Izraela da se brani od Hamasa, Biden je osudio humanitarnu krizu u Gazi, gdje je više od 30.000 Palestinaca ubijeno u izraelskim zračnim napadima.

    “Izraelu kažem ovo: humanitarna pomoć ne može biti drugorazredna stvar ili adut u pregovaranju. Zaštita i spašavanje nevinih života mora biti prioritet. Dok gledamo u budućnost, jedino pravo rješenje situacije je rješenje s dvije države tokom vremena”, kazao je Biden.

    Sveukupni ton Bidenova govora, koji je obilježio njegov posljednji govor o stanju nacije prije novembra, bio je izrazito borben, ali pun nade. Biden se opetovano pozivao na Trumpa podrugljivo govoreći o “mojem prethodniku” dok je kritikovao stajališta bivšeg predsjednika o svemu, od vanjske politike do reforme imigracije.

    Otvarajući svoju izjavu čvrstom odbranom američkih saveznika u inozemstvu, Biden je pozvao Kongres da odobri više sredstava za Ukrajinu usred njezina rata protiv Rusije i osudio Trumpove nedavne komentare o NATO-u.

    Biden je ovaj trenutak usporedio s 1941., kada je SAD stajao na pragu ulaska u Drugi svjetski rat, te je više puta podsjetio Amerikance da “historija gleda” kako će nacija reagovati na krize koje se odvijaju širom svijeta. Dok je govorio o smrtonosnom nasilju viđenom na Capitolu 6. januara, Biden je upozorio da se demokratija suočava s temeljnom prijetnjom.

    “Od predsjednika Lincolna i građanskog rata naša sloboda i demokratija nisu bile napadnute kod kuće kao što su danas. Ono što naš trenutak čini rijetkim jest sloboda i demokratija koje su napadnute i kod kuće i u inozemstvu u isto vrijeme”, kazao je Biden.

    Biden je tada optužio Trumpa da se “priklonio” ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, nakon što je bivši predsjednik rekao da će dopustiti Rusiji da “čini što god želi” zemljama NATO-a koje ne daju dovoljne financijske doprinose savezu.

    “To je opasno i neprihvatljivo. Moja poruka predsjedniku Putinu, kojeg poznajem dugo, je jednostavna. Nećemo otići. Nećemo se klanjati. Neću se pokloniti”, kazao je Biden.

    Republikanski članovi Kongresa, koji su sjedili u dvorani dok je Biden iznosio svoje primjedbe, povremeno su napadali kritike na račun Trumpa.

    Na početku svog govora Biden je rekao: “Moj prethodnik nije ispunio najosnovniju predsjedničku dužnost koju ima prema američkom narodu: dužnost brige. Mislim da je to neoprostivo.”

    Jedan neidentificirani član Kongresa odgovorio je na opasku povikom: “Laži!”

    Biden je kasnije direktno stupio u kontakt s republikanskim članovima po pitanju imigracije, napadajući ih zbog blokiranja dvostranačkog sporazuma o granici i nacionalnoj sigurnosti koji je prošlog mjeseca zapeo u Senatu. Dok je Biden okrivio Trumpa da je spriječio usvajanje zakona upućujući članove da mu se usprotive, republikanci su počeli vikati na njega.

    U napetom trenutku, kongresnica Marjorie Taylor Greene, ekstremno desna republikanka Georgije, preklinjala je Bidena da izgovori ime Laken Riley, studentice Georgije koju je ubio imigrant bez dokumenata.

    Greene je uručila Bidenu gumb s Rileynim imenom dok je ulazio u dvoranu, a predsjednik je držao gumb dok je izgovarao njeno ime, iako se činilo da je krivo izgovorio njeno ime. Biden je zatim izrazio sućut Rileynim roditeljima i naglasio potrebu da se “promijeni dinamika na granici”, rekavši: “S dužnim poštovanjem predlažem da moji republikanski prijatelji duguju američkom narodu [da] završe ovaj zakon. Moramo djelovati sada.”

    Čak i dok se sukobljavao s republikancima, Biden je naglasio viziju svog potencijalnog drugog mandata. Napomenuo je da je jedna od gošći prve dame Jill Biden na govoru o stanju nacije bila Kate Cox, žena iz Teksasa koja je bila prisiljena pobjeći iz svoje matične države nakon što su sudovi odbili njezine zahtjeve za pristup skrbi za pobačaj.

    “Ako mi vi, američki narod, pošaljete Kongres koji podržava pravo na izbor, obećavam vam: vratit ću Roe v Wade ponovno kao zakon zemlje”, rekao je Biden uz glasan aplauz demokratskih zastupnika u dvorani.

    Biden je zatim iznio druga obećanja u kampanji – uključujući zaštitu socijalnog osiguranja i Medicare, zabranu jurišnog oružja i ograničavanje troškova lijekova na recept. Suočen s lošim rejtingom odobravanja i široko rasprostranjenom zabrinutošću zbog svoje 81 godine, Biden nije propustio priliku da svoju viziju zemlje usporedi s Trumpovom.

    “Možda ne izgledam tako, ali tu sam već neko vrijeme. Moji sugrađani Amerikanci, pitanje s kojim se naša nacija suočava nije koliko smo stari, već koliko su stare naše ideje? Mržnja, ljutnja, osveta, odmazda su najstarije ideje. Ali ne možete voditi Ameriku s drevnim idejama koje nas samo vraćaju unatrag. Da biste vodili Ameriku, zemlju mogućnosti, potrebna vam je vizija budućnosti i onoga što se može i treba učiniti. Večeras ste čuli moje”, poručio je Biden.

    Dok se Amerika priprema za dugu sezonu općih izbora za koju se očekuje da će biti žestokai tijesna borba, Biden ima osam mjeseci da uvjeri birače u tu viziju.

  • Bajden: Izrael spreman na prekid vatre tokom Ramazana

    Bajden: Izrael spreman na prekid vatre tokom Ramazana

    Predsjednik SAD Džozef Bajden rekao je tokom posjete Njujorku da bi Izrael bio spreman na prekid vatre u Gazi tokom predstojećeg mjeseca, u toku muslimanskog praznika Ramazana, ako se postigne dogovor o oslobađanju nekih od talaca koje drži palestinska militantna grupa.

    “Bliži se Ramazan i došlo je do dogovora Izraelaca da se neće uključivati u aktivnosti tokom praznika, kako bi nam dali vremena da izvučemo sve taoce”, rekao je Bajden na američkoj televiziji En-Bi-Si.

    Ramazan počinje 10. marta i smatra se nezvaničnim rokom za postizanje sporazuma o prekidu vatre.

    Predsjednik SAD je, u emisiji “Late Night With Seth Meyers”, dodao da vjeruje da je Izrael smanjio bombardovanje Rafe, grada na jugu Pojasa Gaze, i istakao da su se Izraelci obavezali da evakuišu veći dio tog grada prije kopnene invazije, prenosi AP.

    Bajden je naglasio da se nada da bi prekid vatre između Izraela i Hamasa koji omogućio oslobađanje preostalih talaca mogao da stupi na snagu početkom sljedeće nedjelje.

    “Moj savjetnik za nacionalnu bezbjednost mi kaže da smo blizu, ali još nismo gotovi. Nadam se da ćemo do sljedećeg ponedjeljka imati prekid vatre”, rekao je Bajden, prenosi Tanjug.

    U toku su pregovori o višenedjeljnom prekidu vatre između Izraela i Hamasa kako bi se omogućilo oslobađanje talaca koje militantna grupa drži u Gazi u zamjenu za palestinske zatvorenike u Izraelu.

    Predložena šestonedjeljna pauza u borbama bi takođe uključivala omogućavanje stotinama kamiona da svakodnevno isporučuju potrebnu pomoć u Gazu.

    Izrael nije ispunio nalog Međunarodnog suda pravde (MSP) da pruži hitno potrebnu pomoć ljudima u Pojasu Gaze, saopštila je grupa za ljudska prava “Hjuman rajts voč” u ponedjeljak.

    U odluci izrečenoj 26. januara, MSP je naložio Izraelu da slijedi šest privremenih mera, uključujući preduzimanje “efikasnih mjera kako bi se omogućilo pružanje hitno potrebnih osnovnih usluga i humanitarne pomoći” Gazi.

    Prema odluci MSP, Izrael takođe mora da podnese izvještaj o akcijama koje preduzima kada je u pitanju distrubucija pomoći u Pojas Gaze u roku od mjesec dana.

    Izraelsko ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je kasno u ponedjeljak da je podnijelo takav izvještaj, ali zvaničnici nisu komentarisali sadržaj.

  • “Katastrofa”

    “Katastrofa”

    Poznati britansko-američki istoričar Najal Ferguson sa Univerziteta Harvard, koji je predvideo sukob u UKrajini i Gazi, otkriva koja je sledeća tačka sukoba.

    On je u intervju za švajcarski list Neue Zürcher Zeitung, govoreći o izboru između Džozefa Bajdena i Donalda Trampa na izborima u januaru i pitanju ko je bolji za SAD i Zapad, rekao da su američki birači pred teškom odlukom.

    Ako odaberu Bajdena, mogli bi da sačuvaju republiku, ali će gotovo sigurno izgubiti carstvo, a gotovo jednako su veliki ulozi i u slučaju pobede Trampa, ocenio je Ferguson.

    “Još jedan Bajdenov mandat zapečatiće pad Amerike kao supersile i kraj ‘Pax Amerikane‘. S druge strane, ako glasači izaberu Trampa, koji je jasno dao do znanja da prezire američki Ustav, rizikuju da se oproste od republike. S druge strane, možda i uspeju da sačuvaju imperiju jer neprijatelje Amerike puno više plaši Donald Tramp nego Džo Bajden”, rekao je Ferguson.

    S druge strane, kako kaže, SAD je vrlo stabilna demokratija, koja bi sigurno mogla preživeti drugi Trampov mandat.


    Upitan koje su tri najkatastrofalnije odluke koje bi Tramp mogao doneti ako ponovo postane predsednik, Ferguson na prvo mesto stavlja napuštanje NATO saveza.

    Dok je Tramp bio predsednik, navodi, jasno je dao do znanja da na saveznike gleda kao na “vetropire” koji samo uzimaju od SAD, a ne daju ništa zauzvrat.

    Kao drugo, ističe kako je siguran da bi Ukrajina s Trampom u Beloj kući bila izgubljena, što bi po njemu bila katastrofa.

    “Možda je to već tako jer su sredstva blokirana zbog protivljenja u Predstavničkom domu. Po meni bi bila katastrofa da Ukrajina izgubi rat protiv Rusije. To bi dovelo do potpuno nove bezbednosne situacije u Evropi i nateralo sve evropske zemlje da značajno povećaju svoje odbrambene budžete, za što politički nisu dobro pozicionirane”, ističe Ferguson.

    Ipak, kao najozbiljniji problem novog Trampovog mandata ističe pitanje Tajvana. Ferguson upozorava da Tramp možda za to uopšte ne mari.

    “Ako čitate memoare (bivšeg Trampovog savetnika) Džona Boltona, Tramp je u suštini ravnodušan prema Tajvanu. Dakle, jedna je mogućnost da bi Tramp rekao Kini: ‘Možete učiniti Tajvanu ono što ste učinili Hong Kongu. Baš me briga. Razgovarajmo o tarifama‘.

    Ali ako pogledate retoriku u kampanji, on kritikuje Bajdena jer je bio mek prema Kini. Tako da bi Trampova administracija zapravo mogla zauzeti restriktivniji pristup. Tada bismo se mogli naći u sukobu na koji sam odavno upozoravao”, dodaje Ferguson.


    Ističe i da se za scenario pobede Trampa mora pripremiti i ostatak sveta. U tom pogledu, ističe Ferguson, Evropa se mora ozbiljno pozabaviti strateškom autonomijom, na čemu je pre nekog vremena počeo insistirati francuski predsednik, što je daleko od realizacije – Japan je, kako navodi, bliži strateškoj autonomiji nego evropske članice NATO-a.

    “Vreme je da zemlje Evrope, velike i male, ozbiljno shvate sopstvenu odbranu jer više ne mogu pretpostaviti da će uvek postojati američki garant njihove nacionalne bezbednosti. U Indo-Pacifiku, Japan, Južna Koreja i ostali moraju doneti odluku hoće li prihvatiti kinesku dominaciju i pripremiti se za nju. Pokušaće uveriti Sjedinjene Države da zadrže svoju dominaciju u regionu. Mnogo će stoga zavisiti od stava Trampa i njegovog tima za nacionalnu bezbednost”, smatra Ferguson.

    Kada je u pitanju Bliski istok, Ferguson navodi da Izrael mora da pokuša da iskoreni Hamas, ali napominje da je Iran najveći problem. “Gotovo svi loši glumci zapravo su iranski posrednici. Obuzdavanje Irana mnogo je važnije od obuzdavanja Izraela. Mislim da je Izrael već ozbiljno ograničen od strane Sjedinjenih Država”.

    Kao osoba koja je predvidela sukobe u Ukrajini i Gazi, upitan šta predviđa za 2024. godinu, odgovara da je, po njemu, Tajvan najvjerojatnije iduća tačka sukoba.

    Na konstataciju autora intervjua kako se svet nalazi u novom “Hladnom ratu” i kako bi Zapad mogao odneti pobjedu, Ferguson ističe da bi u prvom redu mladim zapadnjacima trebalo objasniti kako izgleda poraz.

    “Mladi s obe strane Atlantika vrlo su zadovoljni slobodom. Čini se da ih to baš i ne zanima. To je zato što zapravo ne mogu zamisliti kako bi bilo ne imati slobodu. Voleo bih kad bismo mogli bolje objasniti kako bi izgledao svet kojim bi dominirala kineska komunistička partija. Kako bi bilo da su svi naši pozivi i e-mailovi i svaka transakcija pod nadzorom visoko ideološkog režima”.

    Takođe, kako navodi, trebalo bi podsetiti zapadne zvaničnike na jednu od lekcija klasične istorije i večnu istinu o moći – jedna od njih sastoji se u poznatoj izreci “Ako želiš mir, pripremi se za rat”.

    Treće je lekcija koju je, kako kaže, nedavno preminuli Henri Kisindžer, bivši američki ministar spoljnih poslova, tumačio još 70-ih godina, a po Fergusonu vredi i danas, a to je strategija detanta.

    “To znači da se ne pretvaramo da Kina i Rusija postaju dobri momci. Prepoznajemo ih kao neprijatelje što i jesu. A svesni smo da su njihove namere gotovo uvek zlonamerne. Ali, pokušavamo ih angažovati na način da kupimo vreme, a to je vreme koje nam najviše treba. Biće potrebno najmanje deset godina pre nego što Evropa bude mogla verodostojnije da se brani. Sjedinjenim Državama trebaće deset godina da moderniziraju svoje sve više zastarele vojne sposobnosti. Trebaće deset godina da se Tajvan uspe odbraniti od kineske agresije. Treba nam vremena”, zaključuje Ferguson.

  • Bajdenov pas ujeo agente tajne službe najmanje 24 puta

    Bajdenov pas ujeo agente tajne službe najmanje 24 puta

    Pas američkog predsjednika Džozefa Bajdena ujeo je agente američke tajne službe, koji su čuvali Bajdena, najmanje 24 puta, pokazuju novi dokumenti te službe.
    Njemački ovčar nazvan Komandant zbog toga je uklonjen iz Bele kuće u oktobru prošle godine, nedjelju dana nakon što je agentu tajne službe nanio teške povrede prilikom ujeda, objavio je BBC.

    Podaci pokazuju da je Komandant najmanje 24 puta ujeo pripadnike tajne službe između oktobra 2022. i jula 2023. godine, uključujući ujede za zglob, podlakticu, lakat, struk, grudi, butinu i rame.

    Kako se navodi, dokumenti ne bilježe sve incidente u vezi sa Komandantom, jer pokrivaju samo pripadnike tajne službe, a ne drugo osoblje koje radi u Bijeloj kući ili u odmaralištu američkih predsjednika Kemp Dejvidu u saveznoj državi Merilend.

  • Bajden osudio Trampa: Nije okrivio Putina za smrt Navaljnog

    Bajden osudio Trampa: Nije okrivio Putina za smrt Navaljnog

    Američki predsjednik Džozef Bajden osudio je bivšeg predsjednika Donalda Trampa zbog toga što nije okrivio ruskog lidera Vladimira Putina za smrt opozicionara Alekseja Navaljnog.

    “Zašto Tramp uvijek krivi Ameriku? Tramp i drugi Republikanci odbijaju da pozovu Putina na odgovornost za smrt (Navaljnog). Putin je odgovoran za njegovu smrt. Zašto Tramp ne može to da kaže?”, poručio je Bajden, prenosi Tanjug.

    Uprkos tome što su predsjednik SAD Džozef Bajden i drugi bivši predsjednici, kao i najviši članovi američkog Kongresa direktno okrivili ruskog predsjednika Vladimira Putina za smrt Navaljnog u zatvoru na sjeveru Rusije, Tramp to nije učinio.

    On je dodao da se situacija slična ruskoj događa i u SAD, te da se on suočava s krivičnim gonjenjima, iako je vodeći kandidat za predsjedničku nominaciju Republikanske stranke, prenosi Rojters.

    Donald Tramp prethodno je rekao da ga je smrt Alekseja Navaljnog ”učinila svjesnim” šta se dešava u SAD, ali nije nikome direktno pripisao odgovornost za smrt ruskog opozicionara.

    Dok je bio predsjednik, Tramp je, prema navodima Rojtersa, izrazio divljenje Putinu.

    Kancelarija Federalne kazneno-popravne službe Rusije za Jamalo-Nenecki autonomni okrug saopštila je da se Navaljni osjećao loše poslije šetnje u kaznenoj koloniji Polarni vuk i izgubio svijest, nakon čega je preminuo poslije neuspješne reanimacije, kao i da se istražuje tačan uzork smrti.

    Navaljni je služio kaznu zatvora od 30 godina, a u saopštenju ruskih zatvorskih vlasti navedeno je da je on bio “najžešći domaći protivnik” predsjednika Rusije Vladimira Putina.

  • Tramp: Želim odmah debatu sa Bajdenom

    Tramp: Želim odmah debatu sa Bajdenom

    Donald Tramp, bivši predsjednik SAD, koji je odbio da razgovara sa kandidatima iz Republikanske stranke za nominaciju na predsjedničkim izborima u novembru, rekao je da bi želio da ima “odmah” debatu sa predsjednikom Amerike Džozefom Bajdenom.

    “Volio bih da razgovaram s njim, jer bi trebalo da imamo debatu, za dobrobit ove zemlje”, rekao je Tramp u radijskoj emisiji konzervativnog voditelja Dena Bonjina.

    Bajden je već stigao da odgovori Trampu na “izazov”, tokom posjete Las Vegasu.

    “Da sam na Trampovom mjestu, želio bih debatu sa mnom. On nema šta drugo da radi”, rekao je Bajden, prenio je Reuters.

    Iako u anketama ima prednost nad rivalkom Niki Hejli unutar Republikanske stranke, Tramp tek treba da prođe izbornu kampanju u svojoj stranci da bi bio kandidat na predsjedničkim izborima 5. Novembra, prenosi Nova.