VRBAS Media

Oznaka: Joe Biden

  • Biden: Nećemo poslati Ukrajini rakete kojima može napasti Rusiju

    Biden: Nećemo poslati Ukrajini rakete kojima može napasti Rusiju

    Američki predsjednik Joe Biden rekao je da ne planira slati rakete u Ukrajinu koje bi mogle doseći rusku teritoriju.

    “Neću poslati ništa što može biti ispaljeno na Rusiju”, rekao je Biden u Bijeloj kući u ponedjeljak na pitanje planira li poslati rakete dugog dometa u Ukrajinu.

    CNN je prošle sedmice izvijestio da se Bidenova administracija sprema pojačati vrstu isporuke Ukrajini, slanjem naprednih raketnih sistema dugog dometa koji su sada glavni zahtjev ukrajinskih dužnosnika.

    Administracija naginje slanju takvih sistema kao dijela većeg paketa vojne i sigurnosne pomoći Ukrajini, što bi moglo biti objavljeno već sljedeće sedmice, objavila je ta mreža.

    Administracija se dvoumila hoće li poslati sisteme zbog zabrinutosti iznesene unutar Vijeća za nacionalnu sigurnost da bi Ukrajina mogla upotrijebiti novo oružje za izvođenje ofanzivnih napada na Rusiju, prema dužnosnicima.

    U petak, nakon što je CNN prvi put izvijestio o toj vijesti, Rusi su upozorili da će Sjedinjene Države “preći crvenu liniju” ako isporuče takve sisteme Ukrajini.

  • Biden: Kineski predsjednik mi je rekao da će autokratije upravljati svijetom, prevario se

    Biden: Kineski predsjednik mi je rekao da će autokratije upravljati svijetom, prevario se

    Predsjednik Joe Biden otkrio je da ga je kineski predsjednik Xi Jinping nakon što je izabran u Bijelu kuću upozorio da su demokratije u padu i da će jednog dana “autokratije upravljati svijetom”.

    “Živimo kroz globalnu borbu između autokratija i demokratija”, rekao je Biden tokom svog uvodnog obraćanja studentima završne godine Američke Pomorske akademije.

    “Sreo sam se sa Xi Jinpingom više puta nego bilo koji drugi svjetski lider. Kada me nazvao da mi čestita izbornu pobjedu, rekao mi je ono što je rekao mnogo puta ranije”, rekao je Biden.

    “Rekao je da se demokratije ne mogu održati u 21. vijeku, autokratije će upravljati svijetom. Zašto? Stvari se mijenjaju tako brzo. Demokratije zahtijevaju konsenzus, potrebno je vrijeme, a vi nemate vremena”, dodao je.

    Biden je u petak ponovio da vjeruje da će demokratije pobijediti autokratije poput Kine i Rusije. Iskoristio je rat u Ukrajini da potkrijepi svoju argumentaciju, rekavši da, dok je ruski predsjednik Vladimir Putin želio da “fincizira” cijelu Evropu i prisili nacije da budu neutralne, Putinovi postupci su zapravo “Natoizirali” kontinent.

    “Xi je u krivu. Svaki od vas, dok budete izlazili u svijet, neće biti samo ponosni pripadnik Oružanih snaga Sjedinjenih Američkih Država, već ćete biti predstavnici i branioci naše demokratije”, Biden je rekao maturantima 2022. okupljenim u Annapolisu u Merilendu.

    “Zvuči otrcano, ali bukvalno naše demokratije”, nastavio je.

    “Zato se zaklinjete, ne meni kao vašem glavnokomandujućem ili bilo kom političkom lideru, već Ustavu. Naš narod vam polaže veliko povjerenje i veliku vjeru”, dodao je.

    Posljednjih mjeseci mnoge zemlje su krenule u sankcionisanje Rusije i snabdijevanje Ukrajine vojnom i humanitarnom pomoći u nastojanju da podrže Kijev dok brani svoj suverenitet. Rusija je imala malo saveznika u borbi, iako je njena najmoćnija bila Kina .

    Navodeći doprinose raznih nacija da pomognu Ukrajini, kao i sankcioniranju Rusiji, tokom tromjesečne invazije, Biden je rekao: “Vidimo da se svijet ne poklapa u smislu geografije, istok i zapad, Pacifik i Atlantik već u smislu vrijednosti.”

    “Amerika vodi ne samo primjerom svoje moći već i snagom svog primjera. Razmislite zašto je većina nacija pristala da nas podrži”, rekao je Biden.

    “Najmoćnije oruđe kojim ćete raspolagati je naša mreža globalnih saveza bez premca i snaga našeg partnerstva”, rekao je okupljenima.

  • Bajden uperio prst u Putina: “Pokušava da ih zbriše sa lica zemlje”

    Bajden uperio prst u Putina: “Pokušava da ih zbriše sa lica zemlje”

    Američki predsjednik Džo Bajden optužio je Vladimira Putina da pokušava da “zbriše ukrajinsku kulturu i identitet sa lica zemlje”, prenosi Vašington post.

    Bajden je takođe kritikovao napade na ukrajinske bolnice, škole i druge civilne zgrade.

    Šef Bijele kuće je u govoru pred maturantima Mornaričke akademije SAD u petak, 27. maja, ocenio i snagu globalne saradnje u suprotstavljanju ruskoj agresiji, dodajući da je Putin “celu Evropu gurnuo u NATO, pa tako i Švedsku i Finsku”. U međuvremenu, portparol Pentagona Džon Kirbi rekao je da Putin nije spreman za pregovore i da ne treba da računa na njih u bliskoj budućnosti.

  • Bajden o masakru: Kada ćemo stati na put lobiju za oružje?

    Bajden o masakru: Kada ćemo stati na put lobiju za oružje?

    Predsjednik SAD Džozef Bajden obratio se naciji iz Bijele kuće, nakon masakra u školi u Teksasu u kojem je, prema posljednjim informacijama, u utorak uveče ubijeno 19 đaka i dvoje odraslih, zapitavši kada će Amerika stati na put “lobiju za oružje”.

    “Nadao sam se da, kao predsjednik, neću morati ovako da se obraćam. Masovna pucnjava u osnovnoj školi u mjestu Juvalde je još jedan masakr u SAD. Prelijepa, nevina djeca, iz drugog, trećeg, četvrtog razreda. A tek koliko je djece prisustvovalo kako im prijatelji umiru, kao da su na ratištu, pobogu”, kazao je Bajden, prenio je CNN.

    On je rekao da je “izgubiti dijete kao da vam neko otrgne dio duše”.

    “Osjećaj je kao da se gušite. Molim naciju da se moli za žrtve i da stanemo na put lobiju za oružje. Molim da damo roditeljima i braći ubijenih snagu u ovoj tami koja ih je snašla. Kao država, moramo da se zapitamo, zaboga, kada ćemo da stanemo na put tom lobiju za oružje? Kada ćemo uraditi ono što duboko u nama znamo da treba da bude urađeno”, dodao je Bajden.

    Osvrćući se na pitanje o zakonu o kontroli oružja, Bajden je zamolio poslanike da “pretvore ovaj bol u akciju” dok se prisjećao masovne pucnjave iz 2012. godine u OŠ Sendi Huk u Njutaunu, u državi Konektikat, kada je bio potpredsjednik.

    “Dosta mi je svega, umoran sam. Moramo da djelujemo. Nemojte samo da mi kažete da ne možemo da reagujemo nakon ovog pokolja. Zašto dozvoljavamo da se ovo desi”, rekao je Bajden.

  • Bajden poručio da Švedska i Finska imaju punu podršku za NATO

    Bajden poručio da Švedska i Finska imaju punu podršku za NATO

    Švedska i Finska imaju “punu, totalnu podršku” SAD u odluci da se prijave za članstvo u NATO, izjavio je predsjednik Amerike Džozef Bajden.

    Dvije nordijske zemlje su ove nedjelje podnijele zahtjeve da budu dio Sjevernoatlantske alijanse, podsjeća BBC.

    Kako bi dobile članstvo u NATO, Švedska i Finska će morati da dobiju podršku svih 30 zemalja članica Alijanse, međutim, Turska zasad ne dozvoljava njihov ulazak.

    Nove članice NATO nisu prijetnja nijednoj državi. Dvije nove članice sa krajnjeg sjevera Evrope će samo povećati bezbjednost naših saveznika i produbiti našu bezbjednosnu saradnju – kazao je Bajden.

    Rusija je ponovila da vidi NATO kao prijetnju i upozorila je na “posljedice” ako zapadni vojni blok nastavi sa planom širenja.

  • Bajden: Putin nema opciju za izlazak iz Ukrajine

    Bajden: Putin nema opciju za izlazak iz Ukrajine

    Američki predsjednik izjavio je da je zabrinut jer ruski predsjednik Vladimir Putin nema opciju za izlazak iz Ukrajine i da razmišlja šta može da učini u vezi sa tim.

    Bajden je u obraćanju na političkom skupu sakupljanja donacija u predgrađu Vašingtona rekao da je Putin pogriješio kada je povjerovao da će akcijom u Ukrajini razbiti NATO i EU.

    Umjesto toga, SAD i mnoge evropske zemlje stale su na stranu Ukrajine.

    Bajden je rekao da je Putin veoma proračunat čovjek i da ga brine to što ruski lider “sada nema način da izađe” iz ove situacije. Predsjendik SAD rekao je da “pokušava da smisli” šta američka strana može da uradi tim povodom.

  • Biden potpisao istorijski zakon: Najavljena još veća i brža vojna podrška Ukrajini

    Biden potpisao istorijski zakon: Najavljena još veća i brža vojna podrška Ukrajini

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Joe Biden potpisao je sinoć zakon koji bi trebao obezbijediti lakši prijenos vojne opreme u Ukrajinu kao i izdvajanje znatno većeg novca iz budžeta za finansiranje vojnih potreba ove države.

    Naime, Biden je u Bijeloj kući potpisao Zakon o zajmu za demokratsku odbranu Ukrajine odnosno tzv. “Lend-Lease” koji je posljednji put u sličnom formatu potpisan tokom Drugog svjetskog rata kada su Sjedinjene Američke Države finansirale saveznike u Evropi u borbi protiv nacističke Njemačke.

    “Ukrajinci se svaki dan bore za svoje živote. Cijena borbe nije jeftina, ali prepuštanje agresiji je još skuplje. Potpisujem ovaj zakon koji pruža još jedno važno sredstvo koje će direktno podržati vladu Ukrajine i ukrajinski narod u njihovoj borbi za odbranu zemlje i demokratije od brutalnog rata koji vodi Putin”, rekao je američki predsjednik.

    Zakon koji je Biden potpisao zapravo je ažurirani zakon iz 1941. godine kada su Sjedinjene Američke Države izdvojili značajan dio finansijskih i drugih sredstava za finansiranje saveznika. Iako je američki Kongres duboko podijeljen te se brojne odluke i dalje nalaze na čekanju, zakon o zajmu usvojen je jednoglasno u Senatu što je za mnoge predstavljalo veliko iznenađenje.
    “Sada kada je zakon potpisan, Sjedinjene Američke Države će moći brže da osiguraju opremu i druge potrepštine Ukrajini budući da zakon daje šire ovlasti Bidenu da ubrza potpisivanje i provođenje sporazuma s Ukrajinom i drugim istočnoevropskim zemljama” piše Washington Post.

    Predsjedavajuća Predstavničkog doma SAD-a Nancy Pelosi ranije je izjavila kako je “Lend-Lease” koji je potpisao predsjednik Roosevelt tokom Drugog svjetskog rata preokrenuo njegov tok.

    “U svom obraćanju 1941. godine, Roosevelt je objasnio da je sama demokratija bila pod strašnom prijetnjom, ne samo u Evropi već širom svijeta. Tada je pozvao Kongres da pruži ruku saveznicima i ojača njihovu odbranu kako bi mogli pobijedili zlo fašizma”, poručila je Pelosi.
    Inače, tokom Drugog svjetskog rata, Sjedinjene Američke Države su saveznicima u Evropi isporučile 50,1 milijardu dolara pomoći u okviru sličnog zakona što je ekvivalentno iznosu od 690 milijardi dolara danas.

    U tom periodu, najveći dio pomoći pripao je Velikoj Britaniji koja je dobila 31,4 milijarde dolara.

    Osim pomoći koja će Ukrajini stići kroz ovaj zakon, američki predsjednik je ranije od Kongresa zatražio dodatne 33 milijarde dolara koje bi trebale biti isplaćene iz budžeta u septembru.

    U okviru ovog iznosa, 20,4 milijarde dolara bi se izdvojilo za sigurnosnu i vojnu pomoć Ukrajini dok bi se ostatkom novca finansirali američki napori da se ojača evropska sigurnost u saradnji s drugim članicama NATO-a.

  • Bajden predložio novog komandanta NATO-a za Evropu, Alijansa prihvatila

    Bajden predložio novog komandanta NATO-a za Evropu, Alijansa prihvatila

    Američki predsjednik Džozef Bajden nominovao je američkog generala Kristofera Kavolija za komandanta NATO snaga u Evropi, saopštilo je danas Ministarstvo odbrane SAD.

    NATO se složio sa Bajdenovom odlukom da imenuje Kavolija, navodi se u saopštenju i dodaje da se pod komandom komandanta za Evropu nalazi 100.000 američkih i 40.000 savezničkih vojnika raspoređenih širom kontinenta.

    Kavoli je stručnjak za Evroaziju i bio je učesnik u ratu u Avganistanu, a trenutno služi kao komandant snaga američke vojske u Evropi i Africi.

    Ovu dužnost preuzeo je u oktobru 2020. godine, nakon što je komandovao američkom vojskom u Evropi od januara 2018. godine, prenosi “Sputnjik”.

    Bajden je od početka ruske specijalne operacije u Ukrajini 24. februara rasporedio još 20.000 vojnika u Evropi i sada ih ukupno ima 100.000.

    NATO je rasporedio trupe u Slovačkoj, Bugarskoj, Mađarskoj i Rumuniji.

  • Bajden protiv ukidanja legalnosti abortusa

    Bajden protiv ukidanja legalnosti abortusa

    Predsjednik SAD Džozef Bajden izjavio je da “bazično poštenje i stabilnost zakona” zahtijevaju da Vrhovni sud ne ukine presudu iz 1973. godine kojom je u SAD legalizovan abortus i rekao da će raditi na tome da ovo pravo postane federalni zakon.

    Bajden u saopštenju, objavljenom dan nakon što su političke i informativne organizacije objavile nacrt sudskog zaključka prema kojem se Vrhovni sud priprema za poništavanje presude, navodi da ne može da govori o autentičnosti nacrta i da se njegova administracija sprema za sve situacije kada sud donese odluku.

    Predsjednik SAD je rekao da bi poništavanje presude u slučaju Ro protiv Vejda iz 1973. godine podiglo uloge za glasače na novembarskim izborima za dio mjesta u Kongresu.

    “Na federalnom nivou će nam biti potrebno više senatora koji podržavaju pravo na abortus, kao i većina u Predstavničkom domu za usvajanje zakona koji kodifikuje slučaj Ro, za čije ću se usvajanje i potpisivanje zalagati”, rekao je Bajden, prenio je AP.

    Ukoliko Vrhovni sud poništi staru presudu, to bi dovelo do uvođenja zabrane abortusa u polovini američkih država.

  • Oglasio se i Bajden: “To je rezultat Putinovog rata”

    Oglasio se i Bajden: “To je rezultat Putinovog rata”

    Američki predsednik Džozef Bajden oglasio se povodom inflacije.

    Bajden je izjavio da je “70 odsto rasta inflacije prošlog meseca rezultat povećanja cena koje je izazvao rat ruskog predsednika Vladimira Putina protiv Ukrajine i njegovog efekta na cene goriva i energenata”, javlja Anadolu Agency (AA).

    “Putinova invazija na Ukrajinu podigla je cene gasa i hrane u celom svetu. To smo videli u najnovijim podacima o inflaciji. Činim sve što mogu da spustim cene i odgovorim na Putinovo povećanje cena”, napisao je Bajden na Tviteru.

    Bajden je naveo da je odobrio puštanje milion barela sirove nafte iz rezervi dnevno, u koordinaciji s američkim partnerima i saveznicima širom sveta, dok njegova administracija radi s američkim proizvođačima nafte na povećanju proizvodnje.

    “Osim cena gasa, pozvao sam Kongres da odmah preduzme korake za smanjenje troškova porodičnih računa za komunalije, cena lijekova i još mnogo toga, uz istovremeno smanjenje deficita kako bi se smanjio inflatorni pritisak. To bi napravilo veliku razliku za porodice”, poručio je Bajden.

    Uz rastuću globalnu potražnju u eri pandemije i brige o snabdevanju usred rata, cene sirove nafte su se početkom marta popele na najviši nivo u poslednjih 14 godina.

    Godišnja potrošačka inflacija u SAD skočila je na 8,5 odsto u martu, što je najviše od decembra 1981. godine. Proizvođačke cene skočile su za 11,2 odsto u martu u odnosu na isti mesec prošle godine, što je najveći godišnji porast od novembra 2010. godine.